Eufrazijeva bazilika u Poreu smatra se jednim od najljepih spomenika bizantske

umjetnosti na Sredozemlju. Sagraena je u 6. stoljeu u vrijeme biskupa Eufrazija i cara

Justinijana.

Oblikom se nadovezala na stariju baziliku od

koje su ostali sauvani temelji triju zidova, a
potpuno novo sagreene su sredinja
polugonalna apsida i polukrune apside bonih
bridova. Poboni bidovi prate glavne, a zidovi su
ralanjeni u visoke, iroke, ravnomjerno
osvjetljene arkade.
Prozori su ravnomjerno udaljeni jedan od
drugoga ime se postie da je osvjetljenje
unutar bazilike ravnomjerno rasporeeno.
Glavni dijelovi Eufrazijeve bazilike su: atrij, bazilika, baptisterij (krstionica), memorijalna
kapela i biskupski dvor.

ATRIJ:

Atrij je prostor iz kojeg se zalazi u sve ostale

dijelove katedrale. Ima oblik polukrunog kvadrata
kojemu trijem formiraju nekoliko stupova koji nose
tri nejednaka luka. Jednim dijelom je otrkriven, a
drugim dijelom pokriven prostor u kojemu se
izmjenjuju svjetlost i sjena.
Na zidovima nalaze se kameni spomenici s
kranskim natpisima i motivima ili malim
isklesanim grkim slovima.
Njegov sadanji izgled potjee iz 1866. godine
kada je podignuto nekoliko stupova s kapitelima i
zapadni trijem.

Najbolje su sauvani mramorni stupovi na zapadnoj strani atrija ukraeni proupljenim

kapitelima, a stupovi sjeverne strane su manji to upuuje na to da su raeni od materijala
koji je bio izvorno isklesan za neku drugu namjeru. Sa istone strane atrija vidi se gornji dio
proeljnog zida sa ostacima mozaika koji prikazuje Krista u sreditu i etvoricu apostola.
BAPTISTERIJ (KRSTIONICA):

Krstionica Eufrazijeve bazilike smatra se

jednom od najbolje ouvanih krstionica iz
ranokranskoga razdoblja. Osmerostranoga je
oblika, prozori i krov obnovljeni u 19. stoljeu
predoavaju izvorni izgled prostorije. Krstionica se
nalazi u sredini u obliku esterostranog bazena
ukopanog u zemlju.
Na zidovima postavljeni su reljefi iz 6. stoljea,
od kojih jedan dio oltara i tekst koji govori o
prijenosu ostataka sv. Maura u Eufrazijevu
baziliku.
Zvonik bazilike sagraen je na zapadnom dijelu
krstionice i njegova je gradnja trajala od 11. Do
16. stoljea.

BISKUPSKI DVOR:

Biskupski je dvor svoj krajnji izgled poprimio u 17. stoljeu u vrijeme biskupa Alessandra
Adelesija koji je dao izdraditi stubite i trijem o emu svjedoe grb i tekst uklesan iznad terase
bazilike.

Prizemlje:

U prizemlju biskupije nalazi se orginalan pod i trijem koji vodi u glavne biskupse
prostorijeprizmelja u kojemu je uklesan Kristov monogram. Na zapadnoj strani nalaze se
ostaci stubita kojim je prizemlje bilo povezano s katom.
Velika etvrtasta dvorana nalazi se u sredini prizemlja, a na sjeveru nalaze se ostaci
polukrune i potpuno sauvani zid sredinje apside. U dvorani se nalaze najvrijedniji
spomenici kranstva od kojih je najvaniji izvorno sauvani podni mozaik s prikazom ribe iz
4. stoljea.
Pored mozaika nalazi se mramorna ploa koja je inila Eufrazijev oltar. Na polukrunoj vrpci
isklesan je natpis koji govori da je dao sagraditi sam Eufrazije.
Trijem:

Trijem se nalazi na prvom katu Eufrazijeve bazilike. Preureen je u doba baroka, a slui kao
prostor u kojem se kameni spomenici iz Eufrazijeva doba. Na sjevernom zidu mogu se vidjeti
orginalni ostaci buke iz 6. stoljea i ostaci freski iz srednjeg vijeka.

Glavna dvorana biskupije:

To je glavni prostor koji je sluio kao

ceremonijalna, prijestolna dvorana i koje je
biskup Eufrazije upravljao gradom. Dvorana je
kockastoga oblika s apsidom polukruna
oblika sa sjeverne strane. Obnavljena je 2001.
godine ime joj je vraen izvorni izgled.
Poseban znaaj apsidi daje slavoluk
sastavljen od dva stupa koji nose tri
polukruna luka od kojih se srednji istie. Na
njemu su sauvani izvorni motivi vinove loze i
ptica koje kljucaju gvozd.
Na glavnu dvoranu biskupije nadovezuje se muzej crkvene umjetnosti u kojemu su
sauvane vrijedne crkvene umjetnine kao to su: crkveno ruho iz 17. I 18. stoljea, kipovi,
liturgijska srebrnina, slike svetaca i slino.

PROSTOR PREDEUFRAZIJANE:

Prostor preufrazijane vanjski je prostor gdje se jo u rimsko doba nalazio stari dio grada
Porea i brodovska luka. U srednjem vijeku prostor je pretvoren u groblje i podignuti su
obranbeni bedemi.
Danas od tamo prua pogled na novi dio grada Porea i luksuzne hotele, a sjeverno se
nalaze arheoloka nalazita crkava i graevina koja je nekadanoj crkvi sluila kao sakristija
katedrale.
ZAVJETNA KAPELA:

U prostor zavjetne kapele ulazi se kroz trolisnu dvoranu izgraenu izmeu Eufrazijeve
bazilike i manje bazilike iz 5 stoljea. Zavjetna kapela nekada je bila odvjena od crkve i sluila
je kao memorija u kojoj su se tovale relikvije nekog sveca i kao mauzolej.
Na sredini prostorije postvaljen je mramorni sarkofag sv. Maura i Eleutreja. Sarkofag je
izraen 1247. godine od strane biskupa Pagana. U natpisu se spominju klesari koji su ga
izradili: Nikola iz Ankone i Nikola Bonoscagno.
Tijela sv. Maura i Eleutreja preneena su u Genovi tijekom pljake, meutim vraena su
1934. godine te i danas poivaju u sarkofagu.

MOZAICI:

U glavnoj apsidi bazilike nalazi se najvei i najpoznatiji mozaik. Na stropu crkve mozaikom
je naslikana teoloko-simbolika cjelina. U sredini prikazan je Isus krist sa knjigom u ruci, a sa
satrane estorica apostola sa knjigama ili krunama u rukama. Mozaik je otkriven u 19.
stoljeu.
Ispod, u polukrunom dijelu apside nalazi se Bogorodica s Kristom u krilu. S njezine desne
strane nalaze se aneli, a zelena povrina mozaika predstavlja livadu i cvijee to simbolizira
Rajski vrt.
S lijeve strane prikazani su predstvanici poreke crkve, a iz a iza njih oni koji su sudjelovali u
izgradnji crkve. Biskup Eufrazije odjeven je u purpurni plat i u rukama dri model bazilike
kojeg prua Bogorodici kako bi ga blagoslovila.
Natpis koji se prua cijelim dijelom apside povijesni je dokument koji govori o Eufrazijevoj
odluci da izgradi crkvu.
Po unutranjem rubu apside nalaze se okrugli medaljoni koji prikazuju svece.
TURISTIKI ZNAAJ EUFRAZIJEVE BAZILIKE:

Eufrazijeva bazilika smatra se jednim od najljepih i najouvanijih spomenika svjetske

kulture to je 1997. Potvreno od strane organizacije UNESCO. Danas je predmet posjeta
Hrvatskoj, mjesto dogaanja izloaba i konecerata i turistikog razgledavanja ljudi iz cijelog
svijeta.
Izvor:
asopisi Meridijani i Drvo znanja
Eufraz.hr