Prvi dio: pet kraćih ili dužih pitanja

Drugi dio: preko slike imenovati spomenik i ukratko ga opisati, zatim mjesto, datacija, umjetnik/arhitekt
Treći dio: sastoji se od eseja, odnosno usporedbe dvaju spomenika izabrana s liste

Pitanja:
1. Gdje se i kada pojavljuje romanička arhitektura?

Romanika se pojavila na području Lombardije u Italiji. U otprilike isto vrijeme, ubrzo nakon godine 1000.,
u zapadnoj Europi se javljaju različiti, ali usko povezani regionalni stilovi. Te regionalne različitosti su se s
vremenom stopile u isti stil zbog nekoliko čimbenika: jačanje kršćanstva, sve veći utjecaj vjere
(hodočašća) i otvaranje sredozemnih trgovačkih putova (razvijaju se trgovina i putovanja, jača gradski
život, što ponovo dovodi i do jačanja vjere). Romanika se iz Lombardije brzo proširila Europom: prvo u
južnu Francusku, a zatim i u sjevernu Španjolsku (Katalonija).

2. Definirajte značenje hodočašća na razvoj romaničke arhitekture.

Ljudi su strahovali od godine 1000. jer se prema Knjizi Otkrivljenja tada trebala dogoditi Apokalipsa.
Kada je ta godina prošla i započelo je 11. st., ljudi su se osjećali produhovljeno te je vjera jačala. Mnogi
kreću hodočastiti po svetim mjestima, posebice u Svetu zemlju. Zbog ovoga se izrazito razvija hodočašće,
kao i hodočasnički tip crkava, dok samostani postaju sve veći te ih je sve više. Crkve također dobivaju
nova obilježja koja su prilagođena novonastalom fenomenu hodočašća. U to vrijeme također dolazi do
osnaživanja trgovine i putovanja u Europi, pa se razvija kultura gradskog života, što utječe i na aktivniji
vjerski život i potiče ljude na hodočašća (npr. putovanja su sve više dostupna i ljudima koji nisu
pripadnici najviših društvenih slojeva).

3. Objasnite obilježja arhitekture hodočasničkih crkava. Koja je njihova funkcija i kako se

odražava u arhitekturi?

Hodočasničke crkve se prvenstveno prilagođavaju sve većem broju hodočasnika. Sve hodočasničke crkve
su veoma slične, razvija se specifičan tip građevina. Uglavnom su trobrodne, ponekad peterobrodne, a
transepti su gotovo uvijek trobrodni. Bilo je predviđeno da se kroz svetište ide do deambulatorija i zatim
natrag. Na taj način su hodočasnici mogli brzo i efikasno proći bez da stvaraju veliku gužvu.
Deambulatorij je prvenstveno služio da bi hodočasnici vidjeli relikvije; radijalne kapele imaju svoje
vlastite oltare i relikvije. Apsida se povezala s deambulatorijem kroz otvorene arkade. Hodočasnici su
tako mogli prolaziti kroz interijer, razgledati različite liturgijske prostore kora i kripte bez da ometaju.
Također se stvorila i dvozonska elevacija (nosači i galerija, te iznad njih bačvasti svod velikih raspona) –
nema prozorske zone.

4. Opiši arhitekturu toskanske romanike. Navedi dva primjera.

Toskana je bila podijeljena na više nezavisnih gradova, stoga je i gradski život bio još više naglašen od
uobičajenoga. Inspiraciju najviše nalaze u ranome kršćanstvu, nastavlja se tradicija rimske arhitekture.
Ako usporedimo npr. s lombardskom romanikom, postaje jasno da građevine ne djeluju toliko snažno, ali
zato su elegantnije. Po tlocrtu su to većinom bazilike. Stropovi su drveni, a prozori visoki i na arkadama. U
eksterijeru se vidi bizantinski utjecaj, pogotovo kod bijelog i obojenog mramora i kod laminiranja. Vanjski
zidovi su često impresivni, zauzimaju cijelu vanjsku visinu građevine. Ravni pilastri se često koriste u
eksterijeru, odnosno mali lukovi na vitkim stupovima. Općenito se puno pozornosti pridaje dekoracijama,
ponekad čak i više nego samoj konstrukciji. Dizajni su slikoviti, pročelja dekorirana i ukrašena, a veličine i
rasponi su izrazito veliki za to razdoblje.

Primjeri: katedralni kompleks u Pisi, krstionica Sv. Ivana u Firenci, San Miniato al Monte u Firenci.

5. Opiši arhitekturu langobardske (lombardske) romanike. Navedi dva primjera.

Romanika se javlja na području Lombardije u Italiji, pa lombardska romanika predstavlja početke

romanike i „prvu romaniku“. Glavna obilježja su ukrašavanje i dekoriranje eksterijera, ornamentirani
slijepi lukovi, vertikalne ukrasne trake, debeli zidovi. U interijeru su prevladavale naslikane freske, a na
pročelju je mnogo manje skulptura od uobičajenog. Lombardska arhitektura se brzo proširila u Kataloniju
i dijelove Francuske. Katalonski opat Oliva je bio velik utjecaj na lombardsku arhitekturu u Kataloniji te je
tražio za samostan Santa Maria de Ripoll da se proširi tijelo građevine; također je tražio dvotoranjsko
pročelje, transept sa 7 apsida, te da sve budu izvana dekorirane u tipičnom lombardskom stilu sa slijepim
lukovima i okomitim trakama – sve od ovoga je tipično za lombardsku romaniku.

Primjeri: Sant'Ambrogio (Milano), Santi Pietro e Paolo (Agliate, Monza)

6. Obilježja talijanske romanike i primjeri.

 tlocrt bazilike s istaknutom apsidom
 ponekad je istaknut transept
 slobodnostojeći tornjevi (ponekad kružnog presjeka, npr. u Pisi)
 mali prozori, okularni prozori, prozori u obliku „kotača“
 male galerije, galerije redovnica (galerije poput one u Pisi su rijetke)
 polikromirani mramor na pročelju i u interijeru
 opeka na nekim dijelovima eksterijera, ovi dijelovi se nisu dekorirali (Pisa je iznimka)
 portali nisu veliki, četvrtastog su oblika
 dekoracije: mozaici, freske, plitki reljefi
 plitki reljefi se ponekad koriste na pročelju i od mramora su
 otvoreni trijem koji se oslanja na 2 nosača ponekad prekriva portale
 drveni krovovi
 križište ispod kupole
 kor iznad zasvođene kripte
 slobodnostojeći poligonalni baptisteriji

Primjeri: Katedralni kompleks u Pisi, Firentinska krstionica, Sant'Ambrogio (Milano), katedrala u Modeni,
San Miniato al Monte (Firenca).

7. Obilježja francuske romanike i primjeri.

 tlocrt bazilike u glavnom i bočnim brodovima koje razdvajaju arkade
 ponekad su jednobrodne (pogotovo u južnoj Francuskoj)
 najčešće imaju transepte
 na istočnom kraju, apsida je visoka gotovo kao i zidovi; nju okružuje deambulatorij
 radijalne kapele
  dvotoranjsko pročelje koje flankira glavni brod
 ako pročelje nije dvotoranjsko, onda prikazuje oblik građevina i ima 2 mala tornjića (turrets)
 bogato dekorirana pročelja
 veliki prozori, često ih je više spojeno, pogotovo u klaustru i na tornjevima
 najčešće 3 portala, bogato su dekorirani (često su dekorirani velikim skulpturama), središnji
portal je glavni
 nosači (piers) nose arkade, često su cilindrični i s korintskim kapitelom

Primjeri: Cluny II, Cluny III, Saint Sernin (Toulouse), Sainte Madeleine (Vezelay).

8. Po čemu se talijanska romanika razlikuje od francuske? Navedi 2 primjera i usporedi.

 Tlocrt
u Italiji: bazilikalni plan s istaknutom apsidom
u Francuskoj: bazilikalni plan u glavnom i bočnim brodovima koje razdvajaju arkade
 Prozori
u Italiji: mali
u Francuskoj: veliki, često ih je više spojeno, pogotovo u klaustru i na tornjevima
 Interijer
u Italiji: klasični stupovi (columns) nose arkade
u Francuskoj: stupovi (piers) nose arkade, često cilindrični stupovi s korintskim kapitelom
 Pročelje
u Italiji: 1. ponekad se podudara s glavnim i bočnim brodovima
2. prikazuje oblik građevine
u Francuskoj:
1. dvotoranjsko pročelje
2. prikazuje oblik građevine i ima dva mala 'turreta' (tornjića) koji flankiraju

9. Navedi 4 obilježja Zadarske katedrale.

1) Povijest: Nastala je u 12. i 13. st. u razdoblju romanike. Najveća je crkva u Dalmaciji. Podignuta je na
mjestu starokršćanske bazilike.
2) Interijer: Unutrašnjost je monumentalna. Glavni brod je tri puta širi od bočnih, a odijeljen je kamenim
stupovima i pilonima (naizmjence).
3) Prezbiterij: Katedrala ima povišeni prezbiterij ispod kojeg se nalazi kripta. U prezbiteriju se nalaze
korska sjedala u stilu cvjetne gotike.
3) Krstionica: Šesterolisna je i oslanja se na južni dio katedrale. Originalno potječe iz 6. st., ali srušena je
za vrijeme 1. svjetskog rata. Obnovljena je 1989.

10. Usporedi St. Sernin i Moissac (arhitektura, prostorna organizacija, značenje).

11. Saint Sernin: prepoznaj tlocrt i navedi 4 elementa.

Iako se naziva bazilikom, Saint Sernin odstupa od plana ranokršćanske bazilike. Veća je, a tlocrt joj je
upisani latinski križ. Elementi su:
1) Bogato raščlanjivanje prostora
2) Trobrodni transept
3) Transept i kor imaju apside
4) Deambulatorij + 5) Radijalne kapele, apsidiole = hodočasnički plan crkve
6) Bačvasti svodovi

12. Tko je Diotisalvi?

Diotisalvi je bio talijanski arhitekt iz Pise. Djelovao je u 12. stoljeću. Njegovo najznačajnije djelo je
baptisterij u Pisi (u Piazza dei Miracoli). Iako je originalni projekt bio njegov, napravio je samo prvi dio,
prizemlje. Izgradnju su dovršili Nicola i Giovanni Pisano, koji su značajno promijenili baptisterij od onoga
što je Diotisalvi zamislio. Početkom 12. stoljeća je bio potpisivan kao „fabricator“, a sredinom stoljeća kao
„magister“ – iz toga možemo pretpostaviti da je u međuvremenu pohađao neku vrstu umjetničke škole. O
Diotisalviju se ne zna puno, mnogo njegovih djela nije potpisano, a za mnoga možemo samo pretpostaviti
da je on autor (zvonik crkve St. Nicholas, crkva Sv. Groba u Pisi, kapela Sv. Agate, kosi toranj u Pisi). Mnogi
njegovi radovi imaju zajedničko to da su na neki način „iskrivljeni“ (kosi toranj, Sv. Agata i zvonik u St.
Nicholasu se svi naginju). No, uzrok tome može biti tlo u Pisi, s obzirom da na tom području postoje i
građevine koje nije projektirao Diotisalvi, a koje naginju.

13. Koju građevinu nazivamo romaničkom „Sikstinskom kapelom“ i zašto?

Opatijsku crkvu Saint Savin sur Gartempe, jer je kroz 11. i 12. stoljeće tamo nastalo puno murala/freska
koje su u izvrsnom stanju čak i danas.

14. Gdje se u regijama Europe razvija rješenje problema križno-rebrastog svoda? Navedi
primjer.

Lista spomenika
Datiraj i navedi zašto su značajne. Navedi umjetnika/arhitekta ukoliko je poznat. Npr. možete ukratko
opisati po čemu je crkva specifična, po čemu je reprezentativna za romaničku arhitekturu te regije, itd.
Dovoljno je navesti jednu godinu (npr. ako je građena 1069 – 1115, dovoljno je napisati 1115).

1. Santa Maria, Ripoll – tlocrt, eksterijer

Tlocrt: Ima obilježja ranokršćanske bazilike i često ju uspoređuju sa Sv. Petrom u Rimu. Originalna crkva
je bila peterobrodna. Iza četiri bočna i glavnog broda, dolazilo je 5 apsida. Kasnije su apside dodane i
transeptima pa ih je bilo ukupno 7. Apside su bile spojene s istočnim zidom transepta. Svod je bačvasti.

Eksterijer: Ističe se pročelje izgrađeno u 12. stoljeću. Horizontalno je podijeljeno na 7 dijelova.

 2. Pomposa - eksterijer, interijer

Eksterijer: Najviše je u izgradnji korištena opeka, a ispred crkve se nalazi narteks. Crkva je trobrodna te
ima slobodnostojeći zvonik (campanile) visok 48m. On je rađen u lombardskom stilu te je iznimno dobro
očuvan. Na njemu se nalaze uske monofore, bifore, trifore i kvadrifore.

Interijer: U crkvi je očit utjecaj umjetnosti iz Ravenne. Bazilika je trobrodna. Od dekoracija se ističu
viseći lukovi i slijepe arkade. Crkva nema galerije, a stupovi su ponajviše spoliji. Kapiteli su korintski, a
apsida je veoma široka.

3. Sant'Abbondio, Como – eksterijer, tlocrt

Eksterijer:

Tlocrt:

4. San Lorenzo, Mantova – eksterijer, presjek

Eksterijer:

Presjek:

5. Sant'Ambrogio, Milano - eksterijer, tlocrt, presjek

Eksterijer:

Tlocrt:

Presjek:

6. San Michele, Pavia – eksterijer

Eksterijer:

7. Parma, katedralni sklop – eksterijer

Eksterijer:

8. Santa Maria in Trastevere, Rim – eksterijer

Eksterijer:

9. Modena, katedrala - eksterijer, interijer

Eksterijer:

Interijer:

10.San Clemente, Rim – interijer

Interijer:

11.San Miniato al Monte, Firenca - eksterijer, interijer, tlocrt

Eksterijer:

Interijer:

Tlocrt:

12.Firenca, krstionica katedrale – eksterijer

Eksterijer:

13.Pisa, katedralni sklop - eksterijer, interijer, presjeci

Eksterijer: Eksterijer je iznimno bogat dekoracija koje su sadržavale raznobojne mozaike i mramorne i
brončane predmete, među kojima se isticao grifon na istočnoj strani krova. U 19. stoljeću su maknute
originalne skulpture i danas su u muzeju katedrale. Visoki lukovi upućuju na utjecaj islama i južne Italije.
Također su se isticali i slijepi lukovi oblika poput romba. Pročelje ima sivi i bijeli mramor, na nekim
dijelovima se nalaze obojeni komadići mramora - pročelje je radio Majstor Rainaldo. Iznad troje vrata
dolazi lođa na 4 razine koju dijele vijenci s mramornim dijelovima, a iza njih se nalaze jednostruki,
dvostruki i trostruki prozori. Brončana vrata na pročelju su napravili firentinski majstori u 17. stoljeću.
Ipak, vjernici su oduvijek ulazili kroz vrata svetog Raineriusa koja su se nalazila u transeptu i prema
zvoniku. (Razlog je što je via Santa Maria vodila točno do ovih vrata). Za ova vrata je zaslužan Bonanno
Pisano. Ovo su jedina vrata koja nije uništio požar 1595. Vrata sv. Raineriusa su dekorirana s 24 brončane
reljefne skulpture koje prikazuju događanje iz Novog Zavjeta. Iznad vrata su 4 galerije, a na vrhu
Bogorodica i Dijete, a u kutovima 4 evanđelista. Buchetova grobnica se nalazi lijevo od sjevernih vrata
pročelja.

Interijer: Interijer je podijeljen na početku u središnjem brodu. Flankiraju ga dva bočna broda na svakoj
strani. Ima transept i apsidu u tri broda. U interijeru prevladava bijeli i crni mramor, odnosno monolitan
sivi mramor na nosačima korintskog kapitela. Korintski kapiteli su granitni i nalaze se između broda i
apside - radi se o spolijima. Drveni kasetirani strop je iz 17. stoljeća; oslikan je i dekoriran zlatnim
listovima. Raniji strop je najvjerojatnije imao drveno krovište. Kupola se nalazi na križištu glavnog broda
i transepta. Dekorirana je tehnikom enkaustike. Tamo se nalaze prikazi slave Djevice sa svecima.

Presjeci:

14. Sv. Petar, Supetarska Draga, Rab – eksterijer, interijer (Irma, Lorena)

Eksterijer:

Interijer:

15. Sv. Mikula u Varošu, Split – eksterijer, tlocrt

Eksterijer:

Tlocrt:

16. Zadar, katedrala - eksterijer, interijer, tlocrt

Eksterijer:
Interijer:

Tlocrt:

17. Zadar, Sv. Krševan - eksterijer, interijer, tlocrt

Eksterijer:

Interijer:

Tlocrt:

18. Zadar, Sv. Marija – kapitularna dvorana (interijer), zvonik

Kapitularna dvorana/interijer:

Zvonik:

19. Rab, Sv. Ivan – tlocrt

Tlocrt:

20. Cluny II – tlocrt

Tlocrt: Cluny II je (bila) trobrodna bazilika s transeptom, deambulatorijem i po prvi puta stupnjevito
postavljenim kapelama echelon (2 izdvojena kora; 1 za laike). Također je imala križišni toranj i prostrani
atrij. Cluny se originalno sastojao samo od broda i bazilike, a bili su okruženi praznim prolazima.
Transept je bio duljine 7 lukova, a na njemu se nalazilo usko križanje. Na kraju svakog kraka se otvarala
polukružna apsida. Zbor se sastojao od ravnog prolaza i polukružne apside, a okruživale su ga 2
zatvorene kapele i linearni vanjski zidovi. Između prostora koji vodi do ovih kapela, i kapela koje su se
nalazile nešto dalje, nalazile su se 2 pravokutne prostorije podijeljene iznutra. Zbog ovoga su hodnici bili
iznimno uski, a bili su povezani na križanju sa svetištem. Narteks je prethodio brodu, a okruživali su ga
tornjevi. Kasnije je ovdje dodan i klaustar. U 11. st., crkva Saint Pierre le Vieux je sagrađena na sjevernom
boku, dugačka 50m. Brod je imao 11 lukova, a okruživale su ga katedrale (koje su pridodale duljini), 2
transepta i ambulatorij.

21. Payerne, Notre Dame - eksterijer, interijer

22. Cluny III - tlocrt, eksterijer (južni transept), prikaz Clunyja u 16. st.

Tlocrt: Cluny III je (bila) peterobrodna crkva, s 2 križišta. Imala je tlocrt latinskog odnosno
"nadbiskupskog" križa. Propovjedaonici je prethodio atrij, odnosno trobrodni trijem dužine 187 metara, s
dvostrukim križištem, 6 zvona i 12 kapelica u apsidi. Ispred njega su se nalazila 2 iznimno velika tornja.
Svetište je okruživao deambulatorij s 5 apsidalnih kapelica. Ispod niza prozora, na mjestu galerije se
nalazio triforij, niz od 3 slijepa lučna otvora, po 1 za svaki travej. Time se naglasio prostor između
prozora i arkada – zid glavnoga broda bio je olakšan i fizički i vizualno.

Eksterijer (južni transept): Cluny III su razorili nakon Franuske revolucije pa su ostali sačuvani jedino
južni transept i osmerokutni toranj.
 23. Paray-le-Monial, Notre Dame – interijer

Interijer:

24. Saint Sernin, Toulouse - tlocrt, interijer, eksterijer

Tlocrt:

Interijer:

Eksterijer:

Tlocrt crkve Saint Sernin se bazira na arhitektonskoj kompoziciji adicije dijelova. Crkva je peterobrodna.
Po 2 bočna broda prolaze kružno oko ostatkva crkve te je stvoren deambulatorij oko apside (to je
omogućavalo hodočasnicima da naprave krug po crkvi čak i kada se u glavnom brodu odvijala sveta
misa). Apsidiole su raspoređene duž istočnog zida transepta. Vrlo sličan tlocrt ima španjolska crkva
Santiago de Compostela, također hodočasnička crkva, samo što se u njoj nalazi po 1 bočni brod sa svake
strane (trobodna je). Tlocrt također podsjeća na crkvu sv. Petra u Rimu.

Eksterijer: Na vanjskoj strani crkve, odnosi elemenata su naglašeni različitim visinama krovova. Time se
ističu glavni brod i transept, u odnosu na vanjske i unutarnje bočnim brodovima, apsidi, deambulatoriju i
vijencu kapela. Kontrafori pojačavaju dojam, jer ojačavaju zidove između prozora kako bi izdržali pritisak
svodova. Prozori su naglašeni dekorativnim okvirima. Toranj nad križištem je završen nekoliko stoljeća
kasnije (u drugačijem stilu) pa je viši nego što je to izvorno bilo zamišljeno. Dva tornja u pročelju nisu
nikada bila dovršena i od njih su ostali samo patrljci.

Interijer: Unutar glavnog broda se nalaze lukovi, svodovi, polustupovi i pilastri koji su povezani u
određeni dosljedan 'red' koji iznimno podsjeća na jezik antičke (rimske) arhitekture. Glavna razlika je
ipak to što glavni brod nije napravljan da izgleda 'fizički snažno'. Stupovi su 'potisnuti' prema gore te je
naglašeno njihovo spajanje s pojasnicama koje dijele bačvasti svod glavnoga broda. Glavni brod je bio
presvođen zbog opasnosti od požara, ali i da bi se postigao više veličanstveni izgled. Iznad unutarnjih
bočnih brodova sagrađene su galerije koje uravnotežuju pritisak svoda glavnoga broda.

25. Santiago de Compostela – tlocrt

Tlocrt crkve Santiago de Compostela je povezan s arhitektonskom kompozicijom koja se bazira na adiciji
dijelova. Traveji glavnog broda i transepta odgovaraju polovici kvadrata križišta, a kvadratni traveji
bočnih brodova četvrtini križišta (odnosno polovici traveja glavnog broda). Crkva ima po jedan bočni
brod sa svake strane (trobrodna je). Oni prolaze kružno unutar crkve pa se tvori deambulatorij oko
apside (to je omogućavalo hodočasnicima da naprave krug po crkvi čak i kada se u glavnom brodu
odvijala sveta misa). Apsidiole su raspoređene duž istočnog zida transepta. U glavnom brodu nije bilo
prozora, pa je jedino osvjetljenje dolazilo iz galerija i bočnih brodova.
Vrlo sličan tlocrt ima francuska crkva Saint Sernin, također hodočasnička crkva, samo što St. Sernin ima
po 2 bočna broda sa svake strane (peterobrodna je).

26. Ste Madeleine, Vézelay – interijer

Interijer:
Interijer:

27. St Lazare, Autun – interijer

Interijer:

28. Caen, St Etienne – interijer, tlocrt

Interijer:

Tlocrt:

29. Caen, Ste Trinité – interijer, tlocrt

Interijer:

Tlocrt:

30. Durham, katedrala – interijer, tlocrt

Interijer:

Tlocrt: