Gotika

Ovo je glavno značenje pojma Gotika. Za druga značenja, pogledajte Gotika (razdvojba).
Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko
razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg
vijeka tijekom 13. i 14.stoljeća; najsamostalniji stilski izričaj zapadnoeuropske
umjetnosti nakon antike. Javila se u prvoj polovici 12. stoljeća u sjeverozapadnoj
Francuskoj (Île-de-France) i u pojedinim je zemljama trajala različito, a nestala je
krajem 15. st.; premda su se i poslije javljale gotizirajuće tendencije. »Arte
gotica« je prvotno bio prijeziran naziv kojim je Giorgio Vasari htio izraziti da je, s
gledišta talijanske renesanse, taj stil barbarski. S obzirom na razvojne faze dijeli se
na ranu, visoku i kasnu gotiku; prvi su joj širitelji bili cisterciti, dok su nositelji
visoke i kasne gotike bili prosjački redovi (dominikanci, franjevci) i građanstvo[1].

Sadržaj
Opće odlike
Arhitektura
Skulptura
Gotičko slikarstvo
Unutrašnjost kora prve gotičke
Važniji spomenici građevine, bazilike Saint Denis u
gotike Parizu, koju je zamislio opat
Katedrala Notre-Dame u Parizu, kasno 12. Povezani članci Suger
st. Izvori
Vanjske poveznice

Opće odlike
Isprva stil francuskih katedrala, gotika se do kraja 14.stoljeća razvila u mnogo
svjetovniji umjetnički smjer poznat pod nazivom međunarodni stil ili
internacionalna gotika. Ovaj se stil nastavio do kasnog 15. stoljeća kad ga je
zamijenila renesansa.

Vremensko trajanje gotike razlikuje se u u određenim područjima, primjerice

dok se u Italiji već od 14. stoljeća javljaju ideje humanizma i individualizma
svojstvenih ranoj renesansi počevši od Petrarke, u Engleskoj gotika traje i do 17.
stoljeća. U Španjolskoj se gotika isprepliće s mudejarskom umjetnošću.

Kovač i bačvar, detalj vitraja iz

Osim u arhitekturi, gotička umjetnost najprisutnija je u skulpturi , vitrajima,
Chartresa, 13. st.
freskama , štafelajnom slikarstvu i u iluminiranim rukopisima. Gotičku
umjetnost karakterizira velika narativnost, kroz sve vidove umjetnosti "priča se
priča", bilo da se radi o vjerskim motivima ili o svjetovnijoj tematici. Razvoj
književnosti također je utjecao na nove svjetovne motive u likovnoj umjetnosti.
Religijski prizori često su uključivali i prizore iz prirode, poput alegorija, prikaza
mjeseci, zodijakalnih znakova, sezonskih poljoprivrednih radova i sličnoga.

Svjetovna umjetnost jačala je pod utjecajem razvoja gradova, trgovine i

ekonomije, što je omogućilo bogatijem sloju da naručuje izradu zavjetnih
skulptura ili iluminiranih rukopisa. Novoosnovani cehovi okupljali su i
evidentirali umjetnike koji su bili smatrani vještim obrtnicima, zahvaljujući
čemu danas znamo imena brojnih gotičkih majstora.

Arhitektura
Podrobniji članak o temi:
Gotička arhitektura
Prvim građevinama gotike Pročelje katedrale u Amiens-u,
smatraju se pariška crkva Saint 1220.-1236.
Denis, koju je 1137. godine dao
izgraditi opat Suger, a zatim
katedrala u Chartresu i katedrala Notre-Dame u Parizu. Tako je zapadni portal
Chatresa uokviren je skulpturama burgundskih majstora, koje su u harmoničnom
Mont-Saint-Michel u vrijeme plime spajanju arhitekture i skulpture ujedno označile razdoblje zrele ili klasične
gotike.

Nasuprot romaničkih širokih ploha, zbijenosti i masivnosti, gotička arhitektura

teži visini, prozračnim formama i „nedokučivom interijeru” prepunom svjetla.
Arhitektonski elementi poput rebrastog križnog svoda, prelomljenih lukova i
snažnih kontrafora, naglašavaju visinu građevina. Kontrafori završavaju šiljastim
tornjićima (fijale), s kovrčastim kamenim ukrasima (rakovice, pužarice) na
rubovima. Na pročelju gotičkih katedrale nalaze se obično po dva visoka i
šiljasta zvonika, kojima je naglašena dominacija vertikale u cijelom sustavu, a
iznad sjecišta glavnoga broda s poprečnim uzdiže se tanki i vitki krovni
tornjić[1]. Važnu ulogu u gotičkom prostoru imaju ukrasne galerije ili visoku
prozori, koji ispunjavaju prostor crkve svjetlošću. Graditelji gotičkih katedrala
također koriste bogatstvo obojene svjetlosti putem vitraja, čime crkveni prostor Ca 'd'Oro, cvjetna gotika (gotico
gubi težinu i postaje transcendentalan. fiorito) iz prve polovice 14. st.; stil koji
se u Veneciji zadržao do 16. stoljeća.
Rana gotika obuhvaća razdoblje 12. i početka 13. stoljeća a obilježena je
jasnoćom, čistoćom i disciplinom arhitektonskih okvira, koji se još oslanjaju na
romaničku tradiciju. U zreloj gotici dolazi do postupne dominacije skulpture u odnosu prema arhitekturi. Kasnijemu razdoblju
pripadaju katedrale u Reimsu, Amiensu i Laonu. Gotika se preko Strasbourga širila u područje Rajne i dalje u Njemačku (Köln,
Freiburg im Breisgau, Ulm), Podunavlje (Regensburg, Beč) i ostale europske zemlje; u Engleskoj se obogatila novim varijantama
u konstrukciji svodova (London, Wells, Lincoln). U Italiji su se više primjenjivali njezini dekorativni negoli konstruktivni
elementi (Firenca, Siena, Orvieto). Velik je zamah doživjelo i svjetovno graditeljstvo koje je preuzelo oblike i motive
katedralnoga graditeljstva. Tako su nastali burgovi, gradske vijećnice, palače, hospiciji, gradske kuće i dr.[1]

Kasna gotika od 14. stoljeća nadalje, donosi gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije. Obilježena je pretrpanošću
ukrasima, pojavljuju se ukrasi u obliku plamena koji se u Francuskoj naziva gothique flamboyant (plamena gotika), a u Italiji
gotico fiorito (cvjetna gotika) i sl. Venecija 15. stoljeća primjer je talijanske cvjetne gotike, bazirane na romaničkoj arhitekturi
koja je »razbijena« mnoštvom ukrasa, detalja, kao i zvjezdastim i mrežastim svodovima.

Skulptura
Podrobniji članak o temi: Kiparstvo gotike
Najvažnija klasična gotička umjetnost prisutna je na skulpturama koje ukrašavaju
zidove katedrala poput Portala kraljeva (Katedrala u Chartresu). Skulptura koja je u
doba romanike i rane gotike bila potpuno u funkciji arhitekture, tijekom gotike se
polako oslobađa iz arhitektonskog okvira i dobiva sve veći značaj. Crkvena
skulptura najčešće prikazuje tri glavna motiva: svakidašnji život (godišnja doba,
mjeseci važni za poljoprivredu); moralni život (borba kreposti i mana), i misaoni
(slobodni život, preuzet iz antike). Skulpture svetaca, kraljeva, alegorijskih i drugih
likova na portalima katedrala daju najbolji primjer umjetničkog razvoja koji je
prethodio potpunom oslobađanju skulpture u renesansi.

Kiparski motivi gotike su prvenstveno ograničeni na crkvenu skulpturu s religijskim

i moralizatorskim prizorima. No ovo doba donosi i pojavu prvih individualnih
portreta i autoportreta, najčešće crkvenih građevinara i kipara te pokrovitelja
umjetnosti. Ljudske figure se prikazuju sa sve većim realizmom, a prigušen utjecaj
klasične antičke umjetnosti vidljiv je u ekspresivnosti izraza, naglašavanju Skulpture na zapadnom portalu
emotivnog stanja i u pažljivom oblikovanju draperija prikazanih likova. katedrale u Chartresu, sredina
12.stoljeća.

Gotičko slikarstvo
Podrobniji članak o temi: Slikarstvo gotike

Slikarstvo rane gotike obilježeno je isprva sporim razvojem, većinom se svodilo na

umjetnost vitraja koja je potisnula prijašnje iluminacije samostanskih rukopisa.
Oslanjajući se na romaničku tradiciju i pod utjecajem crkvene skulpture, u vitrajima
se razvio plošni, ornamentalan stil bez trodimenzionalnosti.

Tijekom 13.stoljeća u Francuskoj se razvio "elegantni stil" vidljiv u iluminacijama

molitvenika, pri čemu se ljudske figure prikazuju uz sve više pažnje i detalja i s
naglašenijim volumenom. U Italiji toga vremena slikarstvo je obilježeno
"novobizantskim" stilom koji je uslijedio nakon križarskog osvajanja Carigrada
godine 1204.

Preokret u slikarstvu 14. stoljeća donosi talijanski umjetnik Giotto di Bondone.

Njegovi prethodnici bili su Cimabue i Duccio, koji već krajem 13. stoljeća počinju
prirodnije prikazivati likove te naglašavaju voluminoznost tijela i prostornost slike.
Slikarstvo Giotta označava prekid s dotadašnjom ptičjom i obrnutom perspektivom a
također uvodi novu narativnost u vjerske prizore. Giotto zapostavlja ulogu
arhitektonskih okvira, dubinu prostora oblikuje položajem i veličinom ljudskih
figura, naglašavajući time prostorne planove slike. Giotto je izvršio velik utjecaj na Braća Limburg, Ožujak iz
Časoslova vojvode od Berryja,
druge umjetnike a njegovi najpoznatiji radovi nalaze se u Firenzi, Padovi i Assisiju.
1413.-1416., iluminacija, 22,2 x
Slikari srednje i sjeverne Europe preuzeli su od talijanskih umjetnika narativnost, 13,5 cm, Muzej Condé, Chantilly.

prikaze krajolika i prostornost slike. Od druge polovice 14. st. se spajanjem

sjevernih i talijanskih tradicija razvio tzv. „međunarodni stil”, koji je obuhvaćao
 slikarstvo i kiparstvo. Obilježava ga naturalizam prikaza s naglašavanjem
detalja, važnost dubine prostora te meko oblikovanje ljudskih figura i
draperija. Najvažniji talijanski slikar međunarodnog stila bio je Gentile da
Fabriano, koji je uz naturalizam detalja i elemente fantastičnog, unio i
novu upotrebu svjetlosti na slici. Oko 1400. godine, uglavnom
posredstvom Italije, uz iluminacije se razvijalo i uljeno slikarstvo i na
drugim područjima (Češka slikarska škola, Avignonska škola).

Francusko gotičko slikarstvo početka 15. stoljeća obilježili su Flamanci,

braća Limbourg, koji su bogato oslikali molitvenik vojvode od Berryja
(Tres riches du Duc de Berry). Pritom su vrlo detaljno prikazali
Gentile da Fabriano, Poklonstvo mudraca,
kalendarske mjesece sa svim popratnim ljudskim radovima i promjenama
1423.
prirode. Flamansko slikarstvo je postajalo sve značajnijim, a djelima
Huberta i Jan van Eycka konačno je nadmašilo skulpturu. U Njemačkoj su
uljeno slikarstvo razvijali Majstor Francke i S. Lochner, dok su Martin Schongauer, Albrecht Dürer i Matthias Grünewald svojim
radovima označavali prijelaz iz gotike u renesansu[1].

Važniji spomenici gotike

Francuska: Povijesne gradske Stara crkva u Petäjävesi,
jezgre Stralsunda i Finska
Bazilika Saint-Denis, Pariz, Wismara, 14. st.
12. stoljeće Stari grad Vilnius, Litva
Bremenska gradska Stare četvrti i utvrde
Katedrala Notre-Dame u vijećnica i Bremenski
Parizu, 12. stoljeće Luxembourga
Roland, 15. st. Krakovsko staro mjesto,
Katedrala u Chartresu, 12.
Poljska
-13. stoljeće
Katedrala u Reimsu,
Italija: Stari grad Toruń, Poljska
13.stoljeće Stari grad Stargard, Poljska
Povijesno središte
Katedrala u Salisburyju, Samostan Batalha, Portugal
Siene, 13. st.
13. stoljeće Samostan Kristovog reda,
Castel del Monte, 13. st.
Grande Île u Strasbourgu, Portugal
Sta Croce, Firenza, 13.
13. st. Povijesni grad Bardejov,
t.
Mont-Saint-Michel, 13. i Slovačka
Nicola Pisano,
14. st. Katedrala u Burgosu,
Krstionica u Pisi, 13. st.
Katedrala Saint Etienne u Španjolska
Ca d'Oro, Venecija, 15.
Bourgesu, 14. st. Zidine Cáceresa, Španjolska
st.
Stara jezgra Avignona, 14. Llotja de la Seda, Valencija,
Krstionica u Firenci, 14. i
st. Španjolska
15. st.
Episkopalni grad Albi, 14. Hanzeatski grad Visby,
Milanska katedrala, 15.
st. Švedska
st.
Stari grad Bern, Švicarska
Njemačka: Tri dvorca i obrambene zidine
Ostatak Europe: trgovačkog grada Bellinzona,
Katedrala u Kölnu, 13. Švicarska
Srednjovjekovni zvonici
stoljeće Dvorac Durham i Durhamska
nazvani Belfried, Belgija
Katedrala u Naumburgu, katedrala, Ujedinjeno
Povijesno središte Kraljevstvo
13. stoljeće
Bruggea, Belgija
Westminsterska opatija, UK
 Katedrala u Bambergu, 13. Povijesno središte Katedrala u Canterburyju i
stoljeće Praga, Češka Opatija sv. Augustina u
Stari dio grada Povijesno središte grada Canterburyju, UK
Regensburga, 13. st. Kutná Hora, Češka
Hanzeatski grad Lübeck s Židovska četvrt i Bazilika
gradskim vratima sv. Prokopija u Třebíču,
Holstentor, 14. st. Češka
Zavjetna crkva, dvorac i Povijesno središte
stari dio grada Tallinna, Estonija
Quedlinburga, 14. st.

Povezani članci
gotička arhitektura
gotička crkva

Izvori

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
LZMK
Napomena: http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13806
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.hr/upute.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

1. gotika, Hrvatska enciklopedija (http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=22842) Leksikografskog zavoda

Miroslav Krleža; Pristupljeno 10. studenoga 2016.

Vanjske poveznice
Gotička umjetnost (http://www.artcyclopedia.com/history/gothic.html)
Gotička umjetnost (http://www.museen-sh.de/ml/digicult.php?digiID=601.46&s=2), Museumsportal Schleswig-
Holstein
Gotička umjetnost (http://www.all-art.org/history194_gothic_contents.html), iz"Svjetske povijesti umjetnosti"
GOTHICmed: Virtualni muzej Gotičke arhitekture Sredozemlja (http://www.gothicmed.si)
Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti
Egejska umjetnost · Etruščanska umjetnost · Umjetnost stare Grčke ·
Stari vijek
Umjetnost starog Rima · Ranokršćanska umjetnost
bizantska umjetnost · predromanika (karolinška renesansa, otonska renesansa,
Srednji vijek starohrvatska umjetnost) · romanika (arhitektura romanike, kiparstvo romanike,
slikarstvo romanike) · gotika (arhitektura gotike, kiparstvo gotike, slikarstvo gotike)
renesansa (rana renesansa, visoka renesansa, sjevernoeuropska renesansa) · manirizam ·
Novi vijek barok (barokna arhitektura, barokno kiparstvo, barokno slikarstvo, barokna glazba) · rokoko ·
neoklasicizam (directoire, ampir, bidermajer)
romantizam (književnost romantizma, slikarstvo romantizma, glazba romantizma, historicizam) ·
prerafaeliti · realizam (književnost, likovna umjetnost, glazbena umjetnost, verizam)
Modernizam naturalizam · impresionizam · postimpresionizam (sintetizam, pointilizam) ·
neoimpresionizam · simbolizam · parnasovstvo · Arts and Crafts · secesija ·
bečka moderna
20. stoljeće fovizam · ekspresionizam · naiva · kubizam · orfizam · vorticizam · purizam ·
art déco · internacionalni stil · apstraktna umjetnost (suprematizam, De Stijl,
konstruktivizam, sinkromizam) · futurizam · dadaizam · metafizičko slikarstvo ·
nadrealizam · apstraktni ekspresionizam · kinetička umjetnost · pop art · op art ·
 tašizam · informel · neorealizam (precizionizam, fotorealizam) · minimalizam ·
konceptualna umjetnost · land art · postmoderna
larpurlartizam · esteticizam · dekadentizam · avangarda · funkcionalizam ·
Povezani članci
eklekticizam
srednjovjekovna umjetnost
asturijska umjetnost · germanska umjetnost
(langobardska umjetnost, ostrogotska umjetnost) ·
predromanika insularna umjetnost · predromanička crkva ·
karolinška renesansa · otonska renesansa ·
starohrvatska umjetnost · vikinška umjetnost
bizantska umjetnost ikona · ikonoklazam ·
arhitektura romanike · kiparstvo romanike ·
romanika
slikarstvo romanike
arhitektura gotike (manuelinski stil, mudéjar, pleterski stil) ·
gotika kiparstvo gotike · slikarstvo gotike
(rano nizozemsko slikarstvo)
islamska arhitektura · islamska kaligrafija ·
islamska umjetnost
maurska umjetnost ·
srednjovjekovna indijska umjetnost ·
srednjovjekovna umjetnost izvan Europe srednjovjekovna kineska umjetnost ·
srednjovjekovna japanska umjetnost
<< umjetnost starog vijeka renesansa >>

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gotika&oldid=4995395"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 16. prosinca 2017. u 18:34.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.