Mark Elliot Zuckerberg je američki računalni programer, vlasnik-direktor i glavni kreator najveće socijalno

društvene internetske stranice Facebooka koja je osnovana kao privatno poduzeće 2004. godine.

Rođen je 14. svibnja 1984., u White Plainsu u New Yorku, a odrastao je u obližnjem selu Dobbs Ferry. Potječe iz
židovske obitelji, Njegov otac, Edward Zuckerberg, vodio je stomatološku praksu vezanu uz obiteljski dom, a
njegova majka, Karen, radila je kao psihijatar prije nego sto se rodio on i njegova braca i sestre Randi, Donna i
Arielle. Zanimanje za računala razvio je u ranoj dobi; kada je imao oko 12 godina. Naime, koristio je program
Atari BASIC kako bi stvorio program za razmjenu poruka. Nazvao ga "Zucknet". Program je koristio otac u
uredu, tako da ga je recepcionar mogao odmah obavijestiti o novom pacijentu. Obitelj je također koristila
Zucknet da komunicira unutar kuće. Zajedno sa svojim prijateljima stvorio je računalne igre za zabavu. I Kako bi
senastavilo s Markovim rastućim zanimanjem za računala, njegovi su roditelji angažirali privatnog računalnog
tutora David Newmana da jednom tjedno radi s Markom. Svoje je skolovanje započeo u srednjoj školi Ardsley u
New Yorku, ali mu se škola nije činila dovoljno zatijeva pa se prebacio na školovanje na akademiji Phillips
Exeter u New Hampshireu. Zanimljivo je da je stekao tamo diplomu iz klasične knjiženosti. Kasnije se na
Harwardu pridružio i židovskom bratstvu ALPHA EPSION PI i bio je navodno poznat prema recitiranju stihova iz
Ilijade.

ovdje vidite kako je izgledao Zucknet.

Međutim nastavio je raditi na programima te je dok je još bio u srednjoj školi, stvorio raniju verziju glazbenog
softvera Pandora, koju je nazvao Synapse. Ideja mu se javila kada je razgovaraos prijatlejima, a pjesma je
prestala svirati i odlučio je da to bude njegov projekt koji su studenrti trebali napraviti za akademiju prije
diplome. Naime to je softver koji pronalazi i preporuča pjesme prema korisnikovim interesima. Po tome je orvi
put bio upamćen jer je i nekoliko tvrtki, uključujući AOL i Microsoft, izrazile su zanimanje za kupnju softvera i
zapošljavanje tinejdžera prije stjecanja diplome. Odbio je ponudu.

Nakon što je diplomirao,2002. godine, Zuckerberg se upisao na Sveučilište Harvard. Već je bio razvio ugled kao
programer i tu je razvio nekoliko programa pa i sam Facebook. Prvi program koji je napravio bio je program
pod nazivom CourseMatch, koji je pomogao učenicima da odaberu nastavu na temelju odabira tečaja drugih
korisnika. Zatim, potaknut djevojkom koja ga je ostavila Zuckemberg je napravio program Facematch. Program
je bio nešto kao ono hot or not, znači služio je da usporedi slike dvaju studenata na kampusu i tomu da korisnici
glasaju o tome tko je privlačniji. Postao je ogrmono popularan, ali ga je sveučilište ugasilo jer je program
smatralo neprikladnim i umalo izbacilo Zuckemberga rovale na servere, kršenja autorskih prava i privatnosti
kako bi se domogao slika . Istoga semestra on je omogucio kako bi studenti mogli dijeliti svoje bilješke.
Zatim, njegovi kolege studenti - Divya Narendra i blizanci Cameron i Tyler Winklevoss - tražili su od njega da
rade na ideji za društveno umrežavanje koje su nazvali Harvard Connection. Ovo je web mjesto osmišljeno za
korištenje podataka iz studentskih mreža na Harvardu kako bi se stvorilo mjesto za upoznavanje s Harvardovom
elitom. Kasnije blizanci Winklevoss i Narendro optužili su zuckemberga da im je ukrao dio koda jer su zapravo i
oni radili sličnu stvar, naime njihova se stranica trebala zvati Harwardconnection.com . Međutim, od tužbe su
odustali i nagodili su se izvan sudnice, a našoslijetku su i pokrenuli stranicu connectU.

a sada nešto o samom facebooku.

Zuckemberg je i počeo radiiti na svojem projektu uz pomoć prijatelja s prijateljima Dustinom Moskovitzom,
Chrisom Hughesom i Eduardom Saverin koji mu je i financijski pomagao.
4. veljače 2005. pokrenuo je thefacebook.com. orginalno stranica je služila umreživanju i izmjenjivanju
informcija studentima sa Harwarda. U skladu s tim Facebook se proširio i na Stanford i Yale sveučilišta. Znači
facebook se moglo imati samo ako ste išli na neki od američkih fakulteta. Podrška za studoše, ali i srednjoškolce
kasnije se širila na čitave SAD i Veliku Britaniju.
Zuckerberg je zatim napustio fakultet kako bi se posvetio Facebooku, prebacujući tvrtku u Palo Alto u Kaliforniji.
je prodao 1,6% dionica računalnoj tvrtci Microsoft za nevjerojatnih 240 milijuna dolara, a pritom odbili ponudu
Googlea. Do kraja 2004. Facebook je imao milijun korisnika.
Facebook je slžbeno dobio ime 2005. godine kupnja domene facebook.com – izostavlja riječ „the” (200 000$)
Zatrim. Zuckerbergovo poduzeće dobilo je ogroman poticaj tvrtki venture capital firm Accel Partners. Accel je
uložio 12,7 milijuna dolara u mreža. Tvrtka Zuckerberg tada je odobrila pristup ostalim školama,
srednjoškolskim i međunarodnim školama te je do prosinca 2005. godine gurnuo članstvo u više od 5,5 milijuna
korisnika. Stranice su tada počele privlačiti zanimanje drugih tvrtki koje su željele oglašavati s popularnim
društvenim čvorištem. Ne želeći prodati, Zuckerberg je odbio ponude tvrtki poput Yahoo! i MTV Networks.
Umjesto toga, usredotočio se na proširenje web lokacije, otvaranje projekta vanjskim programerima i
dodavanje više značajki. Tada su krenule i optužbe da Facebook zapravo služi kao sredstvo za prikupljanje
podataka o korisnicima, što je uostalom i stoji u uvjetima korištenja te društvene mreže. 2006. Facebook
dopušta korištenje korisnicima starijim od 13 godina, uveden News feed zbog cega je dozivio kritike ali se nije
značajnije brij korinika promijenio.
12. travnja 2012. Facebook je kupio Instagram za cijenu od milijardu američkih dolara.[2], a Dana 19. veljače
2014. Facebook kupuje mobilnu aplikaciju WhatsApp za razmjenu poruka, fotografija i videozapisa putem
mobilnog interneta pametnim telefonima za 19 milijardi američkih dolara.[3]
I također facebook je plave boje zbog toga sto JE Zuckemberg slijep za crvenu i zelenu boju , a plavu boju vidi
najbolje. i na ovoj lenti vidimo neke inovacije kako je to islo vremenski. i jos jedan zanimlkiv grafikon znaci
vidimo da facebook od ukupno vise od 2 milijarde ljudi najvise koriste muskarci od dobi 26-34 godine.

i da se ne udaljim prvise o teme jer opcenito o facebooku mozemo pricatiu cijeli sat, jos eneke cinjeniceo
zuckembergu:
Time magazin imenovao je osobu godine u 2010, Forbes je također rangirao Zuckerberga na 35. mjestu. Budući
da je skupio svoje znatno bogatstvo, Zuckerberg je iskoristio svoje milijune za financiranje raznih filantropskih
razloga. Najznačajniji primjeri dolazili su u 2010. godini. U rujnu te godine donirao je 100 milijuna dolara kako bi
spasio nedostatak sustava Newark Public Schools u New Jerseyju. Zatim, u prosincu 2010., Zuckerberg je
potpisao "Davanje zaloga", obećavajući da će darovati najmanje 50 posto svog bogatstva u dobrotvorne svrhe
tijekom svog života.. Drugi članovi posvetnih zadaća su Bill Gates, Warren Buffett i George Lucas.
U studenom 2015. Zuckerberg i Chan pozdravili su kćer Max, a Zuckerberg je priopćio kako će uz svoju obitelj
provesti dva mjeseca očinstva. On i njegova supruga također su obećali u otvorenom pismu svojoj kćeri da će
99 posto Facebook dionica dati u dobrotvorne svrhe. "Predani smo činiti naš mali dio kako bismo stvorili ovaj
svijet za svu djecu", napisao je par u otvorenom pismu objavljenom na Facebook stranici Zuckerberga. "Dati
ćemo 99% naših dionica Facebooka - trenutno oko 45 milijardi dolara - tijekom našeg života da se pridruže
mnogim drugima u poboljšanju ovog svijeta za sljedeću generaciju". A u ožujlku iduce godine dobili su kcer
August.
U rujnu 2016. Zuckerberg i Chan objavili su da će Chan Zuckerberg Initiative (CZI), tvrtka u koju su stavili svoje
dionice Facebooka, uložila najmanje 3 milijarde dolara u znanstvena istraživanja u sljedećem desetljeću kako bi
pomogla "liječenju, sprečavanju i upravljanju svim bolestima u životu našeg djeteta ". Poznati neuroznanstvenik
Cori Bargmann iz Sveučilišta Rockefeller, proglašen je predsjednikom znanosti na CZI.

Također su najavili osnivanje tvrtke Chan Zuckerberg Biohub, nezavisni istraživački centar sa sjedištem u San
Franciscu koji će okupiti inženjere, računalne znanstvenike, biologe, kemičare i druge znanstvene zajednice.
Partnerstvo između Sveučilišta Stanford, Kalifornijskog sveučilišta, San Francisca i Kalifornijskog sveučilišta,
Berkeley, Biohub počet će financirati 600 milijuna dolara tijekom 10 godina.