UNIVERZITET U ZENICI

ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

ODSJEK ZA SOCIJALNU PEDAGOGIJU
Kolegij: Opa pedagogija
Semestar: I

INTELEKTUALNI ODGOJ
INTELEKTUALNI/SPOZNAJNI SADRAJI
ODGOJA
Odgojni sadraji predstavljaju sveukupno odgojno nastojanje koje moe
pridonijeti svestranom razvoju linosti. Oni su gradivni materijal ostvarivanja
odgojnog cilja.
Intelektualni odgoj predstavlja odgojne sadraje koji imaju za cilj da djeluju
na razvoj intelekta, na razvoj misaonih ili intelektualnih sposobnosti
odgajanika.
Intelektualne sposobnosti (znati i misliti) nisu rezultat samo pukog
usvajanja znanja i injenica, punjenje glave znanjem, nego i sposobnost
njegove misaone prerade, dobivanja uvida u veze i odnose, shvaanja uzroka
i posljedica.
Meutim, tako formirane intelektualne sposobnosti treba da idu korak dalje,
treba da se potvrde ovjekovim djelovanjem, odnosno primjenom onog
nauenog. To je mogue samo ako se istovremeno razvijaju sve one
dimenzije linosti koje aktiviraju voljni i emocionalni angaman ovjeka,
formiraju uvjerenja i stavove, formiraju pogled na svijet, sposobnost kritikog
miljenja i sposobnost uspostavljanja humanih odnosa.
Intelektualni sadraji na kojima formiramo linost odgajanika jesu znanje o
objektivnoj stvarnosti (o prirodi i drutvu) koje moe omoguiti ljudsku
djelatnu akciju, zauzimanje stavova i formiranje znanstvenog pogleda na
svijet i ivot.
USPJEH INTELEKTUALNOG ODGOJA
Uspjeh intelektualnog odgoja ne ogleda se u usvajanju spoznajnih sadraja
koji postaju sami sebi svrha, bez mogunosti i sposobnosti za akciju.
Uspjeh intelektualnog odgoja u centar stavlja formiranje linosti
odgajanika, odnosno koliko oni doprinose sveukupnom formiranju linosti.
Tako se ne moemo zadovoljiti samo pukim usvajanjem znanja, vjetina i
navika, razvojem intelektualnih sposobnosti i
sposobnosti ovladavanja

UNIVERZITET U ZENICI
ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET
ODSJEK ZA SOCIJALNU PEDAGOGIJU
Kolegij: Opa pedagogija
Semestar: I

tehnikama intelektualnog rada i to upravo zbog toga to to moe postati ne

samo sredstvo konstrukcije ve i destrukcije.
Odgojni efekti intelektualnog odgoja mjere se stupnjem aktiviteta ovjeka na
stvaralakom mijenjanju njegove radne i ivotne situacije, angairanou na
provedbi onih projekata koji doprinose unapreivanju i poboljanju kvaliteta
ivota (to valja znati, ali i htjeti), razvojem svijesti o mogunosti mijenjanja
postojeeg reda stvari ne mirei se sa sudbinskim i fatalistikim odreenjem
(determinizmom).
Intelektualni odgoj se ne smije izjednaavati sa obrazovanjem, jer
obrazovanje se odnosi samo na proces usvajanja znanja, umijea i navika i
znanstvenog pogleda na svijet. Intelektualni odgoj ima vrijednosno znaenja,
jer utjee na izgraivanje pozitivnih ljudskih osobina te pored intelektualne
komponente, zahvaa emocionalnu i voljnu sferu ljudskog bia.
Emocionalna komponenta simbolizira ljubav prema istini. Ona je povezana
sa doivljajem vrijednosti istine i tzv.intelektualnim osjeajem koji se
pojavljuje u procesu traganja za istinom.
Tako se pred intelektualni odgoj stavlja zahtjev za:
razvijanjem ljubavi prema istini,
njegovanje doivljaja istine kao ljudske vrijednosti,
razvijanje intelektualnih osjeaja i spoznajnih interesa,
razvijanje osjeaja dunosti i odgovornosti, odanosti ljudskim idalima.
Voljna komponenta intelektualnog odgoja obiljeava tenja za djelovanjem
u skladu sa spoznajom i doivljajem vrijednosti istine.
Tako se pred intelektualni odgoj stavlja zahtjev za:
razvijenjem kritikog odnosa prema sebi, drugima i drutvenoj
zajednici,
nepristrasno vrednovanje ljudskih postupaka,
vjernost svojim stavovima i idealima,
potovanje ljudskog dostojanstva,
otvorenost i toplina u ljudskim odnosima,
saradnja i potpomaganje,
tolerantan odnos prema ljudima drugih pogleda i uvjerenja,
radna portvovanost,
smisao za tanost,
tenja za originalnou,

UNIVERZITET U ZENICI
ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET
ODSJEK ZA SOCIJALNU PEDAGOGIJU
Kolegij: Opa pedagogija
Semestar: I

pozitivan odnos prema kulturnim vrijednostima.

Intelektualni odgoj se ne zadovoljava samo tumaenjem i objanjavanjem

svijeta, niti razvojem takvih sposobnosti koje kada se jednom usvoje bie
dovoljne za cijeli ivot, a naroito ne niveliranjem ljudskih linosti kroz
pruanje intelektualnih sadraja koji e biti jednaki za sve.
Intelektualni sadraji moraju omoguiti linosti svakog odgajanika razvoj
intelektualnih sposobnosti do maksimuma njegova intelektualnog kapaciteta,
omoguavajui mu da se
stvaralaki potvruje u mnogostrukosti i jedinstvenosti svoje linosti.
Intelektualni odgoj morao bi rezultirati i svijeu o stalnosti promjena, razviti
sposobnosti kritikog preispitivanja ljudske djelatnosti i prakse, razviti
sposobnost i potrebu permanantnog odgoja i obrazovanja koje bi u krajnjoj
instanci moralo rezultirati samoodgojem, samoobrazovanjem te aktivnim
sudjelovanjem u drutvenom ivotu.
Intelektualni sadraji treba da rezultiraju angamanom odgajanika na
naplemenitijim ljudskim djelatnostima stvaranja pravednijeg, humanijeg
odnosa meu pojedincima, grupama i drutvenim sistemima i vlastitoj
odgovornosti ne samo za vlastitu sudbinu nego i za sudbinu drugih ljudi.

U podruju praktinog djelovanja socijalni pedagog bi trebao shodno

odrednicama intelektualnog odgoja da bude senzibilan za:

Razvijanje kritikog i stvaralakog miljenja

Povezivanje emocionalne i voljne komponente intelektualnog odgoja
Jaanje vanjske i unutarnje motivacije za potrebu obrazovanja
Naglaavanje primjene nauenog
Naglaavanje odgojne dimenzije intelektualnog odgoja

Literatura:
Vukasovi, A. (1999), Pedagogija, Zagreb, Hrvatski katoliki zbor MI.
Mali, J. i Mui, V. (1983), Pedagogija, Zagreb, kolska knjiga.

UNIVERZITET U ZENICI
ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET
ODSJEK ZA SOCIJALNU PEDAGOGIJU
Kolegij: Opa pedagogija
Semestar: I