Odgoj

Mentor: prof.dr.Elma
Selmanagić- Lizde Studentice:
Sara Selimagić- 3024
Nermana Muslić- 3010
Amna Hodžić- 3007
Hana Terzić- 3013
UVOD:
koja su moguća određenja odgoja
koje su razlike između tradicionalnog i
savremenih koncepcija odgoja
šta je pedagoški odnos
kakav je položaj odgajanika u odgojnom
procesu i kakva je uloga odgajatelja
nekad i danas
razlika između intencionalnog i
neintencionalnog odgoja te odgoja u
širem i užem smislu.
 POLAZIŠTA

"Pogledaj ga kako je neodgojen!"

"Ugledaj se na nju. Vidiš li kako je lijepo

odgojena!?"

TERMINI:
-ODGAJANIK: osoba koju odgajamo; dijete,
učenik
-ODGAJATELJ: osoba koja odgaja, roditelji,
skrbnici, učitelji, nastavnici
Briga i skrb odraslih- ZAŠTO?
Zato jer novorođenče dolazi na svijet
neopremljeno i nespremno za samostalno
preživljavanje. Upravo, briga o preživljavanju,
zdravlju i tjelesnom napretku je temeljna
pretpostavka cjelokupnog razvoja i naziva se
njega.
"Čovjek se mora odgajati radi preživljavanja"
Njega se upotpunjuje odgojnim nastojanjima i
poticajem djetetovog emocionalnog, socijalnog i
kognitivnog razvoja u skladu sa njegovim
mogućnostima.
"Čovjek može postati ČOVJEKOM samo
odgojem"
Zbog toga se odgoj određuje i kao generacijska
kategorija, odnosno s jedne na drugu generaciju
se prenose stečena znanja i iskustva koja
omogućuju opstanak ali i pomažu napretku.
Hronološki pregled koncepcija odgoja
 Koncepti odgoja u 20. stoljeću
Koncept odgoja u duhovno- naučnoj pedagogiji ("Pod odgojem
razumijevamo plansku djelatnost kojom odrasli oblikuju duševni život
mladeži" (Dilthey, 1924).
Kritičko- racionalistički pristup odgoja ("Odgojem nazivamo ono
socijalno, na bližnje usmjereno, djelovanje kojim ljudi nastoje ustroj
psihičkih dispozicija drugih ljudi, u određenom segmentu, trajno
poboljšati ili zadržati njihove vrijedne komponente ili pak spriječiti
nastajanje onih stanja koje ocjenjujemo lošima" (Brezinka, 1994:50).
Emancipacijski pristup odgoju-("Odgoj mora biti usmjeren na
postizanje zrelosti, autonomiju djelovanja i oslobađanje od dogmi"
(Mollenhauer, 1980).
Humanistički pristup odgoju- ("Odogoj je međuljudski odnos u kojem
se stvaraju uvjeti za razvoj ljudske jedinke. To je odnos između
roditelja i djece, djece i djece, odgojitelja i odgajanika, učitelja i
učenika. Taj odnos nije nikada jednostavan, on uvijek mijenja
odgajanika i odgajatelja. Taj odnos je u funkciji poticanja i rasta i
razvoja ličnosti, a ako nije, onda se može zvati odgojem" (Bognar,
1999:35).
Pogledi na odgoj u 21.

stoljeć u
 Stajališta D. Turnera o odgoju:
• osnovni prostor za slobodu volje svakog
pojedinca
• slobodna volja- pretpostavka odgoja
• dopustiti vise od jednog ispravnog djelovanja na
razvoj pojedinca
• omoguciti parcijalnu anatomiju između različitih
razina sustava: pojedinac, škola, društvo.
2004. godine u Baselu je objavljena knjiga Hartmuta von Hentiga o odgoju za 21. stoljeće.

Hrvatski pedagozi Branko Bognar i Sanja Simel iznose zanimljiva polazista za definiranje
odgoja utemeljeno na emancipacijskim i humanistickim stajalistima.

Bognar i Simel ističu da je odgoj kreativan proces u kojem sudionici istražuju i igraju se
svojim produktivnim mogućnostima.
 Odgoj u doba globalizacije i "globalizacija odgoja

Općenito globalizacija potiče promjene u svijetu, promjene vremena, prostora ali i promjene na svijet i djeluje na svakodnevnicu,
način života.

"Najdragocjenije blago koje imamo na raspolaganju za autentičan ljudski razvoj, a da ne budemo pregaženi brzim promjenama,
posebice negativnim učincima globalizacije."

Globalizacija odgoja uključuje:

• odgoj za sve
• cjeloviti odgoj
• integrirano odgojno djelovanje

Globalni zadaci odgoja i obrazovanja:

• jačanje svijesti o osobnom dostojanstvu i dostojanstvu drugih
• poticanje razumijevanja i poštovanja kulturnih razlika kao drštvenog bogaststva
• razvijanje svijesti o potrebi suradnje i solidatnosti među ljudima
• prihvatanje načela ljudskih prava i sloboda , pravde, mira i odgovornosti.
Položaj

odgajanika u

odgojnom

procesu

-Dugo je u povjesti dijete u odgojnom procesu imalo pasivnu ulogu

-Dijete je shvaćano kao“predmet“ odgojnog nastojanja, kao biće koje je potrebno
odgajati
-Početkom 20.stoljeća ističe se dijetetova aktivna uloga u procesu odgoja i
obrazovanja
-U 21.stoljeću dijete nije samo subjekt nego postaje partner u odgoju i obrazovanju
-Kada se govori o partnerima u odgoju to podrazumjeva da oba sudionika u tom
odnosu imaju jednaku moć i jednaku odgovornost
 Uloga odgajatelja

-Najnovija uloga odgajatelja je da motivira, potiče i usmjerava razvoj

-Roditeljstvo se određuje kao skup aktivnosti kojima je cilj skrb za dijete i poticanje njegova
razvoja
-U roditeljskom odgojnom postupku izdvajaju se 2 koncepta: pozitivno roditeljstvo i
konstruktivna disciplina
-U partnerskom odnosu uloga odgojitelja, učitelja, nastavnika i dijeteta je promjenjena
Odnos izme đ u odgajatelja i odgajanika

-Odgoj je ponajprije odnos osoba

-Odnosi mogu biti kvalitatni, skladni, produktivni ali i nekvalitetni, destruktivni
-Od samog odnosa zavisi i sami ishod odgojnog djelovanja
Namjerni I nenamjerni odgojni

utjecaji

Većina autora tako I Brezinka zastupaju da je odgoj namjeran čin ili svjesno djelovanje uz potrebu
odgovarajućih sredstava za postizanjem tog cilja. Postoje dva tipa odgoja, a to su: intencionalni I
neintecionalni odgoj. Dakle, intencionalni odgoj predstavlja namjerni utjecaj pedagogije to jeste
(odnos „licem u lice“). A neintecionalni ili funkcionalni odgoj podrazumijeva odgoj koji se zbiva bez
određene namjere (intencije). Također podrazumijeva I brojne društvene čimbenike koji utječu na
djecu (televizija, časopisi, socijalne norme, običaji, navike itd).
Turner (2004) I Hentig (2007) upozoravaju na potrebu osposobljavanja djece za razlikovanje,
poticanje i razmišljanje.
 Odgoj u užem I širem smislu
Odgoj kao viši pojam prema Vukasoviću obuhvata tri pojma – odgoj u užem značenju,
obrazovanje i nastavu:
• Odgoj u užem se značenju zahtijeva na izgrađivanju i oblikovanju ličnosti i karaktera, na
ostvarivanju onih pozitivnih ljudskih osobina zbog kojih poštujemo određene osobe.
Ograničen je na afektivno područje I odnosi se na rayvoj vrijednosti, stavova I navika
• U širem se značenju pod pojmom odgoja podrazumijeva proces razvoja čovjeka sa svim
njegovim ljudskim osobinama I poticanju sveukupnog funkcioniranja tijela, mozga I srca
čovjeka.
 Odgoj kao razvoj osobnosti ili proces personalizacije
Odgoj utječe na promjene u ponašanju, djelovanju, stavovima I ličnosti u cjelini. Bratanić ističe
da se odgojem ,,ostvaruje individua što uključuje biološku, a pojam ličnosti društvenu, te pojam
osobnosti duhovnu komponentu čovjeka.” ,,U istinskom odgoju odgajatelj dijete ne oblikuje za
neku društvenu funkciju ili ulogu već mu pomaže da oblikuje samo sebe tj. da stane na svoje
noge, da postane svoje, da bude slobodno ili jednostavno da bude osoba”(M.Polić, 2006:28).
Proces razvoja čovjekove ličnosti u smjeru osobnosti ili individualziacije naziva se
personalizacija. Personalizacija ukratko rečeno predstavlja razvoj osobnosti, a s njom se
ostvaruje ličnost pojedinca. Osim personalizacije, treba istaknuti I socijalizaciju, iako se misli da
je ostvarena personalizacija preduvjet socijalizacije, odnosno riječ je o oba procesa koja se
samo dopunjuju.
 Zaključak

Odgoj se zasniva na odnosu i međusobnom uvažavanju osoba, a polazi od potreba, interesa i

dobrobiti odgajanika te postavlja njegovu aktivnu ulogu.
Odgojem se potiče optimalno ostvarivanje mogućnosti svake ljudske jedinke, osposobljavanje
za kvalitetan život i kreativno sudjelovanje u zajednici te prihvatanje društvenih normi i izazova
budućnosti.
HVALA NA PAŽNJI