IME I PREZIME UČITELJICE/UČITELJA:

RAZREDNI ODJEL: 6. ____ REDNI BROJ SATA: NADNEVAK:

Pjesničke slike
NASTAVNE TEME Stilska izražajna sredstva

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Tin Ujević, Bura na Braču

NASTAVNO PODRUČJE: TIP NASTAVNOGA SATA: NASTAVNI OBLICI:

književnost interpretacija čelni, pojedinačni,
rad u skupini
OPERACIONALIZIRANI Prepoznati lirsku pejzažnu pjesmu. Uočiti pjesničke slike
CILJEVI doživljene osjetilom vida, sluha i dodira. Prepoznati i
imenovati stilska izražajna sredstva.
SUODNOS unutarpredmetni – jezično izražavanje i stvaranje
međupredmetni – Geografija, Priroda
ZADAĆE SATA:

Učenik će: uočiti osnovni motiv pjesme, odrediti temu pjesme,

prepoznati lirsku pejzažnu pjesmu, uočiti pjesničke slike
a) obrazovne doživljene osjetilom vida, sluha i dodira, prepoznati i
imenovati stilska izražajna sredstva, uočiti ulogu ponavljanja u
ostvarivanju ritma.
Učenik će: biti potaknut na razmišljanje o različitim životnim
b) odgojne uvjetima, razvijati osjećaj pripadnosti svojemu zavičaju,
razvijati ljubav prema svim dijelovima Lijepe Naše.
Učenik će: razvijati asocijativno mišljenje, razvijati sposobnost
promišljenoga izražavanja doživljaja, otkrivati funkciju
c) funkcionalne personifikacije, epiteta, pjesničkih slika i motiva u lirskoj
pjesmi, razvijati sposobnost doživljavanja ritma.
Učenik će: razvijati sposobnost usmenoga izražavanja dojmova
d) komunikacijske o pročitanoj lirskoj pjesmi, argumentirano iznositi zaključke,
njegovati komunikacijske vještine tijekom rada u skupinama,
uvažavati mišljenja drugih.
živa riječ učitelja, čitanka, zvučna čitanka, ploča, kreda,
NASTAVNI MATERIJAL nastavni listić, učenički rad, grafoskop/projektor, prozirnica

POSTUPCI I OBLICI
VREDNOVANJA I – procjena učeničke aktivnosti i rada tijekom sata
SAMOVREDNOVANJA – rješavanje zadataka tijekom rada u skupini
 TIJEK SATA (ARTIKULACIJA)

1. Doživljajno-spoznajna motivacija
a) stvaranje asocijativnoga niza

brački
kamen
pustinja
Blace
otok Brač

Vidova gora

b) Vruća olovka
Zamislite da pada kiša i puše jak vjetar. Zapišite što više onomatopejskih glagola.
Onomatopejski glagoli oponašaju zvukove iz prirode. Vrijeme zapisivanja ograničeno je
na dvije minute.
Na učiteljev znak učenici zapisuju odgovore u bilježnicu. Slijedi analiza i korekcija
učeničkih odgovora. Pobjednik je učenica/učenik s najvećim brojem zapisanih glagola.
c) Odgonetnite o kojoj je prirodnoj pojavi riječ: Njezinu su snagu opjevali pjesnici. Od nje su
zazirali pomorci. Zbog nje se dobro suše pršuti. Brr…
Milan Tomljanović, Brr… bura (Geo, 4/07)
(odgovor – bura)

2. Najava teksta i lokalizacija

Poslušajte pjesmu Bura na Braču poznatoga hrvatskog pjesnika Tina Ujevića.

3. Objašnjenje manje poznatih riječi

Učitelj tumači manje poznate riječi.

4. Interpretativno čitanje
a) Učenici slušaju pjesmu u interpretaciji glumca Ivana Horvata.
b) Učitelj interpretativno čita tekst. Čitanke su zatvorene.

5. Emocionalno-intelektualna stanka
Stanka potrebna za sređivanje dojmova.

6. Objava doživljaja
Kako ste doživjeli buru na Braču? Što znate o buri?

7. Interpretacija
Što je pjesnika potaklo na pisanje pjesme? Odredite temu pjesme. Kojoj vrsti lirske pjesme s
obzirom na temu pripada Bura na Braču?
Rad u skupini

Skupina 1

1. Prepišite iz pjesme pjesničku sliku doživljenu:

a) osjetilom vida ________________________________________________
b) osjetilom sluha ________________________________________________
c) osjetilom dodira ________________________________________________.
1. Imenujte stilska izražajna sredstva uporabljena u zadanim stihovima: epitet, asonanca,
preneseno značenje.
a) „lupa bura tmurnih ura” ______________________________
b) „struje hladni žmarci” ______________________________
c) „ti si jecaj tog konopca” ______________________________

Skupina 2

1. Prepišite iz pjesme pjesničku sliku doživljenu:

a) osjetilom vida ________________________________________________
b) osjetilom sluha ________________________________________________
c) osjetilom dodira ________________________________________________.
2. Imenujte stilska izražajna sredstva uporabljena u zadanim stihovima: onomatopeja, epitet,
asonanca.
a) „lupa bura tmurnih ura” ______________________________
b) „Jauču šumarci.” ______________________________
c) „Uz obalu stabla gura.” ______________________________

Skupina 3

1. Prepišite iz pjesme pjesničku sliku doživljenu:

a) osjetilom vida ________________________________________________
b) osjetilom sluha ________________________________________________
c) osjetilom dodira ________________________________________________.
2. Imenujte stilska izražajna sredstva uporabljena u zadanim stihovima: epitet,
personifikacija, aliteracija.
a) „dršću male dvokatnice” ______________________________
b) „Vjetar gruva, grmi: hura!” ______________________________
c) „a nad morskim, bijelim paklom” ______________________________

Skupina 4

1. Prepišite iz pjesme pjesničku sliku doživljenu:

a) osjetilom vida ________________________________________________
b) osjetilom sluha ________________________________________________
c) osjetilom dodira ________________________________________________.
2. Imenujte stilska izražajna sredstva uporabljena u zadanim stihovima: onomatopeja,
usporedba, preneseno značenje.
a) „kao misli zlopatnice” ______________________________
b) „ti si vila Mosora i Biokova” ______________________________
c) „Ti se žičiš zvonkim staklom” ______________________________
 Skupina 5

1. Prepišite iz pjesme pjesničku sliku doživljenu:

a) osjetilom vida ________________________________________________
b) osjetilom sluha ________________________________________________
c) osjetilom dodira ________________________________________________.
2. Imenujte stilska izražajna sredstva uporabljena u zadanim stihovima: epitet, usporedba,
preneseno značenje.
a) „kao duše sve patnice” ______________________________
b) „Ti se žičiš zvonkim staklom” ______________________________
c) „buro, ti si blokus Brača” ______________________________

Analiza i korekcija učeničkih odgovora.

Na ploču zapisati primjer vidne, slušne i taktilne pjesničke slike te primjer za svako stilsko
izražajno sredstvo.

Ritam je u pjesmi promjenjiv.

Utječe li vrsta kitice (strofe) na ritam u pjesmi? Jesu li kitice (strofe) jednake duljine? Kakav je
stih s obzirom na rimu?
Uočite ponavljanje u pjesmi. Što pjesnik postiže ponavljanjem rečenice Bura?
Utječe li asonanca i aliteracija na ritam u pjesmi?
Pročitajte na rubnici u čitanci kako se ostvaruje ritam u pjesmi.

8. Sinteza

9. Zanimljivosti
a) Za buru se znalo u cijelom Sredozemlju, i to zahvaljujući grčkim moreplovcima. Na atenskom
Tornju vjetrova bura je predočena u liku silovitog, krilatog boga Boreja, sina kralja svih vjetrova
Eola. Našu buru i njezine učinke spominje još u VI. stoljeću bizantski povjesničar Prokopije,
posebno navodeći kako taj vjetar „može u zrak dići i konja i konjanika”. Lingvist Petar Skok
kaže da je bura praslavenski naziv za vihor, zao vjetar. Naziv je prvotno označavao nevrijeme na
kopnu. Tek dolaskom Hrvata na more bura dobiva dvostruko značenje, o čemu svjedoče potvrde
iz 13. stoljeća – naziv označava sjevernu stranu svijeta, ali i vjetar sa sjeveroistoka.
Milan Tomljanović, Brr… bura (Geo, 4/07)
b) Posolica je tanak sloj soli na tlu, biljkama i zgradama nastao sušenjem kapljica morske vode
koje je vjetar nanio s uzburkanoga mora. Zovu je još i slana. Posolica negativno utječe na
vegetaciju, oštećuje listove i cvjetove. Ipak, od posolice ima i koristi. Otočani su je
iskoristili za konzerviranje mesa i ribe. Osim toga, bura zasoli i pašnjake koji janjetini daju
poseban okus.

10. Zadatci za samostalan rad

a) Riješi iz čitanke zadatak za samostalan rad.
b) Napiši priču u kojoj će glavni likovi biti vjetrovi Jugo, Tramontana, Maestral i Bura.
Prije pisanja priče istraži obilježja navedenih vjetrova kako bi njihove osobine i postupci u
tvojoj priči bili što uvjerljiviji. Pri pisanju pazi na razvidne dijelove priče (uvod, razradba,
završetak).
 PLAN PLOČE
Tin Ujević, Bura na Braču

– osnovni motiv: bura

– tema: bura na otoku Braču
– književna vrsta: lirska pejzažna pjesma
– pjesničke slike: vidna/vizualna
slušna/akustična
dodirna/taktilna
– stilska izražajna sredstva: epitet
onomatopeja
personifikacija
usporedba
preneseno značenje
asonanca
aliteracija
– promjenjiv ritam: kitice (strofe) nejednake duljine
vezani stih
ponavljanje riječi bura
asonanca
aliteracija
 Plan ploče

a) stvaranje asocijativnoga niza

otok Brač

b) Vruća olovka
Zamislite da pada kiša i puše jak vjetar. Zapišite što više onomatopejskih
glagola. Onomatopejski glagoli oponašaju zvukove iz prirode. Vrijeme
zapisivanja ograničeno je na dvije minute.
c) Odgonetnite o kojoj je prirodnoj pojavi riječ: Njezinu su snagu opjevali
pjesnici. Od nje su zazirali pomorci. Zbog nje se dobro suše pršuti. Brr…

Tin Ujević, Bura na Braču

– osnovni motiv: bura

– tema: bura na otoku Braču

– književna vrsta: lirska pejzažna pjesma

– pjesničke slike: vidna/vizualna

slušna/akustična
dodirna/taktilna

– stilska izražajna sredstva: epitet

onomatopeja
personifikacija
usporedba
preneseno značenje
asonanca
aliteracija
– promjenjiv ritam: kitice (strofe) nejednake duljine
vezani stih
ponavljanje riječi bura
asonanca
aliteracija

Zadatci za samostalan rad

a) Riješi iz čitanke zadatak za samostalan rad.
b) Napiši priču u kojoj će glavni likovi biti vjetrovi Jugo, Tramontana, Maestral
i Bura. Prije pisanja priče istraži obilježja navedenih vjetrova kako bi njihove
osobine i postupci u tvojoj priči bili što uvjerljiviji. Pri pisanju pazi na
razvidne dijelove priče (uvod, razradba, završetak).

Zanimljivosti

a) Za buru se znalo u cijelom Sredozemlju, i to zahvaljujući grčkim

moreplovcima. Na atenskom Tornju vjetrova bura je predočena u liku
silovitog, krilatog boga Boreja, sina kralja svih vjetrova Eola. Našu buru i
njezine učinke spominje još u VI. stoljeću bizantski povjesničar Prokopije,
posebno navodeći kako taj vjetar „može u zrak dići i konja i konjanika”.
Lingvist Petar Skok kaže da je bura praslavenski naziv za vihor, zao vjetar.
Naziv je prvotno označavao nevrijeme na kopnu. Tek dolaskom Hrvata na
more bura dobiva dvostruko značenje, o čemu svjedoče potvrde iz 13. stoljeća
– naziv označava sjevernu stranu svijeta, ali i vjetar sa sjeveroistoka.
Milan Tomljanović, Brr… bura (Geo, 4/07)

b) Posolica je tanak sloj soli na tlu, biljkama i zgradama nastao sušenjem

kapljica morske vode koje je vjetar nanio s uzburkanoga mora. Zovu je još i
slana. Posolica negativno utječe na vegetaciju, oštećuje listove i cvjetove.
Ipak, od posolice ima i koristi. Otočani su je iskoristili za konzerviranje mesa
i ribe. Osim toga, bura zasoli i pašnjake koji janjetini daju poseban okus.
Zaleđeni Senj

fotografije: Sergej Drechsler