Uvod

 britanska premijerka gotovo 12 godina između 1979. I 1990.

 prva žena koja je ikada obnašala tu funkciju, ili vodila bilo koju veliku državu u europi ili americi
 Često su je nazivali "željeznom lady" dobila nadimak - od strane ruskih novina
 Politička karijera margaret thatcher bila je jedna od najznačajnijih u modernom dobu
 postala je prva (i dva desetljeća jedina) žena koja je vodila veliku zapadnu demokraciju

1925-1947: djetinjstvo

 Rođena je kao "Margaret Hilda Roberts"

 Granthamu, gradiću u istočnoj engleskoj, 13. Listopada 1925.
 Išla je u državne škole - morala je hodati nekoliko milja tamo i natrag svaki dan
 izborivši mjesto na sveučilištu oxford s 18 godina. - Studirati kemiju
 ono što je zapravo željela učiniti bilo je otići u politiku.  Prvi put je pomogla na izborima kada je imala 10
godina
 Na sveučilištu je pobijedila na svojim prvim izborima  predsjednica studentske konzervativne udruge.

1947.-1959.: kandidat za parlament i udaja

 prvi posao kao kemičarka i pokušala postati zastupnica u parlamentu za gradić Dartford u Kentu
 Pokušala je dva puta, 1950. I 1951.  Nije se približila pobjedi jer je većina glasača u Dartfordu podržavala
laburističku stranku
 najmlađa kandidatkinja u zemlji
 U dartfordu je upoznala i udala se za Denisa Thatchera  Dobili su blizance 1953., marka i carol.
 Nakon što se udala, odlučila je studirati za odvjetnicu
 Pokušala je pronaći druga mjesta na kojima bi se mogla kandidirati za parlament, ali bilo je teško,  mnogi
konzervativci smatrali da žene s malom djecom ne bi trebale imati karijere.
 Ali nakon godina pokušaja izabrana je za kandidatkinju konzervativaca za Finchley, u sjevernom londonu, i
konačno je postala zastupnica u listopadu 1959.

1959-1970: nova djevojka u saboru

 ušao u svojevrsno natjecanje među zastupnicima koji će osvojiti priliku za donošenje zakona.
 Ubrzo je zamoljena da postane članica vlade, zadužena za mirovine i beneficije.
 Počela je postajati prilično poznata i 1970., kada je čovjek po imenu Edward Heath postao premijer  dobila je
važan posao tajnice za obrazovanje, odgovorne za britanske škole i fakultete. 

1970-1974: ministar prosvjete

 nije se dobro slagala s premijerom

 Njegova se vlada morala nositi s ozbiljnim ekonomskim problemima.  Bilo je mnogo štrajkova u britaniji,
velikih kriza u inozemstvu
 Nakon samo četiri godine poražen je na izborima u veljači 1974. I izgubio vlast. 

1975-1979: vođa opozicije

 Mnogi su konzervativci bili vrlo kritični prema svom vođi  izglasali su mt-a da ga zamijeni.
 Postala je prva žena na čelu političke stranke u zemlji poput britanije.  njezina stranka nije bila na vlasti, ali je
bila najveća stranka koja se protivila vladi, postala je "vođa opozicije".
 Velika se svađa vodila oko toga kako učiniti da gospodarstvo bolje funkcionira.
 Ali tijekom zime 1978./79. Bilo je toliko štrajkova koji su uzrokovali toliko problema da je potpora laburista
pala.  "zimom nezadovoljstva".
 konzervativci lako pobijedili.
 Dan nakon izbora, 4. Svibnja 1979., mt je postala premijerka
 1979-1983: PRVI MANDAT
 Nova vlada obećala je zaustaviti i preokrenuti gospodarski pad Britanije.
 Gospodarstvo je već ulazilo u recesiju, ali inflacija je rasla
 nezaposlenost u Britaniji iznosila je više od tri milijuna
 Veliki dio britanske neučinkovite proizvodne industrije zatvoren je
 Ali ostvareni su vitalni dugoročni dobici  Inflacija je zaustavljena, smanjenje kamatnih stopa
 započeo je gospodarski oporavak i uslijedilo je osam godina rasta.
 Falklandski rat.  radila s američkom administracijom u traženju mogućnosti diplomatskog rješenja. Kad
diplomacija nije uspjela, vojna akcija je brzo bila uspješna i Falklandi su se vratili
 Malo bi se britanskih ili europskih vođa borilo za otoke.
 postavila temelje za mnogo energičniju i neovisniju britansku vanjsku politiku tijekom ostatka 1980-ih.

1983-1987: PREMIJER – DRUGI MANDAT

 Štrajk rudara bio je jedan od najnasilnijih i najdugotrajnijih u britanskoj povijesti  sindikat je poražen.
 To se pokazalo ključnim razvojem, jer je osiguralo da će reforme Thatcher potrajati.
 Irska republikanska armija (IRA) pokušala je ubiti Margaret Thatcher i mnoge članove njezinog kabineta
bombaškim napadom na njezin hotel  Nijedan britanski premijer u dvadesetom stoljeću nije bio bliže ubojstvu.
 Britanska politika u Sjevernoj Irskoj bila je trajni izvor sukoba za svakog premijera od 1969., ali Margaret
Thatcher izazvala je posebnu mržnju IRA-e svojim odbijanjem da ispuni njihove političke zahtjeve,  Anglo-
irskom sporazumu iz 1985. s Republikom Irskom. Sporazum je bio pokušaj da se poboljša sigurnosna suradnja
između Britanije i Irske
 Gospodarstvo se nastavilo poboljšavati
 politika ekonomske liberalizacije je proširena
 politiku prodaje državne imovine  Britanske privatizacije iz 1980-ih bile su prve takve vrste i pokazale su se
utjecajnima diljem svijeta.
 potaknuli ljude da kupe vlastite domove i osiguraju privatne mirovine

1987.-1990.: PREMIJER – TREĆI MANDAT

 Zakonodavna platforma Vlade Thatcher u trećem mandatu bila je među najambicioznijima koje je britanska
administracija ikada iznijela.
 mjere reforme obrazovnog sustava (1988.),
 prvi put uveden nacionalni kurikulum. Postojao je
 novi porezni sustav za lokalnu upravu (1989.),
 zakon o razdvajanju kupaca i pružatelja usluga unutar Nacionalne zdravstvene službe (1990.),
 Margaret Thatcher odigrala je svoju ulogu u posljednjoj fazi Hladnog rata, kako u jačanju zapadnog savezništva
protiv Sovjeta početkom 1980-ih, tako i u uspješnom rješavanju sukoba kasnije tijekom desetljeća.
 Ipak, igrala je konstruktivnu ulogu u diplomaciji koja je izgladila raspad Sovjetskog Carstva i samog Sovjetskog
Saveza u godinama 1989-91.
 
Zaključak

 Nakon 1990. Lady thatcher (kako je postala) ostala je moćna politička figura.
 Napisala je dvije najprodavanije knjige memoara - godine downing streeta (1993.) I put do moći (1995.)
 U ožujku 2002., nakon nekoliko manjih moždanih udara, objavila je kraj svoje govorničke karijere.
 Nakon njegove smrti njezino se zdravlje dodatno i brže pogoršalo, uzrokujući progresivni gubitak pamćenja, te je
umrla u londonu 8. Travnja 2013.
 Odana joj je počast na svečanom sprovodu u katedrali svetog pavla devet dana kasnije.
 Kritičari tvrde da je njezina ekonomska politika stvarala društvene podjele, da je bila oštra ili 'bezbrižna'
 Branitelji ukazuju na transformaciju u britanskom gospodarskom učinku tijekom vladanja thatcherove i vlada
njezinih nasljednika na mjestu premijera.
 Sindikalne reforme, privatizacija, deregulacija, snažan antiinflacijski stav i kontrola poreza i potrošnje stvorili su
bolje ekonomske izglede za britaniju nego što se činilo mogućim kada je postala premijerka
 podjednako prepoznaju premijerstvo thatcher kao razdoblje od temeljne važnosti u britanskoj povijesti.
 Njezino naslijeđe ostaje srž moderne britanske politike:

OSVRT
 preoblikovala je gotovo svaki aspekt britanske politike, oživljavajući gospodarstvo, reformirajući zastarjele
institucije i oživljavajući nacionalnu vanjsku politiku.
 priskrbila veći međunarodni ugled od bilo kojeg britanca političar još od winstona churchilla.
 njezine su vlade pomogle potaknuti šire međunarodne trendove koji su se proširili i produbili tijekom 1980-ih i
1990-ih, kako su kraj hladnog rata, širenje demokracije i rast slobodnih tržišta ojačali političke i ekonomske
slobode na svakom kontinentu
 jedna od najutjecajnijih i najuglednijih političkih vođa svijeta