Moderni Japan

Ivana Moguš Yamada, prof.geo. i dipl. jap

1 / 30
Početci modernizacije

Otvaranje luka za međunarodnu trgovinu u 19. st.

Sukobi između pristaša odnosa sa strancima i između onih
koji su se tomu protivili

Obje skupine tražile potporu od cara – utvrđen politički
utjecaj cara

Sukobi između skupine koja je nastojala ojačati političku moć
vlade šoguna i skupine koja je trebala obnoviti carsku vladu

Borba je završena 1867. pobjedom druge skupine, a tadašnji
šogun dobrovoljno je vratio političku moć caru

Nakon 265 godina car je ponovno vladar cijele zemlje
- osei-fuko obnova carske vlasti

2 / 30

Car je imao odlučujuću ulogu u sklapanju trgovinskih
sporazuma s nizom zemalja

Razvoj vanjske trgovine zahtjevao je od domaće industrije
uvođenje novih metoda proizvodnje, poput onih sa Zapada

U prvom desetljeću Meiji vlade više puta su izbile pobune

Car Meiji - najveći reformator u japanskoj povijesti

Počele su se otvarati škole u francuskom stilu

Na kraju Meiji razdoblja uvedena školska obveza u cijeloj zemlji

Razvoj prometa
- godine 1872. izgrađena je prva japanska željeznica od Tokija do Yokohame, i
od tada se željeznica brzo razvija


Godine 1872. vlada je uvela regrutaciju

3 / 30

Na temelju njemačkog ustava nastao je carski ustav – Ito
Hirobumi

1889. ustav je proglašen pod imenom Dainipon Teikoku Kempo
(Veliki japanski carski ustav)
- parlament se sastojao od dva doma

(parlament je bio dugo u opziciji s vladom)

- vrhovna vlast nad Japanom je pripadala caru koji je bio svet


Kinesko – Japanski rat
- donio Japanu gospodarski razvoj i vojnu moć

- teška, tekstilna i druge industrije doživjele su veliki porast, a japanski

proizvodi plasirani su na kinesko i korejsko tržište


Rusko – Japanski rat
- rat u svrhu širenja kolonija i utjecaja u Koreji i Kini

- razvoj industrije oružja

4 / 30

Usmjerenost na tešku ratnu industriju, razvoj gradova i
industrijskih centara, dok su laka industrija i seoska
djelatnost bili zanemareni

- karakteristika japanske industrijske revolucije


Industriju su činila uglavnom srednja i mala poduzeća s
primitivnim strojevima

Ruralna područja - glavni izvor radne snage

Slaba kupovna moč seljaka

Japan je dobio prekomorska tržišta i izvore sirovina s
ratovanjem i osvajenjem
- politika kolonijalizma

5 / 30
Nakon Prvog svjetskog rata

S prvim svjetskim ratom Japan je dobio mnogo
- nove teritorije

- ogromne profite od izvoza streljiva u Europu


Recesija, financijska kriza (svjetska gospodarska kriza)

1.9. 1923. veliki potres na području Tokija

1927. izbila je financijska kriza koja je uništila mnoge
banke i mnoge srednje i male industrije

Propitkivanje koristi prihvaćanja zapadnih sistema
(ekonomski, politički) - došlo je do povećanja
nezadovoljstva radnika

Protu-demokratska strujanja 6 / 30

Rješenje krize je u ekspanziji – Kina
- Mandžurija – prva crta obrane Japana u ratu protiv Kine


1931. Japan zaposjeo Mandžuriju – minirana
željeznica u blizini Mukdena (Japanci okrivili Kineze)

1932. stvorena marionetska država Manchukuo

Set ideologija koje legitimiziraju ekspanziju –
božanski car, okupacija Azije je zapravo
oslobođenje Azije
- panazijska doktrina „Azija Azijcima"
7 / 30
 Godine 1926. početak razdoblja Showa
 U političkom i ekonomskom životu prevladava
nesigurnost
 Počelo se širiti nepovjerenje u kapitalistički sustav
zapadnog modela
 U neizvjesnoj ekonomsko političkoj situaciji
parlamentarizam je izgubio povjerenje ljudi kao
institucija koja ne može donijeti prosperitet
 Političke stranke su bile povezane s velikim
industrijskim poduzećima, koje su financirale stranke u
predizbornim kampanjama
 Počele su se javljati fašističke ideologije
8 / 30
Zatiranje političkih stranaka i uspon vojske

Nasilno rušenje društvenog poretka, ubojstva

1932. vojni udar – ubijen premijer INUKAI TSUYOSHI

Novu vladu sastavio Saito Makoto, biviši guverner u
Koreji

Početak zatiranja parlamentarizma

Od tada japanske vlade su bile samo lutke u
rukama vojske/militarista

Bez potpore vojske nije bilo moguće formirati vladu

"Careva vojska" i japanska država pale pod
apsolutnu vojnu vlast
9 / 30

Ekonomija je u porastu, ali podjela bogatstva nije
ravnopravna – zaibatsu postaju još bogatiji

Vlada sve više kontrolira industriju, a vojska vladu

1936. – potpisuje Antikominterna pakt (saveznici
Njemačka, Italija protiv Sovjetskog saveza)

1937. – napad na Kinu – Kinesko-japanski rat (do
1945.)

Osvajaju Shangai

Nanking (pokolj - ubojstva, silovanja, mučenja – broj
ubijenih: Kineske procjene: 340,000, Japanske
procjene: 30,000)
10 / 30

27.09.1940. - Trojni Pakt s Njemačkom i Italijom

Japanska vizija Velike istočno azijske sfere uzajamnog napretka
(Greater East Asia Co-Prosperity Sphere)

Ljeto 1941. – upad u francusku Indokinu

Prosinac 1941. - ratni kabinet premjera Hideki TOJO-a organizira
napade na: Pearl Harbor, Singapur i Hong Kong –ušao u rat protiv
SAD-a i UK-a

Do pol.1942. – osvojio: Tajland, Malazijski poluotok, sj, skupinu
Gilbertovih otoka, Filipine, Guam, Borneo, Celebes, Singapur, veći
dio Sumatre, Salomonske otoke, Javu i gotovo cijelu Burmu

Američki napad
- 06.08.1945. – Hiroshima

- 09.08.1945. – Nagasaki


14.08.1945. – bezuvjetna kapitulacija – kraj rata
11 / 30
Poslijeratni Japan

Nakon Drugog svjetskog rata Japan je izgubio svoje prekomorsko
carstvo

Okupacija - vojna uprava pobjedničkih snaga (SAD)

1.1.1946. – car HIROHITO se odrekao “božanskog podrijetla

Travanj 1946. – 1. poslijeratni izbori

Pobjeda Liberalne stranke (Nihon Jiyuto)– premijer SHIGERU
YOSHIDA

Uspostavljena je demokratska vlada – Američki stil

General MacArthur predvodio je vojnu vladu koja je vladala
Japanom i sastavila NOVI USTAV koji je donio velike promjene

12 / 30
Glavni ciljevi okupacije politike SAD-a
 spriječiti Japance da ikada više ugroze SAD-u i mir u svijetu;
 stvoriti demokratski društveni poredak po uzoru na zapadnu
demokraciju,
 demilizirati Japan,
 osuditi ratne zločince,
 provesti zakonodavnu reformu,
 osloboditi političke zatvorenike
 kontrolirati privatnu trgovinu i proizvodnju
 Amerika je obećala da će se zauzeti što prije postaviti
japansko gospodarstvo na noge

13 / 30

3.5.1947. – na snazi novi ustav:

Demilitarizacija

Ustavna monarhija učinila je cara samo figurom – Car
HIROHITO postaje simbol nacije

Garancija građanskih i osobnih sloboda: sloboda tiska i javnog
okupljanja, a žene su dobile pravo glasa

Ukidanje nasljednog plemstva

Prava radnika

Slobodno i ravnopravno školstvo

Samostalni sud

Kraj 1948. – sudilo se za ratne zločine u Tokiju (7 na smrt, 16
doživotno), no Hirohito ostao pošteđen

14 / 30
Članak 9. japanskog Ustava 1947

"Aspiring sincerely to an international peace based on

order, the Japanese people forever renounce war as
a sovereign right of the nation and the threat or use
of force as means of settling international disputes.
In order to accomplish the aim of the preceding
paragraph, land, sea and air forces, as well as other
war potential, will never be maintained. The right of
belligerency of the state will not be recognized."

15 / 30

8.9.1951. – mirovni sporazum u San Franciscu: oduzeti teritoriji
koje je stekao u prošlih 80 god.
- SAD: Ryukyu i otočje Bonin

- SSSR: Kurilski otoci. i J Sahalin


Uporište SAD-a u Hladnom ratu

Obrambeni sporazum s SAD-om
- 1951. – razmještanje američkih snaga na teritoriju


28.4.1952. ponovna suverenost

1954. – od pričuvnih policijskih snaga stvorena obrambena
vojska (Jieitai)

1950ih – mirovni sporazumi s Tajvanom, Indijom, Burmom,
Indonezijom

16 / 30

1956. – obnovljeni politički odnosi s SSSR-om
- članstvo u UN


siječanj 1960. – novi ugovor s SAD-om o međusobnoj suradnji i
sigurnosti

1964. – normalizirao odnose s Južnom Korejom

1955. –Liberalno-Demokratska stranka (LDP)

SAD vraća teritorij:
1968. – otoke Bonini

1972. - Ryukyu


1971.-72. – Japan i Kina normalizirali političke odnose

od 1975. – sudjeluje u političkim dogovorima vodećih zemalja
1985. – G7


7.1.1989. – umro car Hirohito 17 / 30
Protuokupacijski prosvjedi

1950ih i 1960ih – studentski i radnički protesti protiv američke
vojne prisutnosti

Oporba u parlamentu i ulični prosvjednici su uporno zahtijevali
reviziju Tokio-Washingtonskog pakta o uzajamnoj sigurnosti,
koji je zaključen u San Franciscu 1951., istog dana kada je
potpisan mirovni sporazum

Listopad 1966. – opći štrajk zbog rata u Vijetnamu

Prosvjed poljoprivrednika protiv gradnje međunarodne zračne
luke u Tokiju 1965 za potrebe američke vojske za rat u
Vijetnamu

Studentski prosvjedi

Krajem šezdesetih godina ljevica i desnica napadala je
kapitalizam i materijalizam 18 / 30
Reforme u gospodarstvu

Uz novi ustav i demokraciju, SAD su donijele i
sljedeće ekonomske reforme:
1) Ziabatsu, ili moćne obiteljske tvrtke koje su
kontrolirale gospodarstvo, bile su oslabljene
2) Zemljišna reforma podijelila je velika imanja
među seljacima
3) Japanski radnici dobili su pravo osnivanja
sindikata

19 / 30
Nagli ekonomski razvoj

Razlozi:

Okupacijska politika – odustajanja od plaćanja ratne
odštete, financijska pomoć

Sposobni i motivirani radnici

Korejski rat

Ne troše na vojsku

Zaštita domaćih industrija, implementacija novih
tehnologija )sve porušeno=

Povoljno stanje u svijetu

Konzumerizam
20 / 30
21 / 30

Povećava se udio radnika u sekundarnoj
industriji, pada u primarnoj, raste tercijarna
industrija

1950ih – razvoj teške industrije (željezo, čelik,
brodovi, mašine)

1960ih – električni strojevi, kamere, tehnologija,
automobili
Tri blaga:

1950ih – radio, motor, šivaća mašina

1960ih – frižider, perilica rublja, crno-bijeli TV

1970ih – auto, klima, TV u boji
22 / 30

Nakon Drugog svjetskog rata japansko gospodarstvo
se brzo oporavilo

Vrijednost japanskih roba i usluga, ili bruto domaći
proizvod (BDP), dramatično se povećala
- II.pol.1960ih - BDP prestigao zapadnoeuropske zemlje


Japan ima povoljnu trgovinsku bilancu, što znači da
izvozi više robe (poput automobila, kamera,
televizora i elektronike) nego što uvozi

Nedostatak prirodnih resursa - ovisnost o trgovini

Međuzavisnost - oslanjanje na dobra, resurse i
znanje iz drugih dijelova svijeta
23 / 30
Ekonomsko čudo

Veliki ekonomski rast Japana rezultat je kombinacije čimbenika

1) Japan je prilagodio najnovije zapadne

tehnologije svojim industrijama.
2) Dobro obrazovana i visoko kvalificirana radna
snaga.
3) Uz nisku vojnu potrošnju, vlada financira
gospodarstvo.
4) Visoke uvozne tarife i propisi ograničavaju
inozemnu konkurenciju.
5) Štednja Japanaca dala je bankama kapital za
ulaganje u industriju.
24 / 30
Demografski čimbenici ekonomskog
rasta

Razvoj Nihonjinron – teorije o jedinstvenosti Japana,
Japanaca, kulture i jezika

Radna etika i vrline radnika

Izobilje mladih radnika

Brz rast stanovništva
1940. 63 milijuna
  1945. 72 milijuna
  1950. 83 milijuna

25 / 30
Industrijsko onečišćenje okoliša

Tijekom 50-ih g. Japan bio jedna od industrijski najzagađenijih
zemalja

Prosvjedi diljem Japana

Između 1932. i 1968. u Minamati u južnom Kyushuu, tvornica
Chisso proizvela je acetaldehid, ključni sastojak u izradi plastike
kroz proces koji je oslobađao metil živu kao nusprodukt

1965. još jedna epidemija bolesti u Niigati na Japanskom moru bila
je povezana s živom koju ispušta kemijska tvornica

Vlada je 70-ih godina uvela stroge kontrole onečišćenja i počela
trošiti veći dio BNP-a na mjere protiv zagađivanja od bilo koje
druge razvijene zemlje

Do 1978. godine onečišćenje zraka i vode se smanjilo, a
proizvođači su naučili kako profitirati od mjera za očuvanje okoliša
26 / 30

Doživotno zapošljavanje postalo ključna riječ, ali je
obuhvaćalo manje od polovice radne snage

Indoktrinacija u kulturu tvrtke

Samo muškarci s obitelji smatrani prikladnima za
napredovanje na poslu

Filmski serijal Teško je biti muškarac (Otoko wa tsurai
yo) (1969) (svaku nedjelju na HRT3 u 11:00)
- glavni lik odbacuje siguran posao i tako se odbija prilagoditi
modernom japanskom društvu

27 / 30
Novi srednji razred (60-ih do 70-ih)

Tvornički radnici u ruralnim područjima prepustili su
poslove u poljoprivredi roditeljima, ženama i djeci

Urbanizacija

Za urbanu srednju klasu, posao supruge je bio
osigurati okruženje bez stresa za svog muža

Nove podjele
- ruralno / urbano
- generacijsko
- salaryman, obrazovna mama, učenici samuraji

Utrka u obrazovanju
28 / 30
Položaj žena

Tradicionalna uloga japanskih žena je usredotočena na kućni
život i odgoj djece

Izbor karijere žena bio je ograničen

Do sredine 1980-ih gotovo 90 posto tvrtki odbacilo je žene koje
su završile četverogodišnje fakultete

Potpuna odgovornost za dom i djecu otežava rad žena u
prošlosti

Zakon o jednakim mogućnostima zapošljavanja iz 1985. godine

Položaj žena u Japanu danas se mijenja

Uloga žena u Japanu nekoliko se puta promijenila u japanskoj
povijesti kao odgovor na promjene društva u cjelini
29 / 30
30 / 30
Položaj manjina

Burakumin

Korejci

Ainu

Stanovnici Okinawe

Unatoč društvenim problemima, razlike u prihodima i
plaćama ostale su razmjerno male, a 90 posto
stanovništva smatra se srednjom klasom

31 / 30
Razdoblje obilja "bubble economy"
1974. - 1989

Ekonomija nastavlja rasti tijekom ranih 1980ih

Japanska roba svugdje – raste nezadovoljstvo u svijetu:
Japanci znali prodavati jeftino, stvarali zapreke u uvozu

Yen raste (endaka) – Japanci sele proizvodnju u
inozemstvo

Stimulacija domaće potražnje

Krediti s niskim kamatama

Jeftine cijene zemljišta

Burza – inflacija

32 / 30

Pucanje balona "Bubble bursts" 1992. godine

Temelji širenja gospodarstva se počinju raspadati
početkom i sredinom 1970-ih.

Porast cijena nafte
Kraj:
- pristupa sirovinama
- stabilnoj razmjeni valuta
- slobodnoj trgovini, velikoj potražnji
- bubble economy 80-ih
Od 1992. "izgubljeno desetljeće"
33 / 30

Ekonomska kriza i recesija, zastoj ekonomskog
rasta

Rast nezaposlenosti

Kolaps „cjeloživotnog zaposlenja”

Furiita – nezainteresirani zaposliti se u firmi za
cijeli život

Od 2003 – oporavak ekonomije

2008 – ekonomska kriza pogađa i Japan

2017 – gospodarski rast
34 / 30

1995 Hanshin-Awaji daishinsai (potres u Kobeu) –
preko 5000 mrtvih

Teroristički napad u podzemnoj željeznici plinom
(sarin)- AUM Shinrikyo, Tokyo

2011 Higashi nihon daishinsai (potres u Tohoku
regiji) – preko 15,000 mrtvih

35 / 30
Problemi današnjice

Starenje stanovništva

Mali natalitet

Nedostatak radne snage

Brze demografske promjene

Financijska nesigurnost

Suočavanje s prošlošću (WW2)

Sporovi oko teritorija
S Rusijom – J Kurilski otoci

S Južnom Korejom – otok Takeshima

S Kinom i Tajvanom – otok Senkaku

36 / 30
Izvoznik popularne kulture

Treća ekonomija svijeta

Anime
Manga
J-pop
Video igrice
Filmovi
Drame
Olimpijske igre 2020
- slogan: unity in diversity

37 / 30
38 / 30
Japan in the seventies (2) 70 年代の日本

https://www.youtube.com/watch?v=I081OvfZZtc
Everyday life in bygone days in Tokyo, 1966 昭和東京

https://www.youtube.com/watch?v=qvoZjbp9R1w&t
=78s

39 / 30