POLITIČKI RAZVOJ U MEĐUNARODNOM RAZDOBLJU U EUROPI I SVIJETU:

PARLAMENTARIZAM, DEMOKRACIJA I TOTALITARNI SUSTAVI

POLITIČKI RAZVOJ U MEĐURATNOM RAZDOBLJU U EUROPI

 nastanak novih država (višenacionalne ili sa znatnim manjinskim skupinama)  loši odnosi
sa susjedima

Rusko Carstvo SSSR

Finska
Estonija
Litva
Letonija (do 1922.g.)
Austro-Ugarska Monarhija Republika Austrija
Mađarska
Čehoslovačka Republika
Kraljevina SHS
Osmansko Carstvo Republika Turska (1923.g.)
Njemačko Carstvo Republika Njemačka
3 dijela Poljske Republika Poljska

 OC gubi vlast nad svim bliskoistočnim pokrajinama koje su naseljavali Arapi ( Britanci i
Francuzi)
 Njemačka gubi teritorij u korist Francuske, Danske i Poljske; kolonije dijele Britanija,
Francuska i Belgija

 Versajska mirovna konferencija (siječanj 1919. – siječanj 1920.)

 tema: preustroj svijeta na osnovi ratnih rezultata
 prihvaćanje Woodrowovih 14 točaka kao programske osnove za mirovne ugovore
1. bez tajnih međunarodnih ugovora
2. apsolutna sloboda plovidbe morima
3. jednakost u trgovini
4. smanjeno naoružanje
5. interesi stanovništva u uređenju kolonija
6. evakuacija i pomoć Rusiji
7. evakuacija i obnova Belgije
8. slobodna Francuska, vraćanje Alsace-Lorraine
9. granice Italije prema etničkoj granici
10. autonomni razvoj narodima AU
11. evakuacija Rumunjske, Srbije i Crne Gore, prilaz moru Srbiji i Poljskoj,
povijesne granice
12. pitanja OC
13. neovisna poljska država
14. opći savez naroda
 versajski poredak: zadovoljenje interesa zemalja pobjednica  revanšističke težnje
 novi rat
  osnivanje Lige naroda – čuvanje svjetskog mira i sigurnosti, rad na osnovama društvene
pravde, jamčenje političke nezavisnosti država i nepovredivost njihovih granica
 samo gospodarske sankcije (ne raspolaže vojnom silom)
 Skupština s delegacijama država (1 država = 1 glas)
 Vijeće zaduženo za djelovanje Lige (VB i Francuska stalni, ostali se izmjenjivali)
 Tajništvo i Stalni sud međunarodne pravde, razne pomoćne organizacije
 Ženeva
 Njemačka (1926. – 1933.), SSSR (1934.), 1939: 63 člana
 suprotstavljeni i raznoliki interesi članica
 gašenje nakon izbijanja Drugog svjetskog rata

*nada u budući svjetski mir – karikatura o Društvu naroda kao djetetu Versajske mirovne
konferencije

 Francuska ostvaruje političku dominaciju

 Mala Antanta (Kraljevina SHS + Rumunjska + Čehoslovačka)  sprječavanje
pokušaja da Austrija i Mađarska vrate izgubljena područja

 krut i beskompromisan stav prema Njemačkoj; kada je Njemačka bila u

nemogućnosti ispunjavati odredbe  okupacija Ruhra (+Belgija, 1923.-1925.)
 1920e – obnova države
  socijalno-liberalne i umjereno lijeve stranke  1932.g. (gospodarska kriza)
konzervativne desne struje jačanje  izbori 1936.: lijeve stranke i komunisti
pobjeđuju na izborima
 Leon Blum (Židov) – prvi socijalistički predsjednik vlade; napad antisemitista (Valtat),
ženska prava glasa

 Italija – kriza (nezaposlenost i glad)

 bune i štrajkovi – vrhunac 1920.g.
 razočarenje malim poslijeratnim teritorijalnim dobicima (dijelovi istočne obale
Jadrana, otoci u Egejskom moru, Somalija)
 uspon Benita Mussolinija i fasci di combattimento (borbeni sastavi)/crnokošuljaša
(1919.g.)
 obećanja: „politikom čvrste ruke“ ugušit će se revolucionarni pokreti i
obnovit će se gospodarsko blagostanje
 1922.g. pohod fašista na Rim (Mussolini čekao u Milanu)  uz podršku
kralja Mussolini sastavlja novu vladu

 1925.g. zabranjene sve stranke osim fašističke

 Fašističko veliko vijeće i Duce  dovedena u pitanje građanska prava i
ljudske slobode; gospodarski i javni život, mediji stavljeni pod državni nadzor
 industrija oružja: istočna Afrika i istočna obala Jadrana (cilj je osvojiti Sredozemlje i
sjevernu Afriku)
 1935. – 1937. osvojena Etiopija iz Eritreje i Somalije (VB i Francuska priznale 1938.)
 1939. osvojena Albanija
 1936. Osovina Berlin – Rim (međusobno podupiranje u vanjskoj politici, međusobna
vojna i politička suradnja)
 1937. Antikominternski pakt (s Njemačkom i Japanom, protiv SSSR-a)

 Španjolska – 1931.g. proglašena republika

 sukobi i nemiri: demokratske snage (reformama izmijeniti odnose u moći) vs. stari
vladajući slojevi (KC i vojska)
 1936.g. puč Francisca Franca  građanski rat
 vlada (svi slojevi društva pa i komunisti) vs. pučisti (+ fašisti)
 europske sile ostale neutralne (onemogućuju kupnju oružja), Njemačka i
Italija podupiru Franca
 1939. republikanci kapituliraju, Francovi falangisti jedina dopuštena stranka
 El Caudillo (do 1975.)
 Njemačka – 1918.g. Socijaldemokratska stranka ruši carsku vlast i uspostavlja republiku 
ustav 1919. (20g, m i ž)  Weimarska Republika (1919. – 1933.)
 žestoki politički nemiri, gospodarski problemi (zbog ratne odštete)
 1920e – politička stabilizacija
 gospodarska kriza  okretanje nacionalsocijalistima na čelu s Adolfom Hitlerom
 1920. Njemačka radnička stranka  Nacionalsocijalistička njemačka
radnička stranka
 1923.g. neuspjeli puč u Münchenu (zbog okupacije Ruhra)  Hitler uhićen
(u zatvoru piše Mein Kampf – zločinački i rasistički program
nacionalsocijalizma)
 1930. druga stranka na izborima, 1932. prva (obećavanja obnove
gospodarstva i životnog standarda)
 Jurišni odredi – stranačka vojska, nasilje nad političkim protivnicima
 1933.g. Hitler postaje kancelar
 1933. nacisti pale Reichstag i optužuju komuniste  uredbe „O zaštiti
naroda i države“ i „Protiv veleizdajničkih smutnji“ (ukidanje građanskih
prava i prava priziva pred sudom)
 Gestapo – tajna policija
 Zakon o ovlaštenju  Hitler dobiva četverogodišnje pravo izdavanja zakona
 početak nacističke diktature
 zabranjeno djelovanje svih stranaka osim nacističke
 1934.g. umire njemački predsjednik, Hitler postaje Fuhrer
 industrija oružja, gradnja cesta i stanova
 1935. opća vojna obaveza i reforme vojske
 pripajanje Saarske oblasti, uvodi vojsku u demilitariziranu Rajnsku oblast (kršenje
odredbi Versajskog mirovnog ugovora), pripojena Austrija, Sudet (Čehoslovačka) 
Poljska uzima dio Šleske, Mađarska južni dio Slovačke, Slovačka proglašava
neovisnost od Češke), bombardiranje Praga  predaja Češke, Gdanjsk (Danzig)
 1939.g. sporazum sa SSSR-om o desetogodišnjem nenapadanju

 kult ličnosti:
 vjera u velikog vođu
 odbijanje komunizma i socijalizma
  simboli
 jačanje oružanih snaga
 nadzor nad javnim i privatnim životom
 promidžba
 nasilje
 odbijanje demokracije
 nacionalizam, rasizam, antisemitizam

POLITIČKI RAZVOJ U MEĐURATNOM RAZDOBLJU U SVIJETU

 Britansko Carstvo  Britanska zajednica naroda (ublažavanje slike vlasti nad kolonijalnim
carstvom)
 u Indiji borba za samostalnost predvođena Kongresnom skupinom pod vodstvom
Mahatme Gandhija (pasivan otpor, građanski neposluh, bojkot britanske industrijske
robe)

 SAD – politika izolacionizma (1928.g. sporazum kako se konflikti neće rješavati ratom)

 Rusija – Crveni i Bijeli teror

 rat, nasilje, glad, suša, tifus, kolera
 komunistička diktatura
 jednostranački sustav vlasti
 1922.g. Ruska, Ukrajinska, Bjeloruska i Zakavkaska Sovjetska Socijalistička Republika
 SSSR
 najviše zakonodavno i i upravno tijelo: Svesavezni kongres Sovjeta = Vrhovni sovjet
SSSR-a (1936.); bira svoj prezidij (kolektivno vodstvo države)
 1919.g. udruženje komunističkih partija = Treća Internacionala/Kominterna  cilj je
širenje komunističke ideologije
 Lenjina nasljeđuje Staljin  1936.-1938. Velika čistka
 lažirani sudski procesi, gulazi
 stradalo 20 milijuna ljudi

 Osmansko Carstvo – ugovorom u Sevresu svedeno na turski etnički teritorij u središnjoj i

sjevernoj Anadoliji i tjesnace s Istanbulom
 Mustafa Kemal-paša (Ataturk) i nacionalni pokret
 Rat za nezavisnost protiv Grka (zapadna Mala Azija), Armenaca (istočna Mala Azija),
Francuza i Armenaca (južna Mala Azija)
 oružje od SSSR-a
 1920. poraženi Armenci, ’21. Francuzi, ’22. Grci
 genocid nad Armencima
  1922.g. ukinut sultanat
 1923.g. Republika Turska
 „humano preseljenje“ – mijenjanje stanovništva Grčke i Turske
 Kemal-paša: prvi predsjednik, modernizacija države (višestranačje, opće pravo glasa,
gregorijanski kalendar, latinica, moderno zapadnoeeuropsko pravosuđe)
 1930. – 1945. – jednostranačje

 Kina – 1912.g. uspostavljena republika pod vodstvom Sun Jat-sena i stranke Kuomintang
 siromaštvo  modernizacija zemlje (nastavlja Čang Kaj Šek)
 do 1928.g. Čang Kaj Šek uspijeva ujediniti zemlju  zemljom vlada desno,
nacionalističko krilo (jednostranačje)
 kult ličnosti Sun Jat-sena
 građanski rat: vojska republike (Čang Kaj Šek) vs. kineska Crvena armija (komunistički
Mao Ce Tung i seljaci bezemljaši)

 Japan – 1918.g. prva civilna vlada

 vlada ne može demokratizirati zemlju zbog cara
 vojska ima povlašten položaj
 prenaseljenost i nedostatak sirovina nužnih za razvoj industrije  širenje na nova
područja Azije (rat)
 1931.g. agresivni vojni časnici preuzimaju vlast  ukidanje demokracije, „rasna
nadmoć“
 1931.g. osvajanje kineske pokrajine Mandžurije  1932.g. marionetska država
Mandžuko
 1937.g. rat s Kinom
 Antikominterski pakt (1936.) i Osovina Berlin – Rim – Tokio (Trojni pakt, 1940.g.)

POLITIČKI RAZVOJ U MEĐURATNOM RAZDOBLJU U HRVATSKOJ: SUKOB FEDERALIZMA I

UNITARIZMA I RJEŠAVANJE HRVATSKOG I OSTALIH NACIONALNIH PITANJA U PRVOJ
JUGOSLAVENSKOJ DRŽAVI
 12 milijuna stanovnika; Hrvati, Srbi, Mađari, Slovenci, Crnogorci, muslimani, Makedonci,
Nijemci, Albanci, Romi…)
 Hrvati, Srbi, Slovenci – 3 „ogranka“ jednog „južnoslavenskog naroda“
 protiv osnutka nove države ustaje Čista stranka prava
 1919. Čista stranka prava  Hrvatska stranka prava (Ante Pavelić)
 Hrvatska pučka seljačka stranka (Stjepan Radić)  Hrvatska republikanska seljačka stranka
(1920.g.) - najjača hrvatska i 4. stranka u državi
 Hrvatska zajednica (1919.) – nezadovoljstvo unitarizmom, centralizmom i brisanjem
hrvatskih posebnosti
 nekadašnja Stranka prava  1919. u Grazu osnovan Hrvatski komitet (premješten u Beč);
1920. osnovana dragovoljačka Hrvatska legija
 Demokratska stranka (1919.) i Narodna radikalna stranka (glavni oslonac režimu, velika
Srbija, Nikola Pašić)
 bezustavno stanje traje 2 i pol godine: naredbe iz Beograda, nasilje i zastrašivanje
 nezadovoljnici iz Makedonije, Crne Gore, s Kosova glasuju za KPJ (podcjenjuje nacionalno i
seljačko pitanje)  1920.g. vlada donosi Obznanu (omogućeni progoni zbog političkih ideja i
djelovanja, poslanička mjesta komunista poništena)

 1921.g. Vidovdanski ustav (HRSS, HZ i HSP odbijaju sudjelovati)

 srpska prevlast u Kraljevini SHS
 ustavna, parlamentarna i nasljedna monarhija
 nacionalni unitarizam (jedan narod – jedna država), centralizam
 kralj ima široke ovlasti  najvažniji politički činitelj
 ukinut Hrvatski sabor
 33 oblasti bez poštivanja povijesnih granica zemalja
 1921.g. Zakon o zaštiti države – pojačani državno nasilje i progoni (komunisti, HRSS)
 1921.g. mladi pristaše unitarizma i centralizma u Splitu osnivaju Jugoslavensku naprednu
nacionalističku omladinu  ORJUNA (Organizacija jugoslavenskih nacionalista) – vlastita
paravojna organizacija, podrška u talijanskim fašizmom ugroženima Dalmaciji i Sloveniji
 protuteža orjunašima  HANAO (Hrvatska nacionalistička omladina) – kasnije poprima
fašistička obilježja
 orjunaši koji promiču srpstvo  SRNAO (Srpska nacionalna omladina) – terorizam protiv
ORJUNA-e (Radikalna stranka)

 1921.g. Radić izrađuje nacrt Ustava nacrta seljačke republike Hrvatske – konfederacija ili
samostalna Hrvatska; „samoodređenje hrvatskog naroda i hrvatske države protiv tiranije
beogradske vlade“

 HRSS organizira hrvatski otpor

 1921.g osnovan Hrvatski radnički savez, a 1925. Seljačka sloga
 1923. Radić u inozemstvu internacionalizira hrvatsko pitanje (Austrija, Britanija, SSSR)
 zatvoren zbog odlaska u Moskvu
 Radić popušta 1925.  Hrvatska seljačka stranka
 bivši HRSS-ovci i HZ-ovci osnivaju Hrvatsku federalističku seljačku stranku
 1927.g. HSS izlazi iz vlade i prelazi u oporbu
 (izdvajanjem iz Demokratske stranke) Samostalna demokratska stranka + HSS =
Seljačko-demokratska koalicija (parlamentarizam, demokracija i ravnopravnost)
 vladin tabor VS. tabor SDK
 23 vlade
 20.6.1928. Puniša Račić (SRNAO) puca na zastupnike
 nemiri, razmišljanje o amputaciji (odvajanje Hrvatske i Slovenije)  6.1.1929. kralj uvodi
diktaturu; ukida ustav, raspušta Narodnu skupštinu, uvodi svoju neograničenu i osobnu vlast
  Kraljevina Jugoslavija
 9 banovina i Uprava grada Beograda
 jedan narod, jedan kralj, jedna država
 ograničene građanske slobode, zabrana svega nacionalnog
 cenzura, politički teror
 političko iseljavanje; HSP (Ante Pavelić)  ustaše
 1930. Mussolinijeva podrška
 logori u Italiji, Mađarskoj, u Berlinu zabranjen
 1929. kontakt s Vančom Mihajlovim
 vodstvo KPJ-a sa središtem u Moskvi poziva na razbijanje Jugoslavije
 1931. obnova
 1936. ilegalizacija
 1937.g. na čelo postavljen Tito – osniva Centralni komitet
 podrška federalizmu
 KPH i KPS

 1930. Memorandum Ligi naroda; 8 točaka  reakcija izostala

 politička i gospodarska kriza  1931.g. oktroirani ustav
 ubijen albanolog Milan Šufflay
 1932.g. tajni sastanak hrvatskih stranaka, Vladko Maček  Zagrebačke punktacije  Maček
uhićen
1. narodni suverenitet
2. seljaštvo mora biti temelj organizacije društva
3. srpska hegemonija je štetna
4. borba protiv hegemonije
5. reorganizacija države

 listopad 1934. atentat na kralja Aleksandra u Marseilleu

 ustaše i Makedonci htjeli postići nemire u Jugoslaviji računajući na potporu Italije i
Mađarske
 1937. sporazum između talijanske i jugoslavenske vlade
 kraljević Petar II. i regent Pavle Karađorđević – unitarizam i centralizam
 1938. SDK i građanske stranke na čelu s Mačekom  Milan Stojadinović opire se promjeni
političkog smjera pa ga knez uklanja s vlasti  1939. Dragiša Cvetković novi predsjednik
vlade
 26.8.1939. Sporazum Cvetković-Maček
 Banovina Hrvatska (autonomna zakonodavno, upravno i sudski; poljoprivreda,
trgovina, zdravstvo, prosvjeta)
 ustroj nove vlade
 BH: Savska i Primorska banovina, kotarevi ostalih s više od polovice hrv. stanovništva
(Dubrovnik, Travnik, Derventa)
 predviđeno obavljanje Sabora, ban Ivan Šubašić
 financijska samostalnost
 nadležnosti se ne mogu oduzeti niti umanjiti bez pristanka Banovine
 „Uredbe o Banovini Hrvatskoj“
 protivljenje srbadije i muslimana (traže vlastitu jedinicu u povijesnim granicama BiH),
komunista
  2. svjetski rat odgodio izbore  Sabor nikada nije obnovljen
 ograničavanje prava Židovima
 1941. ulazak u Trojni pakt

GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE, EUROPE I SVIJETA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU U

DEMOKRATSKIM DRŽAVAMA TE U KOMUNIZMU, FAŠIZMU I NACIZMU
 Prvi svjetski rat – do tada najskuplji rat u povijesti

GOSPODARSTVO DEMOKRATSKIH DRŽAVA

 VB isključuje Njemačku kao gospodarskog konkurenta sa svjetskih mora, ali svejedno gubi na
snazi
 slabija gospodarska osnova
 zaziranje od ulaganja u skupa znanstvena istraživanja
 New York postaje novčarsko središte svijeta
 preobrazba SAD-a u najmoćniju gospodarsku silu na svijetu
 stvaranje golemih koncerna i korporacija
 srednji sloj
 gospodarski uspon i povišeni životni standard
 nafta dobiva ogromnu važnost – veća proizvodnja i jeftinija
 1927. konferencija u Ženevi – preporučene manje carine među državama
 1923. kriza u Njemačkoj  Dawesov plan (manje odštete, ali ovisnija Njemačka)

GOSPODARSTVO U KOMUNIZMU

 nacionalizacija – oduzimanje industrije, poljoprivrednih veleposjeda, velikih kapitala, banaka,

prometnica… koje su u privatnom ili vlasništvu Crkve
 dugoročni cilj boljševika: potpuno ukinuti tržišno gospodarstvo
 pokušali ukinuti novac i uvesti robnu razmjenu  nestašice

 Nova ekonomska politika (Lenjin)

 nastaviti sa socijalističkim programom ukidanja privatnog vlasništva u većim
poduzećima i važnim privrednim granama koje i dalje moraju ostati u vlasništvu i
pod kontrolom države
 dopustiti privatno vlasništvo u manjim poduzećima i trgovinama; ukinuti nasilno
oduzimanje poljoprivrednih proizvoda seljacima
 cilj: razvijanjem tržišnih interesa kod seljaka i malih poduzetnika potaknuti interes za
povećanje proizvodnje, a da se istodobno kroz državnu kontrolu nad najbitnijim
granama privrede i oblicima imovine nastavi izgradnja socijalizma u zemlji

 1927. prvi veliki petogodišnji plan

 seljacima oduzeti zemljišni posjedi koji su se potom kolektivizirali (kako bi se
modernizirala poljoprivreda)
  bezobzirni preobražaj sela, stradavanja seljaka
 1931. – 1933. – velika glad (10 milijuna žrtava)

 drugi petogodišnji plan

 izgradnja kanala, hidrocentrala i željeznica
 nastanak velikih kombinata u koje su se udruživale industrije cijelih pokrajina
 neistomišljenici  logori u Sibiru