I.

PRVI SVJETSKI RAT

BORBA ZA SVJETSKU PREVLAST; ZA KOLONIJE

Poduzeća s najmodernijom tehnikom → potisnuli su svoje konkurente

↓
Monopoli – izvoz kapitala
↓
Borba za svjetsku prevlast
(zagospodariti svjetom)

(Europske velesile: Engleska, Francuska, Rusija)

Nove velesile: Njemačka, Italija, Austro-Ugarska Monarhija

↓

BORBA ZA PONOVNU PODJELU SVIJETA → Stvaranje ratnih saveza:

TROJNI SAVEZ ANTANTA

Njemačka + A-U-M (1879) Francuska + Rusija(1893)

+ + ( 1907)
Italija (1882) Francuska +Velika Brit. (1904)
 POČETAK I PRVE GODINE PRVOGA SVJETSKOGA RATA

- Njemačka prednost u trci u naoružavanju.

Atentat u Sarajevu:
Srpski đak, Gavrilo Princip 28. lipnja1914.g. ubio je
prestolonasljednika A-U-M, Franju Ferdinanda.

- 28. srpnja1914.g. Monarhija objavila rat Srbiji.

otpočeo je prvi svjetski rat,
- 30. srpnja ruski Car naredio mobilizaciju,
- 1. kolovoza Nijemci objavili su rat Rusiji,
- 3. kolovoza Francuskoj
- 4. kolovoza Engleska objavila je rat Njemačkoj,
- 23. kolovoza Japan – na Tihom oceanu

nastala je istočna i zapadna bojišnica

rat je otpočeo i na morima i na kolonijama → proširio se u svjetski!

Njemačka munjevitim ratom → Francusku, sljedeći cilj: Rusija!

Carska vojska → ← Njemačka

(s velikim vojnim snagama) (dio postrojba sa zapadne bojišnice)

Nijemci su zaustavili rusku vojsku, ali nisu imali dovoljno snage da pobjednički
završe rat.
↓
munjeviti se rat na obe bojišnice pretvorio u položajni!

Riječi cara Vilima: „Kada lišće padne s drveća, moji će pobjednički vojnici biti
već kod kuće“ – nisu se obistinile!

RAT MASA I STROJEVA, ZALEĐE

 POBJEDNICI I GUBITNICI

(Vječna rimska izreka:“Jao poraženima“ „Jaj a legyőzötteknek“)

Uvjete mira su izradili premijeri pobjedničkih Antantinih sila – (2 godine)

„četvorica velikih“ Lloyd Georgea, Clemenceau, Wilson, Orlando

Wilson: 14 točaka – pravo na samoopredeljenje (nisu uzeli u obzir)

- Pad 4 golema prestolja: rusko, njemačko, austro-ugarsko, tursko

Mjesto potpisivanja mirovnih ugovora: (dvorci u blizini Pariza)

- Versailles: njemački
- Saint-Germanu: austrijski
- Trianon: mađarski

Mirovni uvjeti:
- Oduzeta su znatna područja.
- Na minimalno je smanjena vojna snaga.
- Plaćanje goleme ratne odštete.

Mirovni ugovori potpuno su precrtali zemljovid Europe:

Nove države: Čehoslovačka i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

(Samostalna od Engl.): Irska, Island

Dobile su samostalnost: Poljska, Litva, Latvija, Estonija i Finska.

SUDJELOVANJE NAŠE DOMOVINE U SVJETSKOME RATU

Uzrok stupanja Ugarske u rat:

Zbog vezanosti dualističkog sustava Ugarska nije mogla izbjeći.

Predsjednik – Istvan Tisza.

1. Srpska bojišnica: trajala je 18 mjeseci, (samo stupanjem Bugarske su mogli

pobjediti), (polovicu broja vojnika Monarhije činili su Mađari)

2. Istočna bojišnica: (glavna)

1915.g. Mađari kod Gorlica prebili bojišnicu.
Obe strane su se iscrpile. 1917.g. Rusija istupila iz rata.

3. Talijanska bojišnica:
Krvav položajni rat duž rijeke Soče (Isonzo) i Piave.
– Potpuna iscrpljenost Monarhije.

4. Rumunjska bojišnica: Rumunjska je u kolovozu 1916.g. napala Erdelj.

(Antanta je Rumunjima obećala Erdelj i dio Banata)
Pomoću Njemaca – protunapad, pao Bukurest – mir.

Iscrpljenost države – u listopadu 1918.g. → slom.

 II. EUROPA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

IZMJENA ODNOSA SNAGA U EUROPI NAKON PRVOGA

SVJETSKOGA RATA. DRUŠTVO NARODA

Pariški mirovni ugovori: „Jao poraženima“

„Velika četvorica”:
Velika Britanija – Lloyd George
Francuska – Clemenceau
SAD – Wilson (14 točaka: pravo naroda na samoodređenje)
Italija – Orlando

Mirovni ugovori:

- Njemački: Versailles – Izgubila kolonije, pogranične teritorije, mala

vojska (100 tisuća), golema ratna odšteta.

- Austrijski: Saint-Germain - Austro-Ugarska M. se raspala.

- Mađarski: Trianon

- Bugarski: Neuilly

- Turski: Sévres

Cilj: Da se poražene države nikada ne mogu ojačati za ponovni rat!

Posljedice:

- Promijenila se karta Europe

- Utemeljena je prva međunarodna organizacija – Društvo naroda

 NEMIRNE GODINE SREDNJE EUROPE

Rezultat rata:
Svrgnuće četiriju moćnih prijestolja: njemačko, austrijsko, rusko, tursko.

Njemačka:
Weimarska republika – izradili su ustav (Socijaldemokratska stranka).

Pokušaji rušenja republike:

1923.g.: Radnički ustanak – (Ernst Thälmann)
„pivnički puč“ – (Adolf Hitler)

Austrija: Habsburško Carstvo se raspalo na djelove, Karlo I. (IV.) pokušao je

stvoriti saveznu državu, – nije uspio. Stvorile su se posebne republike.

Italija: iscrpljena, razočarana, → (nisu dobili Dalmaciju, Rijeku...)

– narod se usmjerio prema krajnjim strankama.

Fašistička stranka (Mussolini.): „Marca su Roma“ (marš na Rim)

– Obećao ukinuće socijalnih teškoća, nezaposlenosti, itd., nije dirao
privatno vlasništvo.
– Snažno gradio nacionalni ponos. Kralj ga imenuje predsjednikom
vlade.
– Uveo jednostranački sustav: fašističku diktaturu.

Fasces: snop šiblja sa sjekirom u sredini, simbol jedinstva i sloge u rimskoj

državi (lat.)
 NASTANAK NOVIH I PREPOROD STARIH DRŽAVA U
ISTOČNOM DIJELU SREDNJE EUROPE

Nove države:

Baltičke države –
(Finska, Litva, Latvija, Estonija i Ukrajina) – neovisnost od Rusije.

Poljska – Versailleskim mirom određene su sjeverne, južne i zapadne, nakon

rusko -poljskog rata i istočne granice.

Čehoslovačka: Češka, Moravska, Slovačka i Potkarpatsko područje.

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

↓
(od 1929. g. + Crna Gora, Bosna i Hercegovina = Jugoslavija)

Grčka i Rumunjska: dobile su znatna područja.

Bugarska i Turska: izgubile su teritorije.

Turska pod vođstvom Kemala Ataturka od 1923.g. – republika!

 ZAPADNA EUROPA: ”SRETNE DVADESETE GODINE” U
POBJEDNIČKIM DRŽAVAMA

- Razvila se zdrava parlamentarna demokracija

(pobjedile u ratu, nema plodnog tla za krajnje diktatorske pokrete)

- „Politički naizmjenična vladavina“ („politikai váltógazdaság”)

(umjereno lijeva, srednja građanska i desna)

Popuštanje međunarodne napetosti:

- 1925.g. ugovor u Locarnu (Fr. i Nj.: nesuglasice riješiti mirnim putem)

- Uspostava diplomatske veze sa SSSR. – Politika podnošljivosti

Gospodarski uspon (gazdasági fellendülés):

velika portražnja robe → izgradnja tvornica → razvoj u prometu
- József Galamb: model Ford T.,
- Lindbergh: preljetio Atlanski ocean (Pariz – New York)

Promjena načina života:

- nova tehnička ostvarenja,
- položaj žena: izborno i političko pravo
 VELIKA SVJETSKA GOSPODARSKA KRIZA
(1929. - 1933.)

1928.g. – Predsjednik Hoover:

„Svijet je koraknuo u razdoblje neviđenoga gospodarskog procvata.“
↕

24. listopada 1929.g. – „crni četvrtak“

(neočekivano se srušilo američko tržište vrijednosnih papira)

Uzrok krize: hiperprodukcija

(više su proizvodili nego što su mogli prodati, → za daljnju proizvodnju

nema novaca → otpuštanje radnika → dalje se smanjuje kupovna moć)

Povišene uvozne carine → pad svjetske trgovine → banke povukle inozemne

kredite

Traženje izlaza i krize:

Američki put: Roosevelt – „New Deal“

- Otpuštanje nekih dugova;
- Smanjenje zasijanosti zemlje;
- Skraćeno radno vrijeme – plaća s određenom donjom granicom;
- Obvezatno društveno osiguranje;
- Golemi komunarni radovi:
═ Ponovno je počela rasti kupovna moć

Engleska: Iskoristila mogućnosti koje su joj nudile brojne kolonije, štednja.

Njemačka: narodna masa – zbog nemoći demokratske državne vlasti →

krajnje opredjeljena Nacionalsocijalistička stranka – (Hitler)
 NACIZAM U NJEMAČKOJ

Nemačka poslije rata:

Plaćanje ratne odštete → nesposobnost za plaćanje → „Ruhrska kriza“
(francuzi su zaposjeli Ruhrsku oblast, → Njemci: pasivni otpor)

Rješavanje njemačkog problema:

američke banke → međunarodni zajam Njemačkoj

Utjecaj krize u Njemačkoj: Nacistička propaganda:

- rješenje je u izmjeni Versailleskih mirovnih ugovora,
- obećanje brzog ukinuća nezaposlenosti,
- za gospodarske nevolje okrivili su Židove:
„Ako ne bi bilo Židova, trebalo bi ih izmisliti.“

1932.g. odluka međunarodne konferencije:

ukidanje obvezatnog plaćanja ratne odštete.

Stvaranje diktature: Požar u njemačkom parlamentu (Reichstag)

– optuživši komuniste → u kocentracijske logore, onemogućivši redom i ostale,
1933.g. „sjajna pobjeda“ → samo jedna partija!

Na mjestu preminulog Hindenburga (predsjednik) → Hitler („Führer”)

(preuzeo je i dužnost poglavara države)

Izlazak iz krize (na njemački način):

Göring: „Umjesto maslaca topove“ → gospodarstvo u službi rata!

Vanjska politika:
- vraćanje Saarske oblasti (putem referenduma)
- okupacija Ranjske oblasti

Nacistička strahovlada – samo „njemačka rasa“

 STALJINISTIČKI SOVJETSKI SAVEZ

Veljača 1917.g.:
- štrajkovi → revolucija protiv gladi, rata, carskog režima,
- car Nikola II. dao ostavku, → formirala se Privremena vlada
(ne rješava probleme)
↓

25. listopada 1917.g. revolucija pod vođstvom Lenjina

Građanski rat: boljševici ↔ menjševici

(diktatura proletarijata)

1922.g. – osnivanje Sovjetskog Saveza (SSSR)

Nova gospodarska politika „NEP“:

- višak se može prodati,

- plansko gospodarstvo,
- „industrijska velesila“
- kolektivizacija poljoprivrede (nasilna)

Nakon Lenjinove smrti → poglavar Sovjetskog Savez – Staljin

(sumnja, bojazan i bezuvjetna pokornost, radni logori / gulagi)
– sovjetska politička policija: (GPU)

Diktatura i kult ličnosti!

 PREMA NOVOM SVJETSKOM RATU
PROMJENE U SVJETSKOJ POLITICI U DRUGOJ POLOVICI
TRIDESETIH GODINA

Do sredine tridesetih godina vodeće sile su bile: Engleska i Francuska

„Jednopolarni svijet“ („egypólusú rendszer”)

1933.g. dolaskom Hitlera na vlast – Njemačka je brzo ojačala!

Kršenje mirovnih ugovora:

- Putem referenduma – Sarska oblast
- Pripojenjem – Ranjska oblast
- Italija → Abesiniju
- Japan → Kinu (Tanakinski plan: – stvaranje Velikog Japanskog Carstva)
↓

Stvaraju se novi ratni blokovi:

25. listopada 1936. – Njemačka + Italija = „Berlinsko-rimska osovina“
Studeni 1936.g. – Njemačka + Japan = „Antikomintern pakt“
(+ Italija, Mađarska...)

Sovjetski Savez – posebna sila → „Tropolarni svijet“

Glavna proba budućeg svjetskog rata:

1936.g. (nakon demokratskih izbora) → vlada narodne fronte
Pod vođstvom generala Franka – desnički ustanak → građanski rat:

Republikanci ↔ Desničari
(međunarodne brigade i SSSR.) ↓ ( talijanski i njemački fašisti)

Pobjeda Desnice

Prve žrtve Hitlerovske agresije:

Ožujak 1938.g.“Anschluss“ – (pripojenje Austrije)
1938 konferencija u Münchenu – žrtvovanje Čehoslovačke
(etničkim argumentima)
 III. MAĐARSKA IZMEĐU DVA RATA

REVOLUCIJA „ZVJEZDAN“

Travanj 1918.: Kongres narodnosti A-U-M u Rimu: ne žele ostati u Monarhiji

↓
stranka Mihalja Károlyija želi odcjepljenje

Listopad 1918.: manifest Karla IV. → savezna država = (narodi posebnih drž.)

Parlament: István Tisza: „Priznajem, da smo ovaj rat izgubili“

24. listopada – vlada je dala ostavku

↓

Mađarsko nacionalno vijeće, predsjednik, Mihály Károlyi

↓
(nota Wilsonu za poseban mir)

- kralj ne želi imenovati Károlyija

↓
- Demonstracije za neovisnu, samostalnu Mađarsku, za okončanje rata
↓
- 30.-31. listopada → Revolucija „zvjezdan“ („őszirózsás forradalom”)

- 16. studenog 1918.g.:

„Mađarska je od svih drugih zamalja neovisna, samostalna republika“

(„jedina žrtva revolucije“ István Tisza)

 KRATKOTRAJNA GRAĐANSKA REPUBLIKA
NASTANAK SOVJETSKE REPUBLIKE

Mihály Károlyi:

- izgradnja demokratske građanske republike:

(sloboda tiska, govora, udruživanja, opće pravo glasa – i žene!)

- pokušaji rješavanja gospodarskih teškoća zbog izgubljenog rata,

Protivnici demokracije:

- Komunistička partija – KPM (ljevica)

- Mađarska zemaljska obrambena udruga – MOVE (desnica)

Vanjskopolitički događaji:

- za vrijeme rata tajni sporazumi sila Antante sa Rumunjima i Česima o

dobivanju područja Ugarske,
- u zemlju prodrle češke i rumunjske postrojbe

Vixova nota (vođa antantine budimpeštanske misije)

↓
„neutralna zona“
široki teritorij duž rijeke Tise za francuske trupe → protiv Sovjetske Rusije!
↓
21. ožujka 1919.g. – Koalicijska vlada dala ostavku
↓
socijademokrati se nagodili sa komunistima
↓
diktatura prletarijata = parlamentarna demokracija propala!

Proglašenje Sovjetske Republike

– socializacija (nacionalizacija) gospodarstva

– socijalne uredbe
 BORBE I PAD VLADE SOVJETSKE REPUBLIKE

Unutrašnje teškoće:

Otpori, štrajkovi protiv sovjetske vlasti (zbog oduzetog vlasništva, od strane

kadeta, itd.)

Vanjske teškoće: vojnički napadi sa sjevera, istoka, juga,

- Organiziranje Crvene armije (Aurél Stromfeld)

Sjeverna vojna: cilj je razdvojenje češke i rumunjske vojske

↓

Clemanceau-ova nota
(povlačenje Crvene armije → zauzvrat bi se povukla i rumunjska vojska.)

Vlada prihvatila ponudu → Stromfeld dao ostavku, Rumunji se nisu povukli,

nadirali su prema Budimpešti.

Antanta ultimatumom zahtjeva ostavku Vlade (1. kolovoza 1919.g.).

Pad Sovjetske republike

 POČETAK HORTIJEVSKOG RAZDOBLJA

„Privremene“ vlade kratkoga vijeka

Rumunjska vojska zauzela je i Budimpeštu,

kontrarevolucionarne snage zavladale i na Zadunavlju.

Nacionalna vojska pod vođstvom Miklósa Horthyja iz Segedina

↓

u Budimpeštu, = nakon crvenog terora → bijeli teror!

U siječnju 1920.g. održani su izbori – (Pobijedila je Stranka malih posjednika)

(Antantin interes da se formira prihvatljiva vlada – zbog potpisivanja mirovnih
ugovora!)

1. ožujka 1920. g. Miklós Horthy izabran za guvernera.

Državno uređenje zemlje: „Kraljevina“

4. lipnja 1920. g. u dvorcu Trianon potpisan je mađarski mirovni ugovor

(potpisao: Sándor Simonyi Semadam)

TRIANONSKI MIROVNI UGOVOR (4. LIPNJA 1920.)

Trianonski mirovni ugovor služio je interesu Antantinih sila.

(Raskomadanje opasne velesile A-U-M.; nagrada → onima, koji su im se za
vrijeme rata priključili Antanti.)

Delegacija: grof Albert Apponyi, grof Pál Teleki (geograf )

(Karpatski bazen sastavnica prirodnih, geografskih i gospodarskih jedinica)
(Mirovni uvjet, ne rasprave! = trebalo je prihvatiti!)

Pravna osnova:
Utemeljiti samostalne nacionalne države (samo Austrija i Mađarska)

- Teritorij Mađarske smanjen sa 282000 km2 na 93000 km2;

- Broj stanovnika sa 18,2 mil. na 7,9 mil. –
(3,3 mil. na teritoriju susjednih država)
Gospodarske teškoće: Središnje je područje odvojeno od cjeline.
Nepravedni mir izazvao je revizionizam.
BETHLENOVSKA KONSOLIDACIJA
JAČANJE HORTHYJEVSKOG PORETKA

U skladu s mirovnim ugovorom → Mađarska je krenula svojim putem.

Guverner: Miklós Horthy

(poglavnik, vrhovni zapovjednik vojske, mogao raspustit parlament)

Premijeri:
grof Pál Teleki (dvije godine),
grof István Bethlen:
- konsolidacija, stvaranje mirnog, sređenog stanja
- obuzdanje bijelog terora,
- utemeljenje parlamentarnog sustava,
(sužavanje izbornog prava, javno glasovanje – da bi vladajuća stranka
dugoročno dobila većinu glasova)

Prvi protužidovski zakon: („Numerus Clausus“) omjer primljenih na

sveučilišta prema omjeru „ljudskih rasa i nacionalnosti“

Agrarna reforma (István Szabó Nagyatádi):

određeni postotak zemlje veleposjednici → predati Vladi za sprovedbu reforme
(više od 2 mil. ljudi dobilo je 2-3 jutara zemlju ili grundište)
(– nije riješilo teškoće seljaštva!)

Sporazum sa Socijaldemokratskom strankom:

(politička i ljudska prava, ako neće postupiti protiv vlade)

Horthyjev poredak: višestranački sustav, politička prava samo djelomice

(Vlada je trebala zastupati interese raznih grupa.)
 TRAŽENJE IZLAZA IZ KRIZE. GÖMBÖSEVA VLADA

István Bethlen, Gyula Károlyi

Gospodarska kriza → demonstracije, štrajkovi,

atentat kod Biatorbágya →uvođenje prijekog suda

↓
problemi se ne rješavaju,
↓

vlast preuzmu Gömbösevi rasisti i nacionalsocjalisti

Gömböseva vlada i politika:

- vojni časnik
- u svome programu (95 točaka) svakoj društvenoj skupini obećavao,
- za izvoz mađ. žitarica otvorio njemačko, talijansko i austrijsko tržište,
- uzor mu je bio Mussolini, pokušao uspostaviti fašistički sustav,
jednostranacki poredak (zabrana stranaka, sindikata),

Bethlen i Horthy ga nisu podržavali

1938.g. – prvi židovski zakon:
(među članovima novinara, lječnika itd. Židova može biti najviše 20%)

VANJSKA POLITIKA NAŠE DOMOVINE U RAZDOBLJU

HORTIJEVSKOG PORETKA

Trianon: Mađarska međunarodno priznata neovisna država.

Cilj vanjske politike:

(mala zemlja) → nešto vratiti od područja na kojima su živjeli Mađari
Revizija je mogla biti samo mirna.
↕
Novonastale susjedne države formirale su Malu Antantu.
(Čehoslovačka, Rumunjska, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca)

Prijateljski ugovori:
1927.g. – Italijom,
1931.g. – Austrijom,
1934.g. – mađarsko-talijansko-austrijski političko-gospodarski ugovor →
 (radi na zbližavanju Italije i Njemačke) (Horthy je bio prvi koji je
posjetio Hitlera, naziv „Sile osovine“ potječe od njega)
IV. DRUGI SVJETSKI RAT

OTPOČINJE DRUGI SVJETSKI RAT

- 1938.g. „Anschluss“,
- 1938.g. U Münchenu raskomadana je Čehoslovačka, ožujak 1939.g: zauzeće
- Hitler zahtjeva slobodni grad Danzig, Poljaci to odbiju
(Prema Versaillesu: Engleska i Fr. jamče teritorijanu nezavisnost Poljske.)

23. kolovoza 1939.g. Ribbentrop-Molotov pakt.- o nenapadanju i podjeli

Poljske i Baltika.
↓
Zeleno svjetlo za veliki rat!

1. rujna 1939.g. Wermacht je napao Poljsku ↓

time je započeo Drugi svjetski rat!

3. rujna Francuska i Engleska objavile su rat ali nisu djelovale – „Čudni rat“
17. rujna sovjetska je vojska s leđa napala Poljsku.
 OD EUROPSKOG RATA POSTAJE SVJETSKI

- Travnja 1940. g. Njemačka ja napala i osvojila Dansku i Norvešku.

- 10. svibnja 1940. g. u Engleskoj Winston Churchill – premijer:

„Ništa drugo ne mogu obečati doli krvi i muke, suze i znoj.“

Njemački napad protiv:

- Nizozemske, Belgije i Luksemburga,
- protiv Francuske, (preko Ardena),
(Elzas i Lotaringiju je branila Maginjotova linija)
- Britanci kod Dunkerquea izbavili su 340000 vojnika
- 22. lipnja kapitulacija Francuske (potpisuju u željezničkim kolima)
(sjeverna Francuska ← pod Njem okupacijom,)
(južna Francuska pod Petainovim vođstvom – marionetska država: Vichy)

Zračna bitka nad Engleskom:

Prema planu Göringa: Luftwaffe → Royal Air Force, zatim iskrcavanje

Churchill:
„Ustrebe li, borit ćemo se godinama, borit ćemo se sami...na morima
i oceanima...ali nikad se nećemo predati.“
Radar → prvi poraz Njemačke

- Rujan 1941.g. Njem.-Italija-Japan = Berlinsko-rimsko-tokijska osovina

- Napad na Jugoslaviju i Grčku (Mussolini) →

22. lipnja – napad protiv Sovjetskog Saveza

- 7. prosinca 1941.g. Japan bombardira ratnu mornaricu SAD-a kod Pearl

Harbora, SAD stupi u rat.

Washingtonska deklaracija UN-a:

SAD, ENGL. SSSR. – rat zajedno do pobjede!
 DALJNJI TIJEK RATA: TOTALNI RAT

Totalni rat: na svim kontinentima i oceanima.

- Europa: Iskrcavanje na Siciliji, kralj sruši Mussolinija, – primirje.

Postepeno oslobađanje Italije.

- Istočna bojišnica:
Prosinac 1941.g. Wermacht nije mogao osvojiti Moskvu,
– (za Nijemce završen je munjeviti rat).
Veljača 1943.g. bitka za Staljingrad (naftna polja), (ulične borbe)
→ 2. kolovoza 1943.g. slom njemačke vojske.
Srpanj 1943.g. tenkovska bitka kod Kurska. → oslobođenje Lenjingrada
(900 dani je bio obsjednut)

Afrika:
Rommel (Afrikakorps) osvojio sjevernu Afriku ↔ 1942.g. kod El-Alameina
Englezi (Montgomery) su pobijedili, zatim osvojili cijelu Afriku.

- Tihi ocean: Japanska nadmoć, kod Midwayskih otoka američki

protunapad.

Prva konferencija saveznika u Teheranu:

studeni 1943.g. (Churchill, Roosevelt, Staljin)
- rat nastaviti do konačnog sloma nacizma,
- neće sklopiti separativni mir,
- otvorenje druge fronte u Europi (Normandija).

RAT I GOSPODARSTVO
 UKLJUČENJE MAĐARSKE U DRUGI SVJETSKI RAT

12.-13. ožujka 1938.g. – Anschluss: Njemačka je postala susjedom Mađarske.

29.-30. rujna 1938.g. – Minchenska konferencija:
odluka o reviziji trianonskih granica Čehoslovačke i Mađarske
↓
2 studeni 1938.g. Prva bečka odluka:
- vraćeno je 12000 km2, – naseljeno pretežito Mađarima
→Raskomadanje Čehoslovačke: → Mađari su zauzeli Potkarpatsko područje.

kolovoz 1940g. Druga bečka odluka:

- vraćen je sjeverni dio Erdelja (52% Mađari)
Mađarska se potpuno angažirala u smjeru Sila osovina.

Politika u početnom razdoblju rata:

- Njemački napad protiv Poljske → mađarska pomoć prijateljskoj Poljskoj

- Prijateljski ugovor s Jugoslavijom (prosinac 1940.g.)
- 1941.g. Hitler napadne Jugoslaviju, → Teleki – samoubojstvo. (03.04.)
- László Bárdossy 6. travnja 1941.g. stupi u rat,
- siječanj 1942.g. – krvoproliće u Novom Sadu i Žaljbi,
- Bombardiranje Košica → Mađarska vojska 27. lipnja prešla sovj. granicu
- Prosinac – engleski ultimat povlačenja, – nismo udovoljili, →
rat i sa Engleskom!
- Bárdossy objavi rat SAD-u

Razgovor na veleposlanstvu SAD-a pri objavi rata:

- Magyarország ugye köztársaság?
- Nem uram, királyság.
- Akkor van királyuk?
- Nincs, tengernagyunk van.
- Akkor van flottájuk?
- Nincs, mivel nincs tengerünk.
- Van valamilyen követelésük?
- Igen.
- Amerikával szemben?
- Nem.
- Angliával szemben?
- Nem.
- Oroszországgal szemben?
- Nem.
- Hát akkor kivel szemben vannak követeléseik?
 - Romániával szemben.
- Akkor Romániának is hadat fognak üzenni?
- Nem uram, szövetségesek vagyunk.
MAĐARSKA U RATNOM VRTLOGU. NJEMAČKA
OKUPACIJA

Horthy primorao Bardossyja na ostavku

↓

Miklós Kállay – „Kallayjev dvojac“:

- odanost prema Nijemcima, istodobno približavanje Saveznicima,

- 9. ožujka 1942.g. → 2. mađ. armija na bojište,
- 9. veljače 1943.g.→ poraz kod Dona
(Voronjež – od 200.000 vojnika vratilo se 50.000)

Njemačka okupacija Mađarske:

- Kállay traži mogućnost potpisivanja primirja sa Zapadom
- Nijemci su 19. ožujka 1944.g. zaposjeli Mađarsku,
- Novi premijer vlade Döme Sztójai (bivši veleposlanik u Berlinu)
(Saveznici Mađarsku smatraju kao zemlju, koja surađuje s Nijemcima.)

Posljedice okupacije:

- 1. armija na rusko bojište,

- politički život u rukama Geštapa,
- industrija i poljoprivreda podređena njemačkim ratnim ciljevima,
- javno, organizirano proganjanje Židova,
- bombardiranje
 NJILAŠI PREUZIMAJU VLAST.
VOJNE OPERACIJE NA PODRUČJU MAĐARSKE

Mađarska fronta – ustrojavanje otpora (pasivno).

Horthy smjeni Stójaija, slijedeći premijer: Géza Lakatos (generalpukovnik).

Borbe u Karpatima: Arpadova crta ↔ Crvena armija.

Kolovoz 1944.g.: Rumunjska istupi iz rata.
- Tenkovska bitka između Debrecina i Hortobágya. → Horthy uputi izaslastvo u
Moskvu. →
15. listopada guvernerova izjava na radiju – o primirju. (bez vojne pripreme)
↓
Njemačko vodstvo mobilizira Njilaše:
- Horthyja su prisilili na ostavku
- Ferenc Szálasi → surov desničarski teror
Mađarska: „zadnji saveznik“ Njemačke.
13. veljače 1945.g. – glavni grad je oslobođen
(Nijemci su sve mostove digli u zrak, razvaljeno je 80% stambenih zgrada.)
Travnja 1945.g. za Mađarsku je završen rat.
Oslobođenje – okupacija

TRAGEDIJA EUROPSKIH I MAĐARSKIH ŽIDOVA:

HOLOKAUST

Holokaust: fizičko uništenje Židova (na osnovi vjere ili podrijetla).

Mađarska:
- Prvi zakon o Židovima: ograničava prava i gospodarsku djelatnost,
- Drugi zakon o Židovima: omjer je smanjio sa 20% na 5%,
- Treći zakon o Židovima: zabranio je brak između kršćana i Židova

Sztójaijeva vlada:
- žuta šestokrata zvijezda „Davidova zvijezda“
- niz odredbi o oduzimanju prava
- zatvaranje Židova u geta, (travanj 1944.) (950000 osoba)
- Deportacija u nacističke logore smrti. (Auschwitz-Birkenau)
Kertész Imre: „Sorstalanság“

ZAVRŠETAK DRUGOGA SVJETSKOGA RATA

Iskrcavanje u Normandiji:
- 6. lipnja 1944.g. – englesko- američke- kanadske postrojbe (200 tisuća
ljudi, 3000 zrakoplova, 5000 brodova)
- 1944.g. saveznici su osvojili cijelu Francusku, Belgiju, Nizozemsku,
Luksemburg, – Pokret otpora pod vodstvom De Gaullea.
- Sovjetska vojska osvojila Istočnu Europu.
(Rumunjska: 23. kolovoza istupila iz rata, odmah napala Nijemce)
(Jugoslavija: pod vodstvom Tita snažan partizanski pokret)

Siječanj 1945.g. konferencija „Trojica velikih“ u Jalti:

(Winston Churchill, Franklin D. Roosevelt, Stalin)

- Usuglasili su svoje poslijeratne zadaće;

- Dogovorili poredak budućega novog svijeta;
- Uzajamno priznali utjecajne i interesne sfere;

U veljači 1945.g saveznici su osvojili Italiju (Mussolinija su pogubili)

Proljeće 1945. g. juriš protiv Njemačke.
30. travnja 1945.g. Hitler – samoubojstvo, 2. svibnja Sovjeti su osvojili Berlin.
8. svibnja 1945.g. Nijemci (Keitel) potpisali su bezuvjetnu predaju.

Srpanj 1945.g. Konferencija u Potsdamu:

(Clement Attlee, Harry Truman, Stalin)
- Nacizam treba ukinuti;
- Zločine kazniti;
- Njemačku i Berlin podijeliti na okupacijske zone;

Rat na Tihom oceanu: od 1943.g. „Žablji skok“

(Značaj Kine u protujapanskom ratu.)
6. kolovoza – atomska bomba na Hirošimu, 9. - na Nagasaki.
2. rujna 1945.g. Japan je potpisao bezuvjetnu kapitulaciju.
Drugi svjetski rat je završen.
 V. SVIJET GLOBALIZACIJE

ZEMLJA POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA.

OUN, BIPOLARNI SVIJET

Izgradnja poslijeratnog svijeta – radi očuvanja budućega mira:

Lipanj 1945.g. San Francisko: OUN (52 države)
Cilj: očuvanje mira i sigurnosti mirnim sredstvima
Organi: Generalna skupština (godišnje) – aktualna pitanja,
Tajništvo (odgovorno za izvršenje odluka),
Vijeće sigurnosti (u slučaju kršenja mira)
-stalne članice: (SAD, FR., Kina, V.Br., SSSR. → pravo veta)

Zaključenje mira: Pariz, veljača 1947. g.

oštre rasprave →
- versailleske granice nisu revidirali –
(Finska, Bugarska, Mađarska, Italija, Rumunjska)
- Najveći dobitnik SSSR (granice iz 1940.)
(Poljska sa 200-300 km. se premjestila na zapad.)
- Nisu se znali nagoditi o Njemačkoj (1951), Austriji (1955), Japanu (1951).
– (pod okupacijom)

Stanje velesila nakon rata:

-Poražene sile, Njemačka, Italija i Japan potisnute su iz međunarodne politike.
-Velika Britanija i Francuska padaju na razinu srednjih sila
(ratne štete, poremećen kolonijalni sustav)
-SAD, SSSR ═ Supersile! → BIPOLARNI SVIJET

SAD → Marsalov plan → spas za Europu.

(otpočinje stvaranje europske gospodarske zajednice)
Staljin: zabranio priključenje, stvorio SEV

Vojni savezi: 1949.g. NATO

1955.g. Varšavski pakt
 „SLOBODNI SVIJET“ I KOMUNISTIČKE DIKTATURE
PETNAEST GODINA HLADNOGA RATA

Stud. 1945. - listop. 1946. Nürnberška sudska rasprava

(22 glavna nacista – Göring, samoubojstvo!)
„Slobodni svijet“ ↔ Istočni blok:Komunističke diktature
Pod vodstvom SAD-a pod vodstvom SSSR
(demokracija) (atmosfera straha)

Churchill - fultonski govor (5. ožujka 1946.): „...ne može se prihvatiti, naime,
da se na Europu od... Baltičkog mora do...Jadrana spušta željezna zavjesa...“ →
Staljin ocijeni kao poziv na oružje protiv Sovjetskog Saveza.
↓
Hladni rat (i vruće točke)
Ožujak 1947.g. Trumanova doktrina
(Slobodnim narodima pružiti vojnu i gospodarsku pomoć.) →
Marsalov plan → (formiranje europskog jedinstva)
↓
Zapadne su sile odlučile, da i svoje njemačke okupacijske zone treba uključiti,
(valutna reforma).← Sovjetski Savez: Berlinska blokada. – Spuštena je
željezna zavjesa (3000km).

Svibanj 1949. g. zapadne sile → osnovale su SRNj, Sovjeti → DRNj.

- Korejski rat (1950.-53.)
- Kubanska raketna kriza (1962.) (Nikita Hruščov, John F. Kennedy,
Fidel Castro)

„Vruća linija“ – potpisivanje ugovora o atomskom zatišju!

- 1969.g. počeli su pregovori o ograničavanju strateškog naoružanja
(Prvi ugovor SALT – 1972.g)

TREĆI SVIJET
 MIRNA KOEGZISTENCIJA. PROMJENE U SVJETSKOM
GOSPODARSTVU. RASPAD ISTOČNOGA BLOKA

(Koegzistencija = Zajednički život suprotnih strana)

SALT → Helsinška konferencija (1973.g. – zastupnici 35 zemalja):

mnogostrano odredila uvjete mirne koegzistencije.
Promjene u odnosima snaga:
Sovjetski Savez/(Kina); – SAD/(Japan); – Europa (gosp. i pol. zajednica)
↓
(Brežnjevljeva doktrina)
povremeno upletanje:
1953. g. Berlin, 1956. g. Mađarska, 1968. g. Afganistan →
nova utrka u naoružavanju
↕
Reagen „Rat zvijezda“
1985. Gorbačov:
- okončao afganistanski rat;
- otpočeo pregovore sa SAD-om;
- otpočeo povlačenje sovjetskih vojnih jedinica iz Srednjoistočne Europe.
↓
Pokrenuta je lavina!
Rujna 1989.g. Mađ. je otvorila granice izbjeglicama iz DRNj prema Austriji.
→ Raspad istočnoga bloka!

Državni udar protiv Gobačova → Jelcin → otpočeo je raspad SSSR.

 EUROPSKA INTEGRACIJA

Nakon rata Europa raspadnuta na dva dijela.

Marsalov plan → doprinjeo velikom gospodarskom usponu.

1949.g. - zamisao o europskoj integraciji: „Vijeće Europe“
(organizacija za suradnju)

1951.g. - „ Montanunija“ – Europska zajednica za ugljen i čelik

„šestorica“ (Francuska, SRNj, Italija, i države Benelux)

1957.g. – Rim: Europska ekonomska zajednica (Zajedničko tržište)

1992.g. ugovor u Maastrichu: od 1. studenog 1993. - Europska unija (EU)

(12 čl.:6+Engl.,Irska, Danska, Grčka, Spanjolska,Portugal,) ...2004. Mađarska)

Organizacija Europske unije:

- Europski parlament – Strasbourg / Brissel

(neposredno birani zastupnici po omjeru stanovnika)
- Vijeće Europe – Strasbourg
predsjednici vlada članica (najvažnije pravne regulative, odluke)
- Europska komisija „Vlada Unije“

1995.g. - Schengenski ugovor (srušenje granica između članica)

2002.g. - Zajednički novac: Euro
 PROBLEMI GLOBALIZACIJE

Oštećenje okoliša:
- krčenje šuma („kultura čovjeka je počela krčenjem i završit će se
potpunim iskrčenjem šuma“)
- zagađenost zraka (izaziva efekt staklenika i opće zagrijavanje)
- zagađenje mora i oceana (prijevozom nafte)
Demokratska eksplozija i kriza u prehrani:
- nagli porast stanovnika (nestašica hrane)
- „bogati“ Sjever i „siromašni“ Jug (kriza zaduženosti)

Terorizam
VI. POVIJEST MAĐARSKE OD 1945. DO DANAS

NAŠA DOMOVINA POSLIJE IZGUBLJENOG RATA

21. prosinca 1944. – Privramena nacionalna skupština u Debrecinu: →

Privremena nacionalna vlada – predsjednik: Miklós Béla
↓
Primirje od saveznika
(uspostava granica iz 1937. g., država pod nadzor Savezničkog odbora)
- Prema sporazumu u Jalti Mađarska dospjela po Istočni blok,
- Preustrojstvo javne uprave i političkog života,

Političke stranke:
- Komunistička partija (Mátyás Rákosi)
- Socijaldemokratska stranka (Árpád Szakasits, Anna Kéthly)
- Neovisna stranka malih posjednika (Zoltán Tildy, Ferenc Nagy)
- Nacionalna seljačka stranka (Péter Veres)

Prvi izbori: studeni, 1945.g.

Potpisivanje mirovnih ugovora: veljača, 1947.g

(granice se nisu mjenjale, izostavljeni su članci o zaštiti manjina.)

Agrarna reforma

Inflacija, – 1.kolovoza 1946. nova novčanica: forinta

 KOALICIJSKO RAZDOBLJE

Sporazum u Jalti: u okupljenim zemljama treba održati demokratske izbore!

1. Neovisna stranka malih posjednika (57,0%)

2. Socijaldemokratska stranka (17,4%)
3. Komunistička partija (16,9%)
↓
(Ipak) – Koalicijska vlada!

veljača 1946. g. – odluka parlamenta: republikansko državno uređenje!

Predsjednik republike: Zoltán Tildy
Premijer vlade: Ferenc Nagy

- Mátyás Rákosi: - AVO → AVH,

- „Politika narezaka“
(Béla Kovács – deportiranje- 25 veljače)
↓
dan žrtava komunističke diktature!

1947. g. – novi izbori:

(novi izborni zakon, 60% glasova = 80% mjesta u parlamentu!)
Socijaldemokratska stranka + Komunistička partija= jedan izborni blok

1949. g. – izbori:
Socijaldemokratska stranka + Komunistička partija= Narodna fronta
– samo jedan kandidat → Partijska država sovjetskog tipa!
↓
Rákosijevo razdoblje!
STALJINIZAM U MAĐARSKOJ. RÁKOSIJEVO RAZDOBLJE

Rákosijev poredak: Ukloniti možebitne unutarpartijske protivnike!

Namještene sudske parnice i čistke:

- uhićenje i pogubljenje Lászlóa Rajka

- uhićenje Jánosa Kádára i Árpáda Szakasitsa

Izgradnja partijske države:

1949.g. – nov (staljinistički) ustav

Pod upravom partije: Parlament i lokalna vijeća,

Sud, novinari

Djelovanje Službe državne sigurnosti (AVO → AVH)

Staljinizacija gospodarstva:
- nacionalizacija, plansko gospodarstvo
- „postat ćemo zemljom željeza i čelika“
- kolektivizacija poljoprivrede

Interniranja, iseljavanja, kulački sudski procesi (logor u Recsku)

1953.g. umro Staljin, mjenja se politika Moskve → uzdrma vlast Rákosija

Novi predsjednik vlade: Imre Nagy

- prekinuo sa staljinističkim metodama,
- započeo novu gospodarsku politiku

Imre Nagy ↔ Mátyás Rákosi

REVOLUCIJA I OSLOBODILAČKA BORBA U MAĐARSKOJ

Rákosi pozvan u Moskvu, njegovu funkciju naslijedio Ernő Gerő.

- 28. lipnja 1956.g. – događaji u Poljskoj

- 23. listopada – masovne demonstracije u Budimpešti
- zahtjevi studenata

Događaji :
- Demonstracije kod Petőfijeva kipa,
- Demonstracije na Bemovom trgu,
- Okupljanje pred uredništvom „Szabad nép”
- Okupljanje pred Radijem,
- Srušen Staljinov kip, simbol tiranije,

Demonstracije → revolucija → oslobodilački rat!

Gerő i partijsko vođstvo traži pomoć od Moskve, ←prisile ga na ostavku
Tajnik partije: János Kádár
Predsjednik vlade: Imre Nagy
↓
stao na stranu revolucije → višestranačje!

30. listopada napad na zgradu bivše Komunističke partje

↓
mržnja, linč, (oko 20. ubijenih)

-Istupanje iz Varšavskog pakta (Sovjetski interesi su dospjeli u opasnost!)

-Sueska kriza → mogućnost Sovjetima za upletanje (4. studenog napad!)
 NAŠA DOMOVINA POSLIJE 1956. KÁDÁROVOG
RAZDOBLJA

Utemeljena protuvlada pod vođstvom Jánosa Kádára:

„Čvrsta diktatura“
- U izozemstvo pobjeglo oko 200000 osoba
- organiziranje oružane snage za unutrašnju sigurnost (pufajkaši)
- Partijska vojska: radnička straža
- Osveta, brojne smrtne presude (Imre Nagy)

Kolektivizacija
Od 1959.g. – socijalističko preustrojavanje poljoprivrede (okućnica)
- modernizacija poljoprivrede

„Meka diktatura“
- Odanost prema Sovjetskom Savezu potvrđivalo vanjkom politikom
- Unutarnji sustav – „liberalni socijalizam“
„Tko nije protiv nas, s nama je“
„Najveselija, najslobodnija baraka“ soc. bloka

PUT PREMA PROMJENI PORETKA:

GOSPODARSKE; DRUŠTVENE I POLITIČKE PROMJENE

PROMJENA PORETKA

MAĐARI IZVAN GRANICA MAĐARSKE

DRŽAVA I NJEZINI GRAĐANI

INSTITUCIJE NAŠE DEMOKRACIJE

SUDJELOVANJE U JAVNIM POSLOVIMA

LJUDSKA PRAVA
DRUŠTVENE OBVEZE

ŠKOLSTVO, KULTURA