DANANJE ZEMLJINE POVRINE, STVARANJE I GUBITAK TLA

Na svijetu ima 13,4 milijarde ha kopna - 13,0 milijardi bez rijeka i jezera - 1,34 milijarde ha je obradivo tlo (10%) - 105 miliona ha su dugogodinji zasadi (0,8%) -3,36 milijardi ha su livade i panjaci (25%) - 4,18 milijardi ha su ume (32%)

Novih povrina za privoenje kulturi ima jo, ali veina tala je nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju zbog: nepodesnog reljefa (planinski masivi), nedostatka vode (pustinje, polupustinje i stepe), niskih temperatura (ogromna prostranstva sjevernih dijelova Rusije i Kanade i tereni na veim nadmorskim visinama), suvine vlage (tropske movare i dungle), kamenitosti, zaslanjenosti itd. U mnogim sluajevima ta podruja su nepogodna i za ivot ovjeka.

Poveanje obradivih povrina u proteklih 15 godina je: krenjem i paljenjem velikih umskih prostranstava razoravanjem permanentnih travnjaka kultiviranjem pustinja isuivanjem movara i mora Greke prilikom privoenja zemljita kulturi (travnjaci u SAD, ume u Brazilu) Ogromna prostranstva obradivih povrina Milijarde tona proizvedenih poljoprivrednih proizvoda 800 miliona ljudi gladuje u svijetu

 obradive povrine. odliv radne snage sa sela, pa se smanjuje broj ljudi angaovanih u poljoprivredi. poveanje broja stanovnitva i njegovog ivotnog standarda zahtijeva od biljne proizvodnje da proizvodi vie sa iste ili smanjene povrine i vie po jednom zaposlenom. Ovaj zahtjev moe se zadovoljiti samo intenziviranjem proizvodnje u poljoprivredi, veom primjenom nauke i tehnologije, a naroito veom primjenom sjemena visokoprinosnih sorata, mineralnih ubriva, poljoprivrednih maina, navodnjavanja i zatite bilja, kao i unapreenjem stoarske proizvodnje, ribarstva i drugih djelatnosti.

 Zahtjev za poveanjem proizvodnje hrane je jo urgentniji zbog injenice da velik dio ovjeanstva nema dovoljno hrane, pothranjen je ili gladuje. Smatra se da je glavni uzrok smrti u svijetu nedovoljna ishrana i posljedice od nje. Osmina ljudi redovno gladuje, a polovina je loe ishranjena. Na konferenciji Svjetskog programa za hranu iznesen je podatak da u svijetu godinje od gladi umire 50 miliona ljudi, vie od milijardu ljudi ne jede dovoljno, a 450 miliona je ozbiljno neuhranjeno. Zbog deficitarne ishrane, svake godine u Africi, Aziji i Latinskoj Americi 2 miliona ljudi ostaje gluhonijemo ili mentalno zaostalo, a 250.000 djece oslijepi.

Demografska eksplozija
Godina Miliona Godina Miliona Godina Miliona

6.000 p.n.e. 1.
1650. 1750. 1850.

5
250 470 694 1.091

1900.
1950 1960. 1970. 1980.

1.571
2.513 3.039 3.707 4.454

1990.
1998. 2000. 2010.

5.279
5.931 6.083 6.849

 Stanovnitvo u zemljama u razvoju se posljednjih decenija povealo za dvije i po milijarde Povrina obradivog tla u razvijenim zemljama se smanjuje, uglavnom nestajui pod betonom i asfaltom, ali je u tim zemljama u cjelini proizvodnja hrane znaajno poveana, prvenstveno primjenom savremene agrotehnike na postojeim oranicama. I u zemljama u razvoju ukupna proizvodnja hrane je uveliko porasla vie zahvaljujui savremenim mjerama u zelenoj revoluciji nego osvajanjem novih povrina.

 Sjetvena povrina najvanijih poljoprivrednih kultura u svijetu u glavnom periodu zelene revolucije (1961-84.) porasla je: penice za 14%, rie 26% i kukuruza 24%, dok je ukupna proizvodnja tih usjeva u tom vremenu porasla za 131%, 117 i 118%. Za to vrijeme potronja mineralnih ubriva u razvijenim zemljama porasla je za oko 200%, a u nerazvijenim za 1.100%. Povrine pod navodnjavanjem u svijetu u isto vrijeme poveane su za oko 60%.

Stanje u BiH
Podmirivala tek polovinu najvanijih prehrambenih proizvoda Poljoprivredna proizvodnja moe se poveati na dva naina: 1. Osvajanjem novih obradivih povrina i 2. Podizanjem proizvodnje na postojeim Mi uglavnom nemamo novih povrina za osvajanje (ume iz vie razloga neemo pretvarati u oranice), Poveajmo proizvodnju na postojeem obradivom tlu: primjenom bolje agrotehnike koja podie prinose sistemom dvije etve godinje gdje god je to mogue obradom svih naputenih i zaputenih oranice (ledine, ugari), u emu postoji ogromna rezerva za poveanje proizvodnje hrane u Bosni i Hercegovini.

 Povrina oranica po stanovniku u Bosni i Hercegovini opala je od 0,37 ha 1961, preko 0,30 ha 1971, 0,26 ha 1981, na 0,22 ha 1991. godine. Na jednog stanovnika u Bosni i Hercegovini bilo je zasijanih povrina 0,17 ha (minimum 0,22 ha zasijanih oranica) problem jeste i nekoritenje velikog dijela postojeih oranica (posebno ugar ili ostavljanje njiva u ledini kojih je 1990. godine bilo ak 222.000 ha neobraenih oranica, to iznosi 22% oraninih povrina)

Erozija

Erozija tla
vodom vjetrom Najvei ekoloki problem ovjeanstva (30-50% zemljita u svijetu je pogoeno) Godinje oko 10 miliona hektara zemljita se potpuno izgubi Oko 2/3 njivskih zemljita u BiH je izloeno eroziji Oticanje vode niz nagib poslije jake kie bilo je:
sa obradivog zemljita 95%, sa panjaka 75%, a sa poumljenog terena 36% od palih oborina.

 Opasnost od erozije je naroito u tome to ona djeluje uglavnom polako i neprimjetno i zapazi se tek onda kada je ve nanijela velike tete. Erozija nanosi viestruke tete: gubitak zemljita odnoenje biljnih hraniva, ubriva, pesticida i sjemena promjena teksture pogoranje strukture zemljita smanjenje njegove produktivnosti

 razaranje parcela bujicama, vododerinama, jarugama zagauje vodu i ini je nepodesnom za pie i kupanje, a moe ugroziti i ivot ribe u njoj puni vodotoke i jezera sedimentima od erozije, smanjuje njihovu dubinu i poveava opasnost od poplava zatrpava sedimentima puteve, pruge, naselja i druge objekte kao posljedica erozije javlja se i kr, nepodesan za biljnu proizvodnju i mnoge druge djelatnosti.

 erodirana zemljita mnogo manje upijaju i zadravaju vodu nego neerodirana, pa biljke na njima mnogo vie trpe od sue erozija unitava povrinski sloj zemljita, koji ima najvie organske materije i pristupanih hraniva i najbolju strukturu - nepovoljan uticaj na prinose jaruge na parceli, izazvane erozijom, oteavaju ili onemoguavaju prohod maina i primjenu agrotehnikih mjera vodnu eroziju na nagibima esto prati i pojava klizita.

Erozija tla vodom

Vodena erozija sa parcela: pokrivenih travom odnosi godinje manje od jedne tone zemlje ispod jednogodinjih usjeva esto preko 50 tona sa gole povrine ak i preko 450 tona. Ako vodena erozija godinje odnese 50 tona zemlje, za 50 godina odnese itav povrinski sloj dubine od 20 cm. Procjenjuje se da je samo u SAD godinji gubitak zemlje erozijom vodom 4 milijarde, a vjetrom 1 milijarda tona. Od cjelokupne koliine zemlje odnesene vodom samo 1/4 ode u more i okeane, a 3/4 se nataloi u vodene rezervoare

 erozija vodom i vjetrom u poetku ne opaa se lako kada jedan pljusak kie odnese sa nagiba 15 tona zemlje po hektaru, to predstavlja samo sloj od jednog milimetra debljine, pa je to malo uoljivo kada erozija napravi brazde i jaruge po parceli, tada je obino kasno da se neto korisno uini smatra se dopustivim ako gubitak zemlje erozijom iznosi od 5-7 tona po hektaru. Vie od toga smatra se nenormalnim i ukazuje na potrebu preduzimanja protiverozionih mjera.

BiH
najvei dio Bosne i Hercegovine u davna vremena pokrivale su guste ume sjeom i paljenjem uma, poev od Ilira, Rimljana, pa po dolasku Slavena, ugarskih, turskih i austrijskih osvajaa, i dalje sve do danas, ume su se nemilosrdno sjekle, krile ili palile, a vjekovni travnjaci preoravali ili pretjeranom ispaom degradirali. Rezultat toga jeste ekscesna erozija, koja je mnoge krajeve pretvorila u kr ili je smanjila sloj plodnog tla i osiromaila ga

Glavni inioci vodene erozije u BiH su:

oborine nagib terena pogreno iskoritavanje tla

Oborine
Eroziju izazivaju kine kapi i tekua voda Promjer kinih kapi kree se od 0,2 do 7 mm Razorna mo kinih kapi poveava se sa njihovom veliinom i brzinom padanja. Vjetar poveava brzinu padanja i snagu udarca.

 Neravnomjeran raspored oborina tokom godine i uestalost pljuskovitih kia doprinose ekscesivnoj eroziji. Osim koliine i rasporeda kie, za eroziju vaan je njen intenzitet, tj. koliina u jedinici vremena. Pri velikom intenzitetu padanja (pljuskovi i prolomi oblaka) zemljite ne moe da upije svu koliinu vode od kie, pa viak vode izaziva eroziju, poplave itd. Pri priblino istoj vlanosti zemljita i pri priblino jednakoj koliini kie, kada je ona pala u obliku pljuska (za pola sata), zemljite je upilo samo 35%, a od tihe kie (est sati padanja) ak 93% vode.

 Maksimalne godinje koliine oborina u naoj zemlji iznose u Mostaru 2.324 mm, a u Trebinju 3.627 mm. Maksimalni dnevni intenzitet kie u naoj zemlji zabiljeen je u Jablanici (340 mm), a u Trebinju je zabiljeen 281 mm kie u jednom danu. Ako se zna da dnevna koliina kie od 30 mm uzrokuje ekscesivnu eroziju, moe se pretpostaviti kakvu pusto na zemljitu izaziva deset puta vea koliina vode

 Kod nas najintenzivnije kie padaju uglavnom van vegetacione sezone, kada je zemljite uglavnom golo, nezatieno biljnim pokrivaem. Upijanje oborinske vode u tlo ne zavisi samo od koliine i intenziteta oborina, nego i od vlanosti zemljita. Tako je pri priblino istoj koliini kie, zemljite sa rezervom vode od 51 mm usvojilo 88%, a ono sa 72 mm vode svega 27% oborina.

Podjela intenziteta kie na klase

mm na sat Oznaka intenziteta Blaga mm na sat Oznaka intenziteta Jaka

do 6,25

12,50-50

6,25-12,50 Umjerena

Preko 50

Vrlo jaka

Reljef
nagib terena to je nagib vei i dui, erozija je vea. erozija je osobito velika ako je nagib bez biljnog pokrivaa, ako se obrauje pogrenim nainom uzgajaju kulture koje slabo tite tlo (irokoredni usjevi). nagibi, naroito vei, nepogodni su i za primjenu poljoprivrednih maina i orua.

 Bosna i Hercegovina je preteno brdskoplaninska zemlja, preko 80% povrina iznad 500 m nadmorske visine. Zato se vei dio poljoprivrednih zemljita nalazi na manjem ili veem nagibu ve na nagibima veim od 2%, koji se ne iskoritavaju pravilno, javljaju se razorni procesi vodne erozije Na brdsko-planinski rejon otpada preko 82% povrine BiH, a na nagibima od preko 13% ima preko 80% zemljita. Na brdovite terene otpada (300-700 m.n.v.) 45%, a na planinske (iznad 700 m) 35%.

Nain iskoritavanja tla

Pogrean nain koritenja zemljita na nagibu viestruko poveava eroziju u odnosu na pravilno koritenje tla na takvim terenima Na terenu sa 14 nagiba nain iskoritavanja tla djeluje na sljedei nain: dobar travni pokriva - do 0,5 tona/ha dobar umski pokriva - do 0,5 tona/ha slab umski pokriva - 16 tona/ha oranica sa travnim pojasevima - 22 tone/ha oranica sa redovnom obradom - 66 tona/ha

Eolska erozija
najvie je rairena u oblastima sa pjeskovitim zemljitima, koja su slabo vezana u aridnim oblastima sa jakim vjetrom. pri brzini vjetra od 15 metara u sekundi, odnoenje pjeskovitog tla iznosi oko 50 tona po hektaru na sat ili 5 mm zemlje na sat. erozija vjetrom moe na sat da iznosi ak 10 mm zemlje sa oko 1.000 kg N i 150 kg P po hektaru.

Eolska erozija nanosi tete sline vodenoj:

odnoenje zemlje i hraniva, zatrpavanje drugih terena sedimentima itd. erozija vjetrom jo ugroava i zdravlje ljudi i ivotinja punei im disajne organe, oi, ui i kou pijeskom i prainom.

 Katastrofalne pjeane oluje u Velikim nizinama u SAD tridesetih godina ovog vijeka sa mnogih polja su odnijele itav oranini sloj, a na nekim poljima zapadne Kanade u jednoj godini su odnijele sloj zemlje od 60 cm Poznate su i pjeane oluje, koje iz Sahare donesu prainu u Evropu. To je razlog ute ili crvene kie koja nekada pada i u nas.

 Prah i pijesak noeni sa polja vjetrom zatrpavaju usjeve, ispunjavaju poljoprivredne maine, ulaze u stanove itd., uzrokuju i saobraajne nesree, jer smanjuju vidljivost, prenose bolesti na ljude, ivotinje i biljke, prenose korovsko sjeme, insekte itd. to je vea brzina i snaga vjetra vea je njegova mo erozije i prenoenje sedimenata na daljinu. Mokra zemlja uglavnom nije podlona eolskoj eroziji. Golo, a naroito obraeno tlo bez vegetacije mnogo vie je podlono i ovoj vrsti erozije nego pod biljnim pokrivaem.

Mjere borbe protiv erozije

1. Bioloke 2. Agrotehnike 3. Mehanike 4. Graevinske

Bioloke mjere su:

- poumljavanje i zatravljivanje zemljita izloenih jakoj eroziji, - popravak postojeih travnjaka i uma, - primjema travnih pojaseva.

Agrotehnike mjere su:

- izbor usjeva na tlima izloenim eroziji, - pravilna obrada tla i sjetva (nain, vrijeme i pravac obrade i sjetve), - malovanje, - popravak strukture tla primjenom organskih ubriva, vjetakih strukturatora (stabilizatora strukture)

Mehanike mjere su manji ili vei graevinski zahvati kao to su: - konturni rovovi, - terase, - kanali po izohipsama za skupljanje, zadravanje i odvoenje vode, - pravljenje pletera i suhozida, - iane mree i zastora na kosinama.

Graevinske mjere su:

- regulacija vodotokova, - pravljenje kaskada - pravljenje rezervoara za vodu

Mjere borbe protiv eolske erozije su:

- popravak strukture zemljita i njegovo obogaivanje humusom, - malovanje, - reducirana obrada tla, - izbor usjeva (vei uzgoj trava i djetelina u plodoredu) - podizanje vjetrozatitnih pojaseva drvea koji smanjuju snagu vjetra, - poumljavanje i zatravljivanje najugroenijih zemljita,

Obrada i iskoritavanje tla na nagibima

Prema stepenu nagiba terena, povrine dijelimo u pet klasa: I klasa - nagib 0-3 - ravni tereni, sve biljke II klasa - nagib 3-7 - izohipse, gusti usjevi III klasa - 7-15 - konture, terase IV klasa - 15-40 - strmi, trave i leguminoze, voe i loza na terasama V klasa - vie od 40 - travnjaci i ume

 Pravilno iskoritavanje i pravilna obrada tla su najvanije preventivne mjere borbe protiv erozije Najvaniji principi iskoritavanja tla na nagibima jesu: - da je biljni pokriva to gui i to dueg trajanja - da je zemljite to krae vrijeme bez biljnog pokrivaa, naroito da je to krae vrijeme obraeno a bez usjeva - da se tlo obrauje, sadi i sije po izohipsama - da se primjenjuju i druge mjere borbe protiv erozije

Uticaj biljnog pokrova i naina koritenja tla na eroziju

Tehnika Plodored Biljni pokrov i nain uzgoja Kukuruzmonokultua Kukur-pentrava 4 god Terase Paprika na nagibu Gubitak zemlje t/ha/god 44 3 63 Nagib % 12 12 35

Paprika na terasama
Mal Kukuruz bez Kukuruz sa

1,4
148 0,1

36
5 5

Na nagibu od 20% godinji gubitak zemljita s jednog ha bio je: pod smjesom lucerke i trava 0-0,6 tona, pod penicom 0-1,2 t, pod kukuruzom 5,8-20,7 t, pod obraenim ugarom 48,9-102,4 tone.

 Pravilnim izborom usjeva i tehnikom uzgoja, tj. antierozivnim mjerama na nagibu sauva oko 100 mm vode od oborina, koje bi se inae izgubile oticanjem i jo odnijele dio zemlje.

Zemljite na nagibima mora se obraivati po izohipsama

Tako e svaka brazda - biti prepreka toku vode - spiranje zemlje e se smanjiti za 3-15 puta u odnosu na oranje du nagiba, - poveava se koliina u tlu upijene vode od kie i snijega. - smanjuje se i spiranje i gubitak ubriva, - to povoljno utie na prinos.

Po izohipsama se:
- ore bre i ekonominije, - maine se manje troe i kvare. - treba orati tako da se plastica okree na gornju stranu, uz nagib, kako bi se usporavao tok vode i smanjilo odnoenje zemlje - na velikom nagibu, ako se zbog opasnosti od prevrtanja traktora ne moe orati vodoravno, treba orati ukoso u odnosu na nagib, a ne uz i niz nagib - parcelu na nagibu treba poeti orati na gornjoj strani i sve plastice bacati gore

 Zemljite se moe mehanizovano obraivati do 25% nagiba obrada na veim nagibima poveava rizik od prevrtanja traktora, koje, osim velike materijalne tete, moe imati i kobne posljedice po traktoristu. iri razmak tokova traktora poveava njegovu stabilnost na nagibu. do nagiba od 20% mogu raditi i kombajni. kombajniranje na nagibima do 15% ne uzrokuje vee gubitke zrna, dok su gubici iznad 20% znaajni. neki tipovi savremenih samovezaica mogu eti i na nagibima od 30 do 40%,

 dok neke travokosaice, koje su konstrukcijom prilagoene radu na strmim terenima, mogu kositi i na nagibima iznad 50%, dokle see i runa konja. parcele na nagibima treba da imaju due strane paralelno sa izohipsama, jer je tako mnogo lake i ekonominije orati, a manja su okretanja maina i prazni hodovi. predsjetvena obrada mora biti po izohipsama kao i sjetva i njega kultura.

 vano je da izmeu oranja (i obrade uopte) i sjetve proe to manje vremena, jer je obraena zemlja bez biljnog pokrivaa mnogo podlonija eroziji nego ledina. na nagibima ne smije orati u jesen za sjetvu proljetnih kultura, jer bi uzorano tlo cijele zime bilo izloeno jakoj vodnoj eroziji. isto to vai i za odnoenje tla vjetrom u krajevima gdje su jaki vjetrovi, a zemljite pjeskovito. ako su na nagibima napravljene bankine ili terase, tlo se obrauje du njihovih ivica.

 U borbi protiv erozije ponegdje se primjenjuju posebni naini obrade, kao to je obrada strnjinog mala (podsijecanjem, a ne zaoravanjem strnjike) obrada u trake (obrada samo trake zemljita u koju se sadi ili sije kultura). Obrada na nagibima treba da bude reducirana kako po dubini tako i po broju operacija, radi smanjenja erozije.

 Poto su tla na nagibu uglavnom plitka, esto i skeletna, ubrenje organskim ubrivima, zaoravanje slame i uzgoj trava i leguminoza pomau u zatiti takvog tla od degradacije i erozije. Ovim mjerama se popravlja sadraj humusa u tlu i njegova struktura, ime se poveava njegova otpornost prema razaranju i eroziji

Vonjaci i vinogradi
vonjaci i vinogradi se esto podiu upravo na nagibima voke i vinova loza svojim korijenom veu zemljite te smanjuju eroziju, meutim, zbog velikog razmaka sadnje ipak velik dio zemljita je nezatien i podloan manjoj ili veoj eroziji, naroito vodenoj. u zasadima na jaim nagibima treba izbjegavati obradu zemljita, ma koliko se ona struno provodi.

 najbolji nain zatite tla u takvim zasadima i na kosim stranama terasa je zatravljivanje viegodinjim travama i leguminozama. ove biljke svojim gustim sklopom, velikom nadzemnom masom i korijenovim sistemom tite zemljite od razornog udara kinih kapi, veu ga, usporavaju tok vode, poveavaju upijanje vode u zemljite i tako smanjuju eroziju.

Osim toga, od trava i leguminoza imamo sljedee koristi:

kosidbom daju dobru i obilnu stonu hranu svojim gustim sklopom povoljno djeluju na mikroklimu povrinskog sloja tla i njegovu vlanost smanjujui insolaciju, evaporaciju i uticaj vremenskih ekscesa (naroito mraza) na korijen voaka i vinove loze usporavaju topljenje snijega tako da se velik dio snijenice upija u tlo umjesto da otekne niz nagib; time se poveava zaliha vode u zemljitu. poveavaju sadraj humusa u tlu. djetelinsko-travne smjese ostavljaju od 2 do 7 tona/ha suhe tvari korijena, a to je koliina suhe materije koju ima 10-50 tona stajnjaka.

 leguminoze posebno obogauju zemljite azotom zahvaljujui simbiotskim bakterijama na korijenu. svojim gustim sklopom potiskuju i suzbijajau korove. trave i leguminoze olakavaju kretanje maina u zasadima poslije kie. ove biljke slue kao ivi mal, a njihova pokoena masa moe da bude odlian mrtvi mal.

Uzgoj trava i leguminoza u vonjacima i vinogradima ima i svojih nedostataka:

te biljke troe veliku koliinu hrane i vode i tako konkuriu vokama i vinovoj lozi. utroak hraniva moe se nadoknaditi ubrenjem. ako postoji mogunost navodnjavanja, gubitak vode moe se nadoknaditi ovim putem. u humidnoj klimi problem potronje vode je mnogo manje izraen.

U nasadima na nagibu moe se zatravniti cijela povrina, a moe dio u pantljikama Kada se to radi u pantljike, onda se to ini tako da se zatravljuju trake izmeu redova voaka ili loze, a prostor u redu se odrava istim pomou herbicida ili se maluje. Ako je razmak izmeu redova voaka, recimo, 6 metara, onda se traka izmeu redova u irini 4-4,5 metara zatravljuje, a prostor u redu (1,5-2 metra) odrava istim. Time se postie da ni trava ni korovi ne konkuriu vokama za hranu i vodu u redovima (gdje je najvei dio korijena kultura), a pantljike trave izmeu redova zadravaju i upijaju oborinsku vodu ili smanjuju brzinu njenog oticanja niz nagib

Hemikalije u poljoprivredi
mineralna ubriva pesticidi sredstva protiv polijeganja usjeva protiv klijanja krompira u skladitu protiv opadanja plodova voa za lake odvajanje ploda od peteljke biljni hormoni inhibitori rasta hemikalije za popravljanje strukture tla

Mineralna ubriva
Pojedinana Azotna kan, urea, uan Fosforna Kalijeva Sloena (kompleksna) NPK

Pesticidi
Herbicidi Insekticidi Fungicidi Akaricidi Rodenticidi

Mineralna ubriva
Potronja mineralnih ubriva u svijetu 1960. 28 miliona tona akt.mat. 1988. - 145 miliona tona aktivne materije, za 28 godina upetostruila. Od 1989. godine potronja mineralnih ubriva u svijetu opada. Glavni razlog tome je opadanje potronje u zemljama zapadne Evrope, koje proizvode vie hrane nego to im treba, pa dio zemljita ostavljaju neobraen.

Pesticidi
potronja pesticida je rasla do prije 10 godina, kada je u svijetu dostigla preko dva miliona tona godinje. Od tada se i ona smanjuje U suzbijanju biljnih bolesti, tetoina i korova koristi se nekoliko stotina aktivnih materija, uglavnom sintetikih.

Negativni efekti mineralnih ubriva

dolaze u podzemne vode. mogu se pojaviti u izvorskoj vodi ili dospjeti u rijeke ili jezera. Hraniva iz ubriva, naroito azot i fosfor, kada dospiju u rijeke i jezera mogu uzrokovati eutrofikaciju Izumiranjem i razlaganjem velike mase viih biljaka i alga u vodi, troi se kisik vode bre nego se nadoknauje, to ima za posljedicu neprijatan okus i miris vode, uginue riba i smanjenje kvaliteta vode za razliitu upotrebu (pie, rekreaciju itd.). Neke alge mogu proizvoditi i otrove.

Koristi i opasnosti od pesticida

U svijetu se u poljoprivredi koristi vie od 700 pesticidnih jedinjenja: insekticidi i akaricidi - 250, herbicidi - 250, fungicidi - 100, nematocidi - 20 regulatori rasta, defolijante i desikante 30 95% pesticida otkriveno je i ukljueno u proizvodnju u posljednjih pet decenija.

Koristi od pesticida
smanjuju se tete na poljoprivrednim kulturama od biljnih bolesti, insekata, korova i drugih tetoina, postizanje visokih prinosa. zatita zdravlja ljudi i domaih ivotinja unitavanjem raznih tetnih insekata (gamadi u kui, skladitima hrane i na domaim ivotinjama, zatim uiju, komaraca, muha ce-ce itd.). I mnogo napadani DDT spasio je milione ljudi unitavajui insekte koji su tamanili ljetinu i unitavajui komarce i druge insekte, koji su donosili malariju i druge zarazne bolesti. Zahvaljujui diditiju, malarija je u mnogim zemljama svijeta iskorijenjena.

Negativni efekti pesticida

Trovanje Biodiverzitet Rezistentnost

tete od pesticida
Pesticidi su tim vei zagaivai to su: pokretljiviji, postojaniji, otrovniji i to imaju veu sposobnost akumuliranja u ivim organizmima. Openito, noviji pesticidi su mnogo manje opasni za ovjekovu okolinu nego hlorirani ugljovodici.

SMANJENJE GUBITKA HRANIVA IZ MINERALNIH UBRIVA

ubriti u vrijeme kada su biljkama hraniva najpotrebnija, naroito azot Unoenjem u zemljite ubriva pomou orua (pluga, tanjirae, freze, sjetvospremaa, motike itd.) smanjuje se njihov gubitak.

 ubrenje podijeli u vie rokova. Zemljite ubriti prema pedolokoj analizi, prema stvarnim potrebama kulture koja se uzgaja prema ekonomskim kriterijima. Za visoke prinose potrebna je i velika koliina ubriva

 Pri tome se ne smije pretjerivati, jer su previsoke doze uglavnom neekonomine, kulturna biljka ih nedovoljno iskoritava, a viak ubriva se gubi i zagauje ovjekovu okolinu (vodu i vazduh). Od takvog neracionalnog ubrenja tete su dvostruke: nepotreban gubitak ubriva (a time i novca) i zagaivanje okoline.

 Uvoenje u plodored postrnih usjeva, Slian cilj moe se postii uzgojem meuusjeva u vonjacima i vinogradima. Pravilna obrada zemljita, optimalna koliina ubriva i nain njihove primjene, pravilan rok sjetve, optimalna gustoa usjeva, zatita bilja i uzgoj visokoprinosnih sorata doprinose boljem iskoritavanju ubriva, a time i njihovom manjem gubitku.

 Ovo naroito vai za pravilno ubrenje na jako propusnim zemljitima i za uslove navodnjavanja Poto se velik dio hraniva iz zemljita gubi erozijom, mjere protiv erozije smanjuju ovaj gubitak.

Racionalana primjena pesticida

Prag odluke Smanjen broj tretmana i smanjena koliina pesticida Manja toksinost i postojanost pesticida Primjena svih drugih mjera borbe protiv tetnih biolokih agenasa

Organska poljoprivreda
Prema definiciji IFOAM-a (International Federation of Organic Agriculture Management - Meunarodna organizacija za organsku poljoprivredu), organska poljoprivreda ukljuuje sve poljoprivredne sisteme koji unapreuju ekoloki, socijalno i ekonomski zdravu proizvodnju hrane i vlakana.

Organska poljoprivreda
To je sistem koji poiva na: plodoredu, reciklai organskih materijala proizvedenih na poljoprivrednom imanju (biljni ostaci, stajsko ubre, organski otpaci) zeleninom ubrenju na nehemijskim metodama suzbijanja biljnih tetoina, bolesti i korova,

Organska poljoprivreda
iskljuuje ili znaajno ograniava: sintetiki napravljena ubriva, pesticide, regulatore rasta dodatke (aditive) stonoj hrani. GMO biljke