RIJECI STRANOGA PODRIJETLA Rijeéi se stranoga podrijetla s obzirom na uklapanje w hrvatski jezitni sustav dijele na tude rijeti, tudice, prilagodenice i usvojenice. Posudenice obuhvaéaju tudico, prilagodenice i usvojenice. S obzirom na jezik iz kojega dolaze dijele se na anglizme, erkvenoslavenizme, germanizme, galicizme, rusizme itd. Rijedi koje su podrijetlom iz Jatinskog ili grékog jezika, a prihvaéene su u mnogim jezicima, nazivaju se internacionalizmi - prihvaéanje rijoti stranoga podrijetla Rijeéi stranoga podrijetla u hrvatski se jezik prihvaéaju prema ovim navelima: a) kad je to moguée, rijeé stranoga podrijetla dobro je zamijeniti istoznaénom domaéom rijedju (npr. play-off - doigravanje), L) ako se vee mura prihvaliti rijee stranoga podrijetla, bole je prihvatiti usvojenicu nego prilagodenicu, a prilagodenice je bolje prihvatiti nego tudice (npr. bolje je kompilator nego kompajler; najbolji je pak domaéi naziv prevodnilt); ¢) ako se prihvaéa rijet stanoga podrijetla, treba nastojati da se prihvati u liku naginjenom prema latinskomu ili grékomu (vy. internacionalizmi), a ne prema engleskomu, njemaékomu, franeuskomu itd. (bolje tendeneija nego tendenca); d) ako postoji samo izbor izmedu dviju tudica, prednost ima ona koja je manje obiljeZena kao tudica; e) prihvaéenu prilagodenieu neéemo potiskivati svojom rijetju; ) za tudice koje se tosko prilagoduju hrvatskeme glasovnom sustavu (npr. bajt, fajl, daunloudati, déojstik, kopirait/kopirajt) treba nhastojati pronaci zamjenu; g) ako voé posudujemo rije’ iz stranog jezika, treba posuditi samo osnovnu stranu rijeé, a ne eijelu njezinu porodicu. Ostale se rijedi iz nje izvode (npr. bakterija - bakterijski, a ne bakterijalan), osim ako je doilo do semantitke polarizacije, npr. fizitki 'jelesni’, fizikalni ‘koji se odnosi na fiziku', strukturni ‘koji se odnosi na strukturu’ strukturalan ‘koji se temeji na nagelima strukturalizma’ (v. prilagodenice, tvorba pridjeva). TUDE RIJECI ‘Tude su rijeti rijedi drugog jerika u hrvatskome tekstu. Njthovo se tude Podrijetlo iste izvornim obhikom pisanya. U tu skupinu idu tuda imena (New York), iareke i posloviee (hic ef nunc), strane rijei privremeno upotrijebljene u hrvatskome Jeziku (aids, make up) i rijeti kakva drugog jezika koje se u hrvatskome navode kao citat, Takve je rijeti dobro pisati kurzivom, npr. Voli so odijevati u casual stilu i slugati country glazbu, Bilo koja strana rijeé it bilo Kojeg jezika moze se upotriebit uu hrvatskome tekstu (npr. na engleskome se plavo kaze blue, a na njemackome 283 lau), Time strana rijeé ne postaje rijeé hrvatskog jezika, Strane se rijedi moga u hrvatskome tekstu upotrebljavati iz stilskih razloga (npr. rijeé baby-sitter u tekstu koji govori o odlasku natih djevojaka u Englesku; ako se govori o &uvanju djece kod nas, bolje je upotrijebiti domaéi naziv, npr. éuvariea djece ili sl). Katkad se strana rije€ u hrvatskome upotrebljava ako hrvatska zamjena nije pronadena (npr. Bloody: ‘Maty 'hoktel, country ‘glazbeni stil) ill jo8 nije potpuno prihvacena (npr. play-ofD) Ako hrvatska zamjena postoji, preporuéuje se u stilski neutralnu tekstu stramu rijeg zamijeniti domacom (npr. play-off - doigravanje). Strane se rijeti u hrvatskome tekstu sklanjaju kao i hrvatske rijeti TUDICE -1. Rijeti stranoga podrijetia koje su pravopisno prilagodene hrvatskome glasovnom sustavu, ali zadréavaju noka svojstva izvornog jezika nesvojstvena hirvatskome jeziku, zovu se tudice, Tudicu u stilski neutralnome tekstu treba zamijeniti odgovarajuéom hrvatskom rijegja. -2. Rij je obiljoiona kao tudica kad zadrava; a) koje neprilagodeno glasovo svojstvo, npr: skup mpj u nazivu kompjutor. Suglasnigki sleupovi el, bl, al, gi, i, st, j, js, jn, fl, jm, jn itd. na kraj rijeti ne uklapaju se w sustay standardnoga hrvatskoga jezika pa su nazivi bicikl, dubl, bat, dzingl, fa, lift, unatoé pravopisnoj prilagodbi i dalje tudice. Takoder se ni dvoglasi -ai,, -2i- itd, potvrdeni u nazivima taice, interfeis itd, ne uklapaju u sustay Inrvatskog jezika (u hrvatskome jeziku najéeséo so upotrebljavaju likovi s -aj-, -¢ {ajice, interfejs; b) obliéni zavréetak prema stranomu joziku, npr. dZojtiks, keks; ¢) fudi natin worbe izvedenica: adresa - adresibilan umjesto adrosirliv, dijalekat - ddjalektaini umjesto dijalekatni, dijaloktni, dijalekatski; e) tude mjesto ili vrstu noglaska: bifé, kaf®, Ako nove ili jo8 uepeilagudene rijeét koje uluze u hrvatskt jezik nemaju domaéu zamjonu, ili je autor iz Kojeg razloga (npr. stilskoga) ne Zeli upotrijebiti, bole ih je pisati etimolo8ki i kuraivom kao tude rijedi, npr. Bloody Mary, country, offline, a ne fonetizirano, kao tudice, npr. Bladimeri, kantri, oflajn itd ‘Tude rrijedi koje je moguée u hrvatskome zamijeniti domaéima nije potrebno fonetizirati, npr. play-off ~ doigravanje, a ne plejof, rent-a-car ~ iznaimljivanje automobila, a ne rentakar, bypass - premosnica, a no bajpas ita - sklanjanje Buduéi da tudice nisu potpuno uklopljene u hrvatski jeziéni sustay, uz njih se povezuju i neki problemi u sklanjanju. Tudiee se u hrvatskome jeziltu sklanjaju prema ovim pravilima: -1. ‘Tudice koje u N jd. zavrSavaju na dugo -3, npr. sako imenice su m. roda. Taj se samoglasnik u kosim padezima Krati i dodaju mu se padeZni nastavei: siko - sakda mn. G sakéa. Kad jo zavréno -o kratko, smatra se nominativnim nastavkom i ne pojavljuje seu kosim padedima (auto, auta, autu, autom). -2. Imenice s nominativnim zavréetkom -io imaju profirenu osnovu u svim padezima osim u I: radio radija, I radiom, mn. N radii, -8. Tudiee koje uN jd.284 zavrdavaju na -¢, -u muskog su roda, a u sklonidbi se osnot r - | @.u sklonidbi se osnova ne mijenja: atolie, areliea, DL atejou, Lateloom; ragu, ragua, raguu, raguom, A. Imenice tne, hotelier, sfelies, Kanconier u svim padctima imaju intervokalno j prema strannere eae padetima dobivaju intervokalno j: Zr, Zilia, Zirju...dirjem."Tudice aa varviedla i kog roda: N jd. bijenale, finale, G bijenala, finala; N mn bijenal, finali. Rjede su u mnotini srednjeg veda: N’ mn. Bijennla Mania sKlanfanju stranih osobnih imena i prezimena (v, strana imena i presimona) PRILAGODENICE Prilagodenice su rid stranoge podrjtia koje au naglasno, glasovno, sHlonidbeno prilagodene hrvatskomu jek, Bobo th je: ale er ne ee ae zamijeniti odgovarajuéim hrvatskim rijecima. Bit, centar, éip, uso informacia, printer, sida pilagodenie au jor tno needle en ic hrvatskog jezika. S a ~ osnovni lik prilagodenice J, Imenica koja se preuzima u hrvatski jezik mora dobiti rod i sklonidbeni tip, Odredivanje roda imenica povezano je s istodobnim odredivanjem osnovnog,lika, jaiteie se rod ne odreduje formalnim oznakama, veé dogetak prilagodenies ostaje Jedini clement za odredivanje roda, Vetina je Prilagodenica u hrvatskome svoj rod odredila prema suglasniskom doéetku w nominativa jednine. Najéesée su Prilagodenice muskog roda (npr. bit, kursor, printer). Prilagodenice muskog roda, soniybrimtets Procesor, sklanjain se proma paradigmi tipa jelon. Neke imonice dobivaju nastavak -ai postaju Zenskog roda, v. germanizm! (2), glist, Go). 2. Posudeni glagoli prlagoduju se sustava hrvatskog jezika infinitionin, formantima ee sarath irati: printati, titlovat, formatirati,implomentiral,iniijalinatt s Katkad se osnovni lik prilagodenice oblikuje pod utjecajem jezika posrednika, tj. potpuno Je uklopljena u hrvatski sustay u liku saz, dok se pri kazeta/keseta p 4, dok se pri kazeta/kaseta uporaba Jo8 uviek koleba, pa mozemo zakjuditi da su oba lika pravilna - tvorba pridjeva Posuduju se samo osnovne strane rijedi, a ne ditava njihova tvorbena porodica, Od prilagodenica se prema tvorbenim pravilima hrvatskog jezika tvore izvedenice. Stoga su jezitno prihvatljviji bakteriiski nego baktorijaian, informacijski nego informacioni, dijaloktni, dijalekatni nego dijalektalan, molekulni nego molekularan itd. Ie povijesnih 1 tradietjskih razloga moramo prihvatiti neke strane pridjeve, npr. elementaran, emocionalan. Iz semantiSkih razloga prihvaéamo pridjeve kao fizikalni, strukturalan itd, USVOJENICE, Usvojenice su rijeti tako potpuno uklopljene w hrvatski jezik da se ne razlikuja od izvornih hrvatskih rijedi; esto samo znalci maju da su bile strane, npr. breskva, boja, éarapa, krevet, puika, Seder itd. Nije ih potrebno, a Sesto ni moguée, ‘zamjenjivati iavornim hrvatskim rijegima, INTERNACIONALIZMI Internacionalizmi su medunarodne rijedi, najée8ée rijeti latinskoga ili grékoga odrijetla, koje se nalaze u svim, mnogim ili bar u veéini europskih jezika. U novije su doba u pojedine jezike prihvagene i mnoge rijeti iz drugih suvromenih svjetskih Jezika kao internacionalne, Ipak internacionalizmi latinskoga i gravkoga podrijetla ‘trebaju imati prednost pred drugim internacionalizmima w hrvatskome jeziku. Ne samo da su latinski i gréki temelj na kojomu je izgradena nada i europska kultura i civilizacija nego se latinske i gréke rijoti, za razliku od engleskih, francuskih, njemaékih itd., lako uklapaju u hrvatski joziéni sustav. Europska se kultura veoma ugo privikavala na latmske i gréke rijeti i rjeéniéke elemente i hrvatski je jezik razvio odgovarajuée mehanizme da mote gréko-latinske elemente primati na pogodan nagin. Tako su oni dobili druktije mjesto nego rijeti iz drugih jezika, Stvorila se predodéba o znaéenju tih elemenata, tako da sami, u hrvatskome jeziku, ‘mozemo njima tvoriti nove rijedi. Internacionalizme latinskoga i grékoga podrijetla u hrvatskome jeziku ne treba proganjati, ali se u biranijim tekstovima moze Preporuéiti uporaba domacih, hrvatskih rijeéi. Internacionalizam latinskoga ili srékoga podrijetla ima prednost pred rijetima prouzetima iz drugih jezika (npr: bolje Je rezonancija nego rezonanea, interpretator nego interpreter). Rijoti latinskoga i grékoga podrijetia u hrvatski se prouzimaju prema adredenim pravilima. Ta pravila ‘mozemo podijeliti na ona koja se odnose na preuzimanje prefikasa, zavréetaka, pojedinaénih glasova i glasovnih skupova. + profiks Prema latinskomu ex ispred samoglasnika se u hrvatskome jezik govori i pio 2, npr. egzaktan, egzemplar itd.286 - sufiksi a) Latinski pridjevi koji zavravaju na -alis preuzimaju se u hrvatski jezik u liku na alan, a ne u liku na -elan, koji dolazi preko njomaékoga i francuskoga, dakle aktualan, vizualan, ane aktuelan, visuelan ita; b) gréki nastavak -atia u hrvatski se Jezik prenosi u novolatinskome liku -acia (hrv. -acija), npr. demokracija, autokracija itd; ©) latinake imenice na or prousimaju ae tako da umjesto nepostejanog o dobiju nopostojano a, npr. magistar, arbitar, oleandar itd; d) gréke rijeti na -es preuzimaju s0 tako da so -os odbaci, npr. Aristotéles > Aristotel; e) internacionalizmi na -ist u hnvatskome joziku nemaju nastavak -a, npr. gardist, humanist, idealist, internist, a no gardista, humanista, idealista, internista; ) latinske imenice koje svrSavaju na -ium u hrvatski se preuzimaju tako da umjesto -um dobivaju j, npr. aluminij, auditorij, laboratorij, kriterij, a ne aluminijum, auditorijum, laboratorijum, kriterijum, U starije se veijeme umjesto zavréetka -ium takvim imenicama dodavao zavrietak -jja, Na taj su natin u hrvatski preuzete rijedi gimnazija, studija (a znagenju ‘znanstvena rasprava’ nije isto Sto i studi ‘polazenje visoke skole'), atifundija, stipendija, beneficija; g) gréke rijegi na -on preuzimaju se tako da se taj zavrSetak odbaci, npr. symbolon > simbol;h) gréke rijeti na -os prewzimaju se tako da se taj zavrdetak odbaci, npr. philésophos > filozof, rhapsddés > rapsod; i) latinske rijeéi koja zavréavaju na -um preuzimaju se tako da se odbaci taj nastavak, npr. statutum - statut;j) latinske rijeti koje zavréavaju na -us najéeS6e se preuzimaju hrvatski tako da so odbaci taj nastavak, npr. cursus - kurs, spiritus - spirit, li luksus, opus, sinus, kosinus, bonus, rebus. - pojedinaéni glasovi i skupovi a) U grékim rijedima koje su u hrvatski dosle preko latinskoga, glas se k ispred ¢, i, y izgovara kao ¢ prema uobiéajenomu novolatinskom izgovoru: centar, rinoceros, cista, ciklon, ciklus, cilindar. U novim rijegima, osobito znanstvenim nazivima koji se prevzimaju ili stvaraju, izgovor je sa Kk: kino, kinematograf, keramika i sl. Ipak u nekim od takvih rijedi uobitajio se lik sa ¢: Cipar, Cirenaika, Cikladi. U imenima judi najée8ée ostaje k: Alkibijad, Kir, Kiklop; b) gréko slovo prenijelo se u hrvatski jezik u rijetima koje su k nama doile davno, preko zapadnoeuropskih jezik, kao k, npr. karaktoristika, kaos, karta, komija, orkostar. U rijetima koje se preuzete u novije vrijeme izgovor je sa h, npr. malahit, psiha itd ; ) ‘erik’ oftri hak pranasi se 1 hrvatski kao h, npr historija, hereza itd; d) na kraju rijedi uzetih iz Intinskoga u hrvatskome jeziku ostaje -ns, u sredini rijeéi iamedu samoglasnika taj skup najéeiée prelazi u -nz-, npr. konzervans, konzultacija, konzerva, menza, cenzor, inzulin itd, U tworenicama gdje n pripada prvoj sastavnici, as drugoj, npr. insolventan, konsignacija, Konsonant itd,, ns ne prelazi u nz; f) u sredini rijeéi s se u skupu rs u nekim rijetima uzetim iz latinskoga ozvuéuje i ingovara kao z, npr. verzija, intarzija itd., a u nekima ostaje beavuéno: personal, 281 arsonal i sl, Na kraju se rijeti skup 13 ne mijonja: ekskurs, diskurs; ¢) u polozaju snedi samoglasnicima rijeima latinskoga i grékoga podrijetta preuzima se s proma ovolatinskomu izgovorn kao 2, npr. prezent, fuzija, analiza; h) gréko dy najéesée ostaje iu hrvatskome, npr. shema, shizofrenik; i) u rijetima Jatinskoga i grékoga podrijetla udvojeno bi se su hrvatski jezik trebalo prenositi kao s. U vecini se takvih rijeti s doista i zadrzalo: lat. assistere > hry. asistirati, dissidere > hrv. disident, Ta kassitoros > hrv. Kostar 2, Medutim, zbuy nepornavana pisanog oblika neke ge rijeti s udvojenim suglasnikom s sve vise prihvaéaju u liku sa z, tako da se sve eGo tuje npr. dizertacija umjesto ispravnoga disertacija; j) imenice latinskoga i frekoga podrjetla Kojima osnova zavréava na -t hrvatskome jeziku w nominativi aexéon ne dobivaju nastavak -a, npr. atlet, geodet; k)intervokalno j pie se u rijetima latinskoga podrijetla izmedu i i u, npr radijus, primarijus te izmedu iia, a dijakronija; 1) ako se na kraju nadu suglasnici p, b, t, a k, g +1, m, izmedu njih se ‘umeée nepostajano a, npr. Cyprus - Cipar, cylindrus - cilindar. - supersuperlativi Od nekih se latinskih superlativa uw hrvatskome jeziku tvore novi superlativi prema hrvatskim tvorbonim pravilima, npr: najoptimaln)i, najminimalnij. Budué, Ya sa optimalan i minimalan veé superlativni oblici, oblici najoptimalniji i naminimaling’ nepraviini su pa valjaiabjegavati njihovu uporabu. Komparativ Superlativi ne tvore se ni od pridjeva esencijalan, grandiozan, kapitalan, mnaksimalan, minoran, monumentalan, ultimativan itd anglizmi 7 “Aglizmi su rijedi prouzete iz engleskoga jezika. U posljednje vrijeme u hrvatski jeri, ao a tmoge druge jeike, ula golem bro) anglzama, Oni se teko uklapaju wt hrvatski jeigni sustay, path treba zamjenjivati domacim rijetima. Anglizmi se pifu prema engleskomu i2govoru; jedino se elementi koji ne postoje u hrvatskome Jeaikea znatno mijenjaju, npr w =v, ¥ = 1 itd. (opi, hardver). Mnoge rijeti ngloskoga jezika romanskog su podrijetla. Te se rijeti_u hrvatski jek moe preuzeti t latiniziranu liku. ‘Tako se bole uklapaju u sustay brvatskoga jozika. Tads Tr hrvatskome jeziku supostoje prilagodenica ili tudica iz engleskoga i latinizirant haziv, npr. digitalizator/digitajzer, interpretatorlintorproter, kompilator/ Kompajler Ha. Kathed se pojavijyju i hibridni likovi koyt su samo djelomitno latiniziran, npr ‘omitor i kompjutor. Njih je bolje zamijeniti hrvatskim ili latinskim nazivom. ‘Anglizmi se u hrvatski jezik uvijek prenose s glasom & a ne é npr Gip, Garter, Garlston, ok ita, i dz, ane d, npr. dez, dersej, menadier ita Sa TRovliita razina uklopljenosti anglizama u hrvatski jezigni sustav vidljva je iw razligitoj obradbi anglizama u Savjetnil288 Masnim se kurzivom (2a razliku od ostalih natuknica koje su masne i nekurzivirane) oznaéuju izvornim engleskim pravopisom pisane ried, a reBavaju se na dva nadina: foge lakva engleska rijeé noma nikakve morfolotke obradbe koja bi korisnika trebala pomosi u njezinoj uporabi, vet iza natuknice slijedi spojnica (enue koji se ‘alaaiizmedu strane i domaée rj) i domaéa zamjena kao jasna nasnaka Korte the {ks Postoji domaca rijeé kojom spemenuti anglizam moze zamijeniti, npr ‘make-up - Sminka, bypass - premosnica, handout - urutak, pacemaker -srdanik itd ») w drugome je sluéaju masnim kurzivom oznagena izvorno pisana rij koja nema domaée zamjene (esto se u ovome slutaju radi o nazivima nell novijih Slesbenih pravaca) ‘Te su rijeéi navedene u Savjetniku iw takvu ka jor ih wren Uiku Gesto susreéemo u praksi. U takvu sluéaju, dakle u shuéaju Lada anglionn one ome zamjono, savjetujemo pisanje rijetiu njezinu fonetiziranu oblike Tee rijesi torbeno aktivne (primjerice uz rok imamo i rok-glazbu, rokera, rokeric, rokerski, hen a Taglazbu, reivera, rejvericu, rejverski itd,), dakle uklopnjene in sustan hvatskog jezika kao aktivni tvorbeni Zinitelj, Stoga se npn rave sirelngn i Znakom mora) upuéuje na rejy, raver > rejver, rock ~ rok, rocker» roker, chips > Sips, chartor ~ éarter, chill tli, jazz > der, punk > pank, jingle » ing, jocker > dioker, jogger > dzoger. 2. a) Anglizmi uklopljeni w hrvatski jezitni sustav donose se ozaéeni masno, Anglizmi u hrvatski jeziéni sustav ulaze i putem kratica koje. se najéosée Pribvaéaju takve kakvo josu (rijetko se kratica razvezuje, prevodi i uspostavlja nova, domaéa kratica kao sto je shudaj u primjeru USA - SAD). Na taj s6 oat prihvaga Ten tal kratica, osobito iz podrutja tehnike (uglavnom raéunalne) pa means RAM, ROM, CD, CAT, CAD. Takvo se kratice u Savjetniku donose lac natuknice, Prvezui se, prevode u razvezanu obliku i daje se njihova morfoloska obraine Primjerice CD (compact dise) CD-a, CD-u; krat, 2a kompaktni disk, Tron, adie se inode vepostavitivezaizmedu engleske kratice i domage prevedene kratica, upuéuje se na domaéu kraticu, galicizmi Galicizmi su rijodi podrijetlom iz francuskog jezika. Francuski se glasovi i njihovi skupovi u hrvatski jzik preuzimaju ovako: a) imenice sa sufiksima -cil, -alle, -aillon, -auil, -ouille preuzimaju se u liku sa Jj (feliton prema fr. fouilleton, medalja prema médaille, bataljun prema bataillon itd.); b) francuske imenice koje u pista zaviavaju na -o (mulklo 6) preuzimaju se tako da winjesto -e dobiju -a, pa su Zenskog roda (fronta, tiraza, sabotaza, diliZansa, plaza); c) imenice na -60 u hrvatskome Jeziku zavréavaju na -eja (matineja); d) imenicama na samoglasnik (6) katkad se dodaje suglasnik j (ekspozej, kiSej, komunikej - G ekspozeja, kligeja, komunikeja), ali se i ti primjeri mogu prihvatiti i u liku ber j (ekspoze, Kli8e, komunike - G ekspozea, Klisea, komunikea). Imenice kare (carré), dekolte (décolleté) rezime (resumé) preuzeti su iskljutivo w liku bez,j ) francuski glasj pisan i, ill, prenosi se u hrvatski obiéno prema starijemu francuskom izgovora kao fj, npr. pavilion, butelia, iljotina, Rjede se prenosi prema novijemu francuskom izgovoru kao j, npr: bujon; 1) francuski zavréetei -iour i -iaire u hrvatski se jezik najSeBée prenose kao -iier, npr hotelijer; g) francuski ss (ita se s) bolj je i u hrvatski jezik prenijeti kao s, a ne z, npr. desert, Medutim, zbog utjecanja jezika posrednika, neke se rijeéi s udvojenim suglasnikom s prihvaéaju u liku sa z, npr. bazen, dezen, a kod nekih se uporaba oleba (kasota/kazeta) (v. prilagodenice). germanizmi Rijeti se iz njemavkog jezika najéesée preuzimaju u razgovornome stilu ili u dijalektima (npr. Hafeimer, Spajza, Srafeiger itd.). ‘Takve rijedi rijetko ulaze u hrvatski standardni jezik. Obiéno se zamjenjuju prevedenicama (npr. Bahnhof = kolodvor). Tudice iz njematkog jezika dobivaju umjesto njematkoga dofotnog -0 u hrvatskome jeziku nastavak Zenskog roda -a, npr. Stanga, strudla, kifla, krafna, krigla, blonda, streka, talijanizmi ‘Talijanizmi se u hrvatski jezik preuzimaju prema ovim pravilima: a) imenice ‘muskog roda sa samoglasnikom na kraju u hrvatskome jeziku zadréavaju muski rod, ali najéeiée gube krajnji samoglasnik, npr. bas (tal. basso), brodet (tal. brodetio), duet (tal. duetto) itd. Neke imenice zadrzavaju taljianski lik sa samoglasnikom na ‘kraju, ali su i one mudkog roda, npr. kasino (tal. casino), korzo (tal. corso), saldo (tal, saldo) itd; b) talijanizmi u hrvatskome jeziku uvijek imaju @ (nikada @), npr Kapuéino, violoncelo, vivage, i d (nikada d2), npr. adado, Denovijanin; c) ustaljeni modunarodni glazbeni nazivi mogu zadrZati izvorni lik (v. glazbeno nazivlje)290 Tusizmi Rusizme u hrvatskome jeziku, kad jo to moguée, treba zamijeniti domadim rijetima, npr. prevaziéi treba zamijoniti s nadmaiiti, prevladati, podstrek s poticaj, uéesnik sa sudionik, sauéesée sa suéut itd. ‘bungarizmi Bungarizmi su rijeéi madarskoga podrijetla, U hrvatskome jeziku ima ih %etrdesetak. Vecinom su potpuno intogrirane u hrvatski jezik i ne mogu se zamijeniti domacim rijesima, npr. gulas, hajduk, kediga, lopta itd. turcizmi Tz turskoga smo jezika preuzeli noke orijentalne rijedi. U hrvatskome joziku treba zadrZati samo one koje su potpuno intogrirane u hrvatsko rjetnisko blago i za koje nemamo domaéih zamjena, npr. bubreg, Sator, éizma, dep, éal, limun, rakija Ostale je tureizme potrebno zamijentti hrvatskim rije¢ima: budzak > kut, zakutak, burgija > svrdlo itd, Iz turskoga smo jezika preuzeli i neke tvorbene formante, npr. -déija, -ana, -ija, -luk. I te je formante dobro zamijeniti domaéima (v. sufiksi -diia, -ana, -luk), strana imena - osobna imena, zomljopisna imena Strana se osobna i zembjopisna imena (osim imena dréava) iz jezika koji se sluzi latinicom pisu tavornom grafijom, npr. Zarich, Lavoisier, Chomsky. Za neke poznatije syjetske gradove u hrvatskome jeziku postoji prilagodeno ime, npr. Rim (Roma), Budimpesta, Bukurest itd. koje jo katkad potpuno razligito od izvornog imena (npr, Bed, Carigrad). Strana se imena iz, jezika koji se sluze kakvim drugim pismom prenose najblizim latinignim znakovima prema transliteracijskim pravilima 2a svako pismo i svaki jezik posebno. Osnova za izgovor stranih imena treba biti lik normiran u jeziénim priruénicima zemlje kojoj ime pripada. Tuda viastita imena mijenjaju se po hrvatskome sklonidbenom sustavu, a od njih se tvore i pridjevi prema pravilima hrvatskog jezika, U medunarodnome prometu zemljopisna imena valja pisati u izvornome liku i izvornom grafijom. ~ sklanjanje stranih prezimena, imena i zemljopisnih imena Ima stranih imena od kojih se ostali padezi lako mogu tvoriti: John, Alan, Jean, Atlanta, Berlin, Samantha - Johna, Alana, Jeana, Atlante, Berlina, Samanthe. ‘Medutim, uz mnoga su strana imena povezani neki problemi i nedoumice: 201 <1. Ako strana imena zavréavaju na -i, -y, ili ee (Leopardi, Vigny, Lee), intervokalno se j umede u Kosim padezima (Leopardija, Vignyja, Leeja). Medutim, kad je y znak da je prethodni suglasnik umekian, odnosno kad je y samo pravopisni ‘mak, u kosim padezima nema intervokalnog j (primjer su madarska prezimena na ¥y tipa Nagy: N Nagy, G Nagya). Intervokalno j ne umeée se ni kad se zavrino y ingovara kao j: N Nestroy - G Nostroya, N Gray - G Graya, N May - G Maya. Umetnuto intervokalno j imaju imena tipa Finci, Verdi -G Fincija, Verdija. Vokativ ‘ih imena jodnak je N i glasi: Dante, Verdi. -2. Prezimena tipa Camus kami] sklanjaju se tako da se na nominativni lik dodaju padezni nastavei: G Camusa [kamija], D Camusu (kamiju}. Prezimena tipa Molidre, Shakespeare zadriavaju zaveino -e w ejeloj paradigmi: G Molidrea, D Molidrew. -3. Prezimena koja zavriavaju na naglaseno -o (koje se mote razligito pisati) takoder zadrZavaju taj samoglasnik u sklonidbi: Mirabeau - Mirabeaua. 4. Madarska imena na -¢, tipa Imre, ne zadrdavaju zavrino -e u kosim padezima: G Imre, D Imri, posvojni pridiev ‘Imrin. Kad Zelimo zadrZati potpune likove madarskih prezimena tipa Endre u kosim padedima, sklanjamo ih po a-sklonidbi, tako da je nominativ osnova kojoj se dodaju nastavei: G Endrea, D Endreu, -5. Ako uz strana prezimena stoji_ prijedlog (determinativni dio), on se ne mijenja: N Ardelio della Bella - Ardelija della Belle; N Leonardo da Vinci - @ Leonarda da Vineija. U stranih visesloznih zemljopisnih imena prvi je dio u sklonidbi neizmijenjen: Dosao je iz Puerto Rica, Bio je u San ‘Marinu; Pisao je iz Los Angelesa. -6. Prezimena slavenskoga podrijetla koja su po postanku posvojni pridjevi, a to se prepoznaje uN jd, sklanjaju se kao nasi odredeni pridjevi, a ne kao imenice: Gorki - Gorkoga (a ne Gorkija). Imena pridjevne tvorbe na -ey, -o¥, -in u 1 jd, imaju nastavak -om: Cohovom, Gagarinom. -7. Slovenska imena koja zavréavaju na naglaéeno -e (Franed, Petré) zadréavaju zavrini sumoglasnik u sklonidbi: G Francéa, Potréa; D Franodu, Potrou. Slovonska prezimena u hrvatskome jeziku nemaju nepostojanog e: Levee - Leveca (a ne *Levea). Hrvatskom se jeriku prilagoduju i slovaéka, éeska, poljska i ruska prezimena na -ek, -ec, -el. Prezimena toga tipa samoglasnik e iz N zadrZavaju u cijeloj paradigmi: N Marek, Nemec, Havel, @ Maroka, Nemeca, Havela, -9. Muska imena koja u N zavréavaju na k, g, h zadrZavaju taj lik iu V: Frederich - Frederich, ‘Ludwig - Ludwig iako bi bilo obvezatno zamjenjivanje k sa é, ga Zkad bi se V tvorio dodavanjem nastavaka prema nasim imenicama muskog roda, Ia stilskih razloga stvara se i za njih poseban lik za V: Frederi¢e, Ludvize. -10. Imenicama koje u N zavréavaju na -io Mario, Antonio, Tokio u ostalim se padezima umeve j, Maria, ‘Antonija, Tokija, Dalije osima 1 vokativu koji je jednak nominativu: Mario, Antonio, ‘Tokio: instrumentalu koji glasi Mariom, Antoniom, Tokiom. -11. Strana se Zenska imena koja zavréavaju na suglasnik ne sklanjaju: Ingrid, Ines, Nives G Ingrid, Ines, ‘ives. Ne sklanjaju se ni Zenska imena koja zavréavaju glasom y Mary, Amy.~ Posvojni pridjev -1- Posvaini pridjovi od osobnih imena pitu se velikim podetnim slovom (Jackoy, Graver). Ako strana imena zavréavaju na ~, -y ili -ee (Leopardi, Raimond, Lee Viany, Atlee), u pridjevu se umeée intervokalno j (Leopardiiov, Raimondijev, Levjey, Vignsjov, Atleejov). Medutim, kad y i i imaju veijednost glasa j, pri tvorbi pridjev ema umetanja glasa j (Nestroyey, Grayev). -2. Tmena koja aavravaju na -« hoje se ne ita, tipa Moliére, Shakespeare, zadr#avaju taj samoglasnik i pri tvorbi posvojnih Pridjeva: Shakespeareov, Moliéreoy, Smaleoy, MacLaneov. 8, mena koja zavrsavaj 2a naglaseno -o (koje se moze razlitito pisati) takoder zadrZavaju taj samoglasni u pridjeva (Mirabeauov). -4, Zenska viastita imena na -o tvore posvojne pridjeve kao i hrvatska koja zavravaju na -a, npr. mad. Mariko - Marikin. -5. Prancuska vlastita Zenska imena koja zavravaju na muklo -¢ tvore posvojni pridjev tako da se na 2 dodaje sufiks -in, npr, Jannettin, -6, U romanskih vlastitih imena na cau Posvajnome se pridjevu ¢ zamjenjuje sa k (Biankin), -7. Muska imena na -a tvore poem Pridiev Kuo Zenska imena, tj. odbacivanjem zavrinog -a i dodavanjem sufiksa -in (Kodama - Kodamin, Dotta - Botéin, Lima - Limin).-8. Imena na -ov teore Bridie dodavanjom sufiksa lv (Cehovljev, Posynkovliev, Markovijey, ‘Smirnorfiov). 8. Imenu Camus dodaje se sufiks -ev (Camusev) jer ono izgoverne Zavelava na i Gita se Kami - Kamijev). -10, Od stranih imena na -skii -sky mos se {oriti posvojni pridjevi Dostojevskijev roman, Chomskyjova teorija, + odnosni pridjev na -ski Fridjevi na -ski od stranih imena pifu se malim pogetnim slovom. Oni se mogu Pisati fonetizirano kao i ostalo opée imenice stranoga podrijeta (Stokholmeti, Uaipetht,niujortk ta). Proma praviima o glasovnim promjenama mode im se pod ‘wGecajom glasa siz nastavka -ski mijenjati krajnji suglasnik osnovne rijet imena dréava mena stranih dréava u hrvatskome se jeziku fonetiziraju, npr. Jamajka, a ne Jamaica, Sri Lanka, a ne Sri Lanka itd. U adresama na Pismima navodi se izvorno ime driave (npr. Franco, Great Britain, USA itd). Imena pokrajina navede ee ately ievorno, npr. Utah, New York, osim onih koje imaju povijesni identitet pe ‘toga { udomaéeno fonetizirano hrvatsko ime, npr. Havayi, Aljaska, Sleske, Lorene nazivi jezika NNazivjezika piu se malim slovima, fonetiziraju se i dodae im se suf ski, npr mandanski (Mandan), karoéki (Karok), éolski (Cho), hindski (Hindi), tlapanoth (Tlapanee) itd. sinonimi “1. Ako je isto znagenje oznageno razlitim oznagnicima, nazivi su istozmagni, Da bi se moglo govoriti o istoznadnosti, potrebno je najprije razmotriti neka naéelna pitanja. -2. Razlikuju se tri glavne sastavnice znagenja rijeéi: 1. denotaciia, 2. Konotacija, 8. uporaba. Naziv donotacija onnaéuyje odnos izmedu pojedinue rijedt Aijelova nejezitnog svijeta. Svaka rijeé koju govornici kojeg jezika upotrebljavaju odnosi se na odreden tip predmeta iz vanjskog svijota, Naravno, predmeti ne moraju biti samo tvarni, fiziéki. Odnos izmedu rijedi i predmeta nije izravan, nego se stvaruje preko pojma, Pojam se moze odrediti kao predodéba o predmetu koju imaju govornici Kojeg jezika. 3. Ti se odnosi mogu grafigki prikazati trokutom: ojam - oznadenik izraz.- oznasnik predmet Ako jednomu pojmu odgovara vise izraza, ti su izrazi istoznaéni, Sasta znagenja (osim uporabe) koje ne pripadaju odnosu denotacijo nazivaju se Konotacijom ili osje¢ajnim znaéenjem. -4. Poznata je tvrdnja da potpunih istoznaénica u jeziku nema. Ako u jeziku postoje dva izraza (oznatnika), najées6e ili ne znaée potpuno isto (nemaju istu denotaciju) ili, ako znage, imaju razligitu konotaciju ili uporabnu vrijednost. Jedno od osnovnih obiljezja standardnog jezika jest jeziéna gospodarstvenost. Ako dva izraza imaju isto znagenie, i ako se mogu podjednako upotrijebiti u svakome kontekstu, jedan je od njih suvisan u jeziku. ‘Stoga najéeiée ili jedan istoznadni naziv nestane iz jezika, ili se istoznadnim nazivima znagenje razjednati, ili dobiju druktiju stilsku vrijednost (jedan je stilski neutralan, a druga obiljezen). ‘To se najéeiée dogada spontano i nema potrebe da se jedna rijet svjesno protjeruje iz jezika samo stoga ito je istoznagna s kojom dragom rijegju; Medutim, u naziviju istoznaéni nazivi nisu pozeljni. U naziviju su istoznaéni ‘oni nazivi kojima se moze pridruditi ista definicija i koji imaju istu istovrijednicu na