Pedološke raznolikosti

Bosne i Hercegovine
Pedološke raznolikosti u BiH
● Tlo nekog područja je produkt kore raspadanja površinskog dijela
stijene na koju djeluju klima, čovjek i biljni svijet.

● Izuzetna geološka, klimatska i vegetacijska raznolikost uvjetovale su

cijeli mozaik tipova i vrsta tala u BiH

● Poljoprivredna iskorištenost
Osnovna podjela tala prema FAO kategorizaciji

Hidromorfna Automorfna
01 U stvaranje pedološkog sloja 02 Kao faktor nastanka pojavljuje
sudjeluju poplavne, površinske, se samo oborinska voda
podzemne i oborinske vode
01 Automorfna tla
Dijele se na razvijena i nerazvijena
Nerazvijena tla (kamenjari i sirozemi)
Kamenjari (lisoni) su mlada Sirozemi (regosoli) su
nerazvijena tla. Razvijena su nerazvijena zemljišta na rastresitim
na kompaktnim stijenama, produktima raspadanja stjenovite
sastoje se pretežno od podloge koja je egzogenim
rastrošenih čestica većih od 2 procesima usitnjena. Razvijena su
mm i ne prelaze dubinu veću na glincima, pješčarima i stijenama
od 20 cm. Nepovoljni su za koje daju stijene frakcijsko-
poljoprivredni razvoj, ali se pjeskovite prašinske. Najpogodnija
koriste za pošumljavanje. su za uzgoj vinove loze.
 Razvijena tla
Kalkomelanosoli (krečnjačko-
dolomitne crnice) su vrlo
plitka kamenita tla. Crne su
boje i praškaste strukture pod
travnjačkom vegetacijom.
Glavne karakteristike su: velika
kamenitost, plitkost, ocjeditost,
vrlo visoke ljetne temperature i
jako velika aridnost.
Rendzine nastaju na rastrošenim
krečnjačko dolomitnim naslagama,
te debljim laporcima i morenama sa
karbonatnim nanosom. Rendzine
su rasprostranjene u okolini
Kupresa, Han Pijeska, Sarajeva,
Mostara, Livna i dr. Mogu se
koristiti za voćarsko-vinogradsku i
povrtlarsku proizvodnju.
 Razvijena tla
Rankeri (humusno-silikatno
zemljište) nastaju na kiselim
silikatnim stijenama. Rasprostranjena
su u brdsko-planinskom području.
Koriste se za livade i pašnjake.
Distrični kambisol (distrična
smeđa zemljišta) nastaje na kiselim
stijenama. Imaju dubinu od 40 do 70
cm. Sadrži 3-5% humusa, siromašno
je fosforom. Povoljno je za uzgoj
krompira, riže, ječma i zobi.
Smionice (vertisol) su rasprostranjene
na glinovitim podlogama, sa humusnim
horizontom do 40 cm. Crne su boje.
Imaju nepovoljna hidrofizička svojstva
te se nazivaju minutna tla, zbog veoma
kratkog momenta obrade. Dominantna
su na brdovito-brežuljkastim terenima
sjeverne Bosne, gdje su zastupljeni u
kombinaciji s laporcima i magnetitom.
Najviše se koriste u poljoprivredi.
 Razvijena tla
Luvisoli (luvisirano tlo) nastaju iz smeđeg tla. Podpovršinski sloj je
glinovitiji i slabije vodopropustan od površinskog. Ova tla su siromašna
fosforom i zahtijevaju agrotehničke mjere: kalcifikaciju, fosfatizaciju i
humizaciju. Zauzimaju velike površine Semberije, srednje Posavine,
Ivanjskog polja i Lijevča polja. Dolinska tla se dijele u tri grupe: najmlađa
aluvijalna mineralno-karbonatna sivkastosmeđa tla, nešto starija
aluvijalna sivkasto-smeđa beskarbonatna tla, najstarija aluvijalno
podzolasta smeđa tla.
Crvenice (Terra rossa) su zemljišta razvijena na krečnjacima. Posebno
u Hercegovini, a inače se rasprostiru po čitavoj zoni visokog i niskog
krša. U Bosni su rasprostranjene u okolini Travnika, na sjeverozapadnom
obodu Sarajevskog polja i u okolini Mostara.
 Razvijena tla (kamenjari i sirozemi)
Podzol je kiselo tlo koje nastaje
Euterični kabisol (euterično
na kiselim silikatnim stijenama.
smeđe zemljište) je razvijen na
To je lagano tlo, vodopropusno,
bazičnim stijenama magmatskog
siromašno fosforom, kalcijem i
porijekla, kao i na krečnjacima i
azotom. S obzirom na reljefnu
dolomitima. Najviše je
podlogu dijele se na: dolinske,
rasprostranjen u brdsko –
tresetne, bregovite, brdske i
planinskom prostoru. Ovo tlo je
planinske. Rasprostranjene su u
pogodno za poljoprivredu, ali je to
zapadnoj Semberiji, srednjoj
u cjelini šumsko zemljište.
Posavini, Ivanjskom polju i dr.
 03
Hidromorfna tla
Dijele se na nerazvijena i razvijena
Nerazvijena tla

Aluvijalna (fluvisol) tla su nastala na aluvijalnim nanosima

Drine, Bosne, Neretve, Une, Sane i Trebišnjice. Zbog
plavljenja u toku svake sezone, tlo se zasipa novim nanosima
pa se ne može do kraja razviti. Najpovoljniji su duboki ilovasti
karbonatni aluvijumi. Navodnjavanjem daju visoke prinose i
pogodne su za uzgoj svih poljoprivrednih kultura.
 Razvijena tla
Glejna zemljišta su nastala pod uticajem podzemne vode koja je
prisutna na dubini od 80cm. Rasprostranjena su u nizijskim,
prelaznim i nizijsko-brežuljkastim terenima BiH. Euglej nastaje u
močvarama, semiglej na nešto izdignutim dijelovima poloja.
Pseudoglej nastaje na starim riječnim terasama i brežuljkastom
zemljištu posavske Bosne.

Tresetna (histosoli) tla su malo rasprostranjena. Nastaju u

uvjetima stalno prisutne vode u tlu, pa je proces raspadanja
organske materije usporen, što dovodi do nastanka treseta.
 Regionalna
diferenciranost tala BiH
 Peripanonska BiH
• U uvjetima kontinentalne klime ovoga područja i različite
geološke podloge razvila su se različita tla.
• Najvrjednije su crnice. Koriste se za uzgoj žitarica, krmnog i
industrijskog bilja.
• Na pseudoglejnim tlima uz poplavna područja Vrbasa, Ukrine i
Drine nalaze se oranice niže vrijednosti koje se koriste za
pašnjake.
• U okolici velikih gradova nastala su antropogena tla. Ova tla su
pod djelovanjem umjetnih gnojiva, odvodnjavanja,
navodnjavanja, humizacije, dubokog oranja pretvorena u
najplodnije supstrate na kojima se postižu veoma visoki prinosi.
 Planinski prostor BiH
• Tla su na ovom području usljed velikih nagiba i velike količine
padalina isprana i degradirana.

• Usljed povećane sječe došlo je u dolinama Vrbasa, Plive i

srednjem toku Drine do povećane erozije tla.

• Okosnica privrednog razvoja ovog područja su šume i sitno

stočarstvo na planinskim pašnjacima.

• U kotlinama se uzgajaju krompir, kupus, planinska žita i bobičavo

voće
Prostor Hercegovine
Hvala na pažnji!
Radile: Azra Musić i Belkisa Imširović