Kondicioneri tla

Nihad Penava
Emir Šahinović
 Kondicioneri tla, uvod

• Osim uobičajnih načina popravljanja kvalitete tla, odnosno

suzbijanja faktora neplodnosti (kalcizacija, humizacija,
meliorativno đubrenje, meliorativna obrada tla i dr.), sve
češće se za popravku strukture, ali i toplinskih svojstava,
izmjenjivačkog kapaciteta, te vlaženja, tla primjenjuju
KONDICIONERI TLA.
 Kondicioneri tla, definicija

• KONDICIONERI TLA su organske i neorganske prirodne tvari

ili vještački proizvodi, koji se, zbog svoje skupoće, uglavnom
koriste u vrlo intenzivnoj i profitabilnoj proizodnji, posebno
cvijeća i povrća.
 Kondicioneri tla, podjela
• tvari za povećane hidrofilnosti tla (npr. poliakrilamid – PAM)

• tvari za povećanje hidrofobnosti tla (npr. bitumenske emulzije)

• tvari za povećanje temperature površine tla (npr. malč s bitumenskim emulzijama)

• tvari za sprečavanje zbijanja tla, poboljšanja drenaže i aeracije (prozračnost tla)

• tvari za stabilizaciju strukture tla po dubini profila i lakše prodiranje korijena (npr. neorganski
kondicioneri na temelju željeza, perlita i dr.)

• tvari za povećanje kapaciteta izmjenjivačkog kompleksa tla (emulzije sa svojstvima jakih

kiselina, zeoliti, glina, čisti bentonit i vermikulit, lignitna prašina itd.)
 Amonijev sulfat

• AMONIJEV SLUFAT koristi se za zakiseljavanje alkalnih tala i

kao koagulant (zgrušivač) u bazenima za plivanje.
Amonijev sulfat (foto: wikipedia.org)
 Lumbripost

• LUMBRIPOST je organski proizvod, dobiven upotrebom kišnih glista, iz organskih

otpadaka, najčešće stajnjaka.

• LUMBRIPOST se općenito koristi za povećanje plodnosti tla, a najbolje rezultate daje u

uzgoju lončanica (različite biljke koje su maknute iz svog prirodnog okruženja, te traže
poseban uzgoj i njegu, zbog drukčijih uvjeta razvoja, već u prirodi), ali i ostalog cvijeća.

• LUMBRIPOST djeluje na poboljšanje strukture tla, posebno rastresitost i bolju retenciju

vode, ali i povećanje opće mikrobiološke aktivnosti tla, te aktiviranje nepristupačnih
hranjiva u tlu.

• LUMBRIPOST: vermikompost i orbig.

Lumbripost (foto: wikipedia.org)
 Ugljena prašina

• UGLJENA PRAŠINA temelji se na česticama promjera 0,15 –

1,25 mm.

• UGLJENA PRAŠINA se koristi za odstranjivanje različitih

onečišćivača tla i vode (toksične tvari, boje, mirisi, kiseline,
soli itd.).
Ugljena prašina (foto: wikipedia.org)
 Gips (CaSO4)

• GIPS se koristi kao sulfatno sredstvo, za kalcizaciju tla (neutralizacija kiselosti tla), bez
podizanja pH-vrijednosti tla (često se koristi i kalcijev polisulfid u istu svhrhu).

• GIPS neutralizira alkalnost tla, izazvanu viškom natrija, poboljšava strukturu tla,
posebno aeraciju i upijanje vode, jer uklanja natrij i zamjenjuje ga kalcijem, na
adsorpcijskom kompleksu.

• GIPS se koristi i kao umjereni zakiseljavač tla.

• GIPS je dobro kombinirati s organskim ili zelenim đubrivom, uz obavezno zaoravanje

žetvenih ostataka, radi popravke strukture i poroznosti alkalnih tala, čime se
pospješuje ispiranje natrija.
Gips (CaSO4) (foto: wikipedia.org)
 Glaukonit

• GLAUKONIT je prirodni sekundarni mineral, prožet željezno-

kalijskim silikatima, koji sadrže 6 – 7% kalija, ali i 30-ak
drugih elemenata.

• GLAUKONIT se koristi kao kondicioner, sa sporodjelujućim

učinkom kalija, kao đubriva.
Glaukonit (foto: wikipedia.org)
 Hortikulturni pijesak

• HORTIKULTURNI PIJESAK je čisti, kremeni ili kvarcni,

sterilizirani pijesak, koji se miješa s tlom, za lončanice i
cvijeće inače, radi bolje aeracije i drenaže tla, a obavezno za
sukulente (biljke koje vodu čuvaju u svojim povećanim
listovima, stabljikama ili korijenu) i kaktuse.
Hortikulturni pijesak (foto: wikipedia.org)
 Željezni sulfat
(zelena galica, FeSO4 x 7H2O)

• ŽELJEZNI SULFAT sadrži do 20% željeza i 11,5% sumpora.

• ŽELJEZNI SULFAT koristi se kod nedostatka željeza, jer uklanja

željenu hlorozu, i kao umjereno sredstvo za zakiseljavanje
karbonatnih i neutralnih tala.
 Željezni sulfat
(zelena galica, FeSO4 x 7H2O)
(foto: wikipedia.org)
 Komposti

• KOMPOSTI pored svoje fertilizacijske uloge, imaju i funkciju

kondicionera tla, s jakim djelovanjem na strukturu tla, prije
svega na aeraciju tla i retenciju vode, ali i boju tla, te
povećanje biogenosti tla.
Komposti (foto: wikipedia.org)
 Kalcijev karbonat (CaCO3)

• KALCIJEV KARBONAT se koristi za kalcizaciju tla, ali djeluje i

kao poboljšivač strukture tla.
Kalcijev karbonat (CaCO3)
(foto: wikipedia.org)
 KARBOKALK
• Karbokalk (saturacijski mulj) - nusproizvod u
proizvodnji šećera, izvrstan materijal za
neutralizaciju kiselosti.
 TRESET
• Treset povećava
retenciju vode u tlu, čini
tlo rahlim, toplijim.
Koristi se sušeni
prirodni, komprimirani,
vlaknast i prepariran.
 PERLIT
• Perlit je krut, svijetli sitnozrnasti materijal,
izgledom je sličan vermikulitu, vulkanskog je
porijekla (nastao na temperaturi od 980℃)
lagan je, neutralne reakcije i sterilan.
Primjenjuje se za poboljšavanje strukture,
povećanja sorpcijskih svojstava, bolju drenažu
i smanjivanje volumne gustoće tla.
PERLIT
 SUMPOR
• Koristi se za
zakiseljavanje i
flokulaciju tla (slično
gipsu) čime se postiže
bolja struktura tla.
Sumpor djeluje toksično
na biljke i korsiti se u
malim količinama.
 VERMIKULITI
• Ekstremno lagani,
granularni prirodni
sekundarni mineral,
velike apsorpcijske
moći. Sadrži malo kalija,
kalcija i magnezija, te
poboljšava strukturu tla.
 ZEOLITI
• Prirodni porozni
minerali jako velikog
jonoizmjenjivačkog
kapaciteta, našli široku
primjenu u stakleničkoj
proizvodnji.
Koriste se u gnojidbi sa
dušikom i fosforom
zbog netoksičnih
posljedica.
 MALČEVI
• Malčevi imaju široku upotrebu u
poljoprivredi.
Kao kondicioneri povećavaju
retenciju vode, štite tlo od
isušivanja, zadržavaju rast korova
i sl.
Od prirodnih malčeva najčešće se
koriste slama, sijeno, te različiti
organski ostaci.
Anorganske kondicionere čine
različite sintetske folije, mljevni
minerali i sl.
 ANTITRANSPIRANTI
• Antitranspiranti su sintetski ili prirodni
proizvodi. Dobivaju se iz prirodnih uljnih
emulzija (npr. crnogorice) ili drugih
biorazgradivih polimera u obliku koncentrata,
aerosola ili otopine pripremljene za prskanje.
Imaju široku upotrebu.
 BIOLOŠKA GNOJIVA,BIOLOŠKI AGENSI I
MIKORIZA
• Biološka gnojiva, uključujući mikorize, vrlo su
važan aspekt gnojidbe, naročito u ekološkoj
proizvodnji hrane, revitalizaciji devastiranih i
oštećenih površina i slično.
Smatra se da primjena bioloških gnojiva
povećava visinu prinosa do 30% uz
istovremeno smanjenje potrebe za mineralnim
gnojivima za 25 %.
 PODJELA BIOLOŠKIH GNOJIVA
• Dekompozeri - potpomažu razgradnju organske tvari, posebno kod
kompostiranja.
N-fiksirajuće bakterije - slobodnoživući i simbiotski organizmi.
Poboljšivači raspoloživosti fosfora (PSB) i kalija - tvari koje
mobiliziraju organske rezerve fosfora kao i anorganske fosfora i
kalija.
Mikorize - povećavaju apsorpcijsku moć korijena viših biljaka.
Pesticidne biološke agense (biološki pesticidi) - povećavaju
otpornost biljke domaćina na patogene i štetnike.
 BAKTERIJSKA GNOJIVA
• Od simbiotskih bakterija najčešći sojevi su iz
roda Rhizobium, Bradyrhizobium i
Sinorhizobium koje žive u tlima od Arktika do
tropa u simbiozi sa 18 000 različitih
mahunarki.
Ovakvi sojevi znatno povećavaju biološku
fiksaciju azota (N), a uočeno je i veća sinteza
flavonida kod mahunarki uz primjenu
kultiviranih sojeva.
 MIKORIZA
• Većina biljaka udružuje se sa mikoriznim
gljivama te one u prirodnim ekosistemima čine
do 70% biomase tla, a njihov odnos označava
se kao simbioza (gljiva koristi fotosintetske
produkte biljke, a zauzvrat pomaže usvajanju
mineralnih materija, ponekad i vode)
 VRSTE MIKORIZE
• Ektomikorizne gljive - bazidomicete
Endomikorizne gljive - arbuscularne
Zigomicete
Obje vrste mikoriznih gljiva prodiru u korijen,
ali ektomikorizne gljive imaju hife između
korijenskih stanica, dok endomikorizne hifama
prodiru u stanice korijena.
Razlika između ektomikorize i endomikorize
(izvor : pennington.com)