1

1. UREA N 46

Sadri azota 46 %

UREA je visokokoncentrirano azotno gnojivo iji je azot u amidnom obliku. Koristi se

u predsjetvenoj gnojidbi jer omoguuje postupnu pretvorbu amidnog azota u
amonijski i nitratni u skladu s klimatskim i hemijskim uvjetima u tlu.
UREA u jesenskoj osnovnoj gnojidbi slui za ubrzanu razgradnju biljnih
ostataka, te aktivaciju organskog azota iz tla.
UREOM se prihranjuje veina biljnih kultura. UREA omoguuje da vrlo jednostavno
napravimo tekue duino gnojivo za folijarnu prihranu svih biljnih vrsta jer je lako
topiva. U praksi se lako i brzo otapa 25-30 kg UREE u 100 lit. vode, to potpuno
zadovoljava , jer samo neke kulture, strne itarice i travnjaci, podnose tako visoke
koncentracije azota.
Preporuljive koncentracije otopine UREA za razliite kulture
KULTURA

KONCENTR.

KULTURA

KONCENTR.

KULTURA

KONCENTR.

itarice

do 30 %

Kupus

0,8 - 1,6 %

Luk

1,6 - 2,5 %

Livade

do 30 %

Vinova loza

0,7 - 1,0 %

Cvekla

1,5 - 2,0 %

Kukuruz

Mahune

0,3 - 0,6 %

Salata

0,6 - 1,0 %

Uljana repica

0,6 - 6,4 %
do 30 %

Krastavci

0,5 - 1,0 %

Lubenica

do 0,5 %

eerna repa

do 4,5 %

Paradajz

0,4 - 0,7 %

Mrkva/

Krompir

do 5,0 %

Paprika

0,5 - 0,7 %

Celer

Vonjaci

0,5 - 2,0 %

1,2 - 3,0 %
0,8 - 2,4 %

Folijarna primjena otopine UREE daje posebno dobre rezultate u sunom razdoblju i
tamo gdje nije mogue navodnjavanje. UREOM se u veini sluajeva moe
prihranjivati putem lista, zajedno sa sredstvima za zatitu bilja.

2. KAN N 27

(kreni amonijum nitrat) SADRAJ: azot 27 % (pola u

amonijskom, a pola u nitratnom obliku),MgO 4,5 - 5,5 % i CaO 6,5 - 8,5 %

KAN je poznato duino gnojivo za prihranu svih poljoprivrednih kultura.

Djeluje brzo i neto produeno. Slui za potpunu azotnu ishranu svih biljnih vrsta i
na svim tipovima zemljita, prema zahtjevima biljaka i fiziko-hemijskim osobinama
zemljita.
Koliina:od 10-50 kg/dunum, u zavisnosti od ukupnih potreba.
Slui prvenstveno za prihranjivanje .
Na zemljitima teeg mehanikog sastava moe se primjeniti i za osnovno
ubrenje (5-10kg/dunum) ili predsjetveno i startno ubrenje u koliini od 10-50kg/
dunum).
Nain primene: Preko zemljita, ravnomerno rasturanjem po cijeloj povrini ili
lokalno (u redove i trake pored redova ili stabla, bez ili sa plitkom inkorporacijom u
zemljite).
Broj tretiranja u toku godine: 1-3 puta preko zemljita.

NPK gnojiva visoke koncentracije hraniva (55-60%):

- NPK 10-30-20
- NPK 8-26-26
- NPK 6-18-36

- NPK(SO3) 5-20-30(26)

- NPK 7-20-30

- NPK 5-20-30 S

*Postoje imnogi drugi odnosi NPK, NPK S ili NPK (SO3) ovisno o proizvoau.

Sva ova gnojiva su namjenjena za osnovnu gnojidbu zbog svojih hemijskih

svojstava i koliine i odnosa biljnih hraniva.

Azot je u amonijskom obliku, fosfor vodotopiv, a kalij kao kalij klorid,

Formulacija NPK S (SO3). Ova formulacija se koristi za kulture koje ne

podnose klor i trae vie sumpora.

Pored osnovne i meliorativne gnojidbe, moe se koristiti i u startnoj

gnojidbi okopavina, ako je potrebno intenzivnije gnojiti fosforom ili kalijem.

NPK gnojiva srednje koncentracije hraniva (do 50%) :

- NPK(SO3) 7-14-21(24)

- NPK 15-15-15

- NPK(MgO) 13-10-12(4)

- NPK 13-13-21

- NPK(MgO) 8-16-24(2)

- NPK 20-10-10

*Postoje i mnogi drugi odnosi NPK, NPK S ili NPK (SO3) (MgO) ovisno o proizvoau.

Ova gnojiva sadre azot u nitratnom i amonijskom obliku i vodotopivi fosfor.

Kalij je u obliku kalij klorida u formulacijama bez S.
NPK sa S ili SO3 kalij je u obliku kalij sulfata i namjenjen je kulturama koje ne
podnose klor i onima koje za razvoj trebaju vie sumpora. U tu skupinu kultura
ubrajaju se duhan, vinova loza, borovnica, rajica, paprika i jo neke povrarske
kulture.
Ostala NPK gnojiva, osim NPK 8-16-24 koje se koriste u osnovnoj gnojidbi,
slue za predsjetvenu gnojidbu, posebno strnih itarica i gnojidbu
travnjaka. Iz ove skupine NPK najvie se proizvodi NPK 15-15-15 obzirom na
najire mogunosti primjene.

AN N 33,5 - amonij nitrat

SADRAJ: azot 33,5 % i MgO 1 %
AN 33,5 % je azotno gnojivo istih karakteristika kao KAN 27 % N, s vie aktivne
tvari, a manje magnezij oksida. Koristi se u prihrani svih poljoprivrednih
kultura.
Ne smije doi u dodir s mineralnim i organskim uljem jer tada postaje zapaljivo i
eksplozivno. Prednost primjene ovoga gnojiva je u mogunosti kvalitetnije raspodjele
po povrini i u veoj produktivnosti rada.

UAN N 30 (ili 33,5) - OTOPINA UREA AMONIJEVOG NITRATA

Sadri: amidni azot 50 %, amonijski azot 25 % ,nitratni azot a 25 %

UAN je bistra duina otopina. U 100 litara otopine UAN-a ima 40 kg azot a to treba
imati na umu kod odreivanja doze gnojidbe.
UAN s tri oblika azota prvenstveno je namjenjen za gnojidbu strnih itarica,
travnjaka i uljane repice putom lista, moe i putom tla, te okopavina,
vonjaka i vinograda iskljuivo putom tla. UAN se uspjeno koristi za bru
razgradnju biljnih ostataka.
U njemu se moe otopiti veina pesticida, mikroelemenata i stimulatora rasta.U
prihrani vonjaka i vinograda UAN otopina ne smije doi u dodir s liem. UAN je
tehnoloki, ekonomski i ekoloki prihvatljivo duino gnojivo.

ASN, Amonijev sulfonitrat ASN 26 N + 15 S

Sadri:26% azota (20% amonijski i 6% nitratni) i 15% vodotopiv sumpor.
Postupno oslobaa azot, smanjeni su gubici ispiranjem, pogodan za povrinsku
primjenu; ne hlapi, nema emisije duinih plinova, pogodan za primjenu u hladnijim i
suniji uvjetima.
Ima ujednaene granule, ravnomjerno se rasipa, ne prai se, dobre vrstoe, otporan
na stvrdnjavanje, lako se otapa pri slabijoj vlanosti tla ili rosi.
Brzo se otapa, pogodan za vapnena i slana tla, te tla sa manjim sadrajem organske
tvari, hrani i titi kulture (kao hranjivo i kao fungicid), kompatibilan sa drugim
gnojivima, mijea se sa sredstvima za zatitu bilja, olakano usvajanje azota, osobito
zbog sadraja sumpora, kombinacija ovih oblika hranjiva (nitratni azot ,amonijski
azot , sumpor) omoguuje vrhunsku iskoristivost hraniva u hladnijim uvjetima u
odnosu na druga gnojiva
PRIMJENA: za prihranu i predsjetvenu gnojidbu svih poljoprivrednih
kultura,moe se primjeniti na svim tipovima tla rasipanjem po tlu nije potrebno
unoenje u tlo.

AS, amonijev sulfat 20 N + 24 S

Sadri: amonijskog azota 20 % i sumpora ukupno 24 %. Vodotopivo 100%.
Za gnojidbu svih poljoprivrednih kultura posebno onih koje u ishrani zahtijevaju veu
koliinu sumpora poput uljarica, leguminoza (soja, grah,graak, bob, lucerka). Od
povra velike potrebe za sumporom imaju kupusnjae i lukoviasto povre. Kod
strnih itarica i kukuruza su vee potrebe za sumporom ukoliko se obilno gnoji
azotom.Sumpor ima veliki znaaj u ishrani kultura kod kojih je bitna tvorba
specifinih aromatinih tvari poput vinove loze, borovnica, duhana, hrena...
Primjenjuje se u osnovnoj gnojidbi u jesen, predsjetveno i u prihrani.
Njegova primjena ima prednost na alkalnim tlima (pH > 7,3),gdje pospjeuje
dostupnost i usvajanje fosfora jer dolazi do oslobaanja fosfora iz teko topivih
kalcijevih fosfata i oslobaanja blokiranih mikroelemenata (B, Zn, Mn i Fe). Otporan
je na gubitke ispiranjem, isparavanje i denitrifikaciju pa se smatra ekoloki
prihvatljivijim gnojivom od ostalih. Fizioloki kiselo gnojivo - biljke usvajaju vie
amonijskog azota nego sulfatnih iona koji zaostaju u otopini tla i procesom
nitrifikacije tvore sumpornu kiselinu uslijed ega dolazi do zakiseljavanja tla.
Primjenjuje se u obliku granula direktno rasipanjem po tlu ili otopljen u vodi kroz
sustave za navodnjavanje, moe se primjeniti 1-3 puta godinje.

SAVJETI:

4
GNOJIDBA MLADIH NASADA
Mlade nasade treba redovito gnojiti kako bi se pospjeio bri rast i razvoj. Zona
gnojidbe oko sadnica treba biti neto ira od kronje.
1. Prve godine, poetkom vegetacije obavlja se prihranjivanje s 3050 grama
UREE ili 50-70 grama KAN- a ili 100120 grama NPK 15-15-15 po stablu.
2. Krajem maja ili poetkom juna obavlja se jo jedno prihranjivanje s istim
vrstama i istom koliinom gnojiva kao kod prvog prihranjivanja.
3. Prve godine uzgoja u osnovnoj gnojidbi gnoji se po jednoj voki s 0,15 do 0,25
kg s jednim od kompleksnih gnojiva npr. NPK 7-20-30.
4. U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama
gnojiva, s tim da se koliina povea za 50 posto.
Vinova loza:

Pri sadnji vinove loze u sveukupnu masu zemlje sadne jame 40x 60x40 cm
doda se 100 g NPK 15-15-15 ili 30-50 g NPK 7-20-30 ili 5070 g NPK (SO3) 714-21 (24) i 4050 grama KAN-a N 27.

Gnojidba druge godine nije potrebna jer mladi trs s porastom korijenja koristi
biljna hraniva i mineralna gnojiva koja su ve primijenjena.

Tree godine kraj zime/rano proljee 2630 g/m2 NPK 7-20-30 i 7 g/m2 UREE.

U maju gnojimo sa 5 g/m2 KAN a te tijekom vegetacije treba prihranjivati s

tekuim mineralnim gnojivima.

GNOJIDBA VOAKA U RODU

Redovita gnojidba mineralnim gnojivima viegodinjih nasada obavlja se dva ili tri
puta godinje. Sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane.

U osnovnoj gnojidbi primjenjuje se gnojivo s manje duika, a vie fosfora i

kalija, a u prihrani uglavnom se gnoji duinim gnojivima.

Osnovna gnojidba obavlja se u jesen, odmah iza berbe s kompleksnim NPK

gnojivom i to NPK 7-20-30 ili NPK (SO3) 7-14-21.

U osnovnu gnojidbu spada i gnojidba organskim gnojivima. Obavlja se u jesen,

svake tree ili etvrte godine, zajedno s osnovnom gnojidbom mineralnim
gnojivima. Ukoliko se osnovna gnojidba ne obavi u jesen, gnoji se u od sijenja
do kraja oujka.

Proljetna gnojidba ili prvo prihranjivanje obavlja se kada temperature tla

dostignu 5 10 C, uglavnom UREOM ili KAN- om. Navedena gnojiva potrebno
je plitko zaorati ili gdje je to nemogue, rasipati prije kie.

Drugo je prihranjivanje najee iza zametanja plodova.

U prosjeku za osnovnu gnojidbu po hektaru dodajemo:

400 500 kg/ha NPK 5-15-30 ili NPK 7-20-30

600 800 kg/ha NPK (SO3) 7-14-21

5
Duinu prihranu u tlo obavljamo s 200- 240 kg/ha UREE ili 300-400 kg/ha KAN-a ili
pak u kombinaciji 150 kg/ha UREE, te par tjedana kasnije 100 150 kg/ha KAN-a.
Prihrana preko lista obavlja se otopinom UREE ili specijalnim tekuim mineralnim
gnojivima namijenjenim prihrani voaka i vinograda.

GNOJIDBA OKOPAVINA
U ove poljoprivredne kulture ubrajamo kukuruz, eernu repu, suncokret, soju i
krumpir. Potrebe za hranjivima i njihove koliine u proizvodnji okopavina najbolje je
utvrditi na temelju kemijske analize tla, potrebe biljaka za pojedinim hranjivima i
planiranim urodima. U proizvodnji okopavina tlo se u jesen obrauje na veoj dubini
oranjem (30 35 cm) i istovremeno se unose vee koliine hranjiva u dublje slojeve
tla. Ako se siju iza itarica potrebno je nakon etve zaorati strnite na 10 - 15 cm
zbog ouvanja vlage i suzbijanja korova. Za razgradnju organske tvari treba zaorati
80 100 kg/ha UREE. Primjenom organskih gnojiva, npr. stajnjaka, dubokim oranjem
popravljaju se fizika, kemijska i bioloka svojstva tla, a sadri i male koliine
hranjiva. Oranjem se moe unijeti 20 - 40 t/ha
stajskog gnoja. Svaka od tih kultura ima svoje specifinosti.
GNOJIDBA POVRA
Pri izboru gnojiva treba znati da povre nije jednako tolerantno na klor koji je
sastavni element nekih NPK gnojiva.
1. Pojedine kulture kao to je rajica, paprika,krastavac, lubenica i dinja su
osjetljive na poveanu koncentraciju klora. Radi toga se za osnovnu gnojidbu
ovih kultura koristi sulfatno gnojivo koje ne sadri klor kao to je NPK (SO3) 714-21 (24). Ovo gnojivo se nalazi i u malom pakiranju od 3 kg pod nazivom
Florin 4.
Uz stajnjak ( 25 - 40 kg na 10 m2 ) primjenjuje se jo i 0,8 - 1 kg/10 m2 NPK
7-14-21, s tim da se 2/3 gnojiva unese dubokom obradom u jesen ili rano u
proljee, a preostala 1/3 se unosi u tlo prilikom pripreme tla za sadnju.
Pred sadnju dodaje se takoer i Urea N 46 N koja sadri amidni oblik duika
koji se due zadrava i due djeluje u tlu. Ona se primjenjuje u koliini od 0,15
- 0,2 kg/10 m2.
Tijekom vegetacije obavljaju se dvije prihrane KAN-om u koliini od 0,1 - 0,15
kg/10 m2. Prva prihrana obavlja se nakon to se presadnice dobro ukorijene, a
druga prihrana nakon zametanja prvih plodova. Urea i KAN takoer se nalaze u
malom pakiranju pod nazivom Florin 6 i Florin 7.
2. Mahunasto povre, kao grah i graak, takoer su kulture osjetljive na
stajsko gnojivo i ostala organska gnojiva. Radi toga se gnoje mineralnim
gnojivima i to samo pri pripremi tla za sjetvu kad se primjenjuje oko 0,7 kg
NPK (SO3) 7-14-21 (24) ili 0,5 kg NPK 7-20-30 na 10 m2. Nakon rasipanja
gnojiva po proizvodnoj povrini tlo se preore ili prekopa. U pripremi tla za
sjetvu dodaje se i 0,1 kg/10 m2 Uree.
Prihrana se ne obavlja jer se poveava bujnost, a smanjuje cvat i plod.

6
3. Za korjenasto povre karakteristino je da dolazi na drugo mjesto u
plodoredu i najbolje uspijeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene stajskim
gnojivom.
Zbog toga to gnojidba stajskim gnojivom ili nerazgraeni biljni ostaci mogu
izazvati grananje i nepravilnost zadebljalog korijena i time omoguiti napad
raznim tetnicima iz tla.
Prije sjetve mrkve,perina i pastrnjaka obavlja se gnojidba s 0,8 kg/10 m2 NPK
7-20-30. Uz to se dodaje i Urea u koliini od 0,2 kg/10 m2.

Zahtjevi nekih biljnih vrsta u pogledu pH zemljita

Borovnica

4,5 5,5

jezgrasto 6,0 7,0

Duhan

4,5 7,0

Paprika

Krompir

5,0 5.9

Lucerka

6,0 7,0

Krastavac

6,4 7,0

Kupus

5,5 6,8

Soja

6,0 7,0

Penica

6,5 7,5

Paradajz

5,5 7,8

6,0 6,5

Salata

6,0 6,5

Suncokret

6,0 7,5

Jeam

6,5 7,2

jabuasto 5,2 7,7

Jagode

6,0 6,5

Kukuruz

6,5 7,0

kotiavo 5,7 7,7

Mrkva

Graak

6,5 7,0

6,0 6,5