UVOD

Moda predstavlja način života, sklop običaja, kulture nekog naroda i skupine. Produkt je
čovjekove stalne težnje za nečim novim i drugačijim. Duboko je ušla u naše živote,
manifestira se u svim aspektima: odjeći, frizurama, nakitu, načinu zabave…

Otkako postoji čovjek, postoji i moda

Danas se promatra kao umjetnost te prikazuje čovjekov način života i duh.Tijekom povijesti
je način odijevanja jasno prikazivao razinu, kastu ili društvo kojemu je pojedinac pripadao.
Povijest mode sastavni je dio razvoja ljudske civilizacije, koja vrlo slikovito obilježava svako pojedino
razdoblje. Na samim početcima odjeća je imala funkcionalnu svrhu, a s vremenom su joj ljudi
počeli davati estetsku važnost.

Odjeća je također i oblik komunikacije. Primjerice odjeća vojnika, policajaca i slično

označava njihov status i važnu ulogu u društvu. Također način odijevanja hipija ili pankera
snažan su i neposredan izraz njihova stila.
Dakle, od najranijih vremena čovjek ima potrebu za odijevanjem, a razlozi su ponajprije
praktične naravi.

Read more at: https://minikar.ru/hr/vdohnovenie/istoriya-vozniknoveniya-mody-kratkaya-istoriya-

mody/

Može li se na temelju odjeće otkriti čime se neka osoba bavi u životu i progovara li ona o
društvenom statusu?
ANTIKA

Stari Grci kao i Rimljani imali su pravila o tome tko je mogao nositi koju odjeću, na primjer
samo su više klase mogle nositi sandale. Toga je bila najpoznatiji odjevni predmet rimskog
doba i bila je primjer odijevanja, mogli su je nositi samo rimski građani, a onaj kome je bilo
oduzeto građansko pravo također je nije mogao nositi. One jednostavnije su se izrađivale od
vune i lana, a svilene pa čak i zlatne niti korištene su za stvaranje profinjenijih tkanina.
Većinom su je nosili samo muškarci, u početcima i žene, ali ali je su je kasnije počele nositi
samo prostitutke i žene s lošom reputacijom, a obične su žene počele nositi tunike preko
kojih su se nosile stole. Stola je bila tkanina koju su udane žene nosile preko tunike te su je
stezale u struku ili je pričvršćivale na ramenu s brošem.  U rimskom su razdoblju tunike nosili
i muškarci, a razlika između muške i ženske tunike je bila u tome što su rukavi ženske tunike
bili pričvršćeni kopčama.

Rimljani su također nastavili tradiciju drevnih Egipćana posvećivanja različitih boja odjeće
različitim božanstvim te su uveli klasne boje u paletu boja, primjerice plemenitu ljubičastu
mogli su nositi samo patriciji.

Stari Grci su u izradi odjeće,to jest tunika koje su nosili koristili su lan i vunu. Postajale su
dvije vrste odjeće koje su nalikovale na tuniku, peplos i hiton.

SREDNJI VIJEK
Odjeća ranog srednjeg vijeka je jednostavnija od odjeće antike, čak izgleda i
siromašno.Funkcionalnost je opet na prvom mjestu, a boje su se rijetko koristile. Muška i
ženska odjeća uglavnom se razlikuju po dugoj košulji. Odjeća se izrađuje od lana, konoplje,
pa čak i koprive.

Bogati ljudi kao što su feudalci i plemići, nastojali su se istaknuti noseći skupocjene tkanine
te pojaseve izvezene dragim kamenjem i nosili su svijetlu odjeću. Za razliku od onih imućnih,
odjeća siromašnih je bila u sivim, crnim i smeđim tonovima

Europska zajednica mnogo se mijenja od početka razdoblja križarskog rata.Iz tih vremena je
započela povijest ženske mode. Kult lijepe dame je u modu donio dekolte, pripijene haljine i duge
rukave. Neki od poznatih trendova srednjovjekovlja su pokrivala za glavu u obliku stošca koja su
dosezala i duljinu od jednog metra što je naglašavalo status plemstva te cipele sa zakrivljenim
vrhovima.

Read more at: https://minikar.ru/hr/health/istoriya-mody-kratkii-ocherk-gid-po-modnym-

epoham/
RENESANSA

Renesansa je kulturno razdoblje koje je trajalo od 14. do 17.stoljeća. Tijekom renesanse

moda je predstavljala statusni simbol. Vlasti su se ozbiljno počele baviti koja klasa što
smije nositi. Bogati građani i plemići su nosili skupocjenu, svilenu odjeću, a obični
građani i seljaci su nosili jednostavnu odjeću bez ikakvih ukrasa

U odnosu na srednji vijek, uz koji često vežemo epitet “mračni”, renesansa je označila
buđenje na svim područjima života, a tako i u modi.

Raskoš talijanske renesansne odjeće označila je prvu polovicu petnaestog stoljeća, dok
je drugu polovicu toga vijeka, s katoličkom protureformacijom, obilježio povrtak znatno
strožem stilu. 
Španjolci su također doprinijeli razvoju mode. Od sredine 16. stoljeća Španjolska je postala
trendseter.
Doba rane renesanse, 16. stoljeće obilježava odjeća koja postaje jedno od sredstava
napredovanja u aristokratskom životu. Najizraženiji modni detalj koji pripisujemo
španjolskom utjecaju jest visoki i kruti ovratnik kojeg su nosile i žene i muškarci.

Renesansna moda i kostimi bili su ogledalo napredovanja kulture, dok je povećanje trgovina
učinilo odjeću dostupnijom. Viši slojevi su nosili raskošne vedro obojene haljine te je
rezervirala svilu za sebe, dok je u nekim područjima za seljake bila zabranjena. Vezovima od
zlata i nitima od srebra na maštovitim dizajnima bili su uvezenu prikazi scena iz legendi,
prirode ili religije. Bilo je popularno nositi nakit, krzno te također i perike izrađene od
seljačke kose.

BAROK

Barok je stil rođen u Rimu. Smatra se završnom fazom renesanse, javlja se krajem 16.
stoljeća i traje kroz 17. stoljeće. Iako je nastao u Italiji vrhunac baroka se dogodio u
Francuskoj gdje je stekao najveću popularnost za vrijeme vladavine Luja XIV. Tada je Pariz
postao sinonim za modni diktat, a svoj ugled u tom pogledu je održao sve do danas

Barokne haljine bile su vrlo bujne, višeslojne, izrađene od skupe tkanine i bogato ukrašene.
Na haljinama je bilo puno zlatnih elemenata te su bile ukrašene vezom i čipkom. Žene koje
su bile dio visokog društva nosile su korzete kako bi imale vro tanak struk, a bokove su
naglašavale podupiračima. Imale su bijelu kož, stavljale crveni ruž te nosile masivni nakit s
ogromnim kamenjem. Posebno vrijedan nakit bile su biserne naušnice i ogrlice, ukosnice te
trake za glavu. Također su nosile oštre cipele s potpeticama koje su bile napravljene od kože,
brokata ili baršuna i ukrašene mašnama i kopčama.

Što se tiče muškaraca nosili su velike šešire ukrašene perjem, duboke čizme, a ispod kaputa
su nosili košulje s čipkastim ovratnikom

Rokoko odnosni kasni barok je obilježilo Rokoko ukus koji se javlja u 18. stoljeću zamijenjuje
teške materijale i snažne i duboke boje, pastelnim i nježnim tonovima. Odjeća odiše
zaigranošću i lepršavošću. U ženskom se odijevanju javlja vrsta „vrećaste“ haljine, dok se
muško odijevanje nije izrazitije promijenilo. Kasni rokoko obilježava Marija Antoinetta,
supruga kralja Louisa XVI.. Ona daje doprinos „demokratizaciji“ mode uoči Francuske
revolucije, uvodeći jednostavnije oblike i materijale. Kod ženske odjeće suknja se počinje
skraćivati tako da gležnjevi postaju vidljivi. Pamučne tkanine u to vrijeme doživljavaju
uspjeh. Žene počinju nositi suncobrane. Muško je odijevanje pod utjecajem mode engleskog
građanstva i nižeg plemstva. Engleski su plemići bili aktivni na svojim seoskim imanjima,
jahali su, bavili se lovom, što je zahtijevalo jednostavniju i praktičniju odjeću. Prednji skuti
kaputa koji su pri jahanju smetali nestali su. Tako je nastao frak, kaput sa dužim stražnjim
skutima a sprijeda otovren i kratak.