Uvod u kulturalne studije II

Kritiki osvrt na temu

Polovna odjea i uloga buvlje pijace - Anela Mekrobi

Anela Mekrobi je profesorica komunikacija na Koledu Goldsmit u Londonu. Jedna je

od najznaajnijih feministikih teoretiarki i istraivaa u okviru studija kulture. Do sada
je objavila: Dizajn britanske mode: trgovina krpama ili industrija imida?, U kulturnom
drutvu: Umjetnost, moda i popularno, Feminizam i omladinska kultura, Upotreba studija
kulture.
U sreditu ovog eseja je dinamika odnosa izmeu omladinskih potkultura od ezdesetih
do osamdesetih godina i mainstream kulture. Usredsreena na ulogu djevojaka i mladih
ena u izgradnji potkulturnih stilova, Mekrobijeva pokazuje kako se u obinom izboru
garderobe u realnom, ali i imaginativnom prostoru buvlje pijace gradi itava lepeza
kulturnih znaenja.
Veina poslijeratnih omladinskih potkultura je na dobrotvornim rasprodajama i buvljim
pijacama traila materijal za stvaranje vlastitog stila. Kupovina iako se smatra privatnom
aktivnou je istovremeno i javna, jer se, u sluaju pijaca i tezgi s polovnom robom,
odvija na ulici. Uloga buvlje pijace i prodavnica polovne odjee bila je, u stvari, irom
zemlje ista- ukazivala je na to da u potkulturnom stilu kupovine i prodaje ima neto vie
od puke razmjene novca za robu.
Pijace su postale mjesta bez kojih nemogue zamisliti svakodnevni ivot, ali i vie od
toga. Neke su postale turistiki dragulji, mjesta na kojima moe da se pazari sve i svata.
Nekome je dan ljepi kada kupi starinski sat, a nekoga usrei markirana odjea
pronadjena na buvljoj pijaci. Pijace su mjesto gdje mnogi nalaze lijek za depresiju i
nezadovoljstvo. Londonske pijace i one u drugim gradovima i mjestima irom zemlje
danas snabdjevaju mnogo ire slojeve stanovnitva. Nezaposlenost je jedan od razloga
posjeenosti pijaca.
Pijaca Portobelo u Londonu jedna je od najpoznatijih ulinih pijaca svijeta. Smjetena je
u srce Noting hila, sada elitnog dela grada koji su svojevremeno naseljavali doljaci iz
June Amerike i sa Kariba. Ovdje se mogu kupiti umjetnike slike, drevne mape, stare
knjige, posue, nakit, polovna odjea.
.Londonski Brik Lejn u kome ivi dio bangladeke populacije nastanjene u ovoj zemlji,
nedjeljom ujutro privlai i mlade i stare, crne i bijele, kupce iz srednje i radnike klase,
kao i turiste i zaludne, radoznale posmatrae. Uline pijace su postale glavne turistike
atrakcije koje svi turisti obavezno posjeuju. One su oaze jeftinoe gdje je svaki trni dan
rasprodaja i upuuju na vrijeme kad ekonomijom nisu vladale ekovne knjiice,
kreditne kartice, pa ak ni utvrene cijene. Ulina pijaca funkcionisala je kao mjesto
cjelodnevnog drutvenog okupljanja, ba koliko i kao mjesto za razmjenu novca i robe.
Na njoj nije bilo bezlinosti robnih kua i, umjesto njih, poivala je na vrijednostima
linog poznanstva, zajednice i line razmjene. Tako je ostalo do danas. One pruaju razne
mogunosti nezaposlenima da se izvuku iz krize, ali i vrstu bjekstva od monotonije
fabrikog rada. Ovakve pijace gradovima daju odredjenu boju i ivost i sa svojom
jedinstvenom atmosferom privlae kupce. Veina ena mata o luksuznoj, tzv. statusnoj
torbi koja je, naalost, dostupna samo onima s pozamanom svotom na raunu. To bi i

objasnilo zato je trite, posebno nae, posljednjih godina preplavljeno uvozom jeftinih
kopija originalnih torbica, novanika s potpisom Louisa Vuittona, Hermesa, Prade.
Globalni trend second hand prodaje ima dugu historiju. Do kraja 19. vijeka polovna
odjea je bila vana u oblaenju ljudi. Tek kroz industrijalizaciju i masovnu proizvodnju
odjee stanovnicima bilo omoguemo kupovanje nove, tek proizvedene robe. Internet i
online prodaja su jo doveli do popularnosti prodaje koritene robe. Onaj ko je nosio
second hand (eng. second hand-druga ruka) odjeu ranije je bio udan, neshvaen od ire
zajednice, koja se pitala kako neko moe da nosi tudje stvari. Meutim ovaj trend se iz
godine u godinu mijenja, to potvrdjuju i mnoge prodavnice i buvljaci koji prodaju
noenu robu.
Second hand radnje su sve posjeenije, ak i vie od butika s markiranom garderobom.
Polovna odjea je traenija od nove. To svakako govori o platenoj moi stanovnitva,
kao i o mijenjanju prioriteta prilikom potronje novca.

Popularnost ulinih pijaca mnogo duguje hipi kontrakulturi s kraja 1960-ih godina , koja
je vratila buvljake na mapu. Hipi ukus bio je odraz interesovanja za iste, prirodne i
autentine tkanine i odbacivanja sintetikih materijal koji su tada bili u modi. Odjea je
uvijek bila svijetlih ak kriavih boja kombinirana na najrazliitije naine to je ostavljalo
prostor kreativnosti pojedinaca. Nosile su se traperice, ali i arene trapez hlae, iroke
koulje, esto indijske, iroke haljine i suknje. Sluila je ukidanju statusnih razlika, a sa
izgledom govorili da su djeca, a ne mukarci ili ene. Odjea se esto i izraivala kod
kue ili se dekonstruirala rezanjem, bojenjem, dodavanjem naivaka ili slino. I nakit i
ukrasi za kosu uglavnom su izraivani kod kue i od prirodnih materijala.
Hipi kultura je krajem 60-ih bila neuporedivo vea i imunija od bitnika prije njih.Hipi
parovi su postepeno ulazili na pijace polovnih stvari. Brzo su nauili da popravljaju i
rekonstruiu i otkrili gdje su najbolji izvori tih stvari. Mnogi od prodavaca ploa, odjee,
pa i knjiga, odsjekli su kosu, stavili pirsing i poeli da nose tijesne crne pantalone i
martinke.
Pojava kulturnog fenomena panka oznaava trenutak u kom su djeaci i mladi momci
poeli bez stida da sudjeluju u modi a djevojke odigrale glavnu ulogu u traenju i odabiru
jeftine i lako dostupne polovne odjee.
Od svojih poetaka, punk je imao eksplozivan utjecaj na modu. Eksperimentalan i
slobodan izraz te ruenje glazbenih i drutvenih granica bio je bitan dio punk imida.
Individualnost je bila kljuan pojam za izraz odjeom, te su joj se esto pridavali bizarni i
neuobiajeni elementi. U samim poecima punk se povezivao sa buntom,
nezadovoljstvom, eljom za promjenama i nasiljem. Tada je predstavljao samo stil, no
ubrzo zatim postao je posebna kultura.Elementi i obiljeja punka kao modnog trenda
oituju se u konim uzorcima, vojnim detaljima, poderanim arapama, visokim
platformama, tetovaama i slino. Danas ih pronalazimo gotovo diljem cijeloga svijeta.
Pankerke su reciklirale i jeftine mreaste arape,crne plastine mini suknje i, skijake
pantalone. Madona je poznati primjer ovog stila krpa, traka i ipke.

Drugi najuticajniji modni imid 1980-ih koji se takoe oslanjao na stil polovnog,
oijukao je sa idejom androginije. Pojavom prvog omota prve ploe Peti Smit dolazi i
moda iroke, vreaste i nelaskave odjee dok je Annie Hall muku garderobu predstavila

kao ensku.Odjednom su se svi oni muki artikli koji su godinama leali po

prodavnicama polovne odjee vratili u ivot. ene su izale iz suknja i obukle hlae,
odnosno muka odijela te je zapoela je prava modna revolucija koja je zauvijek
promijenila modu i postavila nova pravila odijevanja. Iako, enski sakoi nisu bili neka
novost, novost je bila to su ene poele nositi muke krojeve sakoa to je do onda bilo
nezamislivo.Tako su se ti sakoi pojavili kao novina u lancima prodavnica i
ekskluzivnim buticima irom zemlje. Uskoro su ih nosile uspjene poslovne ene,
sekretarice i ostale. Neke ene izgradile su i imid noenja mukih odijela, posebno onih
sveanih, a jedna od njih bila je poznata glumica Marlene Dietrich. enstvenost susree
muevnost moe biti slogan za pojavu ovog trenda. I drugi ukradeni dijelovi odjee
pojavili su se u visokoj modi. Smokinzi, leptir mane, svilene veernje koulje, a za svaki
dan-ravne, crne cipele. Reciklaom odbaenih odjevnih predmeta njihovi vlasnici ne
samo to uzvraaju udarac drutvu- pronalaenjem i definisanjem jeftine visoke modeve valjano iskoritavaju drutveni viak. Djevojke i mlade ene imale su glavnu ulogu
ne samo u snabdjevanju omladinskih potkultura stilskim odjevnim predmetima, ve i u
njihovom ponovnom pronalaenju i matovitom re-kreiranju. Bez obzira to su u tom
pogledu bile avangarda, te mlade ene su na modnim stranama potisnule modne genije
1980-ih kao to su Don Galijano i Don Flet. Modni kreatori u stvari nemaju kljunu
ulogu u odreivanju modnih trendova kako se obino zamilja. ak bi se moglo govoriti
o smrti kreatora, poto osnovni podsticaj za promjene u modi i savremenoj potroakoj
kulturi, dolazi odozdo, od onih koji imaju oko za vrijedne stvari koje se potom iznova
uvode u modni sistem.

Trend takozvanog vintage stila koji se pojavio na modnoj sceni pokrenuo je i uinio
buvlje pijace jo popularnijim. Vintage oznaava odjeu iz druge ruke" koja potjee iz
starijih razdoblja.
Vintage marketi kod nas nisu neto to esto moemo vidjeti u ulicama za kupovinu, u
naoj zemlji ih ima toliko da ih sve moemo nabrojati na prste. Uglavnom se roba ove
vrste moe nai na buvljim pijacama i pijacama u gradu. Pojedini ljudi su jo uvijek puni
predrasuda o ve korienoj robi. Dok je u inostranstvu situacija drugaija u potpunosti,
starinska roba se uva u najkvalitetnijim uslovima i prodaje se po skoro istoj cijeni kao i
nova. U centrima mode, Parizu i Milanu, kupovanje i noenje odee i obue ove vrste
sasvim je normalna stvar. Modeli torbi i cipela poznatih brendova Chanel, Dior i Hermes
mogu se nai samo u prestinim vintage radnjama u kojima se njihova starost skoro i
naplauje.
___________
Second hand opove najee posjeuju ene jer nalaze mnoge prednosti prilikom
kupovine u ovakvim buticima. Odjea i obua su jeftinije, a esto i mnogo kvalitetnije od
one koju moemo pronai u radnjama s novom robom. Nailaze na markiranu, pa i novu
odjeu po jako povoljnim cijenama.