TEDI - International Interdisciplinary Journal of Young

Scientists from the Faculty of Textile Technology

BOUTIQUE sinteza arhitekture, modnog i industrijskog dizajna

Mia Bogovac:
studentica Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu / na Tekstilno tehnolokom fakultetu pohaala izborni kolegij: Moda XX. stoljea

mentor: dr.sc. Katarina Nina Simoni

____________________________________________________________________________________
Saetak: Tijekom povijesti prodajni prostor transformirao se pokoravajui se kako trinim zahtjevima
tako i estetskim. Danas, kada je odjevni predmet kako medij umjetnosti tako i produkt dizajna
prezentacijski prostor nastoji pratiti nove znaajke. Predstavljeno je nekoliko umjetnikih i prodajnih
prostora inovativno oblikovanih i podreenih modnim zahtjevima
Kljune rijei: robna kua, butik, prodajni prostor, minimalizam
_________________________________________________________________________________
1. UVOD
Trgovina je mjesto razmjene dobara, koje svojim oblikom uvjetuje uspjean odnos prodavaa i kupca. Kao posljedica
globalizacije, masovne proizvodnje i kulture javlja se zasienost trita. Stvorila se potreba za ponovnim definiranjem
pojmova. Osnovni obrasci ponaanja, poput kupovanja, postaju sloeni odraz drutvenih i kulturnih promjena. Trgovina zalazi
u domenu iskustva, a trgovaki prostori postaju mjesta za provoenje slobodnog vremena. Uzmimo za primjer doslovno
suprotstavljanje kulture i trgovine u gradu Zagrebu, gdje se s jedne strane ulice nalazi trgovaki centar Avenue Mall a s druge
Muzej suvremene umjetnosti. Pogledamo li u bilo koje doba dana, primijetiti emo da je vei broj posjetitelja u trgovakom
centru, nego u muzeju. To je samo jedan od pokazatelja krize suvremenog drutva, koje svoje nezadovoljstvo rjeava
trenutnom ugodom, kupovinom ili ak samim promatranjem izloga. Sa sazrijevanjem konzumeristikog drutva, sve se vie
analizira psihologija kupaca, posebno ljudske elje i potreba za sanjarenjem. Nova saznanja o suvremenom ovjeku navela su
poduzetnike da razmiljaju holistiki, da stvaraju okolinu koja e potaknuti emotivnu reakciju kod kupaca. Kao reakcija na tu
injenicu, u Zagrebu sve vie dolaze do izraaja dizajneri koji promiljaju o prodajnom prostoru, svjesni njegovog znaaja u
modnom procesu. Koliki god maleni ti pomaci bili, svakako su potrebni kao alternativa monolitnim shopping centrima.
Arhitekti i dizajneri tee proirenju znaenja prodajnog prostora, to je sukladno ciljevima trgovaca i marketinkih odjela
unutar tvrtki. Postoje li danas projekti kojima jedini cilj nije persuazija kupaca, koji ne kreu od nesvjesnog utjecanja na
ovjeka zbog ostvarenja profita? Ovim radom eljela sam ponuditi povijesni pregled prezentacijskog prostora mode, te
analizirati primjere arhitekata i dizajnera koji stvaraju hibridne izlobeno - prodajne prostore. elim ukazati na kvalitetne
primjere koji zadovoljavaju osnovne potroake ali isto tako i estetske zahtjeve.
Nadovezujem se na publikacije koje su mi se inile relevantne za ovu temu, prvenstveno na knjigu Christophera Brewarda
(2003), Fashion, koja mi je pomogla da analiziram prodajni prostor u kontekstu povijesti mode. Korisnim su se pokazali i
podaci s internet stranica, publikacije pojednih muzejskih institucija, objavljeni razgovori s dizajnerima, kao i zapaanja na
blogovima. inilo mi se vanim ukljuiti u istraivanje i taj laiki segment suvremenog drutva, pomou kojeg svatko s
ambicijom, "dobrim okom" i odgovarajuom tehnologijom, moe sudjelovati u formiranju javnog miljenja o nekom podruju
interesa. U ovom slucaju - prodajnom prostoru.
2. KUPOVANJE STILA
Od pojave moderne odjevne industrije u 19. stoljeu modni maloprodajni sektor se temeljio na prezentaciji i promociji.
Proteklih 200 godina vrh modnog svijeta od oglaivaa i urednika do dizajnera, bio je orijentiran upravo na odnos kupca i
proizvoda u prodajnom prostoru. Prodajni prostor je posljednja znaajna faza odjevnog dizajna, poevi od oblikovanja,
proizvodnje, promociji te do kontakta s kupcem i prodaje. Stoga je iznimno vano osmisliti odgovarajui prostor u kojem e se
odreeni modni stil kvalitetno predstaviti, te proces kupnje uspjeno realizirati (Breward 2003: 143). Kao studentica Studija
dizajna na Arhitektonskom fakultetu, odabirom izbornog kolegija na Tekstilno tehnolokom fakultetu Moda XX. stoljea,

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 23

nastojala sam upoznati i istraiti dva podruja koja se u suvremenom promiljanju oblikovnog procesa tijekom 20. stoljea
uestalo isprepliu: moda i arhitektura.

Sl. 1. Sofisticirani izlozi iz 1909. godine s tehnoloki

unaprijeenim staklima i svjetlima.
(http://threadforthought.net/category/fine-arts/)

Sl. 2. Prikazivali su se uvjerljivi drutveni i sezonski

dogaaji. Pojavili su se i teajevi ureenja izloga.
(http://threadforthought.net/category/fine-arts/)

3. POVIJEST MODNE TRGOVINE OD 19.STOLJEA

3.1 Robna kua
Od sredine 18. stoljea u Londonu, Parizu i Berlinu robne kue uvode moderne sisteme prodaje. Velika panja posveivala se
oblikovanju izloga koji se sastojao od impresivne konstrukcije za izlaganje artikala. Interijer se ukraavao bogatom
draperijama, egzotinim rekvizitima, organizirale su se sezonske promocije, kupljeni predmeti su se posebno aranirali,
poticalo se razgledavanje i boravak kupaca u prodajnim prostorima, dok su se cijene jasno naznaile i plaalo se u gotovini
(Breward 2003: 143).
Kulturni razvitak europskih modnih sredita te sve snanija tekstilna industrija u 19. stoljeu, uvjetovali su promjenu izgleda
prodajnog prostora koji se postepeno poveao. Pojavile su se prve velike robne kue, s veim brojem prodajnih mjesta,
raznovrsnom ponudom odjevnih artikala i modnih dodataka. Primjerice u ranom 19. stoljeu londonski maloprodajni centar
West End preoblikovan je u veliku robnu kuu. Veliki prodajni prostori omoguavali su modno osvijetenim damama da na
jednom mjestu po pristupanim cijenama zadovolje irok raspon potreba. Ciljana grupa nisu bili mukarci ve ene. No unato
tome i za njih su unutar robnih kua bili namjenjeni manji prostori u kojima su usluge pruali specijaliziranu krojai za muka
odijela i trgovaci tekstilom.
Robne kue u Londonu graene u neoklasicistikom stilu podsjeale su na stari Rim i predstavljale novu modnu meku. Uskoro
je kupovanje u njima postalo dio kulture ivljenja, pokazatelj ivotnog standarda i stvar prestia. U Parizu du bulevara, novi
Hausmannov urbanizam poticao je gradnju robnih kua nalik dvorcima (Breward 2003: 146). Kako bi opstale na tritu, male
nezavisne trgovine poele su koristiti promiljene marketinke strategije pokuavajui zadrati kupce u svojim prodajnim
prostorima. Odlian primjer bila je parika robna kua Le Bon Marche, vlasnika Aristide-a Boucicault-a (Breward 2003: 144).
Boucicault je otvorio svoju trgovinu 1838. godine, upravo na poetku razvoja robne kue. Njegova malena trgovina
zahvaljujui neobinoj marketinkoj strategiji uspjela je prerasti u impozantnu robnu kuu i izdvojiti se od ostalih. Le Bon
Marche se pretvorio u svijet matovitog teatra oblikujui iroku paletu scenografija u cilju animiranja kupaca. Pretvarajui
prodajni centar u prostor drutvenog okupljanja i zabave, kupcu je bilo primarno razgledavanje a kupnja sekundarna aktivnost.

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 24

Scenografija je obuhvaala monumentalni ulaz, predimenzionirano stubite s balkonom s kojeg se promatralo predvorje, dok
su pojedini prodajni odjeli posjedovali scenografije s prikazima modne odjee. U prizemlju su se dijelili promotivni materijali;
letci i ilustrirane razglednice, a u prostorima robne kue odravala su se tematska modna dogaanja (Miller 194: 165- 185).
Trina politika trgovine bila je proizvod uiniti dostupnim svim drutvenim slojevima. Iako robna kua nije bila uzrok pojave
konzumerizma, u njoj se odlino ocrtavala tendencija propagiranja konzumeristikih drutvenih navika. Robne kue izgraene
od betona i stakla uskoro nisu bila samo impozantna arhitektonska djela ve prostori koji psiholoki utjeu na proces kupnje.
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljee trendovi New Yorka i Chicaga utjeu na robne kue u Engleskoj. Pioniri poput Gordona
Selfridgea oblikuju ugodne prodajne prostore u kojima je mogue uspostaviti oputeni, prijateljski odnos izmeu kupca i
prodavaa. U prodajnom prostoru smjetaju se restorani, kafii, organiziraju se koncerti, modne revije, te rasprodaje. Na
vrhuncu moi robnih kua znaajan doprinos u promociji oputenijeg prostora imala je i prodaja polu gotovih odjevnih
predmeta, koji su se po uputama kupca dovravali kod krojaa. No s vremenom se taj oblik prodaje promijenio, a polu gotovi
predmeti dovravali su se na licu mjesta. Atmosfera modnog duana se prilagodila trinim zahtjevima te je luksuz, kako
arhitektonskog oploja tako i odjee zamijenjen racionalnim modernizmom; U odjevnoj ponudi naglasak je bio na pret-aporter1 kolekcijama (Breward 2003: 147) (Sl. 1- 3).

Sl. 3. Fasada elitne muke trgovine Simpson Piccadilly oko 1940. godine s inovativnim eksterijernim osvjetljenjem. Do 1920ih je eklektina rasko 19. stoljea zamijenjena uglaenim modernizmom. Arhitektura amerikih kina i nebodera, nudi
prozrane fasade, koristei krom i staklene ploe.
(http://www.vam.ac.uk/images/image/29860-popup.html)
Brzina serijske proizvodnje i cjenovna dostupnost omoguavala je, primjerice, tajnicama i prodavaicama da mijenjaju svoju
garderobu istom brzinom kao i njihove filmske heroine koje su bile glavne promotorice modnih noviteta. Istovremeno dolazi
do naglog rasta u izdavatvu enskih asopisa, koji su pribliili glamurozni modni svijet domaicama (Breward 2003: 149).

Serijska proizvodnja

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 25

3.2 Muka kolekcija

Sredinom 20. stoljea u amerikim i engleskim gradovima mukarci su se odijevali u velikim krojakim lancima. U Engleskoj,
vodei krojai bili su Montague Burton i J. Hepworth & Sons. Njihovi proizvodi su pripadali tradicionalnom konzervativnom
stilu i nisu pokuavali zadovoljiti individualne stilove i ukus mlaih kupaca. Ponuda pristupana cijenom sastojala se je od
krojeva po mjeri, dok je cjelokupni doivljaj kupovanja upotpunjen diskretnom, paljivom, uslunom pomoi u ugodnoj
atmosferi besprijekorno ulatenog, minimalistiki ureenog prostora. Nasuprot buroazijskih trendova bili su metropolitski
outleti poput Austin Reeda i Simpson of Piccadilly. Izgledali su kao moderne verzije krojakih ateljea, iz kojih je izlazila
avangardna garderoba. Njihov izgled bio je promiljen do detalja, usklaen s europskim i amerikim pravcima u arhitekturi, a
povezivao se sa sofisticiranim kozmopolitskim ivotnim stilom (Breward 2003: 149).
3.3. Butik
Boutique je francuska rije za trgovinu odjeom. Predstavlja malu specijaliziranu prodavaonicu, namijenjenu za odjeu i nakit.
(Fashion Dictionary 2006:172). esto podrazumijeva visoku kvalitetu odjee i ekskluzivno mjesto prodaje. Na poetku 20.
stoljea u Parizu, Londonu i New Yorku javljaju se specijalizirane trgovine u kojima dizajneri prodaju ekskluzivnu odjeu za
dobrostojeu klijentelu (Steele 2005: 179). U dvadesetima rije butik oznaava malu prodavaonicu unutar velikih robnih kua
visoke mode. Butici prodaju nusprodukte, poput sportske odjee (Patou) i nakita (Chanel). Coco Chanel je prvi butik otvorila u
prizemlju parike kue svog partnera, Etienna Balsana. Tamo su dolazili njegovi prijatelji sa svojim pomodarskim
ljubavnicama, koje je Chanel koristila za promoviranje svojih eira. Uz pomo Arthura Capela, Chanel je zakupila prostor u
ulici Cambon 31, gdje se ve nalazila trgovina visoke mode. Dvije godine kasnije, otvorila je svoj butik u Parizu, te kasnije u
Deauville- u i Biarritz- u. Inspirirale su je tadanje bogate, moderne, neovisne ene, drukijeg odjevnog stila, pomalog
djeakog koje su u modnim asopisima nosile naziv garconne djevojke. Lucien Lelong koristio je butik za prodaju jeftinijih
modela iz svojih kolekcija, zavrenih nakon samo jedne probe. Elsa Schiaparelli, dizajnerica nadrealizma, otvorivi 1935.
godine butik nekonvencionalnog izloga, nagovijestila je procvat dizajn interijera 60-ih godina 20. stoljea. Nakon Drugog
svjetskog rata butici se otvaraju diljem svijeta. U njima se prezentira odabrana odjea nekoliko dizajnera ili ekskluzivna
kolekcija jednog dizajnera (Steele 2005:179).

Sl. 4. Poznati butik Bazaar dizajnerice Mary Quant.

(http://www.vam.ac.uk/collections/fashion/features/1960s/exh
ibition/quant/index.html)

Sl. 5. Primjer njenog rada; monokromatski predmeti koji su,

zahvaljujui dobroj prodajnoj strategiji, ubrzo ostvarili veliki
uspjeh, posebno preko oceana- u New Yorku.
(http://www.vam.ac.uk/images/image/25335-popup.html

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 26

Termin butik se uestalo koristi od 1960- ih godina, kada je London bio centar modnih zbivanja. Dijelovi Londona, Carnaby
Street i King' s Road, bili su u sreditu medijske panje zbog velikog broja najboljih butika.Popularnost butika rezultat je
kozmopolitizma i generacijskog pomaka poslijeratnog perioda. Nakon Drugog svjetskog rata, radniki i srednji sloj engelske
mladei dobiva puno bolje uvjete za ivot od njihovih roditelja u mladenakoj dobi. Ti novi potroai usmjereni su na
rekreaciju, zabavu, glazbu i modu. Moda se promovira na radio stanicama, diskografskim kuama, plesnim dvoranama, dok se
proizvodnja usredotouje na trite mlaih potroaa (Breward 2003: 150). Od 1950- ih javljaju se manji i raznovrsni duani,
koji se prilagoavaju osobnosti nove, mlae klijentele, dok se klasne podjele u robnim kuama koje su bile prisutne tijekom
rata,zaboravljaju.
Vlasnici butika postali su uzori, mladi potroai su se s njima poistovjeivali, a njihov avangardni modni stil pobijedio je
tradicionalna pravila odijevanja i ponaanja. Osim dizajnera, status svojevrsnih zvijezda u oima mladih generacija uivali su i
frizeri i krojai poput Vidal Sassoon, Michael Fish i Tommy Nutter. Drutvene podijele, uloge, moralne granice koje su se prije
potovale nestale su, a promotori novih trendova postali su sami potroai i trgovci. Dizajneri su promatrali na koje naine
kupci prilagoavaju kupljenu odjeu svojem tijelu i stilu, usvajali ih i na njima temeljili nove kolekcije. Nastala je nova vrsta
krojaa/ poduzetnika, koji su vjerovali nepogreivom ukusu svojih kupaca, te od njih preuzimali upute za izradu krojeva. Cijela
londonska modna scena dobila je predznak eksperimentalnog pravca. Dizajnerica Mary Quant je 1955. otvorila svoj prvi
duan, Bazaar, u Kings Road- u (Sl. 4, 5). Predstavila je i razvijala stil inspiriran boemskom atmosferom Chelsea i interesima
mladih ena u potrazi za novom drutvenom i seksualnom slobodom (Breward 2003: 150).
Fotograf Bill Green oivio je drugi dio grada Londona - Soho. Njegov butik Vince nudio je muku kolekciju, inspiriranu
grupom homoseksualaca vezanih uz kulturne umjetniku scenu. Stil kojeg je drutvo u to doba moralno i estetski osuivao.
Ponuda se sastojala od usko krojenih i arko obojenih odjevnih predmeta, a prostor butika odisao je oputenom i intimnom
atmosferom. John Stephen, mladi krojaki naunik, crpio je inspiraciju iz Greenovog stila, te je otvorio svoj butik nedaleko od
Vincea. Do 1961. uspio je modificirati i popularizirati Vince stil, a Soho je postao meunarodno sredite alternativne muke
mode sa mnogobrojnim buticima (Breward 2003: 151).
3.4 Swinging london2
Vrhunac procesa, u kojem je modni butik postao simbol nove urbane i drutvene vitalnosti, bila je 1966. godina. Njujorki
Time magazin tada je objavio reportau pod nazivom: London: Swinging City. Naravno, s medijskom afirmacijom trenda,
poeo je opadati interes. Iako su i druge amerike novine (Esquire, Life) slijedile primjer Time- a, mnogi britanski dizajneri i
poduzetnici primijetili su pad profita i entuzijazma mlae populacije kupaca. Svejedno etiketa Swinging London se pokazala
izdrljivom. Sam naziv opisuje revolucionarni stav mladih spram potroakog duha opsjednutog modom kako u Engleskoj
tako i drugim velikim svjetskim metropolama (Breward 2003: 152). Bio je to mladenaki zanos koji se usmjeravao spram
novog doba optimizma, hedonizma i kulturalne revolucije.

Sl. 6. Model u trgovini Biba, Barbare Hulaniki. Hulaniki je prva uvela seriju atmosferinih interijera (dekadentni retro
nostalgini interijeri, koji prizivaju izblijedjeli holivudski glamur). (http://fashiontribes.typepad.com/fashion/2009/02/visitbibawhere.htm)

Pojam Swinging City bi u prijevodu znaio grad pun poleta ili rastui/ raskalaeni/ moderan grad a prvi put se javlja na naslovnici
asopisa Time 15. travnja 1966. godine. Pojam se odnosi na modnu i kulturnu scenu Londona 1960- ih, centriranu oko Carnaby Street- a,
koja je odraavala promjene u suvremenom drutvu. Swinging London je mladenaki fenomen, okarakteriziran eklekticizmom u odjevnom
izriaju, novim modernim trendovima koji su se kupovali u buticima po pristupanim cijenama.

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 27

Sl. 7. Modeli u izlogu i zainteresirani prolaznici. Hulaniki je bila primjer drugima za novi koncept brendiranja hrane,
namjetaja i mode za mukarce, ene i djecu.
(http://fashiontribes.typepad.com/fashion/2009/02/visit-bibawhere.html)
Afirmacija novog duha oitovala se takoer i na filmu. Filmovi poput Antonionijevog Blow-Up (1966.) i Roegovog
Performance (1970.) bliskih radnikom staleu, predstavili su mrana londonska predgraa kao nova kreativna sredita. Modni
magazini Vogue, Queen i Town na svojim stranicama prikazivali su atraktivne londonske butike Biba i Kleptomania, jedne od
glavnih simbola swinging epohe (Breward 2003: 153) (Sl. 6, 7). Domiljati izlozi i unutarnje ureenje nisu samo oblikovali
izgled trgovine i proizvoda, nego su unijeli zabavnu i avanturistiku dimenziju procesu kupovanja. Nekonvencionalni izlozi
bili su osmiljeni da ukljue i okiraju prolaznike. Svaki je butik ocrtavao karakter svog vlasnika, to je ujedno bio nain
prepoznavanja i razlikovanja stilova, a i samoga brenda. U Bazaaru, Mary Quant je izloila svoje skice, rekvizite, zastave i
predimenzionirane fotografije lutki u neobinim pozama. Zatitni znak Bibe bio je historicizam, a u oblikovanju interijera
koriteni su elementi art deco - a i art nouveau - a. U arenim okruenjima, odjea i modni dodaci izloeni su bili visei na
staromodnim vjealicama. Britanski poduzetnik Paul Young prenio je daak londonske scene u New York otvaranjem butika
Paraphernalia. Young je elio naglasiti umjetniki karakter prodajnog prostora i odjevnog dizajna, te je za ureenje butika
angairao arhitekta Ulrich Franzena, specijaliziranog za projektiranje muzeja. Rezultat je bio prostor inspiriran space- age3 om, u kojem su dominirali bijeli zidovi i reflektirajue, metalne podloge.
to se pak tie prezentacije, tu je prevladavalo eklekticizam. Nove metode oglaavanja i brendiranja modnih marki spajale su
staro s novim. Primjerice, za scenografiju modne fotografije koristili su se neoklasicistiki stil i rekviziti iz diskoteke, dok je
manekenu u modnim katalozima zamijenila neka poznata pop zvijezda. Sve popularniji postaju duani poput Chelsea Girl i
Top Shop sa svojim jeftinim chic4 odjevnim predmetima i osnovnom karakterisikom mode - ubrzanim ritmom promjena.
Patentirali su just- in- time5 principe koji danas prevladavaju u proizvodnji distribuciji modnih dobara za masovno trite. Na

engl. space age= pojam koji se odnosi na modu inspiriranu istraivanjem svemira 60- ih godina 20. stoljea. Televizija je tada postala
dostupna iroj javnosti, te je pratila nastojanja ruske i amerike vlade u osvajanju svemira. ovjek je hodao po Mjesecu i nita nije bilo
nemogue. Budunost je fascinirala dizajnere. Novi materijal za izradu odjee, inspiriran svemirskim dostignuima, bila je plastika. Izuzetno
dobro prihvaena s obzirom na injenicu da se radilo o jednokratnoj upotrebi.Umjesto imitacije, dizajneri koriste pravi metal.
Eksperimentiraju sa prozirnom plastikom i igraju se sa poimanjem golotinje u budunosti, u kojoj nema tradicionalnih granica, spolova ni
pravila. Neki od dizajnera space age mode su Andre Courreges, Pierre Cardin, Rudi Gernreich, Paco Rabanne (Icons of Fashion 2005:89).
4
fr. chic= smisao za dopadljivo i skladno u odijevanju i opem dojmu vanjtine; s ukusom, dopadljivo, skladno, elegantno (Ani, Goldstein
2007: 553). Pojam radical chic u odijevanju oznaava pojavu koja je procvjetala u ezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stoljea, kada
koritena odjea postaje zatitni znak mladenake kontrakulture. Simbolizira odbijanje materijalizma i utopijski bijeg iz konzumerizma.
Izgled je romantiarski i nostalgian, kombiniraju razliite stilove a preferiraju prirodne materijale. Termin je prvi upotrijebio ameriki pisac
Tom Wolfe rugajui se dijelu mlae populacija koja se predstavljala glumei revolucionare i pretvarajui se da su siromani. Pozitivno je to
su neovisno o financijskoj situaciji, mladi mogli biti jednako moderno odjeveni. (Icons of Fashion 2005:100)
5
engl. just in time/ JIT menadment= tono na vrijeme; specifian oblik upravljanja proizvodnjom i zalihama, te je poznat kao proizvodnja
bez skladitenja. Koristi se zbog smanjenja trokova u proizvodnji, dobavljai isporuuju komponente za proizvodnju neposredno prije same
montae u pogonu (Ekonomski leksikon 1995: 367).

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 28

slian nain,poduzetnici preuzimaju trnice i pretvaraju ih u second- hand6 i vintage7 tandove. Prividni kaos londonske hippy8
scene otvorio je put ikonoklastinim buticima, poput SEX and Seditionaries dizajnerice Vivenne Westwood i Malcolma
McClarena (Breward 2003: 154).
3.5 Stvaranje modnih carstava
U kasnim sedamdesetim godinama za butike su se zaintrigirali poduzetnici, te se prodaja seli u robne kue, kasnije shopping
centre. Ta ironina inverzija, u kojoj se revitalizira izgled modnog duana od prije 100 godina ponavlja se i danas. Tijekom 80ih i 90- ih modne trgovine njeguju ureen, proien i profinjen stil interijera. Shodno tome mijenja se i prodajna strategija i
ophoenje sa strankom. Topla i individualna komunikacija s kupcem zamijenjena je cinizmom i hladnim odnosom, a prodajni
prostor preferira minimalizam, smanjenje raskoi i izobilja (Breward 2003: 155). Pridaje se sve vea vanost brendiranju i
odjeljivanju kvalitetnog od nekvalitetnog odjevnog proivoda, smatra se da je stvaranje i njegovanje brenda (od modnog dizajna
do marketinga) preduvjet za uspjeh.

Slika 8.
Slika 9.
Sl. 8. Kua Vieira de Castro arhitekta Alvara Size (1994.)
(http://www.todoarquitectura.com/v2/foros/topic.asp?Topic_ID=13303, http://www.dezeen.com/2009/05/23/selected-projectsby-alvaro-siza/)
Sl. 9. Trgovina John Pawson - a za Calvin Klein, NY (1995.) (http://www.flickr.com/photos/gaileguevara/376217515/).
Usporedba trgovine i kue. Koristi se ista estetika materijala i atmosfere u privatnom i javnom prostoru. Trgovine visoke
mode preuzimaju estetiku bijele kocke modernih umjetnikih galerija pred kraj 20. stoljea. Usmjerena svjetla, prirodna
pozadina od kamena, drva ili stakla. Ta otuena atmosfera naglaava ideju da je skupocjena odjea vrijedna kao i umjetnost,
ime je dostupna onima s financijskim ili kulturnim kapitalom.
6

engl. second- hand, odnosi se na ve koriteno (odjeu); onaj koji je iz druge ruke, rabljen. Second- hand shop je prodavaonica rabljene
robe (Colour Oxford Thesaurus 2006: 514)
7
pojam vintage u kontekstu odjee oznaava staro, staromodno, klasino, kvalitetno, bezvremensko, povijesno ( Colour Oxford Thesaurus
2006: 625)
8
engl. hippy pokret je masovni pokret mladih sa kraja 1960- ih, koji odbacuje ustaljene drutvene norme, suprotstavlja se militarizmu, ideali
su ljubav i mir, pripadnici su hipiji, "djeca cvijea" (Ani, Goldstein 2007: 236).

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 29

Globalni brendovi poput Benettona vrsto kontroliraju svoj identitet paljivim i cjelovitim tretiranjem interijera i reklama.
Svaka trgovina, bilo da se radi o zranoj luci, centru grada ili shopping centru ima isti stil komunikacije s kupcima: koristi isti
prostorni raspored, namjetaj i naine prezentiranja proizvoda. Arhitekti i dizajneri koji su 1980- ih oblikovali minimalistike
interijere za elitne marke (npr. Rei Kawakubine Comme des Garcons) utrli su put suvremenom poimanju modnog duana. Cilj
je bio istaknuti jedinstvenost proizvoda i zatititi brend. I danas uspjeh brenda ovisi o prividu kojeg poduzetnici paljivo
oblikuju kako bi ostvarili krajnji cilj: prodaju (Breward 2003: 156) (Sl. 8, 9).
4. ANALIZE POSTOJEIH PRINCIPA
Moda, arhitektura i industrijski dizajn esto crpe inspiraciju iz istih polaznih toaka, tema i opaanja, ovisni su o onome to im
prethodi i onome to slijedi. Imaju utilitarnu komponentu u razlogu svog nastanka. Arhitektura i industrijski dizajn ine i
opremaju neposrednu ovjekovu okolinu, te ovise o intervenciji korisnika. Uza svu irinu simbolike i estetsku funkciju koju
predstavlja modni dizajn, on ipak prvenstveno zadovoljava osnovne ovjekove potrebe. Moda, arhitektura i industrijski dizajn
se isprepliu u krajnjoj fazi modnog procesa: prodajnom prostoru. Povijesni pregled modnog duana nudi aroliku paletu
stilova i naina tretiranja trgovine. U opisima se najee spominje postignuta atmosfera, to je vrlo znaajan segment
opremanja i oblikovanja prostora. Dizajner polazi upravo od tog krajnjeg efekta, on eli utjecati na osjetila i emocije
posjetitelja. To je rezultat brendiranja prostora, to jest onoga prema emu je ureenje interijera podreeno prodajnoj marki.
Postoje takoer i rijetki primjeri u kojima se kree od preispitivanja pojma "modni duan" (to on predstavlja? Koje sve
funkcije moe zadovoljavati? i sl.) i u kojima ga se sagledava u kontekstu dananjice.
Elementi koji se tretiraju prilikom ureenja prostora su svjetlo, plohe, razine, komunikacija i sl. Predmeti u prostoru tj.
industrijski dizajn (stolice, police, vjealice, pult...) uvjetovani su ugoajem koji se eli postii, eljenim kretanjem kupaca i
samom funkcijom. Prostor je podreen prezentaciji modnih proizvoda, istiui kreativan rad i kvalitete koje odjevni predmeti
posjeduju. Stoga su prostor i industrijski dizajn sekundarna, ali neophodna sredstva isticanja vrijednosti modnog dizajna.
Prouavajui radove arhitekata i dizajnera, predstavila bih tri zanimljiva pravca u kojima se promilja sinteza arhitekture,
industrijskog i modnog dizajna prilikom projektiranja prodajnog prostora.
4.1 Mininalizam
Minimalizam prevladava u modnim trgovinama ve tri desetljea, kao predznak luksuza i platene moi. Izvorno je bio nain
naglaavanja modnih artikala u istom okruenju. Anne Demeulemeester i Yohjij Yamamot dosljedno koriste princip istog
prostora u kontekstu svojeg rada.
4.1.1. ANN DEMEULEMEESTER
Antwerpen (1999.)
Za oblikovanje prvog prodajnog prostora u svom rodnom gradu dizajnerica nije angairala poznato ime, ve se odluila da ga
oblikuje sama kako bi pruila najizravniji uvod u vlastiti stil prisutan u oblikovanju kako odjee tako i prostora. Oblikovala je
namjetaj, svjetlo i odabrala zvunu kulisu. Projekt je na stranici Contemporary Fashion Archive opisan kao iznimno osoban i
jedinstven, s napomenom da je dizajnerica zamolila arhitekta Paul Robbrechta, koji inae projektira muzejske prostore, da joj
pomogne u realizaciji ideje. Trud je rezultirao prozranim, otvorenim prostorom koji izgleda nedovreno, poput umjetnike
radionice. Postignut je kontrast izmeu historicistike arhitekture, bogato ukraene fasade i poetski ogoljenog interijera. Pod je
nainjen od nelakiranog drva, visoki

Sl. 10. Unutranjost trgovine u Antwerpenu s osobnim

predmetima dizajnerice.
(http://www.anndemeulemeester.be/stores.html)

Sl. 11. Jednostavnost i karakter daju prostoru jedinstvenu

atmosferu. (http://www.anndemeulemeester.be/stores.html)

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 30

stropovi obojeni su u crno a zidovi prekriveni velikim bijelim platnima. Svjetlo je vrlo jednostavno; kombinacija neona, golih
arulja i viseih lampi zamotanih u pamunu gazu. Predimenzionirane garderobe okruuju mali divlji vrt. U svakoj prostoriji se
nalazi vr vode sa aom na bijelom stoliu, koji poziva posjetitelja da se poslui, razgledavajui odmori i uiva u prostoru (Sl.
10, 11).
4.1.2. YOHJI YAMAMOTO
Junya Ishigami
New York (2008.)
Na web stranici Kitonomics u sijenju 2010. godine doneen je osvrt na projekt Ishigamija za Yamamota. Autor teksta je bio
potaknut na analizu zatvaranjem trgovine zbog financijskih problema tvrtke. U kratkim crtama opisao je koncept i njegovu
realizaciju. Junya Ishigami oblikovao je interijer, eksterijer i namjetaj. Drastina ali ingeniozna adaptacija kako kae autor
teksta stare zgrade ukljuuje brisanje boje sa fasade, dodavanje velikih prozora i rezanje zgrade na dva dijela. Jedan dio je
osvijetljeni showroom9 a drugi skladite i ured. Na fasadi dominiraju prozori, a svjetlo unutar showroom- a osvjetljava
eksterijer, ulicu po noi, dok preko dana postaje glatko zaotren klin na rubu dviju ulica. Interijer, lien svih ukrasa i
sentimentalnih predmeta, doima se kao dio eksterijera, samo je staklenim prozorima odjeljen od ulice (Sl. 12 - 15).
Yamamotijevi radovi izloeni su kao na sajmu, posloeni na bijele linije (vjealice) okruene pokojom nakupinom tkanine
(garderobe).

Sl. 12.
Sl. 13.
Sl. 12. Frontalni pogled na Ishigamijevu
zgradu.(http://ffffound.com/image/2957123dd316c95e00994c6773ef15c81d84f863?c=6132193)
Sl. 13. Veliki prozori spajaju unutranjost trgovine sa eksterijerom.
(http://kitonomics.blogspot.com/2010/01/yohji-yamamoto-gansevoort-junya.html)

Sl. 14.
Sl. 15.
Sl. 14. Pogled na prolaz izmeu skladita i trgovine. (http://www.contractworld.com/54637?x=1)
Sl. 15. Podjelom zgrade na dva dijela, Ishigami je omoguio pogled na showroom sa svih strana.
(http://www.flickr.com/photos/isaiahj/3856401849/)
9

engl. showroom= prostor u kojem se prezentiraju predmeti za prodaju, primjerice odjea, auti i sl. (Longman Dictionary 1995: 1327).
Maloprodajna trgovina u kojoj se prodaju samo izvorni proizvodi nekog brenda.

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 31

Ishigami namjerno koristi dekadentni stil kako bi odao poast Yamamotu, poznatom po svom avangardnom duhu,
nekonvencionalnom stilu i predimenzioniranim draperijama.
4.2 Custom made
Jedno od polazita prilikom projektiranja moe biti konkretan zahtjev (ekonominost, konstrukcija, inovacije na podruju
materijala, tehnologije i sl.). Takoer, moe se krenuti apstraktnije (od naruitelja, prostora ili neke karakteristike koja taj
projekt razlikuje od ostalih). Promatrajui takve radove, nazvala bih ih zajednikim imenom custom made10.
4.2.1. A-POC BOUTIQUE ISSEY MIYAKE
Ronan i Erwan Bouroullec
Pariz (2000.)
Prostor a-poc trgovine u Parizu temelji se na principu mobilnosti. Takav pristup, podreen ubrzanim modnim promjenama,
omoguava laku prilagodbu duana novim kolekcijama koje dolaze svakih est mjeseci. Zahvaljujui detaljnom objanjenju
na web stranici Bouroullec studija, moemo pratiti razvoj i izvedbu projekta. Primjeujemo da se okvir izraen od korijana
prostire po zidovima i stropu. Strop je ukrien s prekama koje nose odjeu na vjealicama. Dodatni elementi omoguuju
razliite naine prezentiranja odjee (magnetom na ploama, polaganjem na police, vjeanjem itd.) (Sl. 16 - 18).

Slika 16. Unutranjost trgovine (pult i garderoba).

(http://www.bouroullec.com)

Slika 17. Elementi oblikovani za Miyakeovu trgovinu. Hibridi

klupa i polica. (http://www.bouroullec.com)

Slika 18. Mrea profila po kojima "putuju" vjealice.

(http://www.bouroullec.com)
10

engl. custom made= izraeno izriito za odreenu osobu, prigodu i sl. (Longman Dictionary 1995: 334)

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 32

Slika 19. Pogled na trgovinu s ulice.

(http://www.bouroullec.com/)
Pristup je zanimljiv zbog projektiranja prostora i svih elemenata u tom prostoru tako da funkcioniraju na jedinstven nain.
Stvaraju mreu i primjenjivi su iskljuivo u kontekstu tog prostora. Takoer je osvjeavajue preispitivanje nauenog,
tradicionalnog razmiljanja o predmetima (npr. to ini klupu? ili Kako sve moemo objesiti haljinu?...).
4.3 Instalacija
S vremena na vrijeme dizajner, arhitekt ili umjetnik akumulira dovoljno inspiracije i motivacije, te se odvai istraiti srodna
podruja i meusobno ih povezati. Posljednji pristup objedinjuje autore koji su ostvarili sintezu arhitekture, modnog i produkt
dizajna. Rezultat takve sinteze je prostor kojim se eli neto poruiti. Ideja pretoena u fiziko rjeenje tako postaje instalacija.
4.3.1 PRADA MARFA
instalacija umjetnika Michaela Elmgreena i Ingara Dragseta
Texas (1995.)
New York Times 2005. godine objavio je lanak o luksuznoj trgovini smjetenoj usred pustinje, okruene sa nekoliko kua i
malim brojem ljudi kojima visoka moda zasigurno nije ivotna preokupacija. Ova arhitekturalna skulptura i instalacija nastala
je kao rezultat promiljanja dizajnera o nezaustavljivosti rasta luksuznih brendova, kratkoi i povrnosti mode, konzumerizma i
drutva koje je ovisno u kupovanju. Skulptura je sagraena od buke, nepeene cigle, staklenih ploa, aluminijskog okvira,
medijapana i nefunkcionalnih vrata. (Sl. 19 - 22)

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 33

Sl. 19. Instalacija Prada Marfa u teksakoj pustinji.

(http://www.killahbeez.com/2008/01/04/illest-prada-storeever/)

Sl. 20. Trgovina nakon "otvaranja".

(http://drewtewksbury.com/2007/06/23/prada-marfa/)

Sl. 21. Razbijeno staklo izloga.

(http://imaginethat.typepad.com/bensblog/art_architecture/)

Sl. 22. Instalacija je osvijetljena i preko noi.

(http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Prada_Marfa/)

Na fasadi se nalaze dva velika prozora, kroz koja su dostupna oku promatraa originalne Pradine torbe, cipele odabrane osobno
od Miuccie Prade. Umjetnici su ovaj rad, na kojemu se nisu smijeli vriti popravci jer je vana znaajka bio tijek njegovog
ivota, tj propadanja u prirodnom pejzau, nazvali pop-arhitektonski land art projekt. Nov nain promiljanja o prodajnom
prostora nije bio dobro prihvaen u okruenju u kojem se naao. Tri dana nakon dovretka instalacije, vandali su sprejem
devastirali eksterijer, provalili u zgradu te ukrali torbice i cipele. Unato neslavnom zavretku projekta, rad predstavlja
umjetniko prostorni komentar konzumeristikog drutva. Kroz praenje propadanja objekta u pustinji, konzumeristiki
promatra iz civilizacije prisiljen je prispitati prolaznost i ovisnost o trendovima. No stanovnici kua ne poznavajui kontekst
u kojem je prostor nastao tetu vandala popravili su kako bi duan lijepo izgledao.
4.3.2 IZLOBA E.A. 1/1 S.V. MENSWEAR SHOP #1
Silvio Vujii, galerija V. Nazor
Zagreb (2004.)
U 38. broju asopisa Oris objavljen je lanak Jasne Jaki pod nazivom "O virusima i otiscima: noviji radovi Silvia Vujiia".
Autorica rad u Galeriji Nazor, koji naziva anti- duan, istie kao Vujiiev projekt koji je najjae zainteresirao struku. Silvio
Vujii tretiranjem svakog segmenta prostorne instalacije (eksterijera i interijera), dosljedno provodi ideju preispitivanja uloge
prodajnog prostora, izloenih odjevnih prostora, te promatraa-kupca. Odijevajui samu arhitekturu, stvara prostor unutar
postojeeg; sliku u slici. Doslovno nastaje trgovina od papira, u kojoj su odjevni predmeti samo mamac.

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 34

Sl. 23. Vujii je tretirao eksterijer i interijer galerije, "odjenuvi" ga u bijelo, pretvorivi ga u duan za odjeu.
(http://www.silviovujicic.com)
Konstruirana prema popularnim krojevima, fiziki probuena pribadaama i lancima vezana za vjealice, odjea je izloak,
koji nije na prodaju. Ona postaje organizam, a kupac je gledatelj koji svjedoi njenom nestajanju. Instalacija jasno naglaava
problematiku trajanja, postavljanjem kontrasta izmeu istog, bijelog prostora i odjee koja hra, koja se "zarazi" i propadne.
Teatralnim efektima odijevanja arhitekture i vezanjem odjee za prostor, Vujii potie gledateljevu elju za posjedovanjem
odjevnih predmeta, time i njegovu frustraciju jer kupovina ipak nije mogua. Na taj nain komentira interes drutva koje ne
cijeni kvalitetu nego popularnost stranih brendova (Sl. 23. - 28.).

Sl. 24.

Sl. 25.

Sl. 24. Odjea meusobno povezana lancima.

(http://www.silviovujicic.com)
Sl. 25. Odjea natopljena vodom i probuena pribadaama propada pred oima gledatelja.
(http://www.silviovujicic.com)

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 35

Sl. 26. Postav izlobe; bijeli prostor, metalni stalci za odjeu povezanu lancima.
(http://www.silviovujicic.com/)

Sl. 27. Odjea na lokot, nemogunost kupovine.

(http://www.silviovujicic.com)

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 36

5. ZAKLJUAK
Krajem 19. st. Louis Sullivan se okuao u projektiranju prodajnog prostora, oblikovanjem zgrade za Carson Pirie Scott
and Company, dok je pola stoljea kasnije Hans Hollein projektirao znaajnu Retti Kerzenladen u Beu. Arhitekti su
odavno voljeli izazov koji predstavlja oblikovanje prezentacijskog prostora. Modni dizajneri 1980- ih godina iniciraju
suradnju s arhitektima, dizajnerima interijera i produkt dizajnerima. Tako primjerice Rei Kawakubo, Calvin Klein, Esprit
ostvaruju projekte s Takao Kawasakijem, Johnom Pawsonom, Normanom Fosterom i Ettore Sottsassom. Posljednjih
trideset godina suradnja arhitekta i modnog dizajnera u oblikovanju prodajnog prostora postaje sasvim uobiajen. Pod
utjecajima raznih kultura i sve vee nesnoljivosti kupaca prema brendiranju i marketinkim strategijama, javljaju se
alternativni pristupi u osmiljavanju prodajnog prostora. Guerrilla11 arhitektura podrazumijeva jeftine, improvizirane
prodajne prostore, u kojima se naglaava jednostavnost, mobilnost i industrijski chic. Ironino je to su te ideje o
nedizajniranom prostoru u kojem se prodaje kvalitetna ali pristupana, nebrendirana odjea posvojili svjetski modni
brendovi, te je koriste u marketinke svrhe. No, bunt, preispitivanje i kontriranje vaeim principima je kroz povijest bio
nain postizanja napretka. Neophodno je razmiljati o svrsi vlastitog djelovanja i alternativnim rjeenjima, kako bismo
uspostavljali nove zakonitosti.
Analizirajui projekte, polazine toke i rezultate, jednostavno je zakljuiti da su uspjeni primjeri oni u kojima je
suradnja ostvarena iz znatielje i zajednikog interesa. Modni dizajner poznaje povijest svoje ideje i ima viziju o nainu
na koji je eli prezentirati korisniku. Prodajni prostor je alat pomou kojeg kvalitetno predstavlja svoj rad, pa bio on
temeljen na naelu minimalizma, instalacije ili custom made-a. Arhitekti i modni dizajneri imaju mogunost sagledavanja
cjeline, oni doivljavaju prostor i odjevni predmet, sagledavaju njihova polazita te ih nastoje dovesti u harmoniju. Samo
uzajamnim uvaavanjem razliitosti polaznih stajalita modnog dizajnera i dizajnera prostora moe se ostvariti
zadovoljavajua suradnja koja e rezultirati povezanou kupca s opusom i filozofijom prezentiranih predmeta.

POPIS LITEARTURE
Ani, V. i Goldstein, I. (2007), Rjenik stranih rijei, Zagreb, EPH i Novi Liber
Breward, Ch. (2003.), Fashion, Oxford, Oxford University Press.
Buxbaum, G. (2005), Icons of Fashion the 20th century, New York, Prestel.
Dalai, B. C. (2006), Fashion Dictionary (172-173), New York.
Ekonomski leksikon (1995.), Zagreb, Leksikografski zavod "Miroslav krlea" i Masmedia.
Jaki, J. (206), O virusima i otiscima: noviji radovi Silvia Vujiia, Oris, br. 38, Zagreb.
Jodidio, P. (2009.), Architecture Now Vol. 6, London, Taschen.
Longman Dictionary of Contemporary English (1995), Essex, Longman Group Ltd.
Miller, M. B.(1994.), The Bon Marche: Bourgeois Culture and the Department Store, 1869-1920, Princeton University
Press.
O' Hara, G. (1989), The Encyclopaedia of Fashion, London, Thames and Hudson.
Steele, V. (2005), Encyclopedia of Clothing and Fashion Volume 1, New York, Charles Scribners & Sons.
Waite, M. (2006), Colour Oxford Dictionary, Oxford, Oxford University Press.
http://www.vam.ac.uk/collections/fashion/features/1960s/exhibition/boutique/index.html (10.10.2010)
http://www.vam.ac.uk/collections/fashion/features/1960s/exhibition/swinging_london/index.html (10.10.2010)

11

p. guerrilla= mali rat, borba protiv vlasti, revolucija (Ani, Goldstein 2007: 208). U govoru oznaava
nekonvencionalne metode.

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 37

http://www.vam.ac.uk/collections/fashion/features/1960s/fashion_designers/biba/index.html (10.10.2010)
http://www.contemporaryfashion.net/index.php/none/none/3049/uk/work.html (10.10.2010)
http://www.contractworld.com/54637?x=1 (12.10.2010)
http://ffffound.com/image/2957123dd316c95e00994c6773ef15c81d84f863?c=6132193 (12.10.2010)
http://www.bouroullec.com/ (10.10.2010)
http://www.silviovujicic.com/ (14.10.2010)
http://designmuseum.org/ (14.10.2010)
http://www.isseymiyake.co.jp/ (14.10.2010)
http://www.moholy-nagy.com/Chronology_2.html (14.10.2010)
http://www.campanas.com.br/home_en.html (14.10.2010)
http://www.nytimes.com/2005/09/29/fashion/thursdaystyles/29ROW.html?_r=2&scp=1&sq=ingar%20dragset&st=cse
(14.10.2010)
http://www.linienstrasse113.com/tekstovi (14.10.2010)

POPIS IZVORA ZA FOTOGRAFIJE:

http://threadforthought.net/category/fine-arts/ (14.10.2010)
http://fashiontribes.typepad.com/fashion/2009/02/visit-bibawhere.html (14.10.2010)
http://www.flickr.com/photos/gaileguevara/376217515/ (16.10.2010)
http://www.todoarquitectura.com/v2/foros/topic.asp?Topic_ID=13303 (16.10.2010)
http://www.dezeen.com/2009/05/23/selected-projects-by-alvaro-siza/ (16.10.2010)
http://www.vam.ac.uk/collections/fashion/features/1960s/exhibition/quant/index.html (16.10.2010)
http://www.vam.ac.uk/images/image/25335-popup.html (16.10.2010)
http://www.vam.ac.uk/images/image/29860-popup.html (16.10.2010)
http://www.anndemeulemeester.be/stores.html (16.10.2010)
http://kitonomics.blogspot.com/2010/01/yohji-yamamoto-gansevoort-junya.html (16.10.2010)
http://www.contractworld.com/54637?x=1 (16.10.2010)
http://ffffound.com/image/2957123dd316c95e00994c6773ef15c81d84f863?c=6132193 (17.10.2010)
http://www.flickr.com/photos/isaiahj/3856401849/ (18.10.2010)
http://drewtewksbury.com/2007/06/23/prada-marfa/ (18.10.2010)
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Prada_Marfa_at_Night.jpg (18.10.2010)
http://www.joenickp.com/texas/westtexas.html (18.10.2010)

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 38

http://imaginethat.typepad.com/bensblog/art_architecture/ (18.10.2010)
http://www.killahbeez.com/2008/01/04/illest-prada-store-ever/ (18.10.2010)
http://www.silviovujicic.com/ (18.10.2010)
http://www.bouroullec.com/ (18.10.2010)

BOUTIQUE Synthesis of Architecture, Fashion and Industry Design

Abstract:Sales space has transformed itself by submission to the market and the aesthetic demands throughout the
history. Clothing item today is seen as an instrument of art as well as a product of the design and therefor the presentation
space is trying to keep up with the new meanings of it. Few innovative art and sales spaces with specifically shaped to
meet fashion demands have been introduced.
Key words: department store, boutique, sales space, minimalism

TEDI Vol 1 (2011) page 23 39 / 39