1) PORIJEKLO RIJEČI MODA???

Moda lat. modus – način... je stil i običaj koji prevladava u datom trenutku. U najčešćem značenju,
"moda" označava popularni stil oblačenja. Različite mode su popularne u mnogim kulturama,
istovremeno. Važno je napomenuti da se kurs mode i dizajna mijenja brže nego kultura u cijelosti.
Modni dizajneri kreiraju i proizvode odjevne artikle.
Termin se obično primjenjuje na odijevanje, frizuru, pokućstvo, nakit, pravila javnog ponašanja, načine
zabavljanja, ali i na tendencije i kriterije koji vladaju uknjiževnosti, likovnim umjetnostima, muzici itd.
U novije vrijeme ulogu "modnih diktatora" sve više preuzimaju utjecajni ljudi s filma i iz svijeta sporta.

5) ŠTO JE UTJECALO NA OBJAVU MODE POČETKOM 20. STOLJEĆA???

Na početku 20. stoljeća, u modnim časopisima počele su se pojavljivati fotografije modela, moda je
postajala sve važnija. Širom razvijenog svijeta takvi časopisi bili su vrlo traženi te su imali velik utjecaj na
poimanje mode. Američki časopis "Vogue" osnovan je 1892. Ima najdužu tradiciju od modnih časopisa.
Razvojem kvalitete tiska i pojavom fotografija u boji, modni časopisi postali su još popularniji i utjecajniji.
Televizijske emisije o modi javljaju se od 1960.-ih godina. U 1990.-im pojavljuju se i specijalizirani tv-
kanali samo za modu. Razvojem interneta pojavile su se i internetske stranice posvećene modi. Ali i u
današnje vrijeme, najveći utjecaj imaju modni časopisi.

6) MODA I STIL???
Stil (lat. stilus - pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje
od ostalih. U umjetnosti označava cjelokupnost karakteristika jednog umjetnika, umjetničke škole, pravca ili
razdoblja. U umjetnosti je stil prepoznatljiv način oblikovanja umjetničkoga djela, karakterističan za
pojedinoga umjetnika. Znanost koja se bavi proučavanjem stila naziva se stilistika.

7) ZAŠTO SE SPOMINJE MODA I STIL???

Zato jer postoje neki srodni elementi kod mode i stila. Svaki novi stil obično postane moderan, a kada
prođe moda on je najčešće osuđen na propadanje, zbog čega je teško razlučiti pravi stil od prave mode
te se na kraju ta dva termina poistovjećuju.

8) PORIJEKLO RIJEČI STIL I ŠTO OZNAČAVA U UMJETNOSTI???

Stil lat. stilus - pisaljka . U umjetnosti je stil prepoznatljiv način oblikovanja umjetničkoga djela,
karakterističan za pojedinoga umjetnika. Stil pojedinoga pisca čini i karakterističan odabir i način
uporabe stvaralačkih postupaka i stilskih izražajnih sredstava u oblikovanju književnoga teksta.

9) KAKO SE STIL U UMJETNOSTI JOŠ NAZIVA ???

Art Deco je kratica od francuskog izraza art dècoratif (dekorativna umjetnost), pojam nastao na izložbi
dekorativne umjetnosti u Parizu 1925. godine. Od 1920.-1930. javio se kao stil u modernoj umjetnosti u
Europi i SAD-u vezana za secesiju (art nouveau) i Wiener Werkstätte.

10) ŠTO JE STILIST???

Stilist je osoba koja mora imati širok spektar znanja: od poznavanja povijesti odijevanja, preko poznavanja
građe ljudskog tijela, do osnovnih parametara psihološkog utjecaja boja, kao i znanja u određivanju
proporcije, ritma i harmonije - Stilist mora postaviti svrhu i cilj kada predlaže vrstu i način odijevanja. Bez
obzira radi li se o odjeći za editorijale, javne nastupe, poslovnu ženu ili muškarca, odabir odjeće može i
mora biti pravilan. Stilist može svojim savjetima utjecati na izgradnju dobrog osobnog stila, pomoći pri
osmišljavanju vizualnog identiteta javnih osoba ili pak sudjelovati u stvaranju imidža modnih kuća. Stilist
mora biti obrazovana osoba kako bi stekao teoretska znanja koja će pretočiti u praktična znanja. Mora biti
informiran o novim modnim zbivanjima, proučavati sva područja mode, što ne znači samo odjeću, već i
modne dodatke, frizure i šminku ...
11) ŠTO JE STIL U ODIJEVANJU???
Odijevanje pokazuje ukus i maštu, a razvijanje vašeg osobnog stila često prerasta u prepoznatljivi image
po kojem vas pamte. Žene i muškarci koji imaju ukusa u odijevanju, prepoznaju druge slične sebi i na
nesvjesnoj razini se povoljno procjenjuju. Automatski je potaknut tihi interes koje se potencijalno može
razviti u dobar odnos.

12) KOJE STILSKE EPOHE POZNAJEŠ U UMJETNOSTI I ODIJEVANJU???

Romanika, gotika, renesansa, barok, rokoko, empir, građanska moda, suvremena moda...

13) DA LI SU STARE CIVILIZACIJE IMALE RAZVIJEN STIL???

U razvijenim zapadnim državama dolazi do stalnog mijenjanja mode, to se nije događalo u antičkoj Grčkoj
ili Rimu. Na prostorima Irana, Turske, Japana, Kine... nosi se ista moda kao i stoljećima prije toga. Moda je
na zapadu promjenjiva što diktira modna ind zbog veće zarade..

14) RAZLIKE U POJEDINIM STILOVIMA???

Renesansa – Jako izrezane haljine bile su krojene tako da naglase poprsje. Suknje od teške svile i s bogatim
naborima često su bile izvezene i nosile su se s mnogo nakita.

Rokoko - Često se opisuje kao bezbrižan, vedar i nadasve naivan stil. Za njega vežemo pojmove lakoće,
prozračnosti, lepršavosti, obilne dekoracije koja za razliku od teške, barokne postaje nježna i mekana. Rokoko
karakterizira neprestana igra boja i uzoraka, vedrih motiva i neobičnih oblika. Iako u mnogočemu pretjeran
(posebno u modi) rokoko je veoma otmjen stil kojem nedostaje strogoća i dramatičnost baroka te simetrija i
harmonija renesanse.

15) ŠTO JE KIČ???

Kič je niskovrijedno stvaralaštvo s umjetničkim pretenzijama i ciljem dostupnosti što širem krugu ljudi
kojemu je jedini cilj da se proda.

16) ZAŠTO KIČ POVEZUJEMO S PROBLEMOM U UMJETNOSTI???

Zato jer je kič loše izvedena umjetnička zamisao i najčešće falsifikat originala koji se vrednuje kao
umjetničko djelo.

17) ŠTO SVE MOŽE BITI KIČ U ODIJEVANJU???

Visoke potpetice, haljine široke u struku, odijevanje košulje iznad pulovera (umjesto ispod), vrlo široke ili
vrlo uske suknje, trapez hlače, hlače uskih nogavica, haljine i suknje iz 20-ih godina...

18) 2 NAČELA OBLIK SLIJEDI NAMJENU I POŠTIVANJE GRAĐE MATERIJALA???

Funkcionalan je onaj predmet koji oblikom slijedi namjenu (npr. stolac koji nas svojim oblikom zove da
sjednemo na nj i da se odmorimo, ili ručka koja nas mami da je uhvatimo).

19) DA LI JE KIČ UVIJEK VRLO LOŠ UKUS ???

Kič nije uvijek loš ukus, ne znači da ga stvaraju ljudi bez estetskog iskustva, rade ga i umjetnici..
kič su proizvodi u velikim količinama, kič je nametljiv, ljepljiv i afektivan...

20) KARAKTERISTIKE KIČA ???

Karakteristike kiča: Privlačne boje ili melodije koje mogu izazvati uživanje i zadovoljstvo ali ne i
misaoni ili duhovni napor..

21) ŠTO JE KIČ U RELIGIJI, ARHITEKTURI, GLAZBI ???

Religijski kič dolazi do izražaja ma grobljimagdje se ponekad grade nekropole. U glazbi je kič
pjesme lakih nota s banalnim tekstovima.
22) ZAŠTO SE PROIZVODI KIČ, TKO GA KUPUJE???
Kič se proizvodi zbog ljudi koji ga kupuju, to su tzv. „kič ljudi“ koji zadovoljavaju njihove potrebe.

23) PRIMJERI KIČA???

Primjeri kiča: Narodne nošnje, pretjerano ukrašavanje odj. Predmeta, nešto što je bilo moderno i
sada se smatra kičom... Izduženi struk 20 – ih godina, mini suknje 60 – ih, trajne frizure 50 –ih,
renesansni ili barokni namještaj izrađen u današnjem dobu....

24) NAVEDI PRIMJER ODJEĆE KOJI ODREĐUJE ODREĐENI STUPANJ KOJI JE POVEZAN
SA ZVANJEM TIH LJUDI ???
Zanimanja i odjeća : vojnik (jakna, prsluk, hlače, čizme, oznake, zastave, kompas...), policajac,
doktor, učitelj...

25) KADA SU ŠEŠIRI, ŠTAPOVI I RUKAVICE IMALI STATUSNI SIMBOL???

Šeširi, štapovi i rukavice su u prošlosti bili statusni simbol, danas se koriste u dvorima i palačama,
npr. Engleski dvor...

26) OSIM U ODIJEVANJU U ČEMU SE JOŠ MOŽE IZRAZITI STATUSNI SIMBOL???

Statusni simbol se može izraziti posjedovanjem automobila određene marke, skupocjenom
nakitu, sportovima...

27) KOJI SU SPORTOVI EKVIVALENT STATUSNOG SIMBOLA???

Sportovi statusnog simbola su : golf, skijanje, tenis, bungee jumping....

28) MODA I PSIHOANALIZA????

Moda i psihoanaliza : moda je povezana i s ponašanjem i mijenja se ovisno o različitim
kategorijama, npr. Ako žena nosi kravatu izaziva osjećaj da se prilagođava suprotnom spolu...

29) TKO SE SMATRA ZAČETNIKOM PSIHOANALIZE???

Začetnikom psihoanalize se smatra Sigmund Freud (1856-1939), iznio je teoriju po kojoj je čovjek
nesvjesno bićE,bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke pa
čak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg shvaćanja i tumačenja
čovjeka. Dijeli ličnost na 3 razine : nesvjesno, predsvjesno, svjesno.