Dadaizam i dadaizmi

Pojava dadaizma u Evropskoj i svjetskoj umjetnosti usko je povezana s povijesnim, politikim, gospodarskim, umjetnikim i kulturnim prilikama u Evropi i svijetu poetkom 20. stoljea. Najvei utjecaj na pojavu Dade imao je dakako Prvi svjetski rat. Dadaizam je meunarodni multidisciplinarni fenomen, ne moe ga se definirati u cijelosti kao pokret, vie je stanje svijesti i stil ivota pojedinca koji sudjeluje u kreiranje dadaistike umjetnosti. Dada ideje i aktivnosti razvile su se u Zrichu, Berlinu, Parizu, New Yorku, Hannoveru, Klnu, Barceloni, Beogradu a u naoj sredini u Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima. Odjeci dadaizma javljaju se i u Junoj Americi i Japanu. Samo ime Dada nastalo je u Zrichu, gdje je 5.2.1916. otvoren Cabaret Voltaire. Njihova umjetnost bila je reakcija na strahote i posljedice Prvog svjetskog rata. Dada je nastala kao estetska, etika i politika provokacija i destrukcija tradicionalnih graanskih vrijednosti i time je bila prethodnica modernistike umjetnosti. Dada je znaajna kao stanje duha vremena u kojem nastaje (zeitgeist) a ne kao stil ili pokret. Dada je protiv politike, drutvene i umjetnike elite. Jedina nada za drutvo bila je unititi postojei sustav baziran na razumu i logici i zamijeniti ga onim baziranim na anarhiji, primitivnom i iracionalnom. U svojim nastupima napadali slubenu umjetnost, filozofiju i literaturu. Osim politikim i socijalnim temama bavili su se i pitanjem seksualnosti, konformizma, fetia, konzumerizma, religijom. Njihove aktivnosti obuhvaala se razliite umjetnike izriaje kroz kazalite, itanje poezije, bune koncerte, filmove, izlobe i manifeste. Koristili su nove materijala i metode: kola, monta, asambla, readymades, sluaj, performans, novi mediji. Dada je imala najvei utjecaj na suvremenu umjetnosti i avangardne pokrete u 20. stoljeu. Dada, osim to je direktna reakcija na Prvi svjetski rat, nastaje i u vremenu velikog tehnolokog napretka drutva. Foto ilustrirane novine, radio programi, popularizacija kina kao i industrijska proizvodnja na traci. Iako kritiziraju ove medije i industrijaliziranu kulturu, njihova djela se referiraju na suvremeni ivot i ukljuuju eksperimentiranje s novim formama. Filmom, fotografijom, raznim tipovima mehanike reprodukcije. Dadisti tako postaju prva generacija umjetnika novih medija. Njihovu umjetnost ine slike, skulpture, fotografije, kolai, fotomontae, print, zvuni zapisi, film u dinaminom multimedijalnom prezentiranju, manifesti, nastupi i druge akcije. Kao skupina dijelili su mrnju prema profesionalizaciji umjetnosti, a sami sebe su doivljavali kao kulturne podrivae. Oni nisu nuno odbacivali umjetnost kao takvu, ve prije nain na koji je sluila odreenom shvaanju ljudske prirode. Okupljali su se u malim i intimnim prostorima poput Cabaret Voltaire u Zrichu, Galerije Alfreda Stieglitza Photo Secession u New Yorku, u stanu branog para Arensberg, u Clubu Dada u Berlinu. U svakom gradu u kojem se javlja, dadizam se manifestira na razliite naine, nastaje kao reakcij a na samu sredinu, odnosnu reakcije pojedinih umjetnika na dogaanja oko sebe. Kraj Dade nije mogue precizno odrediti, najblie odreenje bi bilo pojavljivanje Nadrealistikog manifesta 1924. godine. Zrich (1914.-1918.)- kabaret gotovo karnevalskog tipa Berlin (1917-22.)- progonjena vrlo politiki angairana zajednica koja gotovo radikalno secira kulturu novih medija Kln (1919-22.)- pojavnost, mikrokozmos i biotehnoloki svijet Hannover - oblik nostalgije bez potovanja, djelomina eksplatacaija ali i oplakivanje umjetnosti kasnog 19. stoljea New York (1915-21) - udaljeni od kataklizme u Evropi, nema velikog fokusa na strojeve i komoditet, utjecaja modernih totema na ljudsku psihu Pariz (1917-22)- kvaziteatralni spektakli, ismijavanje nacionalne poslijeratne doktrine povratak redu