AVANGARDA

Oko 1910. godine pojavljuju se novi umjetniki smjerovi i pokreti. Zajedniko im je

nezadovoljstvo tradicionalnim stvaralatvom, te reagiranje na novu atmosferu i nov
duh koji je zavladao uoi I. svjetskog rata: ubrzana industrijalizacija, urbanizacija,
nevjerojatan razvojtehnikih znanosti. ovjek se sve vie automatizira i mehanizira,
osjea se ugroenim kao ljudsko, humano bie. Javlja se osjeaj opeg kaosa i nemoi
te nihilizma, psihoze straha pred sveopim unitenjem. To rezultira pojavom bunta,
krika protiv svih graanskih shvaanja ivota i umjetnosti.
Moderna knjievnost predstavlja pravi potres u povijesti kulture. Novi postupci i naini
stvaralakog istraivanja javljaju se u svim oblicima drutvenog ivota. Otkrivena je
radioaktivnost, odrana prva filmska predstava, izumljen zrakoplov, postavljena teorija
relativnosti, otpoeo veliki rat. U tim desetljeima javlja se apstraktno slikarstvo,
atonalna glazba, Wirginia je Woolf nakon londonske izlobe impresionista napisala da se
u prosincu 1910. ili oko njega ljudska narav promijenila.

AVANGARDA. Unutar moderne knjievnosti javlja se mnotvo smjerova i strujanja,

posebice u poeziji i drami: ekspresionizam, futurizam, dadaizam, nadrealizam,
imaizam
Zajednika obiljeja modernistikih strujanja:
- osporavanje postojeih oblika knjievnoga stvaranja,
- antiesteticizam,
- depersonalizacija umjetnosti,
- dehijerhizacija anrovskoga sustava,
- stapanje razliitih knjievnih vrsta i uvoenje novih,
- stvaranje fragmentarnih tekstova otvorene strukture,
- razbijanje sintakse dotadanjega pjesnikog izraza,
- proimanje razliitih umjetnosti.
-
Kaos i bitno postaju osnovnom tematskom preokupacijom nove generacije. Njihov
nastup obiljeen je bunim manifestima (proglasima).

FUTURIZAM (lat. futurus: budui) se pojavio u talijanskoj i ruskoj knjievnosti.

(Prvi) Futuristiki manifest objavio je Talijan Filippo Tommaso Marinetti 1909. g. U
njemu najavljuje prekid sa svakom tradicijom i zahtijeva umjetnost koja bi bila
prilagoena duhu tehnike civilizacije. U Tehnikom manifestu futuristike
knjievnosti iz 1910. pokuava osloboditi jezik od uobiajenih spona sintakse i
interpunkcije i stvaranjem nove orkestracije boja, zvukova i umova. Futuristi prije
svega veliaju energiju, brzinu, industrijsku, tehniku civilizaciju. Slave nacionalnu
snagu i rat, oboavaju dinamiku suvremenog ivota, ushieni su i bezobzirni.
Kljuni futuristiki postupci su: uvoenje gradske tematike, razbijanje tradicionalne
strukture stiha, slobodan stih, odbacivanje glagola jer usporavaju poruke, zanemarivanje
pravopisa, uvoenje nepoetinih rijei (vulgarizmi, gradski argon).
Ruski futuristi takoer ele stvoriti umjetnost nove, tehnike civilizacije. S jedne strane
naginju barbarizaciji umjetnosti (Velimir Hljebnikov i Viktor Kruonih), a s druge ih
pobuna zbliuje s idejom drutvenog prevrata revolucije (Vladimir Majakovski).
Najvaniji ruski futurist i jedan od njegovih zaetnika je Vladimir Majakovski. Godine
1912. objavio je manifest Pljuska drutvenom ukusu, a u poeziju uvodi urbane teme,
razbija njenu strukturu, esto se slui vulgarizmima i modernim, gradskim argonom.

EKSPRESIONIZAM je izrazito urbana knjievna pojava usmjerena protiv bilo kakva

knjievnog oponaanja stvarnosti. Javlja se u Austriji i Njemakoj od 1910. do
1924.
Ekspresionisti dre da se umjetnost mora u potpunosti okrenuti prema unutranjosti.
Samo tako moe razabrati kako se subjektivna stvarnost uope moe izraziti. Obiljeja
izraza: razbijanje logikog reda miljenja i govora, krajnje saete reenice, jaki
zvuni efekti, metaforika i hiperbole.
Tematski motivi: grad, smrt, rat, bolest, raspadanje, strah, KRIK i pobuna.
Teme: od kozmikih i mistikih do drutvenih i politikih.
Ekspresionisti: Gottfried Benn, Georg Trakl, Franz Werfl, Ernst Stadler, Georg Heym

DADAIZAM nastaje 1916. u Zurichu. Proklamiran je u asopisu Cabaret Voltaire.

Idejni mu je zaetnik Tristan Tzara koji 1918. i 1920. objavljuje dadaistike
manifeste. Naziv dada navodno potjee od djejeg tepanja. Cilj: doi do jezgre
autentine prirode.
Dadaisti: Tristan Tzara, Hans Arp, Hugo Ball, Richard Huelsenbeck
Obiljeja: glasovno pjesnitvo s onu stranu razuma, glazba umova, montaa
fragmenata, negiranje tradicije, slobodan izbor sadraja, kombinacija motiva koji se ne
mogu smisleno povezati, razmetljiv nered kao naelo kompozicije (kreativni kaos)
NADREALIZAM se javlja u Francuskoj dvadesetih godina 20. st. i djelomice se
nastavlja na dadaistiku pobunu. Nadrealisti trae viu, skrivenu stvarnost u kojoj duh
funkcionira bez nadzora razuma nastoje izraziti iracionalno, podsvjesno,
halucinantno.
Nastoje povezati stvarnost i san u jednu novu realnost (nadrealnost).
Postupak: stanja bliska snu oblikuju automatskim pisanjem i nizanjem asocijacija.
Nadrealisti: Andre Breton (idejni zaetnik i autor dvaju manifesta iz 1924. i 1930.),
Paul Eluard, Luis Aragon (bliski su im Federico Garcia Lorca i slikar Salvador Dali).
KUBIZAM (lat. cubus: kocka) je umjetniki pokret posebice u slikarstvu s poetka 20.
st., a stvarnost pokuava likovno izraziti geometrijskim oblicima (Pablo Picasso).
Blizak im je francuski pjesnik Guillaume Apollinaire koji povezuje klasino sa
suvremenim, uzvieno sa svagdanjim, a posebno inovira grafiki izgled pjesme (lirski
ideogrami pjesme/slike).
Predstavnik je kubofuturizma i pretea nadrealizma.
IMAIZAM (engl., franc. image: slika) se kao knjievni pokret javlja 1912. u Engleskoj.
Utemeljitelj mu je Ezra Loomis Pound. Za imaiste umjetnost je katalog slika, a na
itatelje nastoje utjecati bojom i ritmom. Ruski imaizam: Sergej Jesenjin.