SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA

POP ART
Seminarski rad

Kolegij: Likovna radionica Student: Nikolina Beljan

Mentor: doc. Mario Šunjić Broj indeksa: 12972

Mostar, studeni, 2020.

Sadržaj:
1. Uvod:...................................................................................................................................................1
2. Povijest pop arta:.................................................................................................................................2
2.1 Početak u Velikoj Britaniji:...........................................................................................................2
2.2 New York: Nastanak Neo-Dada:...................................................................................................3
3. Podjela pop arta:.................................................................................................................................5
4. Predstavnici:........................................................................................................................................6
5. Zaključak:.............................................................................................................................................7
Literatura:....................................................................................................................................................8
1. Uvod:
Pop art je umjetnički stil koji se javio u Velikoj Britaniji, a prikazivao je
umjetničke radove inspirirane Hollywoodom, filmovima i reklamama, pop glazbom i
stripovima. Naziv pop art je zapravo skraćenica od engleskog ‘’popular art’’, a prevodi se
kao popularna, odnosno svima dostupna umjetnost. Pop art je rođen u Velikoj Britaniji
50-ih godina, a svoj vrhunac doživio je 60-ih godina u SAD-u pa stoga kažemo da je
rođen dva puta. 60-te se smatraju kulturnom razdjelnicom kada su se pojavila i mnoga
znanstvena dostignuća. Pop art proizvod je masovnih medija koji su i stvorili potrošačko
društvo. Umjetnost je iskoristila masovne medije kako bi se brže razvijala te kako bi se
pomoću ikonografije iz masovnih medija približila ljudima. Razlikujemo pop art nastao u
Americi, koji reflektira američki način života, te britanski pop art koji na njega gleda sa
sumnjom te se isprva razvija bez američkog utjecaja.

Pop artisti donijeli su nešto novo, promijenili su način na koji gledamo svijet,
stvorili su umjetnost koja odbacuje dekorativnu sigurnost. Karakteristika pop arta je da je
za umjetnike bio jednostavan način da počnu, s osobnim, umjetničkim izrazom i da se
usprotive zapadnjačkom stilu života u „novom svijetu“. Pop-art je zasigurno mijenjao
vrijeme i okolinu u periodu kada je posijano njegovo sjeme, u vrijeme naglih promjena,
društvenih stranputica te je možda kao takav bio na jedan čudan način i ogledalo
kontrasta i raznovrsnih kolorita tadašnjeg vremena.

Pop art je privlačan zbog strategije približavanja umjetnosti ljudima, zbog

opredijeljenosti za sve ono za što se dotada smatralo da nije vrijedno nikakve pažnje:
reklame, časopisne i novinske ilustracije, prosti vicevi, obična odjeća i hrana, filmske
zvijezde i stripovi. Ništa mu nije bilo sveto, te što je nešto bilo jeftinije to se smatralo
boljim. Nisu se poštivale ni stare metode u stvaranju umjetnosti. Izlaganje vulgarnosti,
nedoličnosti, od kojih svaka osjetljiva duša uzmiče - zasigurno jedna gorka pilula koju je
društvo onoga vremena trebalo progutati. Pop art kao umjetnički pravac zanimljiva je
tema i pravac koji je promijenio ustaljene oblike umjetnosti.
2. Povijest pop arta:

2.1 Početak u Velikoj Britaniji:

1952. godine umjetnici iz Londona koji su sebe nazivali nezavisnom skupinom
počeli su se redovito sastajati kako bi razgovarali o raznim temama. Te teme su najčešće
kulturalnog karaktera, likovne umjetnosti ili znanosti i tehnologije. Članovi su bili:
Edouardo Paolozzi, Richard Hamilton, arhitekti Alison i Peter Smithson, te kritičari
Lawrence Alloway i Reyner Banham. Stvarni izraz “Pop art” ima nekoliko mogućih
izvora: prva uporaba pojma u pisanom obliku pripisuje se Lawrence Alloway-u i Alison i
Peter Smithson-u, te Richard Hamilton-u, dok je prvi umjetnički rad producirao Paolozzi.
Njegov kolaž  (1947.) sadržavao je slike pin-up djevojke, logotip Coca-Cole, tortu
trešnje, bombardera Drugog svjetskog rata i muškarčevu ruku koja drži pištolj, odakle je
raspršio riječ “POP !” u napuhanom bijelom oblaku.1

Slika 1. I was a rich man's plaything. Izvor: tate.org.uk

Richard Hamilton bio je engleski slikar, ilustrator i dizajner, jedan od

utemeljitelja pop arta. Richard Hamilton često se pripisuje ocu pop umjetnosti.
1
Geek.hr znanost (2018.) Dostupno na: https://geek.hr/znanost/clanak/pop-art-fenomen/#ixzz6dewAhlY3 [12.
studeni 2020.]
 .2 New York: Nastanak Neo-Dada:
Do sredine pedesetih godina umjetnici koji su radili u New Yorku suočili su se s
kritičnom točkom u modernoj umjetnosti: sljedeći apstraktne ekspresioniste i boreći se
protiv strogog formalizma kojeg su zagovarale mnoge škole modernizma. Jasper Johns je
u tom trenutku već iznenađivao sado s apstraktnim slikama koje su uključivale –  zastave,
otiske ruku, slova i brojeve. U međuvremenu, Robert Rauschenberg “kombinira”
predmete i slike, s više tradicionalnih materijala poput uljnih boja.  Ovi umjetnici,
zajedno s drugima, kasnije su se grupirali u pokret poznat kao Neo-Dada. Pop art
umjetnici poput Roy Lichtenstein, Claes Oldenburg, James Rosenquist i Andy Warhol
pojavili su se 1960. godine na stopama neodadista.  Andy Warhol je najpoznatiji  po
svojim živopisnim portretima poznatih osoba, međutim nije se bavio samo  s tom
tematikom. Zajednička tema njegovih radova je kultura potrošača. Njegovi najraniji
radovi prikazuju predmete poput Coca-Cole boce i Campbellovih limenki.2

Slika 2. Campbell's Soup Cans. Izvor: moma.org

2
Geek.hr znanost (2018.) Dostupno na: https://geek.hr/znanost/clanak/pop-art-fenomen/#ixzz6dewAhlY3 [12.
studeni 2020.]
 Slika 3. Coca-Cola. Izvor: Pinterest

Najpoznatiji predstavnik pop arta  Andy Warhol definira kao umjetnost za

svakoga, jer se bavi svakodnevnim ljudima, stvarima i predmetima. Glavna karakteristika
pop arta su jarke boje, odvažnih printeva i motiva preživio je do danas te je i dalje,
najpopularniji oblik umjetnosti među 'pukom' radi kojeg je i nastao. I dok su brojni drugi
stilovi nastavili živjeti samo u muzejima pop art je i dalje prisutan u svakodnevnom
životu, prije svega u uređenju doma. I preko pedeset godina kasnije, on je jednako svjež i
drzak kao i u danima kada je nastao. Pop art posebno dobro izgleda na zidovima, pa se
mnogi odlučuju na replike djela popularnih umjetnika kao što su Roy Lichtenstein, Mel
Ramos, Robert Indiana... Osim što možete staviti strip junake i ikone pop kulture poput
Elvisa Presleya, Marilyn Monroe ili Beatlesa, možete i svoje obiteljske fotografije
obraditi u tom stilu i tako dobiti unikatno umjetničko djelo koje će još krasiti vaš dom.
Odličan izbor su i tapete s motivima, npr. poznatom bananom grupe Velvet Underground
ili Campbell juha.3

3
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, (2020.) Dostupno na:
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49453 [12. studeni 2020.]
3. Podjela pop arta:
 neodadaistika i kritička linija pop art-a -za nju je karakteristično parodijsko
prikazivanje vrijednosti i značenja masovne kulture. Za razliku od dadaizma, pop art
nije motiviran očajanjem ili gađenjem na današnju civilizaciju, već on komercijalnu
kulturu promatra kao svoju sirovinu, neiscrpan izvor slikarskih sadržaja, prije nego
kao neko zlo koje treba napadati. Pop-art osim toga nema dadin agresivan stav prema
ustanovljenim vrijednostima moderne umjetnosti
 prikazivački ili ikonični pop art- doslovno i dokumentarno prikazuje simbole,
vrijednosti, značenja i oblike izražavanja masovne kulture. Dadaizam je jedan od
prvih modernih globalnih umjetničkih pokreta 20. stoljeća, koji prenosi umjetnički
izraz u provokativno djelovanje. Dadaisti se izražavaju u više različitih umjetničkih
disciplina negirajući u isto vrijeme sam koncept umjetnosti. Pojam „dada“ (dadá)
dolazi od francuske riječi, koja u prijevodu znači „drveni konjić“. Samo ime je
nastalo u Zürich-u, 1916. godine, kada su Richard Huelsenbeck i Hugo Ball, tražeći
ime za svoje kazalište. Dadaisti istražuju nove načine izražavanja u novonastaloj
situaciji koristeći se satirom i ironijom kao umjetničkim izrazom, protestiraju,
šokiraju i skandaliziraju publiku. Sve ono apsurdno i bezvrijedno u stvarnosti dobiva
novo značenje u umjetničkom izrazu dadaista, počev od rušenja tradicionalnih
umjetničkih formi, fonetske poezije, muzičke buke i remontaže polomljenih predmeta
iz svakodnevnog života. Time se unosi pojam kaosa kao put za revitalizaciju
ustoličenog umjetničkog izraza. Inicijatori pop arta u SAD-u su Jasper Johns i Robert
Rauschenberg. Jasper Johns je u jednom od svojih prvih značajnih radova pop arta
naslikao američku zastavu od ruba do ruba slike drevnom slikarskom tehnikom –
enkaustikom (slikanje pomoću voska). Kako je zastava potpuno sukladna slici, poput
kakva otiska ili preslike, dolazi do izjednačavanja slike kao predmeta i prikazanog
predmeta (zastave). On je rođeni slikar koji je rijetko kada radio u trećoj dimenziji.
Njegove limenke piva i konzerve s olovkama izlivene u bronci i zatim oslikane,
djeluju na minimal art ponajviše zato što dokazuju da slike mogu biti objekti i
obrnuto.4

4
Brkić, M. (2012) Oblikovanje stripa u stilu pop art-a. Diplomski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Grafički
fakultet.
4. Predstavnici:
Najpoznatiji Pop Art umjetnici su Roy Lichtenstein i Andy Warhol. Roy
Lichtenstein koji ironično uvećava vinjetu iz stripa do galerijskih formata slike koja je
dobila novo značenje i svojom nas uvjerljivošću podučila da prestanemo prelistavati i
“gutati” sve što nam nudi tisak te da trebamo usporiti i pomno se suočiti s vizualnom
zbiljom u kojoj živimo. Njegovi najreprezentativniji radovi su slike bazirane na
stripovima, s temama strasti, romanse, znanstvene fantastike, nasilja i rata, u kojima je
koristio tehnike komercijalne umjetnosti: projektori povećavaju točke koje rade pištolji za
špricanje boje kako bi slike izgledale kao novinski stripovi gledani kroz povećalo.
Njegov postupak je istovremeno hladno reproduktivan i ironičan.

Andy Warhol bio je vodeća osoba u pokretu pop umjetnosti i jedan od

najutjecajnijih umjetnika dvadesetog stoljeća. Warhol se usredotočio na površinu stvari,
birajući svoje slike iz svijeta svakodnevnih predmeta kao što su dolarske novčanice,
limenke juhe, boce gaziranih pića i kutije za sapun. Naizmjence mu se pripisuje
ismijavanje i slavljenje vrijednosti američke srednje klase brisanjem razlika između
popularne i visoke kulture. Monotonija i ponavljanje postali su znakovi prepoznavanja
njegovih višeslikovnih, masovno proizvedenih slika na svilenom platnu, kao što su
portreti Marilyn Monroe, Jacqueline Kennedy, Che Guevare i mnogih drugih ikona toga
doba, kao i njegovi autoportreti.
 Slika 4. Marilyn Monroe. Izvor: moma.org

5. Zaključak:
Pop-art nedvojbeno upućuje na pojavu brisanja granica između umjetnosti i
masovnih medija. Površnost i masovnost pop-artističkih uradaka odraz je slike društva u
cjelini te otkačenog i izgubljenog pojedinca sjedinjenih u raznim proizvodima. Najbitnija
oznaka pop arta nije korištenje svakodnevnih predmeta i preispitivanje realnosti, već to
što je prihvatio reklamne i ilustrativne konvencije kao dio komercijalne pozadine i uveo
ih u umjetnost. Pop art je zasigurno jedan od najutjecajnijih umjetničkih pravaca uopće s
najvećim utjecajem od sredine prošlog stoljeća do danas. U svom nastajanju, kao nova
umjetnost, u početku je bio neshvaćen i podcijenjen, no ubrzo postaje jedan od stožernih
smjerova ne samo umjetnosti već i života uopće, donoseći nove, svježe, često intrigantne
ali i šokantne teme u svakodnevni život. Pop art može biti život ali i život može biti pop
art. Na svoj osebujan način u isto vrijeme promatrača privlači i odbija, mazi ga i tuče,
pojednostavljuje i komplicira, privlači i tjera, voli i mrzi. Najbitnija karakteristika pop
arta nije korištenje svakodnevnih predmeta i puko preispitivanje realnosti već to što je
prihvatio reklamne konvencije kao dio komercijalne pozadine i uveo ih u umjetnost. Iako
u početku potpuno neshvaćen pravac, za pop art možemo reći da je zasigurno jedan od
najutjecajnijih umjetničkih pravaca uopće.

Literatura:
I. Brkić, M. (2012) Oblikovanje stripa u stilu pop art-a. Diplomski rad. Zagreb: Sveučilište
u Zagrebu, Grafički fakultet.

II. Geek.hr znanost (2018.) Dostupno na: https://geek.hr/znanost/clanak/pop-art-

fenomen/#ixzz6dewAhlY3 [12. studeni 2020.]
III.
IV. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, (2020.)
Dostupno na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49453 [12. studeni 2020.]
V. https://www.tate.org.uk/art/artworks/paolozzi-i-was-a-rich-mans-plaything-t01462
VI. https://www.moma.org/collection/works/79809
VII. https://www.moma.org/collection/works/61240