POVIJESNI KOSTIM

BAROKA
 Barok je naziv umjetničkog perioda 17.stoljeća.
Riječ barok potječe od portugalske riječi barocco- golem biser
nepravilnog oblika.
Umjetnost baroka može se definirati kao potpuna suprotnost
umjetnosti renesanse. Glavna obilježja barokne umjetnosti
možemo opisati kao vatreno, bučno, kićeno, dramatično,
dinamično, teatralno, pretjerano.
Suprotno tomu umjetnost renesanse krase posve drugi
atributi: smirenost, simetrija, statičnost, umjerenost i
realizam.
Stoga ćete na slijedećim stranicama moći usporediti
umjetnička djela ta dva perioda ....
Santa Maria Novella, Firenca Basilica della Collegiata, Sicilija
Michelangelo, Moses Bernini, The Ecstasy of St. Teresa
Sandro Botticelli, Tri gracije Peter Paul Rubens, Tri gracije
King Henry VIII of England King Louis XIV of France
 Nakon osvrta na umjetnost renesanse i baroka,
podsjetimo se na nekoliko povijesnih činjenica koje
Vam mogu rasvijetliti i približiti 17. stoljeće:

- Zaoštrava se rat između katolika i protestanata koji

prerasta u opći Tridesetogodišnji rat;
- Započinje europska kolonizacija Amerike;
- Pirati postaju ozbiljna prijetnja trgovačkim brodovima;
- Dominacija Francuske monarhije i Louisa XIV u drugoj
polovici 17. stoljeća
Kada govorimo o odjeći, razdoblje baroka možemo
podijeliti u dvije faze.
Prva faza obuhvaća period između zadnjih godina 16. do
sredine 17. stoljeća. Drugi period poklapa se sa drugom
polovicom 17. stoljeća.
Tada na „modni tron” dolazi Francuski kralj Louis XIV,
zvani i Kralj Sunce.

Pariz postaje centar mode.

Prvi modni časopis
„Mercure Galant” izlazi
1672. godine upravo u
Parizu.
Odjeću baroka usudila bih se reći obilježila je
muška moda.
Muškarci se oblače upadljivo. Muška figura
poprima karakterističan „bačvasti” oblik. Trake,
gajtani i čipka rado se i obilno koriste.
Ispod kaputa visokog struka izviruje bogato
nabrana košulja s čipkastim ovratnikom i
manšetama. Ovratnici više nisu kruti („mlinski
kamen”) već meko padaju na ramena.
Široke hlače sužavaju se prema dnu i pod
koljenom su stisnute čipkanom trakom.
Na noge se navlače svilene nogavice.
Čizme i cipele imaju četvrtasti vrh i petu. Sare na
čizmama okrenute su prema van, a cipele često
imaju veliku kopču spreda po sredini.
Plosnati šeširi širokog oboda ukrašeni su perjem.
Nakon 1650.godine u modu ulazi kaput
pod nazivom JUSTEAUCORPS (žistokor),
koji seže do koljena ili polovice listova,
kopča se cijelom dužinom, a rukavi su širi
s manšetama na rubovima.
Ispod kaputa nosio se prsluk na kopčanje i
košulja sa obimnim rukavima ukrašenim
čipkom.
Umjesto ovratnika na košulji je podbradnik
JABOT (žabo). On biva zamijenjen povezom
oko vrata KRAVATOM, koju su Francuzi
nazvali po Hrvatima. Kravata vremenom
postaje uža i dulja. Izrađuje se od čipke,
kasnije od batista i muslina. Oko vrata
vezuje se u čvor.
Ispod kaputa nose se uske hlače stegnute
ispod koljena i svilene nogavice.
Ženska odjeća u mnogo čemu
slijedi liniju muške mode.
Linija tijela je mekša. Ne koriste
se više žičane konstrukcije ni
kruti steznici, a grudi više nisu
spljoštene.
U drugom periodu, nakon
1650.godine, u modu se ponovo
vraćaju steznici, a od dama se
očekuje izražena vitkost.
Na stražnjem dijelu suknje
pojavljuje se TOURNURE
(turnir) podložak od ribljih
kostiju.
 U modu ulazi tamna boja kose.
Žene kosu češljaju na razdeljak
koji je često postavljen vodoravno,
a s obije strane glave složene su
bujne kovrče.
Muškarci nose dugu kosu i
također je kovrčaju.
Drugi period obilježen je ženskom
frizurom pod nazivom A LA
FONTANGE (a la fontanž). To je
složena frizura oblikovana na
žičanoj konstrukciji, na koju se
postavlja visoka čipkasta
uškrobljena cijevasto složena
kapica.
Muškarci počinju nositi bogate
vlasulje koje postaju obvezatne za
visoki stalež. Trorogi šešir, te šešir
širokog oboda i visokog klobuka
također je obvezan modni dodatak.
Ženska obuća ne dolazi do izražaja ispod dugih suknji. Imaju visoku petu koja se
sužava i ukrašene su vezom i čipkom.
Muška obuća ima četvrtasti vrh i petu, veliku kopču na risu. Crvena potpetica
znak je aristokratskog staleža
Preporuka : THE ULTIMATE FASHION HISTORY: THE 17th CENTURY
https://www.youtube.com/watch?v=TX1pqTK_Bko

Prezentaciju pripremila Dejana Gott , ŠPUD-Pula, ožujak 2020.godine

Literatura: Blažević-Pribić: ''Estetika odijevanja'', Agfa, Zagreb, 1999;