1.

Filip Škvorc, 4.j

Mentor: Irena Futivić

2.
MENDELOVE ZAKONITOSTI
Začetci genetike kao znanstveno utemeljene grane biologije datiraju iz druge polovine 19. stoljeća
kad je češki redovnik Gregor Mendel istraživao nasljeđivanje obilježja vrtnoga graška. Gregor Mendel
je na temelju rezultata svojih eksperimenata križanja vrtnoga graška došao do nekih općih zakonitosti
nasljeđivanja koje danas nazivamo Mendelovim zakonima. S obzirom da se u Mendelovo vrijeme još
nije znalo ni za gene ni za molekulu DNA, nije bilo ni spoznaja o stvarnoj molekularnoj prirodi
procesa nasljeđivanja.
Izvorna su tri Mendelova zakona:

Zakon uniformnosti prve filijalne generacije,

Zakon segregacije gena u drugoj filijalnoj generaciji, i
Zakon nezavisnog kombiniranja osobina i gena.
Kasnije su, Mendelovi sljedbenici u ovu skupinu uvrstili i:

Zakon o rekombiniranju gena u F2 generaciji dihibridnog i polihibridnog ukrštanja.

Osobine: Tamna kosa (dominantno)

Bijeli pramen u kosi kod žena (recesivno)
Više prstiju (dominantno)
3.

Karakteristika P F1 F2
koja se prati Baka Djed Mama Tata Brat Ja Sestra
Tamna kosa +/+ +/+ + + + + +
Bijeli pramen -/- -/- - - - - -
kod žene
Više prstiju -/- -/- - - - - -

Slika 1. Tamna kosa Slika 2. Više prstiju Slika 3. Bijeli pramen

4.

Tamna kosa je naslijeđena od svih potomaka jer svi u rodbini imamo tamnu kosu.

Više prstiju nije naslijeđeno niti je ikada bilo u rodbini, a takav je slučaj također i za bijeli pramen u
kosi.