GENI I KROMOSOMI

GENI, DNA I KROMOSOMI

 Potomci nasljeđuju od roditelja kodiranu informaciju u obliku nasljednih jedinica

koje nazivamo GENIMA
 Geni su dijelovi molekule DNA – polimer sastavljen od 4 različita monomera koje
nazivamo nukleotidima
 DNA je dvolančana molekula koju čine dva polinukleotidna lanca omotana oko
zamišljene osi u zavojnicu
 Nasljeđivanje ima kemijsku osnovu u replikaciji DNA pri čemu nastaju kopije
gena koje se prenose s roditelja na potomke
 Stanični prijenosioci gena su gamete (jajna stanica i spermij), a geni roditelja se
kombiniraju u jezgri oplođenog jajeta (zigoti)
 Fizička osnova nasljeđivanja (prijenos gena s roditelja na potomke) ovisi o
ponašanju kromosoma za vrijeme spolnog razmnožavanja (mejoza!)
 Struktura nukleotida
Slika 1.3. Nukleotid je građen od
šećera deoksiriboze, fosfatne
Fosfatna
Fosfatna s
Baza
Baza
skupine i baze (purinske: adenin skupina
ili gvanin i pirimidinske: citozin ili
timin)

Šećer
Šećer

Slika 1.4. Molekula

DNA je dvostruka
uzvojnica
 HOMOLOGNI KROMOSOMI I ALELI

 Jezgra svake tjelesne stanice diploidnog organizma ima 2 seta istih

kromosoma, jedan očeva, a drugi majčina porijekla (svaki kromosom ima
svoj HOMOLOGNI PAR)
primjerice: u ljudi je diploidni broj kr. 2n = 46, znači u jezgri postoji 23
različita kromosoma (n = 23)
 Svaki član homolognog para kromosoma nosi jedan od ALELA gena
 Svaki gen nalazi se na određenom mjestu u kromosomu ili GENSKOM
LOKUSU

Homologni kromosomi nose

gene za ista svojstva, ali
nisu genetički identični
(aleli)

Sestrinske kromatide su
genetički identične
 Heterozigot za dva para alela (AaBb)

HOMOZIGOT: homologni kromosomi nose identične alele; organizam

koji ima identične alele u svim genskih lokusima naziva se ČISTA LINIJA
HETEROZIGOT – svaki kromosom homolognog para nosi jedan od dva
različita alela - jedan je DOMINANTAN (učinak mu je vidljiv fenotipski),
a drugi je RECESIVAN (nema vidljivi fenotipski učinak)
Segregacija para alela događa se u mejozi zbog toga što se aleli gena razdvajaju
kada i kromosomi (anafaza I), odnosno kada i sestrinske kromatide (anafaza II):
(A) Aleli A i a će se razdvojiti u anafazi I ako između centromera kromosoma i
genskog lokusa ne dođe do krosingovera
(B) Aleli A i a će se razdvojiti tek u anafazi II ako dolazi do krosingovera

Prva i druga segregacijska dioba

 Mi ne možemo znati kada je došlo (u AI ili AII) do segregacija para
alela
 Gene ne možemo vidjeti, stoga zaključak o segregaciji možemo
donijeti na temelju našeg znanja o događajima u mejozi, te na
temelju fenotipova potomaka F2 generacije ili potomaka test-
križanja
 Idealno bi bilo kada bismo mogli vidjeti gamete koje nastaju
mejozom, ali tada bismo morali imati neko svojstvo kao marker
 Gljive mješinarke su idealan izbor organizma za promatranje
segregacije u pojedinačnim stanicama
 Obojenje spora (fenotip) koja nastaju mejozom koristi se kao
marker svojstvo

Obojenje spora u zrelim askusima

gljive mješinarke
Zreli askusi sa 8 haploidnih askospora;
raspored obojenja spora u askusu ukazuje
na vrijeme segregacije alela gena za obojenje spore.
 Segregacija u vrste Sordaria brevicolis

Prva segregacijska dioba (anafaza I)

Nema
krosingovera
između gena za
Zreli askusi
obojenje spore i
centromera
b+ = gen za crnu boju spora
b = gen za žutu boju spora
Druga segregacijska dioba (anafaza II)

Krosingover
između gena za
obojenje spore i
centromera Zreli askusi

b+ = gen za crnu boju spora

b = gen za žutu boju spora
 SAŽETAK

 Geni su dijelovi kromosoma, stoga se zakoni nasljeđivanja objašnjavaju

ponašanjem kromosoma u mejozi*

 Gen je slijed parova nukleotida duž molekule DNA koji nosi informaciju
za polipeptidni lanac ili molekulu RNA (tRNA i rRNA)

 Segregacija je razdvajanje para alela gena koji se nalaze na homolognom

paru kromosoma

 Segregaciju možemo pratiti na fenotipu ako imamo odgovarajući gen marker

(boja spora u gljiva mješinarki): aleli A i a će se razdovjiti u anafazi I mejoze
ako između centromera kromosoma i lokusa nije došlo do krosingovera, no
ako do krosingovera dođe onda se aleli A i a razdvajaju tek u anafazi II
mejoze

*Kromosomska teorija nasljeđivanja (1903. Walter Sutton & Theodor Bovari – opažanjem mejoze u
kukaca): Ponašanje kromosoma tijekom mejoze objašnjava Mendelove principe
nasljeđivanja iz čega proizlazi da su geni dijelovi kromosoma.