Mejoza

Spolne stanice (još se zovu gamete) su haploidne i nastaju diobom zvanom

mejoza.

(grč. meiosis – smanjenje)

Proces nastanka gameta se zove gametogeneza.

Proces nastanka spermija se zove spermatogeneza i nastaju 4 spermija.
Proces nastanka jajnih stanica (još se zovu oocite) se zove oogeneza i nastaju 4
jajne stanice, od kojih tri propadaju.

Spermij i jajna stanica spajaju se u diploidnu zigotu. Zigota sadrži i kromosome

iz spermija i kromosome iz jajne stanice. Takve kromosome zovemo homologni
kromosomi.
Prisjeti se njih.
 Mejoza
Sastoji se od dva dijela:
– prva mejotička dioba ili mejoza I
– druga mejotička dioba ili mejoza II

Tijekom mejoze I dolazi do smanjenja broja kromosoma na polovicu.

Zbog toga se mejoza I zove redukcijska dioba.

Tijekom mejoze II ne dolazi do promjene broja kromosoma. Zbog toge

se mejoza II zove ekvacijska dioba.
 Mejoza I
Prije mejoze I postoji razdoblje slično interfazi.
Tada dolazi do udvostručenja genetskog materijala – jednostruki kromosomi
izgrađeni od jedne kromatide postaju dvostruki kromosomi izgrađeni od dvije
kromatide.

Mejoza I dijeli se na:

– profaza I
– metafaza I
– anafaza I
– telofaza I
 Profaza I
Slično kao i u profazi mitoze, dolazi do spiralizacije kromatina u
kromosom, razgradnji jezgrine ovojnice te nastaje diobeno vreteno.

Ono što je posebno za profazu I je da se homologni kromosomi spajaju.

Oni se spoje u kompleks zvani tetrada (jer se sastoji od četiri kromatide)

ili bivalent.
Tada dolazi do razmjene dijelova molekule DNA između homolognih
kromosoma.
Kromatide jednog kromosoma se zovu sestrinske kromatide (jer su jednake).
Kromatide homolognih kromosoma se zovu nesestrinske kromatide (jer nisu
jednake, ali imaju gene za slična svojstva).

Proces izmjene dijelova DNA između homolognih kromosoma se zove

rekombinacija.

Taj događaj se još naziva ukriženo povezivanje ili crossing over.

Mjesta gdje se na kromatidama događa crossing over zovu se hijazme.
Crossing over se može, ali i ne mora dogoditi.
U metafazi I bivalenti se nalaze u ekvatorijalnoj ravnini diobenog vretena.

U anafazi I dolazi do razdvajanja homolognih kromosoma. Jedan homologni

kromosom ide na jednu stranu stanice, a drugi na drugu stranu stanice.

To se razlikuje od anafaze mitoze jer se tada jedan kromosom razdvajao na dva

dijela (dvostruki kromosom na dva jednostruka).
Sada se dvostruki kromosom ne razdvaja na kromatide. Umjesto toga, polovica
kromosoma ide na jednu stranu stanice, a polovica na drugu.
Ne postoji neko pravilo čiji (mamini ili tatini) homologni kromosomi će ići na koju
stranu. Nekada svi tatini mogu poći na jednu stranu stanice, nekada polovica
tatinih i polovica maminih, nekada samo jedan tatin, itd.
U telofazi I kromosomi se opet despiraliziraju (opuštaju) u oblik kromatina,
nastaje jezgrina ovojnica.
Nakon toga slijedi citokineza i nastaju dvije stanice.

Ali, svaka novonastala stanica kćer ima dvostruko manji broj kromosoma od
stanice majke! Ako je to ljudska stanica, onda te stanice imaju 23 kromosoma.
Dakle, u mejozi I dolazi do smanjivanja broja kromosoma s 2n na n.

Međutim, kromosomi koje sadrže stanice nastale mejozom I su dvostruki tj.

svaka sadrži dvije molekule DNA. Ako se radi o ljudskim stanicama, svaka stanica
ima 23 kromosoma i 46 molekula DNA.
Ako se među njima dogodio crossing over, onda te molekule DNA više nisu
identične!
 Mejoza II
Nakon mejoze I ne dolazi do interfaze, nego dvije nastale stanice
odmah prelaze u mejozu II.

Ona je po svemu jednaka mitozi.

U anafazi II dolazi do razdvajanja dvostrukih kromosoma na

jednostruke, kao i u mitozi.
Na kraju dobijemo 4 stanice (jer su mejozom I nastale dvije) koje imaju
23 kromosoma i 23 molekule DNA.
Mejozom dobivamo različite kromosome zbog dva ključna trenutka:

1. Crossing over u profazi I – on se može i ne mora dogoditi. Dva

kromosoma mogu izmijeniti puno genetskog materijala ili mogu
izmijeniti samo malo.

2. Nasumična orijentacija i raspodjela homolognih kromosoma u

metafazi I – ne postoji neko pravilo koje određuje na koju stranu stanice
će otići neki homologni kromosom. Kako je rečeno prije, svi tatini mogu
otići na lijevu stranu, ili tamo može otići samo jedan tatin, ili polovica
maminih i tatinih.
Točnost mejoze je vrlo bitna.
U slučaju nepravilnog razdvajanja kromosoma u nekoj mejotičkoj diobi
dobit ćemo gamete s manjim i višim brojem kromosoma.

Ta pojava se zove aneuploidija, a takve kromosome aneuploidnim

kromosomima.
Takve gamete uglavnom ne mogu sudjelovati u oplodnji.
Ponekada se može razviti organizam koji će imati višak ili manjak
kromosoma.
Osobe koje imaju Downov sindrom imaju tri kopije 21. kromosoma (svi
mi imamo dvije kopije).
O tome više sljedeće godine.
 Mula i mazga
Obje nastaju križanjem konja i magarca.
Mula je križanac kobile i magarca, a mazga križanac konja i magarice.

Međutim, konj ima 64 kromosoma, a magarac ima 62.

Dakle, mejozom se spajaju 32 kromosoma konja i 31 kromosom
magarca.
Nastaje potomak sa 63 kromosoma. Mejozom stanice koja ima neparan
broj kromosoma ne mogu nastajati funkcionalne spolne stanice.
 Medicinski potpomognuta oplodnja
Postoji više postupaka medicinski potpomognute oplodnje.
Jedan je oplodnja in vitro (u staklu), izvan tijela.

U tom postupku spermij i jajna stanica su izdvojeni iz tijela roditelja pa

je oplodnja izvedena u bolničkom laboratoriju.
Zametak koji je tako nastao usađen je u maternicu majke čija se
trudnoća nakon toga normalno odvijala.