BIOLOGIJA-TEST

MOLEKULA NASLJEĐIVANJA I MITOZA

 DNA- sposobnost stvaranja identičnih kopija

-svi organizmi imaju nasljednu uputu zapisanu u molekuli DNA
-nalazi se u jezgri
-u pripremi za diobu niti DNA se počinju namatati oko posebne vrste proteina
-građen je od dva lanca(međusobno su isprepleteni i povezani)
-guanin i citozin, adenin i timin
-broj molekula DNA u stanici ovisi o vrsti organizma
 KROMOSOMI-tjelašca koja nastaju namatanjem molekule oko proteina
-služe kako bi se molekula DNA lakše prebacila u nove stanice
-čovjek ima 46 kromosoma
-kromosomi u stanici jezgre su jednostruki
 GEN-dijelovi molekule DNA u kojima je zapisana nasljedna uputa
-gotovo svi geni u stanici većine organizama prisutni su u dvjema potpuno ili
gotovo identičnim inačicama
-sveukupni zapis u molekuli DNA čine genom nekog organizma
 UDVOSTRUČAVANJE MOLEKULE DNA:
1. Od jedne molekule DNA nastaju dvije
2. Prilikom diobe stanice novonastale molekule DNA raspoređuju se u nove
stanice
3. Diobom svaka novonastala stanica dobije svoju uputu
 MITOZA
- dioba kojom nastaju nespolne, tjelesne stanice
- događa se najčešće u organizmu
- broj kromosoma u tjelesnoj stanici označujemo s 2n
- na kraju mitoze nastaju dvije nove stanice koje imaju 2n kromosoma
- početne i dvije novonastale stanice istovjetne su i imaju isti broj kromosoma
- bitna je za dvije ključne odlike živih bića: razmnožavanje jednostaničnih
organizama te rast i razvoj višestaničnih organizama
- mitozom jednostaničnih organizama nastaju njihove nove jedinke (identične
organizmu)
- razmnožavanje mitozom odvija se relativno brzo i ne zahtijeva pretjeranu
potrošnju energije
- mitozom se u višestaničnim organizmima povećava broj stanica koje se
organiziraju prema svojoj funkciji u tkivu i organe sa specifičnim zadaćama te tako
dolazi do rasta i razvoja organizma
- u životu višestaničnih organizama postoje faze intenzivnog rasta, u tim fazama
mitoza se događa često i brzo
- u svim razdobljima života pojedinih tkiva i organi imaju sposobnost obnavljanja
stvaranjem novih stanica
RAST RAZVOJ I RAZMNOŽAVANJE ČOVJEKA

 hipofiza- žlijezda koja upravlja svim drugim žlijezdama u našem tijelu, početkom
puberteta potakne spolne žlijezde (jajnike i sjemenike na stvaranje spolnih hromona)
 sjemenici tada započinju s lučenjem muškog spolnog hormona testosterona i sa
stvaranjem spermija
 u jajnicima započne dozrijevanje jajnih stanica te lučenje dvaju ženskih spolnih
hormona: estrogena i progesterona

 MUŠKI SPOLNI SUSUTAV

- građen je od nekoliko spolnih organa čija je zadaća proizvesti spermije i
omogućiti spermijima što lakše preživljavanje i put do jajne stanice
- glavni organi u muškome spolnom sustavu su sjemenici-parne spolne
žlijezde koje izlučuju hormon testesteron i stvaraju muške spolne stanice
spermije
- građeni su od mnoštva kanalića, krvnih žila i živaca, a smješteni su u
kožnome naboru zvanome mošnja, izvan trbušne šupljine muškarca
- u svakom sjemeniku se nalazi pasjemenik- služi za prihvat i dozrijevanje
spermija. Nakon dozrijevanja spermiji iz pasjemenika sjemenovodima
putuju do mokraćno-spolne cijevi te izlaze iz organizama
- da bi se spermiji lakše kretali, spolni organi muškaraca stvaraju sjemenu
tekućinu koja zajedno sa spermijima čini spermu
- prostata- žlijezda koja se u muškarcima nalazi ispod mokraćnog mjehura
- sjemeni mjehurići u sjemenu tekućinu izlučuju šećere i bjelančevine koji
spermijima služe kao hrana
- tijekom spolne uzbuđenosti spolni se ud ukruti kako bi lakše položio spermu
u rodnicu žene
 ŽENSKI SPOLNI SUSTAV
- ženski spolni organi smješteni su i zaštićeni unutar trupa u zdjelici
- na površini tijela vidljiva je stidnica koju čine: velike i male stidne usne,
dražica te otvor rodnice
- ženske spolne stanice dozrijevaju u parnim spolnim žlijezdama- jajnicima
- jajovodi su parni, cjevasti, mišićni organi koji svojim trepetljikavim
nastavcima hvataju zrele jajne stanice
- ovulacija - izbacivanje zrele jajne stanice iz jajnika
- jajovod tada ima zadaću uloviti jajnu stanicu i poslati ju prema maternici.
Dok jajna stanica putuje jajovodom, moguća je oplodnja
- maternica – mišićni organ čiju unutrašnjost obavija sluznica. Njezina je
uloga višestruka: ona prihvaća, hrani i štiti plod za vrijeme trudnoće
- u donjemu dijelu maternica se sužava i oblikuje vrat maternice koji se dalje
nastavlja na rodnicu
- rodnica – cjevasti organ mišićne građe, ona se otvara na površini tijela kao
dio stidnice. Služi za spolne odnose, porod te izlučivanje menstruacijskog
krvarenja
 - ako se jajna stanica ne oplodi, ona propada, a sluznica se maternice ljušti,
tako nastaje menstruacijsko krvarenje, tj. mjesečnica (traje od 3 do 5 dana)
- menstruacijski ciklus je razdoblje između dvaju menstruacijskih krvarenja
(traje od 28 do 32 dana)
- sazrijevanje jajnih stanica započne u pubertetu, ali oko 45.-55. godine
starosti ženama prestaje njihovo redovito sazrijevanje. To razdoblje života
žene naziva se klimakterij
- potpuni prekid reprodukcijske faze života događa se kad nastupi
menopauza
 MEJOZA
 poseban oblik diobe stanica kojom nastaju spolne stanice
 tom diobom nastaju nastaju stanice s polovičnim brojem kromosoma, stoga se
te dioba često naziva redukcijskom diobom
 mejoza se događa u spolnim žlijezdama- sjemenicima i jajnicima, a sastoji se od
dviju uzastopnih dioba
 prije početka prve diobe dolazi do udvostručivanja molekule DNA
 budući da su ti kromosomi sada u bliskome kontaktu, moguća je razmjena
njihovih malih komada unutar jednog para
 taj je događaj bitan jer osigurava gensku raznolikost potomaka u odnosu na
roditelje. Budući da su ti kromosomi sada u bliskome kontaktu, moguća je
razmjena njihovih malih komada unutar jednoga para
OPLODNJA TRUDNOĆA I POROD
- spolni kromosomi na sebi nose gene kojima su kodirane spolne odlike organizma
- čovjek ima dvije vrste spolnih kromosoma: X i Y. Muški spol je određen
kombinacijom X- kromosoma i Y- kromosoma, a kod žena se javlja X,X kombinacija
- kada zametak dođe do maternice, smjesti se u njezinu sluznicu preko koje se hrani
te nastavlja sa svojim razvojem
- istovremeno sa zametkom razvija se i posteljica koje će oko 12. tjedna trudnoće
postati glavni organ za prehranu ploda
- plod je s posteljicom povezan pupčanom vrpcom te s pomoću nje izmjenjuje tvari s
majkom, osim što hrani plod, posteljica ga štiti te zajedno s mišićnim ovojem
maternice, vodenjakom i plodovom vodom, osigurava siguran okoliš za rast i razvoj
- ako se za vrijeme ciklusa u jajovodu našu dvije zrele jajne stanice, moguće je da se
obje oplode
- u tom slučaju razvijaju se dvojajčani blizanci koji su međusobno slični svojim
odlikama
- blizanci koji se rode s identičnim odlikama su jednojajčani blizanci. Oni se javljaju
kad se zigota prilikom mitoze podijeli na dvije samostalne stanice koje dalje, svaka
za sebe, nastave rast i razvoj do zametka, tj. ploda
ODGOVORNO SPOLNO PONAŠANJE
- stjecanjem spolne zrelosti javlja se i znatiželja za upuštanje u spolne aktivnosti
- upuštanje u spolne odnose zahtijeva zrelost i nošenje sa svim mogućim posljedicama
- prije upuštanja u spolne odnose treba dobro upoznati partnera i imati povjerenje u
partnera
- u spolni odnos treba stupiti bez ičijeg utjecaja ili prisile
- spolno prenosive bolesti jedna su od mogućih negativnih posljedica, nastaju često
zbog stupanja u spolne odnose bez odgovarajuće zaštite
- najčešće je riječ o gljivičnoj upali kandidom, bakterijom klamidijom, HPV-u te
genitalnome herpesu
- jedino sredstvo koje osigurava od spolnih bolesti tijekom spolnog odnosa je kondom
- prirodne metode zaštite od začeća su između ostalog praćenje rodničke sluzi i
mjerenje bazalne tjelesne temperature
RAST RAZVOJ I RAZMNOŽAVANJE ŽIVOTINJA
- ono po čemu se životinje međusobno razlikuju jesu načini razmnožavanja
- većina životinja razmnožavaju se spolno. Za spolno razmnožavanje potrebna su dva
roditelja, a potomci koji nastanu slični su roditeljima
- potomci nisi identični roditeljima jer je svaka odlika određena dvjema kopijama gena
- manji broj životinja razmnožava se nespolno, uglavnom je riječ o jednostavnije
građenim organizmima
- za nespolno razmnožavanje dovoljan je jedan roditelj, a roditelji i potomci koji
nastaju međusobno su isti

 RAZMNOŽAVANJE KRALJEŽNJAKA
- većina sisavaca pravi su sisavci kao i čovjek. To znači da se njihovi
mladi razvijaju u maternici pri čemu im hranjive tvari osigurava majka
preko pupčane vrpce i posteljice
- manji broj sisavaca čine tobolčari i jednootvori
- kod ptica i većina gmazova mlado se razvija unutar jajeta, a oplodnja
se događa unutar tijela ženke, točnije u jajovodu, prijenos spermija se
obavlja nečisnicom
- organizmi koji žive u vodi uglavnom se razmnožavaju spolno, a
oplodnja je vanjska, njihovi se mladi razvijaju u jajima koja nemaju
čvrstu ovojnicu te moraju biti u vodenom/vlažnom okolišu kako se ne
bi isušili
- razvoj vodozemaca traje dulje nego onaj kod riba te se ne uspijeva
dovršiti u stadiju jajeta, stoga se u preobrazbi većine vodozemaca
javlja i stadiji ličinke, tj. punoglavca, punoglavac se slobodno kreće i
hrani u vodenome okolišu dok istovremeno raste i razvija se u odrasli
stadiji žabe
 RAZMNOŽAVANJE BEZKRALJEŽNJAKA
- beskralježnjaci se razmnožavaju spolno ili nespolno ovisno o skupini i
načinu života. U slučaju da se razmnožavaju spolno, razlikujemo one
razdvojena spola i dvospolce
- razdvojeni spol podrazumijeva postojanje mužjaka i ženki
- dvospolci su životinje koje u svome tijelu stvaraju i spermije i jajne
stanice. Dvospolnost je češće prisutna kod skupina u kojih su prilike za
pronalaženje partnera rijetke
- rakovi, njihovi vodeni predstavnici, razmnožavaju se spolno vanjskom
oplodnjom, mladi se razvijaju u jajašcima, a od isušivanja ih štiti
okolna voda
- kopneni predstavnici člankonošci u koje spadaju kukci i paučnjaci
razmnožavaju se uglavnom spolno, unutarnjom oplodnjom, potomci
se jednih i drugih razvijaju unutar jajašaca
- kukci poput leptira prolaze više različitih stupnjeva razvoja i oblika dok
ne postignu odrasli izgled, prijelazni oblici ne nalikuju na odrasle
leptire, stoga je ponekad teško prepoznati o kojoj je vrst riječ
 PREOBRAZBA KUKACA
- mekušci i bodljikaši koji žive u vodenome okolišu, razmnožavaju se
vanjskom oplodnjom. Iz jajašaca se razvija ličinka/mlado koje
slobodno pliva i hrani se na taj način s rastom i razvojem
- kopneni puževi su najčešće dvospolci te se razmnožavaju vrlo slično
gujavicama koje su također dvospolne. Iako u sebi imaju obje vrste
spolnih stanica, puževi i gujavice traže partnera iste vrste za oplodnju
 UNAKRSNA OPLODNJA
- Iako u sebi imaju obje vrste spolnih stanica, puževi i gujavice traže
partnere iste vrste za oplodnju, kad pronađu partnera, dvije se
jedinke spoje u dijelu spolnih otvora i razmijene spermije, takav oblik
oplodnje naziva se unakrsna oplodnja
- U slučaju da ne mogu pronaći partnera, dvospolci su primorani
razmnožavati se samooplodnjom, ta se pojava najčešće javlja kod
organizama koji žive kao nametnici
- Spužve i žarnjaci jednostavnije su skupine beskralježnjaka koje žive
uglavnom sjedilačkim načinom života. Većinu vremena razmnožavaju
se nespolno-pupanjem. Na tijelu odrasle životinje mitozom se počne
razvijati novi ogranak koji zovemo pup