Pepoznavanje stanica i reakcije organizama

VIRUSI I PRIONI

Virusi

- Obligatni stanični paraziti

- Vidljivi elektronskim mikroskopom (30-300 nm, n=10 -9)
- Virologija – znanost koja proučava viruse
- Na granici živog i neživog
- Koristi se materijalima i energijom stanice

3 skupine virusa: virusi bakterija, arheja i eukariota

Primjeri virusa: adenovirus, virus herpesa, virus boginja (najopasniji), bakteriofag...

Svojstva:

Neživog svijeta Živog svijeta

Nemaju staničnu građu Umnožavanje u živoj stanici
(replikacija)
Nemaju vlastiti metabolizam Živ je tek kada uđe u stanicu
Ne hrane se Evolucija
Ne dišu Prilagodbe
Ne rastu
Ne izlučuju
KRISTALIZACIJA

Liza – razlaganje nečega

LITIČKI CIKLUS
Litički ciklus- bakteriofag (umnožavanje)

Građa virusa

- Jednostavno – 1 vrsta nukleinskih

kiselina
- DNA / RNA virusi + prosteinski omotač
+ (neki imaju ovojnicu sa izboljcima-
sastavljena od proteina, lipida,
ugljikohidrata)

INFEKCIJA:
 - svi stanični procesi zbivaju se uz utrošak energije staničnih molekula ATP
- parazitirajući na molekularnoj razini, virusi se koriste samo metaboličkim
procesima domaćinske stanice
- u domaćinsku stanicu prilikom infekcije unose samo genski program za
replikaciju svojih čestica zbog toga viruse ne smatramo organizmima
- umjesto da provodi vlastite sintetske procese zaražena stanica se koristi svojim
potencijalom za sintezu virusnih molekula
- virusi uzrokuju bolest domaćina zbog toga što:
a) neki razaraju stanicu pri oslobađanju svojih čestica
b) neki uvjetuju da imunosni sustav organizma napadne vlastitu stanicu i
uništi je
c) neki mogu prouzročiti nastanak tumora

Uzrokuju bolesti – VIROZE

→ mogu napasti biljke, životinje, gljive, protiste

→ prenose se : dodirom, zrakom, vodom, tjelesnim tekućinama (krv, slina, spolni put),
putem vektora (komarci, krpelji...) – arbovirusi

→ antivirusni lijekovi

→ viroze: prehlada, gripa, ospice, zaušnjaci, hepatitis B/C , vodene kozice, herpes...
AIDS, dječja paraliza, bjesnoća, tumor – teške bolesti

Epidemija- naglo oboljevanje većeg broja ljudi na određenom području u kratkom

razdoblju

Endemija – pojava neke bolesti koja zahvaća velik broj osoba na ograničenom prostoru
tijekom neograničeno dugo vremena

Pandemija – širenje neke bolesti na velika prostranstva odnosno na više država / cijeli
kontinent / cijeli svijet ...

LIJEČENJE:
 - lijekovi koje primjenjujemo najčešće ne pomažu u uništavanju virusa, samo
olakšavaju simptome bolesti
- lijekovi protiv virusa su malobrojni
- postoje lijekovi protiv herpesa ili HIV-a i djeluju
- prevencije protiv širenja bolesti - cijepljenje protiv virusnih bolesti

VRSTE VIRUSA (oblici):

1) RNA : HIV, Ebola virus, virus gripe, virus bjesnoće, Rota virus
2) DNA: Hepatitis B, Adenovirus, Humani papiloma virus (HPV), Herpes simplex
virus

VAŽNOST VIRUSA:

1) Ekološka: mogu zaraziti veliki broj mikroorganizama, razarajući njihove stanice

utječu na protokol i kruženje energije u vodenim staništima

2) Evolucijska : utječu na evoluciju živih organizama

LUCA-preteča stanice koja je za ostale bitna, probrazba iz RNA u DNA

3) Medicinska: uloga u genskoj terapiji, liječenju raka i nekih genskih bolesti

- Virusi su se koristili za liječenje prije antibiotika (dolazi antibiotska era) ;

znanstvenici žele postantibiotsku eru (bakterije: dobre u probavi, razgrađuju
neke tvari) jer smatraju da antibiotici uništavaju i dobre bakterije – zato se uz
antibiotik uzima i probiotik
- Bakteriofag – dobar, napada loše bakterije

Prioni
 - Proteinska infektivna čestica malene molekule, izgrađena isključivo od proteina,
ne sadrže ni RNA ni DNA
- U stanici se nalazi neki gen koji služi za nastanak priona, ako gen mutira onda
nastanu patogeni prioni koji mogu zaraziti „dobre“ prione
- Prionske bolesti zahvaćaju CNS (središnji živčani sustav)
- Izuzetno otporni

Scrapie (kod ovaca; češkanje →opada im runo →dovodi do smrti ovaca) – ljudi nisu
znali da je zarazna, samlili kosti ovaca koristili kao brašno i time hranili goveda, tako se i
govedo zarazilo GOVEĐIM/KRAVLJIM LUDILOM

Creutzfeldt – Jakobova bolest: degenerativna bolest koja pogađa mozak – gubitak

ravnoteže, neusklađeni pokreti, demencija...

KURU bolest – sindrom histeričnog smijeha; zamjećena na gvineji (kod domorodaca) –

pojava kanibalizma ljudi zaraženi prionima u mozgu

Viroidi

- Čestice isključivo od RNA kiseline i napadaju biljke (agrume, kokosovu palmu,

najčešći – viroid vretenastog gomolja krumpira)

CIJEPLJENJE/VAKCINACIJA

- 1. Cjepivo protiv neke virusne bolesti primjenio – Edward Jenner, 1776.g.

- Protiv velikih boginja
- Koristio virus kravljih boginja i cijepio dječaka koji je nakon toga bio imun na
velike boginje
- Krava – lat. Vacca – vakcinacija

MIKROBIOTA – svi mikroorganizmi (bakterije, gljive, virusi) koji žive na ljudskom

tijelu; najveći dio otpada na bakterije

ORGANIZACIJA NASLJEDNE TVARI I STANIČNI CIKLUS

 - U eukariota nasljedna tvar je smještena u jezgri – DNA

- Stanica nije u diobi – - Stanica je u diobi – mitoza i

interfaza / međufaza mejoza

Nasljedna tvar (DNA)

Kromatin kromosom

Biokemijski su jednaki

KROMOSOM

- Nastaje spiralizacijom kromatina (1000 puta manji i deblji)

- Broj kromosoma je stalan i karakterističan za
određenu vrstu
- Centromera (pričvrsnica) – spaja kromatide s
diobom vretena

ČOVJEK

Tjelesne stanice (diploidne, 2n) Spolne stanice (gamete, haploidne, n)

- 46 kromosoma (23 para) - 23 kromosoma
- Od toga su 44 tjelesna kromosoma – - Od toga su 22 tjelesna (autosomi) + 1
autosomi + 2 spolna kromosoma – spolni (gonosomi)
gonosomi (ženski-xx, muški-xy) - Ženski-x (100% gameta), muški x
KARIOGRAM – grafički prikaz homolognih kromosoma (kromosomi dolaze u paru u
tjelesnoj stanici – 1 kromosom od oca,a drugi od majke) koji su poredani po veličini i
obliku, na njima se na određenom mjestu nalaze geni za isto svojstvo

GEN

- Materijalna osnova nasljeđivanja tj. dio molekule DNA koji nosi uputu odnosno
informaciju za građu i svojstvo nekog proteina (bjelančevine, aminokiseline-
osnovni dio proteina)
- Proteini – izuzetno bitni jer izgrađuje naše tijelo te brojne strukture poput
enzima (biokatalizatori), hormona, protutijela, kolagen, keratin, niozin, aktiv...

Stanični ciklus:

1. Interfaza/međufaza – u njoj se odvija rast ii prisutna je velika mezabolička

aktivnost
2. Mitoza i mejoza – dioba stanica

INTERFAZA

- Dijeli se na 3 podfaze:
1. G1 – rast stanice, nastajanje staničnih organela, sinteza proteina (histoni)
2. S – udvostručavanje molekule DNA (jednostruki kromosom postaje
dvostruki) – semikonzervativna replikacija – udvostručavanje
3. G2 – priprema za diobu i sinteza proteina

G0 – živčane stanice, NE dijele se

 - Lanci dvostruke molekule DNA razdvajaju se i svaki od njih je kalup prema kojem
se pomoću enzima DNA-polimeraze sintetizira novi lanac
- Tako svaka od 2 nastale molekule ima 1 istari i 1 novi lanac

MITOZA

- Dioba tjelesnih stanica u kojoj iz jedne stanice koja ulazi u diobu i nastaju dvije
nove stanice
- Služi za razmnožavanje; dvojna dioba

Embriogeneza: Zigota-morula-blastula-gastrula

Uloga: omogućava rast i obnavljanje tkiva mnogostaničnih organizama i nespolno

razmnožavanje jednostaničnih organizama (bakterije-dvojna dioba)

Faze mitoze:
1. Profaza
- Formiranje kromosoma
- Kromosomi su dvostruki-svaki kromosom građen je od dvije sestrinske
kromatide
- Oblikovanje diobenog vretena
- Prije profaze mora se dogoditi semikonzervativna replikacija
- Nema biokemijske razlike između krimatina i kromosoma , kromosomi nastaju
spiralizacijom kromatina
- Jezgrina ovojnica se raspada
- Centromera-niti diobenog vretena spojene na nju

2. Metafaza
- Kromosomi maksimalno spiralizirani
- Smješteni u skvatorijalnoj ravnini
- Najbolje vidljivi
- Centromera veže kromosome za diobeno vreteno
- Kariogram – spolni kromosomi zadnji

3. Anafaza
- Razdvajanje sestrinskih kromatida prema suprotnim polovima stanice
- Preduvjet za raspodjelu istog genskog materijala kod kćeri (interfaza)

4. Telofaza
- Dioba citoplazme (dijeljenje/raspodjela citoplazme) – citokineza
 - Nastanak dviju stanica kćeri
- Jednostruki kromosomi (sadrže samo jednu molekulu DNA) – 2n broj
kromosoma

MEJOZA

- Dioba tjelesnih stanica u kojoj iz jedne tjelesne stanice (diploidne) nastaju 4

spolne (haploidne)