Imunosni sustav

Patogeni:
-Uzročnici bolesti
•Virusi, bakterije, gljivice, jednostanični i višestanični paraziti
•Ometaju homeostazu organizma, uzrokuju alergije, upale ili poremećaje
•Nalaze se svuda oko nas –Zašto nismo stalno bolesni?
IMUNOSNI SUSTAV –prepoznaje i napada patogene

•PERIFERNI IMUNOSNI SUSTAV

1.prsna žlijezda (timus)
2.slezena
3.krajnici
4.limfni čvorovi
5.tkivo uz dišni, probavni i mokraćno spolni sustav

•SREDIŠNJI IMUNOSNI SUSTAV

1.koštana moždina
2.limfociti i antitijela
-Zadužen za proizvodnju stanica
važnih za obranu tijela –LEUKOCITI
•Razvoj i održavanje imunosnog sustava
–timus i koštana moždina

Antigeni (imunogeni):
•svaki čimbenik koji može pokrenuti reakciju imunosnog sustava
•najčešće proteini
•najčešće ulaze kroz dišni i probavni sustav, oštećenu kožu ili sluznicu
•Imunosna reakcija(upalni proces):

Imunost - fiziološka sposobnost organizma da se brani od štetnih djelovanja mnogih čimbenika

Prirođena (nespecifična) imunost
•prva reakcija organizma pri pokretanju imunosnog
odgovora
•čine ju nespecifična antitijela koja dobivamo od majke
•Plazmatskičimbenici
•Fagociti–stanice koje sudjeluju u nespecifičnoj
imunosti
–neutrofilni granulociti i tkivni makrofagi (nastaju od
monocita)
•Makrofagi nakon fagocitoze antigena informacije o
njima prezentiraju limfocitima – pokretanje specifične
imunosti

Stečena imunost:
razvija se tijekom života, u dodiru s određenim antigenom
•LIMFOCITI –stanice nositelji specifične imunosti
–limfociti B (nositelji humoralne ili serumske imunosti)
–limfociti T (nositelji stanične imunosti)

Limfociti B
•Limfociti B nakon dodira s antigenom sazrijevaju u plazma-stanice koje izlučuju specifična antitijela –proteine
imunoglobuline
•Nastaju i memorijske stanice koje pamte antigen s kojim su bile u dodiru

Limfociti T
•Sazrijevaju u timusu
•Na površini imaju receptore za antigen i njima se vežu na njegovu površinu → postaju aktivni
•Različiti načini djelovanja:
1.Izlučuju toksine izravno u stanice patogena
2.Lučetvari koje pojačavaju djelovanje ostatka imunosnog sustava
3.Stvaraju memorijske stanice –stečena imunost

Imunost je kontrolirana mehanizmom negativne povratne sprege

•Povećana konc. antigena u organizmu povećava konc.
limfocita i antitijela u krvi
•Opadanjem konc. antigena smanjuje se
i imunosna reakcija organizma

Vrste imunosnih reakcija

a)primarna imunosna reakcija –organizam je
prvi puta u dodiru s antigenom, potrebno je dulje
vrijeme dok organizam ne proizvede specifična antitijela
b)sekundarna imunosna reakcija –u dodiru s antigenom koji je već
poznat→ brža zbog već postojećih antitijela

Vrste imunosti
•aktivno stečena imunost –organizam ju sam stvara nakon dodira
s antigenom
a)prirodnim putem –kada prebolimo neku bolest
b)umjetnim putem –unošenje antigena u organizam cijepljenjem

•pasivno stečena imunost – organizam ne stvara antitijela nego ih dobije gotova

a)prirodnim putem –antitijela dobivena od majke (posteljica, kasnije kolostrum)
b)umjetnim putem –davanje već gotovih antitijela nastalih imunizacijom druge jedinke

Bolesti i poremećaji imunosnog sustava

•bolest stečene imunodeficijencije
•uzročnik: virus HIV-a
•uništavanje T –limfocita
•prenošenje: spolnim kontaktom i krvlju

•Autoimune bolesti: Lupus, reumatoidni artritis, Chronovabolest

Alergije –imunosna preosjetljivost

•imunosni sustav reagira burno na tvari koje nisu štetne za organizam
•posredničke stanice imunosnog sustava (mastociti) luče HISTAMIN
•histamin –djeluje kao vazodilitator
•teži oblik: alergijska astma
•anafilaktički šok –može uzrokovati smrt

Transplatacije
•Obavezna tipizacija tkivnih antigena
•Transfuzija krvi –u slučaju krive krvne grupe može doći do aglutinacije ili hemolize
•0 univerzalni davatelj

Virusi
Podjela virusa:
1.virusi bakterija (bakteriofazi)
2.virusi arheja
3.virusi eukariota

VIROLOGIJA – znanstvena disciplina koja proučava viruse

Građa - nemaju staničnu građu ni vlastiti metabolizam, neki virusi imaju sposobnost kristaliziranja, umnažaju se
u tijelu domaćina
viroze – bolesti prouzrokovane virusima
cijepljenje – način zaštite od nekih virusnih bolesti
Životinje – slinavka, šap
– ptičja gripa, bjesnoća – prenosive na ljude
Čovjek – prehlada, gripa, ospice, zaušnjaci, hepatitis, vodene kozice, herpes, AIDS, dječja paraliza, HPV,
encefalitis, žuta groznica,….
Biljke – mozaična bolest

Bakteriofag:
-Primjena protiv patogenih bakterija
-Za razliku od antibiotika ciljaju na točno određene bakterije
-iznimno specifični
-ne škode našim dobrim bakterijama

Važnost virusa:
-virusi mogu zaraziti veliki broj mikroorganizama, te razarajući njihove stanice utjecati na protok i kruženje
energije u vodenim staništima
-utječu na evoluciju živih organizama
-Prijelaz sa RNA na DNA
-uloga u genskoj terapiji, liječenju raka i nekih genskih bolesti
-Modeli za istraživanje osnovnih načela molekularne genetike

Prioni:
-eng. Proteinaceous infectious particle – proteinska infektivna čestica
-malene molekule, izgrađene isključivo od proteina, ne sadrže nukleinsku kiselinu
-prionske bolesti zahvaćaju središnji živčani sustav
-Patogeni prion djeluje na normalne mijenjajući im strukturu
-primjer: goveđe ludilo, Creutzfeldt-Jakobova bolest

Što su prioni?
Kako uzrokuju bolesti?
Koje prionske bolesti mogu zahvatiti i čovjeka?
Što je Kuru i kako nastaje?
Mogu li prioni biti korisni? Koriste li se prioni u medicini?
Postoji li način liječenja prionskih bolesti?
Organizacija nasljedne tvari i stanični ciklus

Organizacija nasljedne tvari

•molekula DNA –smještena u jezgri eukariotske stanice
•molekula DNA + proteini → kromatin
•kromosom–maksimalno spiralizirani kromatin
•broj kromosoma u staničnoj jezgri određuje vrstu
•u tjelesnim stanicama broj kromosoma je diploidan (2n) , dok je u
spolnim stanicama haploidan(n)

Broj kromosoma u čovjeka:

•u tjelesnim stanicama:
2n = 44 + XX ili 2n= 44 + XY
•u spolnim stanicama:
n = 22 + X ili n = 22 + Y

•homologni kromosomi –nose gene za ista svojstva, jedan od majke drugi od oca
KARIOGRAM –homologni parovi kromosoma poredani po veličini

Geni
•nose uputu za izgradnju stanice, odnosno sintezu proteina i određuju nasljedno svojstvo
•pohranjeni u molekuli DNA
•dominantni geni –njihov utjecaj ispoljava se u fenotipu (npr. gen za smeđu boju očiju)
•recesivni geni –njihov utjecaj ispoljava se u fenotipu samo onda kada stanica nosi oba seta recesivnih gena
(npr. gen za plavu boju očiju)

Stanični ciklus
•izmjena faze rasta i diobe stanice
•interfaza (međufaza) –razdoblje između dviju dioba – udvostručenje molekule DNA (sastoji se od G1, S i G2
faze)

•G1(eng. gap) –sinteza proteina, rast stanice i umnožavanje organela

•S(eng. synthesis) –DNA se udvostručuje
•G2–priprema za diobu, sinteza proteina
•G0 –ovu fazu imaju samo stanice koje se ne dijele, npr. Živčane stanice su uvijek u ovoj fazi
1. Ako neki organizam ima diploidni broj (2n) kromosoma 26, koliki će biti broj kromosoma u
njegovim:
a)Tjelesnim stanicama?
b)Spolnim stanicama?

2. U jezgri stanice u interfazi nalazi se kromatin, dok su u vrijeme diobe u stanici vidljivi
kromosomi. Objasni zašto je to tako.

3. Kako je građen kromosom?

4. Što su geni i gdje su smješteni?

5. Objasni činjenicu da je broj kromosoma karakterističan i stalan za svaku vrstu.

6. Kakvi su to homologni kromosomi?

7. Precrtaj prikazani kromosom i označi sestrinske kromatide. Zašto ih tako zovemo?