Geni i interakcija gena

FARIS MEKIĆ; IV5

 Geni su segmenti deoksiribonukleinske kiseline (DNK) koji sadrže kod za specifični
protein koji djeluje u jednoj ili više vrsta stanica u tijelu. Kromosomi su strukture
unutar stanica koje sadrže gene te osobe.

Geni su sadržani u kromosomima koji su u staničnoj jezgri.

Hromosom sadrži stotine do tisuće gena.

Šta su geni?
Svaka ljudska stanica sadrži 23 para kromosoma, ukupno 46 kromosoma.

Osobina je bilo koja karakteristika određena genom i često je određena s više od

jednog gena.

Neke osobine su uzrokovane mutiranim genima koji su ili naslijeđeni ili su rezultat

nove mutacije.
Uloga proteina u nasljeđivanju

 Proteini su vjerojatno najvažnija vrsta materijala u tijelu. Proteini nisu samo

građevni materijal za mišiće, vezivno tkivo, kožu i druge strukture. Oni su također
potrebni za stvaranje enzima. Enzimi su složeni proteini koji kontroliraju i provode
gotovo sve kemijske procese i reakcije unutar tijela. Tijelo proizvodi tisuće različitih
enzima. Dakle, cjelokupna struktura i funkcija tijela upravljana je različitim vrstama i
količinama proteina koje tijelo sintetizira. Sintezu proteina kontroliraju geni koji se
nalaze na kromosomima.
Kariotip, fenotip i genotip

Genotip (ili genom) je jedinstvena kombinacija gena ili genetskog sastava osobe. Dakle, genotip je kompletan
skup uputa o tome kako tijelo te osobe sintetizira proteine i kako bi tijelo trebalo biti izgrađeno i funkcionirati.

Fenotip je stvarna struktura i funkcija tijela osobe. Fenotip se obično donekle razlikuje od genotipa jer se ne
mogu provesti sve upute u genotipu (ili izraziti). Da li se i kako se gen izražava određuje ne samo genotip već i
okolina (uključujući bolesti i prehranu) te drugi čimbenici od kojih su neki nepoznati

Kariotip je skup svih hromosoma u stanicama osobe.

 1. Mendelov zakon - zakon o jednoličnosti generacije F1 (engl. law of
dominance). Taj zakon govori da križanjem čiste linije jedinki, tj.
homozigotnih roditelja (AA, aa) nastaju potomci generacije F1 koji su
međusobno identični.

Mendelovi
2. Mendelov zakon - zakon segregacije (engl. law of segregation). Zakon
segregacije govori o razdvajanju alela tijekom mejoze u generaciji F2 uz
stalne omjere pojedinih obilježja. Npr., kod monohibridnog križanja s
zakoni dominacijom u generaciji F1 pojavit će se samo dominantna osobina, dok
u generaciji F2 dominantna osobina dolazi u omjeru 3:1.

3. Mendelov zakon - zakon nezavisnog nasljeđivanja (engl. law of

independent assortment). Taj zakon govori o tome da se pojedina
svojstva, koja se nasljeđuju odvojeno, pri križanju dviju jedinki
raspoređuju slučajno, bez nekakva pravila (ako geni za ta dva svojstva
nisu na istom haplotipu, tj. blizu jedan drugom na istom kromosomu).
Interakcija gena

 Organizmi imaju tisuće gena, a kod organizama

koji se spolno razmnožavaju ti geni se uglavnom
asortiraju neovisno jedni o drugima. To znači da
nasljeđivanje alele za žutu ili zelenu boju graška
nije povezana s nasljeđivanjem alela za bijele ili
ljubičaste cvjetove. Ovaj fenomen, poznat kao
"Treći Mendelov zakon" ili "Zakon nezavisnog
nasljeđivanja", pokazuje da se alele različitih
gena izmiješaju kako bi se dobilo potomstvo s
više različitih kombinacija.
HVALA NA PAŽNJI!