Josip Forjan

Prnjavorska 13 b
10 040 Zagreb
josip@kuctravno.hr

PRIJEDLOG PROGRAMA RADA I RAZVOJA

KULTURNOG CENTRA TRAVNO

I. UVOD

U Gradu Zagrebu djeluje trinaest centara za kulturu kojima je osnivač Grad.

Uz knjižnice, centri su glavni nositelji, pokretači i kreatori kulturnih zbivanja na
lokalnoj razini, te su većim dijelom svojih programa usmjereni prema građanima
gradskih četvrti u kojima djeluju. Osim kulturnim djelatnostima, bave se i
obrazovanjem, omogućavaju građanima ostvarivanje kreativnih potencijala, te
cijeloživotno učenje (umjetničke radionice, plesne škole, škole stranih jezika,
glazbene škole, razni tečajevi i dr.). Nekoliko centara specijalizirano je za pojedine
djelatnosti (glazbeni, kazališni, plesni, folklorni, likovni amaterizam i drugo).

II. KULTURNI CENTAR TRAVNO

Međunarodni centar za usluge u kulturi (MCUK) osnovan je 1972. godine
s ciljem da trajno brine o realizaciji Međunarodnog festivala kazališta lutaka (PIF-a)
te da bude realizator raznovrsnih kulturnih i edukativnih projekata na lokalnoj i
međunarodnoj razini. Od 1995. godine sjedište ustanove je u zagrebačkom naselju
Travno u Ulici Božidara Magovca 17. U 2013. godini ustanova mijenja naziv u
Kulturni centar Travno. Centar je organizator i realizator brojnih programa,
događanja i aktivnosti na području kulture i obrazovanja - koncerata, kazališnih
predstava, glazbenih i filmskih programa, dramskih, glazbenih, likovnih, plesnih,
edukativnih i popularnih radionica, seminara, izložbi, predavanja, tečajevi gitare,
sintesajzera i stranih jezika. Centar intenzivno surađuje s nezavisnom kazališnom,
plesnom i glazbenom scenom i sudjeluje u realizaciji njihovih projekata (Triko cirkus
teatar, Planet Art, Kazalište Hotel Bulić, Studio za suvremeni ples, Udruga Ples i
dijete – DaCi Hrvatska, Mala performerska scena i drugi).
Velik dio programa koje Centar organizira profiliran je kvartovski i
namijenjen lokalnoj zajednici – građanima Travnog i Novoga Zagreba. Istovremeno,

1
Centar je organizator Međunarodnog festivala kazališta lutaka PIF-a, te brojnih
lutkarskih projekata, seminara, radionica, predstava i izložbi. Osobito je značajna i
zapažena izdavačka djelatnost specijalizirana i profilirana za područje lutkarske
umjetnosti. PIF je poznati međunarodni festival s pedesetogodišnjom tradicijom.
Jedinstveni je festival u gradu Zagrebu i okuplja najpoznatija svjetska i hrvatska
kazališta i predstave. Uz kazališne predstave, na festivalu se održavaju i brojni
popratni programi: izložbe, promocije, lutkarske radionice, programi na otvorenom. U
proteklih 50 godina na PIF-u je sudjelovalo više od 880 kazališta sa svih kontinenata
svijeta, izvedeno je više od 1980 predstava i 1250 popratnih programa. Svake godine
PIF-ova događanja prati oko 10 do 12 tisuća malih i velikih gledatelja. Najmlađima je
to prvi susret s kazališnom umjetnošću, starijoj djeci prigodan početak školske
godine, a predstave za odrasle potvrđuju da lutkarstvo nije dobna već umjetnička
kategorija.
U sastavu Centra je i podružnica Posudionica i radionica narodnih nošnji
specijalizirana za prikupljanje, izradu, stručnu zaštitu, folklornu i različite druge
oblike primjene narodnih nošnji, folklornih kostima i tradicijskih tekstilnih predmeta.
Organizator je kulturnih i edukativnih programa – koncerata, izložbi, revija, radionica,
tečajeva i seminara kojima se predstavlja tradicijska kulturna baština, revitalizira
tradicijsko tekstilno rukotvorstvo i potiču različiti oblici upotrebe nošnji u
suvremenom životu (projekt primjene tradicijskih motiva i tekstilnog rukotvorstva na
suvremenoj odjeći, stanovanju i suvenirima). U restauratorsko-rekonstruktorskoj
radionici izrađuju se replike narodnih nošnji, povijesnih odora i zastava, te stručno
zaštićuju i obnavljaju oštećene nošnje i tradicijski tekstilni predmeti. Zbirka broji više
od 30 000 raznovrsnih dijelova narodnih nošnji, kostima i folklornih rekvizita. Ima
svojstvo kulturnog dobra jer je 2014. godine stavljena pod preventivnu zaštitu, te
upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu preventivno
zaštićenih dobara. Po djelatnosti i veličini zbirke jedinstvena je ustanova takve vrste u
Republici Hrvatskoj. Sjedište je u Ulici baruna Trenka 1. Pripojena je Centru 1996.
godine odlukom Grada Zagreba o ukidanju Zajednice saveza kulturno-umjetničkih
društava. Istom su odlukom zagrebačkim centrima (CKT Trešnjevka, KC Peščenica i
NS Dubrava) dodijeljene djelatnosti kazališnog, glazbenog, folklornog i plesnog
amaterizma.
Iz specifične organizacijske strukture ustanove i njezine temeljne uloge
pokretača kulturnih zbivanja u lokalnoj zajednici proizlazi raznovrsna programska
fizionomija Centra. Kulturni i edukativni programi namijenjeni su prvenstveno
građanima naselja Travnog, Novoga Zagreba, dok pojedine manifestacije i programi
(Međunarodni festival kazališta lutaka, SMOLA, Gordogan, Otvoreni filmski festival,
New Zagreb jazz meeting) imaju gradski, državni i međunarodni karakter i okupljaju
profiliranu publiku koja dolazi iz raznih dijelova grada. Podružnica se bavi
specijaliziranom djelatnošću vezanom čuvanje i revitalizaciju baštine te kulturno-
umjetnički amaterizam. Obzirom da se radi o jedinstvenoj ustanovi u Republici
Hrvatskoj, njezini kulturni, edukativni i scenski programi namijenjeni su široj
društvenoj zajednici i prelaze gradske i državne okvire (manifestacije „Obnavljamo
baštinu“ i „Etnoriznica“ - radionica tradicijskih tekstilnih vještina).
Strategijsko-organizacijski razvoj Kulturnog centra Travno polazi od
prethodno navedenih strukturnih činjenica, potreba društvene sredine u kojoj djeluje,
odnosno potreba konzumenata kulture i obrazovanja. Centar treba razvijati raznovrsne
programe i usmjeravati ih prema lokalnoj zajednici, gradu kao cjelini i ukupnom
društvu. Istovremeno, treba razvijati specijalizirane programe za određenu vrstu
profiliranih korisnika i posjetitelja. Njihov broj, te stručne kritike pokazuju koliko su
ti programi uspješni, aktualni i potrebni.
Misija
Centar je javna ustanova kulture i obrazovanja otvorena svim članovima
zajednice, koja planira i organizira raznolike kulturne i edukativne programe kako bi se
unaprijedila kvaliteta življenja, predstavilo umjetničko stvaralaštvo (posebice lutkarska
umjetnost), potaklo vlastito stvaralaštvo, učenje kroz cijeli život, te kreativno korištenje
slobodnog vremena. Podružnica je specijalizirana za prikupljanje, izradu, stručnu zaštitu i
različite oblike primjene narodnih nošnji, folklornih kostima i tradicijskih tekstilnih
predmeta.
Vizija
Centar je središte i pokretač kulturnog života lokalne sredine, mjesto
promicanja i difuzije kulture i umjetnosti kroz kreativne projekte i nove trendove. S redište
je edukacije i prijenosa znanja, kreativnog korištenja slobodnog vremena mladih,
odraslih i građana treće životne dobi, obrazovanja kroz cijeli život, poticanja
kulturno- umjetničkog stvaralaštva, te animacije stanovništva svih društvenih i dobnih
skupina u kreiranju i ostvarivanju kulturnih potreba. Ima funkciju razvijati
međusobnu toleranciju, multikulturalnost i sve ono što doprinosi poboljšanju kvalitete
života u zajednici. Podružnica kao specijalizirana djelatnost ima funkciju čuvanja

3
tradicijske kulturne baštine i revitalizacije tradicijskog tekstilnog rukotvorstva.
Ciljevi
Ciljevi Kulturnog centra Travno su omogućavanje stanovništvu lokalne
sredine i cijeloga grada ostvarivanje različitih kulturnih potreba u svrhu ostvarenja
kreativnih potencijala, umjetničkog izražavanja, podizanja opće kvalitete života, te
sudjelovanje u procesu obrazovanja tijekom cijelog života. Centar se mora profilirati
kao bitan čimbenik u stvaranju kulturnih navika i zadovoljavanju kulturnih potreba
društvene zajednice, poboljšanja kvalitete življenja, poticanje svijesti o umjetnosti,
ekologiji, promicanje odgovornosti pojedinaca i društvenih skupina, kulture nenasilja,
tolerancije i demokracije.
Centar treba intenzivirati suradnju s nezavisnom kazališnom, plesnom i
glazbenom scenom i postati središte realizacije njihovih projekata. Kao organizator
Međunarodnog festivala kazališta lutaka treba usmjeravati posebnu pozornost na
lutkarstvo i izdavačku djelatnost specijaliziranu za područje lutkarske umjetnosti.
Podružnica treba osmišljavati programe zaštite i revitalizacije tradicijske
baštine, njezine prezentacije u Hrvatskoj i svijetu, te poticati svijest i skrb o
kulturnom naslijeđu.
Radi ostvarenja ciljeva ustanova se mora umrežiti sa srodnim kulturnim,
odgojno-obrazovnim, znanstvenim, muzejskim ustanovama, udrugama i istaknutim
umjetnicima.
Organigram Kulturnog centra Travno

III. PROGRAM RAZVOJA USTANOVE I PROGRAMSKE

 SMJERNICE
Osnovna analiza stanja
Swot analiza
S – Strenghts / Snaga
-tradicija, dugogodišnje iskustvo u organizaciji svih oblika kulturnih programa,
-lokacija (plato Mamutice u kojoj živi oko 5.000 stanovnika,
-dobar partnerski odnos s lokalnom samoupravom, gospodarskim subjektima i
odgojno-obrazovnim ustanovama na području Novog Zagreba,
-raznolikost, kvaliteta programa i dostupnost svim dobnim skupinama,
-u velikom postotku osiguran osnovni proračun (Grad Zagreb kao osnivač
Ministarstvo kulture kao financijer po projektima)

W – Weaknesses /Slabosti
- nedostatak programskih sredstava,
- nedostatak sponzorskih i donatorskih sredstava i izvora financiranja iz europskih
fondova, nedovoljno razvijen alternativni sustavi financiranja,
- nedostatak kadrova koji bi provodili europske projekte,
- nedostatak sredstava za permanentno educiranje kadrova,
- nedovoljna zastupljenost u medijima,

O – Opportunities / Mogućnosti
- potreba za povećanjem kvalitete života lokalne zajednice i šire,
- programi za sve dobne skupine, raznolikost programa,
- povezivanje s umjetnicima koji djeluju u lokalnoj zajednici,
- centar kao središte kazališnog, glazbenog i alternativnog života u Novom Zagrebu
i kao jak lutkarski centar i centar tradicijske kulture (Posudionica narodnih nošnji),
- umrežavanje i uključivanje u EU projekte,

T – Threats / Prijetnje
- nesigurnost u financiranju i stalno umanjivanje materijalnih i programskih
sredstava,
- teža ekonomska situacija, manji broj upisanih polaznika u edukativne programe,
nedostatak kulturnih potreba,
- česte promijene zakona, birokracija,

5
Opći ciljevi, zadaće i ciljne skupine
Opći ciljevi programa su: povećanje broj programa u skladu s iskazanim
potrebama stanovništva, diverzifikacija programa, dostupnost programa svim
dobnim skupinama, osobito socijalno ugroženim skupinama i osobama s posebnim
potrebama, ostvariti veću prepoznatljivost u lokalnoj zajednici i šire, povećati broj
korisnika, poticanje kreativnosti i povećanje zanimanja za umjetnost i kulturu,
jačanje suradnje sa nezavisnim udrugama, školama, vrtićima, umirovljeničkim
domovima, partnerstvo i umrežavanje na razini kvarta, grada, županije, države i
Europe (Mreža zagrebačkih centara za kulturu koja bi značajno pridonijela
očvršćivanju i pozicioniranju centara, omogućila razmjenu poslovnih procesa,
lakše sudjelovanje u EU projektima), povećanje postotka samofinanciranja,
diverzifikacija izvora prihoda, prikupljanje donacija i sponzorstava, uključivanje u
rad volontera i vanjskih stručnih suradnika, edukacija zaposlenika.

Zadaća Centra je kontinuirano pratiti, istraživati i analizirati potrebe

korisnika iz lokalne zajednice i građana Zagreba, te sukladno tome poboljšavati
kulturnu ponudu. Programima je potrebno je razvijati kulturnu raznolikost, čuvajići
istovremeno lokalni, zavičajni identiteta u suradnji s ostalim obrazovnim i
baštinskim ustanovama. Posebnu brigu treba posvetiti programima za djecu i
mlade, osobe s posebnim potrebama, osobe treće životne dobi, nezaposlene i
socijalno ugrožene. Pojačanim marketinškim i promotivnim aktivnostima potrebno
je upoznati građane s djelovanjem Centra.
Korisnici programa su građani iz lokalne zajednice ali i šire uključujući i
turiste. Ciljne skupine korisnika programa su: djeca predškolskog i školskog
uzrasta, mladež, odrasli, treća životna dob, osobe s posebnim potrebama, socijalno
ugrožene osobe, volonteri, stručna publika i kritika.
Učinkovitost i utjecaj
Očekivani rezultati su; rast broja i promjena profila korisnika, razvoj programa
i međunarodnih manifestacija (PIF, Obnavljamo baštinu), zadovoljavanje obrazovnih
i kulturnih potreba korisnika, kreativno provođenje slobodnog vremena, dostupnost
programa svim ciljnim skupinama, cjeloživotno učenje, stjecanje socijalnih vještina i
umijeća (tolerancije, dijaloga, timskog rada), stručno unapređivanje redovne
djelatnosti, javna prepoznatljivost ustanove u javnosti i stručnim krugovima, aktivni i
angažirani zaposlenici, suradnje i umrežavanja, veći broj volontera i vanjskih stručnih
suradnika, promjena izvora prihoda, bolja tehnička opremljenost, prepoznatljivost u
društvu i podrška lokalnih vlasti.

Strategije razvoja
U skladu s načelima decentralizacije i demokratizacije kulture, Centar treba
biti u službi svojih korisnika i oni moraju iskazivanjem vlastitih potreba određivati
smjerove kulturne politike i razvoja. Naglasak treba biti na kulturnom pluralizmu i
zadovoljavanju multikulturalnih potreba koje će istovremeno zadovoljavati načela
kvalitete i kriterija javnih potreba u kulturi Grada. U kreiranju kulturne politike
trebaju sudjelovati umjetnici, stručni suradnici (kreativni ljudski potencijal), građani
svih dobnih skupina, lokalne umjetničke udruge, asocijacije civilnog društva i tijela
lokalne uprave.
U skladu s načelima intersektorske suradnje s profesionalnim ustanovama
(kazalištima, koncertnim dvoranama, galerijama, knjižnicama, kinima, muzejima),
Centar treba nadopunjavati njihove djelatnosti edukativnim programima i biti mjesto
razvijanja kreativnog stvaralaštva, stjecanja prvih znanja i praktičnih iskustava u
umjetničkom izražavanju, te stjecanja navike posjećivanja takvih ustanova i kulturnih
događanja. Treba postati pokretač širenja kulture na lokalnoj, gradskoj i međunarodnoj razini.
Elementi strategije programsko-organizacijskog razvoja su rast organizacije,
unošenje promjena i povećanje broja programa te razvoj publike. Sukladno
planiranim projektima potrebno je angažiranje vrsnih stručnjaka sa specifičnim
znanjem i kreativnim entuzijazmom. Sukladno strategiji umrežavanja potrebno je
razvijati partnerstvo, umrežavanje, internacionalizaciju u suradnji s ostalim gradskim
centrima za kulturu (osnivanje udruge Mreža zagrebačkih centara za kulturu), s
kazalištima, filmskim festivalima i organizacijama, muzejima, udrugama, školama i
vrtićima, osnažiti, obogatiti i razvijati programske sadržaje. Potrebno je razvijati
suradnju na svim razinama - kvartovskoj, gradskoj, županijskoj, državnoj i
međunarodnoj razini. Treba poticati intersektorsko povezivanje i aplicirati na EU
fondove te tako financirati i smanjiti troškove programa. U skladu sa strategijom
pozicioniranja u javnosti i razvoja prepoznatljivosti potrebno je stvarati pozitivni
imidž Centra, afirmirati ga kao informacijski punkt lokalne zajednice, središte
kulturnih aktivnosti i stjecanja znanja, te mjesto susreta. Rezultati izgrađivanja
prepoznatljivosti su veća uočljivost/dostupnost, porast pozitivnog imidža, kvalitetnije
informiranje javnosti, širenje broja korisnika, te podizanje kvalitete kulturnog života.

7
 IV. RAZVOJ PROGRAMA
Osnovni preduvjet razvoja kulturnih i edukativnih programa je bilo dobivanje
na korištenje cijele zgrade Društveno-kulturnog doma Travno sa Scenom Travno,
plesnim dvoranama i učionicama. Uređenjem galerijsko-multimedijskog prostora
EtnoArt galerije i preseljenjem dijela zbirke nošnji i djelatnosti u Travno, stečeni su
uvjeti za daljnji razvoj djelatnosti i programa Podružnice.
U sljedećem mandatnom razdoblju potrebno je poticati sljedeće:
1. daljnji razvoj kulturnih i edukativnih programa namijenjenih lokalnoj
zajednici te profiliranje Centra kao bitnog čimbenika u stvaranju
kulturnih navika i zadovoljavanju kulturnih potreba društvene zajednice.
Odlukom o promjeni naziva, koju je Gradska skupština Grada Zagreba
donijela 20. prosinca 2012. godine, naziv ustanove promijenjen je u Kulturni
centar Travno. Nazivom je određena i nova programska koncepcija, te
primarna usmjerenost na posjetitelje iz lokalne zajednice. Širinom
programskih sadržaja iz područja kulture i obrazovanja, koje u okviru upisane
djelatnosti Centar obavlja, kulturnom ponudom i programima zadovoljavaju se
prije svega potrebe stanovnika naselja Travno i Novog Zagreba, a zatim i
ostalih građana i posjetitelja grada Zagreba. Jedna od najznačajnijih lokalnih
javnih manifestacija su „Dani Travnog“, mozaični program koji predstavlja
brojne amaterske umjetnike, stvaratelje i sportaše koji djeluju i žive na
području Novog Zagreba. Centar obogaćuje kulturnu ponudu na području
Novog Zagreba i omogućuje građanima da kvalitetne odgojne i umjetničke
programe mogu pratiti u svom kvartu.
2. razvoj edukativnih programa i prijenosa znanja, kreativnog korištenja
slobodnog vremena mladih, odraslih, a osobito građana treće životne
dobi, te sudjelovanje u procesu stvaranja kulturnih navika i obrazovanja
tijekom cijelog života kroz različite glazbene, filmske, dramske, likovne,
plesne, informatičke edukativne i popularne radionice, seminare, predavanja,
tečajeve,
3. programsko povezivanje Centra s odgojno-obrazovnim i kulturnim
ustanovama u naselju Travno i Novom Zagrebu (dječji vrtići, osnovne
škole, knjižnica, gimnazije, srednje škole, đački domovi, MSU) na način da
Centar osmišljava programe koji nadopunjuju odgojno-obrazovni proces,
kulturološke i umjetničke nastavne predmete (programi Smola – smotra
 osnovnoškolskog lutkarskog stvaralaštva, Gordogan – srednjoškolsko literarno
stvaralaštvo, Film u školi, Crtić za vrtić, filmske matineje, kulturološka
predavanja, predstave, pričaonice, radionice i seminari), odnosno da Centar
postaje mjesto realizacije njihovih kulturnih programa (Lidrano, Dani
Frankofonije, promocije knjiga, izložbe, ekologija),
4. proširiti programsko uključivanjem Centra u gradske i državne projekte
poput Noći kazališta, Noći muzeja, Dana lutkarstva, kvARTure – mreže
zagrebačkih centara, gradskih manifestacija Dan maturanata, Advent i Nova
Godina u Zagrebu, te različitih glazbenih, filmskih, plesnih i kazališnih
projekata,
5. razvoj programske suradnje s nezavisnim kazališnim i plesnim
umjetničkim udrugama, ulaganje financijskih sredstava u njihove projekte i
pružanje tehničke podrške ustupanjem prostora, ljudskih i tehničkih resursa,
pozicioniranje pojedinih udruga na Sceni Travno kao matičnoj sceni (poput
Triko cirkus teatra, Planet Arta, Kazališta Hotel Bulić, Studija za suvremeni
ples, Udruge Ples i dijete – DaCi Hrvatska, Male performerske scene i drugih).
Iskustva su pokazala da je Scena Travno zbog veličine i tehničkih mogućnosti
primjerena za plesne i glazbene programe, te alternativne kazališne projekte,
6. uključivanje u model javno-privatnog partnerstva (civilno-javnog
partnerstva), suradničkog djelovanje javnog i civilnog sektora, uključivanje
različitih umjetničkih, kulturnih i društvenih praksi u kulturni sustav, model
drugačijeg načina upravljanja prostorom i drugi tip sadržaja, čime bi se
unaprijedili kulturni programi Centra, a i oblik izravnog uključivanja građana
u procese kulturne proizvodnje, uključivanje u edukacijsko-istraživački te
motivacijski program Zaklade Kultura nova o pristupima sudioničkom
upravljanju u kulturnim institucijama te prednatječaj EU-projekta o potporama
razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi koji provodi Ministarstvo kulture,
koji će neovisnom kulturnom i umjetničkom sektoru omogućiti brži razvitak, a
time i jačanje konkurentnosti na gradskoj kulturnoj i umjetničkoj sceni,
natječajem financiranim iz Europskog socijalnog fonda podupirale bi se,
između ostalog, implementacije participativnih praksi u postojeće centre za
kulturu te razvoj društveno-kulturnih centara kao novih oblika suradnje javnog
i civilnog sektora.
7. razvoj programa na otvorenom (plato mamutice, južna terasa Centra i

9
 parkovi u neposrednoj blizini) i ekoloških programa koji oživljavaju urbani
prostor mamutice, doprinose prepoznatljivosti ustanove u lokalnoj zajednici i
omogućavaju građanima da ne budu samo promatrači, nego i kreatori,
stvaratelji i sudionici programa (poput otvorenog filmskog festivala, filmskih
projekcija i igraonica, kreativnih radionica za vrijeme školskih praznika,
ekoloških radionica, likovnih kolonija, fašničkih, uskrsnih, adventskih i
božićnih programa),
8. povećanje međunarodne kulturne suradnje, te regionalno kulturno
povezivanje kroz programe PIF-a i ostale kulturne programe, (participiranje u
međunarodnim projektima kulture, povlačenje financijskih sredstava iz
kulturnih fondova, iskorištavanje međunarodnih veza i ugleda stečenog
organizacijom međunarodnog lutkarskog festivala PIF-a, povezivanje sa
srodnim ili sličnim asocijacijama i ustanovama, te istaknutim pojedincima radi
ostvarivanja zajedničkih projekata),
9. razvoj međugradske kulturne suradnje i povezivanje sa srodnim
kulturnim ustanovama u zemlji (centrima za kulturu, lutkarskim
kazalištima, muzejima, nezavisnim udrugama),
10. redefiniranje programa Međunarodnog festivala kazališta lutaka PIF-a;
Festival treba povezati sa srodnim festivalima u regiji (tematski i terminski),
osobito s festivalom LUTKE, Ljubljana, Slovenija i Međunarodnim festivalom
kazališta za djecu, Subotica, Srbija. Cilj povezivanja je dovođenje kvalitetnijih
predstava, te smanjenje troškova zajedničkim financiranjem gostovanja
kazališta. Suradnja sa subotičkim festivalom i Mini teatrom iz Ljubljane bi se
očitovala kroz međunarodni projekt u kom bi PIF sudjelovao svojim
resursima: izdavačkom djelatnošću i lutkarskim radionicama za djecu i
odrasle, predstavama u produkciji Kulturnog centra Travno (studentske
predstave, Triko cirkus teatar i sl.). Mini teatar bi sudjelovao produkcijom
predstava i izložbi lutaka, a subotički festival promocijama knjiga i
znanstvenim forumom o lutkarstvu. Također, treba intenzivirati suradnju s
veleposlanstvima i inozemnim institucijama kulture u Zagrebu u cilju
osiguravanja pomoći pri realizaciji festivala (dovođenje poznatih kazališta,
smještaj).
Vodeća smjernica PIF-a bio bi povratak dječje publike festivalu. Na osnovi
ovogodišnjeg iskustva, to se najlakše postiže uz pomoć odgajatelja i učitelja koji
 će organizirano dovoditi djecu na predstave animirani likovnim natječajem
„Maska, lutka… PIF“, kao i drugim oblicima promidžbe. Stoga programska
politika Festivala treba ići u pravcu veće zastupljenosti predstava za djecu.
Predstave za djecu treba disperzirati po zagrebačkim kvartovima, odnosno
centrima za kulturu kako bi bile dostupnije malim posjetiteljima. Predstave za
odrasle trebaju biti visoke umjetničke razine, a igrale bi se u kasnijim večernjim
terminima.
Tijekom Festivala treba organizirati gostovanja u obližnjim gradovima –
Karlovcu, Samoboru, Sisku, Zaprešiću. Potrebno je intenzivirati suradnju PIF-a i
Umjetničke akademije u Osijeku u cilju edukacije i usavršavanja studenata
lutkarstva, te njihovog sudjelovanja u programima izvan konkurencije. Treba
organizirati lutkarske radionice za publiku nakon predstava, te organizirati
lutkarske radionice za treću životnu dob. Promidžba Festivala postići će se
atraktivnim programima na otvorenom.
11. podizanje izvrsnosti postojećih programa (kazališnih i plesnih predstava,
koncerata klasične glazbe, međunarodnog festivala kazališta lutaka PIF-a,
prikazivanje najboljih lutkarskih dostignuća, izdavanje kapitalnih djela iz
lutkarske umjetnosti, organiziranje lutkarskih radionica koje će voditi svjetski
priznati lutkarski umjetnici i pedagozi, edukativnih radionica, filmskih programa,
restauratorsko- rekonstruktorske djelatnost radionice narodnih nošnji, odgojno-
obrazovnih programa kojima se revitalizira tradicijsko tekstilno rukotvorstvo,
projekta primjene tradicijskih motiva na suvremenoj odjeći, suvenirima i
uporabnom tekstilu i dr.)
12 razvoj novih kulturnih i edukativnih programa - likovnih i galerijskih
programa, informatičkih i filmskih radionica, kreativnih i umjetničkih radionica,
eko i etno radionica, glazbenih radionica, predstavljanja glazbenih žanrova poput
rocka, jazza, rapa, etna, aktualnih tribina i predavanja, programa urbane kulture,
programa za osobe s posebnim potrebama, programa za treću životnu dob,
programa cijeloživotnog obrazovanja, tečajeva esperanta,
13. razvoj programa EtnoArt galerije i otvaranje zbirke narodnih nošnji i
djelatnost restauratorsko-rekonstruktorske radionice za izradu i obnovu
narodnih nošnji za javnost; po djelatnosti i veličini zbirke, koja broji više od 30
000 dijelova narodnih nošnji, kostima i folklornih rekvizita, Posudionica je
jedinstvena ustanova takve vrste u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. U

11
 listopadu 2012. uređen je višenamjenski galerijsko-radionički prostor veličine 150
m2. U galeriji će se tijekom narednog razdoblja održavati tematske izložbe koje će
prikazivati različite segmente hrvatskog tradicijskog nasljeđa. Postav, koji će se
mijenjati svakih nekoliko mjeseci, predstavljat će najljepše primjerke narodnih
nošnji iz zbirke koje ljepotom i originalnošću ne zaostaju za onima iz muzejskih
zbirki. Uz izložbe će se održavati različite tematske radionice u kojima će
posjetitelji moći upoznati hrvatsku tradicijsku baštinu, tradicijsko tekstilno
rukotvorstvo i narodne nošnje. Moći će pratiti procese njihove restauracije i izrade
replika koje se izrađuju prema pravilima struke. Posjetitelji će se moći okušati u
različitim tradicijskim tekstilnim tehnikama karakterističnim za hrvatsko
tradicijsko rukotvorstvo: tkanju, čipkarstvu, vezovima. Izložbe i popratni program
namijenjeni su širem građanstvu i turistima s ciljem promidžbe hrvatske
tradicijske kulture. Obzirom na prikladnu lokaciju Etno Art galerije u središtu
grada, smatramo da bi ovaj projekt mogao biti zanimljiv turistima i građanima
grada Zagreba, te stoga očekujemo suradnju s TZGZ.
14. zaštita zbirki originalnih narodnih nošnji: od 2014. godine dio zbirke (603
kompleta (cca 2000 pojedinačnih dijelova) narodnih nošnji te pripadajućih
dijelova sa 135 lokaliteta) ima status kulturnog dobra i stavljen je pod
preventivnu zaštitu, te upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske –
Listu preventivno zaštićenih dobara. Preventivno zaštićena zbirka narodnih nošnji
sadrži većinom originalne narodne nošnje sakupljane na terenu na autentičnim
lokacijama, koje posjeduju osobite etnološke, kulturno-povijesne i likovne
vrijednosti, a sustavnom brigom o njima za budućnost se čuvaju vjerodostojni
podaci o tradicijskom odijevanju. Potrebno je nastaviti sa stručnom obradom
zbirke, digitalizacijom foto arhive, te kreiranjem programa za pretraživanje
digitalne audio i foto arhive, intenzivirati uređenje i restauraciju zbirki nošnji radi
daljnjeg upisa u Registar kulturnih dobara, osobito zbirki nošnji nacionalnih
manjina i ostalih naroda,
15. razvoj umjetničkih programa i projekata koji okupljaju amaterske kulturno-
umjetničke udruge (koncerti, edukativne radionice i seminari, revije nošnji, etno
programi, multinacionalni i multikulturalni programi),
16. komercijaliziranje kulturnih programa u svrhu povećanja vlastitih prihoda i
budžeta projekata (uvrštavanje kulturnih programa u turistički ponudu grada,
uvrštavanje programa očuvanja baštine i revitalizacije tradicijskog tekstilnog
 rukotvorstva u turističku ponudu grada predstavljanjem djelatnosti radionice
nošnji javnosti, organiziranje edukativnih radionica za građanstvo i turiste, širenje
kulturnih i edukativnih programa na šire tržište, privlačenje sponzora i donatora,
publike, stručne javnosti, medija).

V. UNAPRJEĐENJE PROGRAMA I DJELATNOSTI

Međunarodni festival kazališta lutaka PIF

Festival s pedesetogodišnjom tradicijom, Međunarodni festival kazališta lutaka
– PIF, poznat i priznat među poklonicima lutkarstva, u budućnosti bi se trebao
zasnivati na četiri osnovna elementa:
- prikazivanje najboljih dostignuća lutkarske umjetnosti iz Europe i drugih
kontinenata, od velikih spektakala do tzv. malih formi, od značajnih predstava
za odrasle do minijatura za najmlađe, kako u službenom tako i u popratnom
programu,
- promoviranje lutkarstva putem izložbi lutaka, lutkarskih filmova, promocija
knjiga o lutkarstvu, lutkarskih radionica za sve životne dobi, jednako za one
kojima je lutkarstvo profesija i one koji tek otkrivaju njegovu magiju,
- predstavljanje najznačajnijih lutkarskih akademija iz Europe,
- organiziranje znanstvenih skupova na temu lutke i lutkarstva.
Nakon velikog jubileja, 50. obljetnice, PIF i nadalje želi prikazivati različita
shvaćanja lutke, nove trendove u kojima se kombinira klasično lutkarstvo sa živom
glumom, novim cirkusom i novim tehnologijama, te pomicanje i širenje granica
lutkarstva. Sredina rujna, kada se PIF održava, pogodan je termin za organizirane
posjete djece iz vrtića i škola, što bi i nadalje ostao jedan od prioriteta Festivala kada
se radi o predstavama za djecu. Festival mora ostati usmjeren prvenstveno prema
najmlađoj populaciji, jer njegova misija je edukacija publike od djetinjstva, gdje se
djeca između ostalog uče pojmu Festivala kao institucije. Dijete će pamtiti Festival
kao poseban događaj, koji se dogodio u kazalištu koje inače posjećuje. Zato je veoma
važno djetetu doživljaj predstave tijekom Festivala učiniti znatno drukčijim od
uobičajenog posjeta kazalištu. To se može postići uvođenjem jednog ili dva animatora
pri ulasku publike koji bi trebali najaviti predstavu, uputiti djecu u sadržaj i postupno
ih uvesti u priču (bez obzira da li je u pitanju poznata priča ili ne). Edukativna crta
PIF-a osigurava budućnost festivala. Povučena je u smjeru edukacije profesionalnih

13
stvaralaca, izvođača predstava, kao i publike, djece i odraslih. Veliki je značaj
radionica, kako za glumce tako i za publiku, jer su one izvorište znanja, novih ideja,
kreativnosti i neiscrpno vrelo ljubavi prema lutkarstvu.
Promidžbu lutkarstva i Festivala među najširim krugovima gledatelja,
građanima Zagreba i njihovim gostima, osigurali bismo atraktivnim uličnim
programima, od Pifkove povorke koja najavljuje PIF nadalje. Ulični programi
odigravali bi se na platou Mamutice, Glazbenom paviljonu Zrinjevac, Trgu Petra
Preradovića i Trgu bana Josipa Jelačića.
PIF želi nastaviti prekinutu tradiciju predstavljanja najznačajnijih europskih
lutkarskih akademija kako bi studentima Umjetničke akademije iz Osijeka, koji su
uvelike uključeni u PIF, pružio mogućnost razmjene iskustava i stjecanja znanja.
Preplitanje različitih škola lutkarstva uz obilježja tradicije upotrebe lutke u različitim
zemljama izuzetna je prilika proširivanja znanja i veliko ulaganje u budućnost
hrvatskoga lutkarstva.
Nastojat će se organizirati naučni forum na kojem će se istražiti različiti načini
na koje se lutka koristi i različiti načini shvaćanja kazališta lutaka i lutke. Shvaćanje
lutke u Europi bitno je drukčije od shvaćanja lutke na drugim kontinentima, a u samoj
Europi vidljive su razlike u organizaciji kazališta i u umjetničkom poimanju
lutkarstva između zapadnoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja. Propitat će se
rezultati procesa koji se događa od 1990-ih godina nakon propasti komunističkog
sustava i stvaranja Europske unije, istražit će se uloga festivala te različite uloge lutke
izvan okvira kazališta.
Kako bi se olakšala realizacija zamišljenog, PIF će proširiti suradnju sa
srodnim festivalima u regiji i Europi. Do sada se uspješno surađivalo s festivalom
„Lutke“ Ljubljana, Međunarodnim festivalom kazališta za djecu Subotica,
Međunarodnim festivalom lutkarstva Podgorica što će se nastaviti, a, uz postojeće,
tragat će se za novim festivalima i vidovima suradnje. Suradnja i partnerstvo u
različitim projektima osigurat će da PIF ostane jedan od najznačajnijih lutkarskih
meka. U bliskoj budućnosti PIF bi trebao pronaći značajna sredstva u nekom od
pristupnih fondova, po mogućnosti višekratna. U slučaju jednokratne pomoći, Festival
bio mogao naći interes u uređivanju i opremanju kazališne dvorane i zgrade koja se i
inače koristi za programe PIF-a i na taj način ostvarit partnerski odnos s kazalištem u
gradu. Ulaskom Republike Hrvatske Europskoj uniji, otvorila se mogućnost
partnerskog odnosa s festivalima u susjednim zemljama koje su članice EU. Ovdje se
prije svega misli na Sloveniju, Italiju, Austriju ili Mađarsku. Partnerskim snagama
dobivala bi se sredstva iz fondova, a troškovi festivala bi se značajno smanjili. Tako
bi se došlo do sredstava dovoljnih za gostovanje najeminentnijih i najvećih lutkarskih
ostvarenja čiji troškovnici prelaze mogućnosti sadašnjeg proračuna.
PIF mora ići u korak sa suvremenim tendencijama, u svim svojim sferama
postojanja, kako u estetici tako i organizaciono i financijski. Mora korespondirati sa
što više institucija vezanih za sve segmente njegovog djelovanja, te ostvariti
dominantnu ulogu u odnosu na sva kazališta i sve lutkarske festivale u Hrvatskoj.
Takav, može biti kruna i glavna poveznica svih lutkarskih kazališta u Hrvatskoj.
Osnovno stremljenje PIF-a bilo je i ostalo dizati razinu lutkarskog izražaja na svim
poljima Festivala. Naša misija je ukazati i na neke nove dosege i poglede na lutkarsku
umjetnost. PIF je kazališni festival kojemu je cilj promovirati lutkarstvo, lutkarske
tehnike i lutkarske izričaje, a ne dječji lutkarski festival u najširem smislu.

Filmski i audiovizualni programi

Kulturni centar Travno u prethodnom je razdoblju značajno razvio filmske i
audiovizualne programe. Za to su stvoreni i solidni tehnički preduvjeti – nabavljen je
projektor i veliko filmsko platno. U Centru se održavaju filmske radionice za djecu i
mlade, edukativni programi „Crtić za vrtić“, „FUŠ – film u školi“ te filmsko-
obrazovni programi „Vrtić u kvartovskom kinu“ koji se realizira u suradnji s udrugom
Djeca susreću umjetnost Sedmi kontinent, filmske projekcije i radionice na
otvorenom „Otvoreni filmski festival OFF Travno“, filmske projekcije u maloj i
velikoj dvorani (dokumentarna revija o obrazovanju i KinoDok u suradnji s filmskom
kućom Reastart), a razvijena je i suradnja s renomiranim filmskim festivalima
(Animafest u vašem kvartu i drugi).
Zbog tehničkih i financijskih zapreka nije bilo moguće uspostaviti kontinuitet
djelovanja, koji je ključna pretpostavka rasta i razvitka publike, te programske
vrsnoće što bi KUC Travno profiliralo u centar filmske umjetnosti na prostoru Novog
Zagreba (s naseljima u kojima obitava više od 120.000 stanovnika) u kojem je ponuda
nekomercijalnog i umjetničkog filma iz aspekta javnih potreba u kulturi skromna i
sporadična. Rješavanjem tehničkih nedostataka stekli su se preduvjeti za novi polet u
razvojnoj viziji filmskih programa i projekata. Razvoj treba teći u odgojno-
edukativnom i prikazivačkom pravcu.
Uz filmske radionice, programe „Crtić za vrtić“, „FUŠ - film u školi“, Centar u

15
suradnji s udrugom Djeca susreću umjetnost provodi filmsko-obrazovni program
Sedmi kontinent – „Vrtić u kvartovskom kinu“. Iduće godine s istim partnerom
pokrenut ćemo cjelogodišnji edukativni program za učenike osnovnih škola od 1. do
4. razreda pod nazivom „Razredna nastava u kvartovskom kinu“ u okviru kojega će
sudjelovati više od 2000 učenika i 150 učitelja i pedagoga u filmskim projekcijama i
radionicama filmske pismenosti, čime bi se proširila ciljna skupina korisnika Centra,
omogućio odgoj i razvoj mlade publike, te utjecalo na prepoznatljivost i vidljivosti
našeg centra. Ovim projektom KUC Travno će se pozicionirati kao centar filmske
pismenosti za najmlađe u gradu Zagrebu.
Istodobno razvojem sustavnih prikazivačkih programa tijekom cijele godine,
koji će se realizirati u suradnji Hrvatskim filmskim savezom, Zagreb filmom,
Hrvatskom kinotekom, ali i filmskim festivalima i istaknutim filmskim autorima i
teoretičarima, namjeravamo kroz nove projekte („Filmski KUT“, „Motovun u
Travnom“ ili ljetni projekti „Mamut kino“ i „OFF-festival“) prezentirati hrvatsku
filmsku baštinu, a odabirom filmova, koji komuniciraju ne samo s uskim krugom
filmofila nego sa širokim auditorijem, senzibilizirati publiku za autorski film i
europsku filmsku baštinu. Cilj ovih programa je da mjesečnim projekcijama s
uvodnim predavanjima ili tribinama, a u dogledno vrijeme i redovitim tjednim
filmskim danom, omogućimo stanovnicima Novog Zagreba kontinuirano praćenje
filmskog stvaralaštva. Scena Travno bit će tako prepoznata kao pouzdani subjekt u
razvoju publike u kulturi.

Likovno-izložbeni programi
Kulturni centar Travno dugi niz godina organizira različite likovne programe
(radioničke i izložbene), ispunjavajući jednu od temeljnih misija Centra u
zadovoljavanju javnih potreba u kulturi. Centar je bio orijentiran na predstavljanje
stvaralaštva amaterskih likovnih udruga. Osim razvijanja kulturnih navika
posjećivanja likovnih događanja i stvaranja nove publike, tim se programima članovi
lokalne zajednice potiču na likovno stvaralaštvo što je rezultiralo doprinosom
umjetničkom stvaralaštvu pojedinaca i grupa najrazličitije dobi.
Kako područje Novog Zagreba oskudijeva izložbeno-galerijskim sadržajima,
potrebno je iskoristiti postojeće prostorne resurse (izložbeni prostor u foajeu dvorane
u kojem se okuplja publika za sva događanja u Centru) i već stečene kulturne navike
posjetitelja Kulturnog centra Travno te osmisliti zahtjevnije likovno-izložbene
projekte privlačne širem auditoriju. Uz započetu suradnju s ULUPUH-om, koja bi
trebala otvoriti različite razvojne mogućnosti na području vizualnih i primijenjenih
umjetnosti, te ojačati kompetentnost odabira projekata i autora, potrebno je postojeći
izložbeni prostor u auli velike dvorane i formalno-pravno učiniti izložbenom
galerijom. Stoga je neophodno izvršiti i manje intervencije u prostoru (modularno-
mobilnog tipa) kako bi se povećale mogućnosti za izložbeno-galerijsku djelatnost. To
bi zajamčilo ne samo višu razinu izložbeno galerijske djelatnosti, nego bi ispunilo
temeljne zadaće Centra u zadovoljavanju javnih potreba u kulturi - interakciju
ustanove kulture i lokalne zajednice te razvoj publike.
U sastavu centra djeluje i Etno Art galerija namijenjena za realizaciju različitih
programa s područja baštine i tradicijske kulture u okvirima misije podružnice
Posudionice i radionice narodnih nošnji, koja djeluje u sastavu Kulturnog centra
Travno. EtnoArt galerija višenamjenski je prostor površine 150 m 2 u kojem se
održavaju izložbe o tradicijskom nasljeđu, seminari o folklornoj primjeni nošnji,
predavanja te različite tematske radionice. Od otvaranja u galeriji je održano
dvadesetak izložbi i događanja. Uz lutkarske izložbe u okviru Međunarodnog
festivala kazališta lutaka PIF-a, izložbu fotografija Narodne nošnje kroz objektiv Toše
Dapca ostvarene u suradnji sa MSU, posebice ističemo gostujuće izložbe: Krpa, krpa,
krpica... s patchwork prekrivačima preko Amerike do Dalmacije (Etnografski muzej
Split, 2013.), Himalaja Stipe Božića (Etnografski muzej Split, 2014.), te Makedonske
narodne nošnje na razglednicama od 1890. do 1950. iz kolekcije dr. sc. B.
Svetozarevića (Muzej makedonske borbe iz Skoplja, 2015.). Već svojim smještajem u
najužem središtu grada u Ulici Baruna Trenka 1 Etno Art galerija je determinirana
kao zasebni subjektivitet u okvirima ostvarivanja javnih potreba u kulturi Grada
Zagreba te pruža široke mogućnosti proširenja programa na likovne i različite druge
sadržaje. U budućem razdoblju prostori Posudionice i radionice narodnih nošnji
otvorit će se za posjetitelje – predškolsku djecu, učenike osnovnih i srednjih škola,
studente etnologije, građane i turiste a u prostoru Etno Art galerije realizirat će se
različite likovne izložbe vezane za baštinske teme, te predstavljati zbirka i djelatnost
Podružnice, posebice restauratorsko-rekonstruktorske radionice.

Djelatnost Posudionice i radionice narodnih nošnji

Posudionica i radionica narodnih nošnji specijalizirana je za prikupljanje,
iznajmljivanje, izradu (rekonstrukciju), obnovu i stručnu zaštitu (restauraciju),

17
folklornu, scensku i različite druge suvremene oblike primjene narodnih nošnji,
folklornih kostima i tradicijskih tekstilnih predmeta. Organizator je brojnih kulturnih i
edukativnih programa – koncerata, izložbi, revija, radionica, tečajeva i seminara
kojima se predstavlja tradicijska kulturna baština, revitalizira tradicijsko tekstilno
rukotvorstvo i potiču različiti oblici upotrebe nošnji u suvremenom životu. Osnovana
je 1948. g. i iduće će godine obulježiti 70 godina uspješnog djelovanja. Posjeduje
zbirku u kojoj je pohranjeno više od 30.000 raznovrsnih dijelova narodnih nošnji,
kostima i scenskih folklornih rekvizita. Njen veći dio čine originalne nošnje koje
ljepotom i vrijednošću ne zaostaju za onima iz muzejskih zbirki. Replike su
rekonstruirane prema originalnim predlošcima. Nošnje iz ove zbirke pojavljuju se u
televizijskim emisijama, na smotrama folklora, glazbenim festivalima i različitim
manifestacijama. Mnoge od njih obišle su svijet šireći sliku o bogatstvu hrvatske
kulturne baštine. Po djelatnosti i veličini zbirke Posudionica je jedinstvena ustanova
takve vrste u Republici Hrvatskoj. Za razliku od muzejskih ili znanstvenih ustanova,
koje nošnje prikupljaju radi pohranjivanja, proučavanja i prezentiranja, ova se
ustanova prvenstveno bavi njihovom praktičnom primjenom. Iskustva etnološke
znanosti, muzeologije i folkloristike u Posudionici se na različite načine primjenjuju u
praksi. Uspješno je razvijena djelatnost restauratorsko-rekonstruktorske radionice, u
kojoj se izrađuju replike narodnih nošnji, folklorni kostimi i povijesne odore te
stručno zaštićuju i obnavljaju oštećene nošnje i tradicijski tekstilni predmeti. Zapaženi
rezultati postignuti su u projektima restauracije nošnji hrvatskih muzeja te projektima
rekonstrukcija replika za stalne etnografske muzejske postave. U 2014. g. Posudionica
i radionica narodnih nošnji bila je uključena u projekt Ministarstva kulture RH
„Rekonstrukcija i obnova tradicijske kulturne baštine poplavljenih sela županjske
Posavine“ kao koordinator i realizator praktičnih aktivnosti rekonstrukcije narodnih
nošnji za što je 2015. g. ravnatelj Josip Forjan dobio posebno priznanje Hrvatskog
etnološkog društva za stručni rad na području primijenjene etnologije te vidljivosti
etnološke i kulturnoantropološke struke u Hrvatskoj i inozemstvu.
Zbog povećanja zbirke i djelatnosti došlo je do potrebe za proširenjem
prostora za čuvanje nošnji i vlastitim izložbenim prostorom. Godine 2013. u Ulici
baruna Trenka 1 otvorena je EtnoArt galerija površine 150 m2 – višenamjenski prostor
u kojem se održavaju izložbe o tradicijskom nasljeđu, seminari o folklornoj primjeni
nošnji, predavanja te različite tematske radionice. Od otvaranja u galeriji je održano
dvadesetak izložbi i događanja. Galeriju je potrebno pozicionirati u kulturnoj mapi
Grada.
U budućem razdoblju zbirka i djelatnost restauratorsko-rekonstruktorske
radionice otvorit će se za posjetitelje – predškolsku djecu, učenike osnovnih i srednjih
škola, studente etnologije, građane i turiste. U galeriji će se tijekom narednog
razdoblja održavati tematske izložbe koje će prikazivati različite segmente hrvatskog
tradicijskog nasljeđa. Postav, koji će se mijenjati svakih nekoliko mjeseci, predstavljat
će najljepše primjerke narodnih nošnji iz zbirke koje ljepotom i originalnošću ne
zaostaju za onima iz muzejskih zbirki. Uz izložbe će se održavati različite tematske
radionice u kojima će posjetitelji moći upoznati hrvatsku tradicijsku baštinu,
tradicijsko tekstilno rukotvorstvo i narodne nošnje. Moći će pratiti procese njihove
restauracije i izrade replika koje se izrađuju prema pravilima struke. Posjetitelji će se
moći okušati u različitim tradicijskim tekstilnim tehnikama karakterističnim za
hrvatsko tradicijsko rukotvorstvo: tkanju, čipkarstvu, vezovima. Izložbe i popratni
program namijenjeni su širem građanstvu i turistima s ciljem promidžbe hrvatske
tradicijske kulture. Obzirom na prikladnu lokaciju Etno Art galerije u središtu grada,
smatramo da bi ovaj projekt mogao biti zanimljiv turistima i građanima grada
Zagreba, te stoga očekujemo suradnju s TZGZ.
Od 2014. godine dio zbirke (603 kompleta (cca 2000 pojedinačnih dijelova)
narodnih nošnji te pripadajućih dijelova sa 135 lokaliteta) ima status kulturnog dobra i
stavljen je pod preventivnu zaštitu, te upisan u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske – Listu preventivno zaštićenih dobara. Preventivno zaštićena zbirka
narodnih nošnji sadrži većinom originalne narodne nošnje sakupljane na terenu na
autentičnim lokacijama, koje posjeduju osobite etnološke, kulturno-povijesne i
likovne vrijednosti, a sustavnom brigom o njima za budućnost se čuvaju vjerodostojni
podaci o tradicijskom odijevanju. Potrebno je intenzivirati uređenje i restauraciju
zbirki nošnji te nastaviti sa stručnom obradom zbirke, digitalizacijom foto arhive, te
kreiranjem programa za pretraživanje digitalne audio i foto arhive, radi daljnjeg upisa
u Registar kulturnih dobara, osobito zbirki nošnji nacionalnih manjina i ostalih
naroda. Za te poslove potrebno je zaposliti novi stručni kadar – etnologa i kulturnog
antropologa koji će se baviti obradom zbirki te restauratora koji će se baviti stručnom
zaštitom i restauracijom.
Prepoznatljivost ove ustanove u europskom kontekstu i regiji postići će se
podizanjem manifestacija podružnice Posudionice i radionice narodnih nošnji na
međunarodnu razinu - revija rekonstruiranih nošnji „Obnavljamo baštinu“ i radionica

19
tradicijskih tekstilnih vještina „Hrvatska etnoriznica“, te razvojem suradnje sa
srodnim baštinskim ustanovama u svijetu (Centrom za tradicijsku kulturu u Litvi koji
je organizator UNESCO-vih festivala zaštićene nematerijalne kulturne baštine,
Centrom za kulturu Mladost iz Novog Sada koji se bavi srodnom djelatnošću i
drugima).
Nakon uspješnih projekata „Nošnje naših predaka“ i radionica tradicijskih
tekstilnih vještina, u budućnosti treba kreirati programe (radionice) koji su prilagođeni
mlađim naraštajima te imati stalne radionice tradicijskih tekstilnih tehnika kroz
godinu. Također, potrebno je nastaviti s realizacijom projekta primjene tradicijskih
motiva na suvremenoj odjeći a kreiranje suvenira Posudionice mogao bi biti koristan
promidžbeni potez.
Obzirom da su dotacije Grada Zagreba i Ministarstva kulture ograničene,
vlastiti prihod potrebno je povećati od poslova restauracije i izrade narodnih nošnji za
vanjske korisnike i ugledne institucije (Etnografski muzej Split, Sinjska alka, Kuća
europske povijesti pri Europskom parlamentu u Bruxellesu).
S obzirom da su odabir nošnji, uvjeti čuvanja (smještaj, mikroklimatski uvjeti,
osiguranje), stručna obrada (inventarizacija, kataloška obrada, fotodokumentacija),
načini održavanja (preventivna zaštita, konzervacija i restauratorski zahvati) obavljeni
prema pravilima struke i zadovoljavaju zakonske i stručne kriterije, preventivno
zaštićene nošnje potrebno je staviti pod trajnu zaštitu. Time će im se priznati
vrijednost, osigurati trajni status kulturnog dobra i omogućiti kvalitetnija skrb. Zbirka
će u budućnosti biti stručno obrađena i dostupna etnolozima, folkloristima i
ljubiteljima kulturne baštine za stručno i znanstveno istraživanje. Naziv podružnice
Posudionice i radionice narodnih nošnji trebao bi se promijeniti u „Odjel za čuvanje,
restauraciju, rekonstrukciju i iznajmljivanje narodnih nošnji“ (Department for the
Preservation, Reconstruction and Lending of Traditional Costumes), a sukladno viziji
razvoja ona bi trebala biti:
- središnja kulturna ustanova u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj koja će
se baviti suvremenom scenskom i praktičnom primjenom tradicijske
kulturne baštine s posebnim naglaskom na narodnim nošnjama i tekstilnom
rukotvorstvu (amaterski folklorni centar, rekonstruktorsko-restauratorska
radionica),

- središnji edukativni i istraživački centar u gradu Zagrebu i Republici

Hrvatskoj koji će se baviti obrazovanjem i istraživanjem na području
 izrade, restauracije, folklorne i scenske primjene narodnih nošnji i
tradicijskog tekstilnog rukotvorstva,

- pokretač i centar inovativnih programa i projekata na području etnoglazbe,

plesa, etnomode, suvenira i svega onoga što će razviti različite oblike
primjene tradicijskog tekstilnog rukotvorstva u suvremenom životu, te
doprinijeti popularizaciji narodnih nošnji.

VI. STRATEGIJA MARKETINGA, STVARANJE IDENTITETA

U proteklom razdoblju u centru su zaposlena dva stručna suradnika za
promidžbu i marketing i došlo je do poboljšanja promidžbenih i marketinških
aktivnosti na internet stranici, društvenim mrežama, mailing listi, u knjižnicama,
školama i javnim oglasnim prostorima te u medijima. Bolje pozicioniranje
promidžbenih informacija na google tražilici postignuto je umetanjem poveznice na
You Tube, redizajnirane su Internet stranice KUC-a, PIF-a i Podružnice Posudionice i
radionice narodnih nošnji, pokrenute su promidžbene aktivnosti na društvenim
mrežama Facebooku, Instagramu i Twitteru (porast pratitelja na Facebooku sa 700
povećao se na 1563 što je više od 50%, prosječna ocjena zadovoljstva korištenja
usluge je 4,6 od 5, a prosjek pogleda po objavi je od 500 do 1200), povećane su
mailing i poštanske promidžbene liste za 150 primatelja, proširena je promidžba na
okolne srednje škole (Građevinska škola, Ugostiteljska škola i I. gimnazija) vrtiće i
osnovne škole te knjižnice i javna oglasna mjesta u Travnom, Dugavama, Utrini,
Zapruđu i Savskom Gaju, a promidžba „slučajnih prolaznika“ obavlja se ostavljanjem
promotivnih materijala u okolnim kafićima i frizerskim salonima. Jedna od
promidžbenih aktivnosti je i pokretanje brojnih nagradnih igara u medijima (Radio
101, internet stranica Vikendplaner.hr koja ima više od 20000 čitatelja, Mreža TV i
brojne druge). Poseban oblik marketinških i promidžbenih aktivnosti provodio se za
Međunarodni festival kazališta lutaka PIF – od najave lutkarskim radionicama u
knjižnicama i partnerskim ustanovama do medijskih gostovanja, jumbo i CityLight
plakata. Stručni suradnik za promidžbu i marketing sudjelovao je na Kongresu
menadžera u kulturi u poljskom gradu Katowice i predstavio promidžbene aktivnosti
KUC Travno.
Strategija marketinga u sljedećem razdoblju treba se temeljiti na kvalitetnom,
specifičnom i modernom kulturnom proizvodu koji će privući publiku i sponzore.

21
Modernim i kvalitetnim kulturnim programima potrebno je stvarati image
respektabilnog kulturnog centra, te doprinositi pozitivnoj percepciji ustanove u
društvenoj zajednici. Značajnu ulogu u tome imat će i redizajn vizualnog identiteta na
internetskoj stranici, različitim kulturnim portalima i društvenim mrežama. Izradom
marketinškog plana i plan komunikacije, osuvremenjivanjem vizualnog identiteta,
marketinškim aktivnostima na web stranici i društvenim mrežama, ali i direktnim
marketingom treba privući nove korisnike i povećati posjećenost programa. Centar se
treba okretati prema tržišnom poslovanju u kulturi i povećavati udio vlastitog prihoda
u financiranju kulturnih programa. U tom smislu potrebno je poduzeti sljedeće:
- izdvajanje 20 % budžetskih sredstava za promidžbu,

- ostvariti suradnju sa velikim poslovnim kompanijama i bankama u Hrvatskoj

čiji bui zaposlenici mogli organizirano i uz popust pratiti programe KUC
Travno,

- podjela promotivnih materijala putem kurirske službe ili tvrtki koje se bave
organiziranom promnidžbom oglašavanjem u liftovima ili javnim oglasnim
prostorima,

- upotreba online imenika ili mailing lista učinila bi te adresare dostupnijim

svim djelatnicima,

- poboljšanje vizualnog identiteta internetskih stranica,

- mogućnost online uvida u programe i zauzetost prostora Scene Travno,

- ugovoriti sa Gradom tj. Zagreb plakatom korištenje minimalno jednog

CityLight mjesta u Novom Zagrebu u blizini Centra (npr. na autobusnoj
stanici) na kojem bismo mogli jednom mjesečno postavljati plakat za
promociju naših događanja,

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, otvorene se mogućnosti financiranja iz

različitih međunarodnih kulturnih fondova. Potrebno je pratiti projekte EU,
uključivati se u suradnju i partnerske odnose. Ustanova se mora okrenuti kreiranju
kulturnih programa koji će biti konkurentni na tržištu, suorganizaciji i partnerstvu sa
srodnim međunarodnim asocijacijama u kulturi.

VII. INFORMATIZACIJA I TEHNIČKO OPREMANJE USTANOVE

 U skladu s financijskim mogućnostima u proteklom razdoblju nabavljena je
nova informatička oprema i programi (7 stolnih i 3 prijenosna računala, 4 pisača i
skenera), zamijenjen stari operacijski sustav Windows XP sa operacijskim sustavima
MS Windows 7 i MS Windows 10, te nadograđen MS Office sustav te se na 95%
računala nalaze MS Office 2010, 2013 i najnoviji MS Office 2016, novi server kako
bi se očuvao integritet podataka i poboljšala stabilnost poslovanja, antivirusni i
backup programi), a postojeća računalna oprema održava se (zamjena određenih
komponenata poput tvrdih diskova, memorije, napajanja i ostalog), redovno se
servisiraju glavni mrežni printer, skeneri i kopirke. Od audiovizualne opreme
nabavljeni su instalacijski projektor EPSON za Scenu Travno čime su video
prezentacijske mogućnosti podignute na višu razinu, prijenosni projektor Viviteks za
multimediju i radionice, fotoaparat SONY za potrebe stručnih suradnika i njihovih
programa, te dva seta naglavnih i ručnih mikrofona (12 kom.). Obavljen je veliki
servis rasvjetnih tijela na sceni te je za njih kupljeno dvanaest novih žarulja. Dovršena
je rekonstrukcija velike dvorane ugradnjom zadnjega reda u gledalištu, izgrađena je
čelična konstrukcija i ugrađene su sjedalice. Modernizirana je prodaja ulaznica
pomoću najnovijeg sustava za definiranje i prodaju karata tvrtke Dekod telekom d.o.o.
koji omogućava online kupovinu ulaznica i prodaju s bilo koje lokacije.
Tijekom narednog razdoblja potrebno je zamijeniti postojeću mrežnu
infrastrukturu (kabele, mrežne utičnice, mrežne preklopnike i ostale uređaje) s novom
vrstom opreme u uredskim prostorima na I. katu. Cilj u prvoj fazi je odvojiti
računalnu mrežu od analogne telefonske mreže. Svi uređaji i kabeli bi bili kategorije
Cat6. Time bi se omogućila veća propusnost mreže, a samim time bi se otvorila
mogućnost integracije dodatnih sustava zaštite i pohrane podataka. U kombinaciji s
brzom internetskom vezom i ovom vrstom nadogradnje otvaraju se dodatne
mogućnosti u smislu automatiziranja poslovanja i boljeg i učinkovitijeg timskog rada
zaposlenika.
Također, planiramo napraviti redizajn internetskih stranica Centra i
Podružnice u skladu s novim trendovima, zahtjevima tržišta te našom programskom
vizijom u idućem razdoblju. Osim vizualne komponente nadogradnja internet stranice
(nadogradnja CMS-sustava i svih dodataka) znači i povećanje sigurnosti i otpornosti
stranice od zloćudnog softwarea i neovlaštenog pristupa. Uz nove dodatke povećavaju
se mogućnosti integracije internet stranice s poslovnim društvenim mrežama što će
dodatno omogućiti još veći proboj i promidžbu samog Centra na tržištu.

23
 Od velikih investicija u opremu na Sceni Travno planiramo nabavu novog
rasvjetnog pulta, kako bi mogli adekvatno odgovoriti na postojeće zahtjeve korisnika
dvorane u smislu vizualnih efekata na Sceni, nabavu novih priključaka i kablova
(strujni, audio i video kablovi). Uz uređaje također planiramo nabavu određenih
programa za potrebe tonske i video produkcije te programe koji olakšavaju
upravljanje svijetlom i svjetlosnim efektima. Poseban fokus ćemo staviti na nabavu
„Q Lab“ programa (audio i video produkcija) te „Light Jockey“ (upravljanje
rasvjetom).
Za potrebe održavanja informatičkih radionica planiramo nabavu 10 stolnih
računala sa paketima Windows 10 + Office.
U sljedećem razdoblju potrebno je izvršiti remont postrojenja čeličnog
akustičnog protupožarnog zastora pozornice i servis sustava scenske mehanizacije,
uskladiti postrojenje zastora s važećom tehničkom regulativom, dograditi upravljačke
komande za protupožarni zastor, otkloniti nedostatke i servisirati mehanički sustav.
U okviru djelatnosti podružnice Posudionice i radionice narodnih nošnji
potrebno je nabaviti nove restauratorske uređaje i pomagala (restauratorski stol,
restauratorsko glačalo, stol za glačanje sa ventilacijom i parnim postrojenjem). U Etno
Art galeriji potrebno je izmijeniti rasvjetu galerijskog prostora te ugraditi reflektore sa
led svjetlosnim izvorima na konzolama za pomicanje. U prostorima Posudionice u
Ulici Božidara Magovca 17 potrebno je staklenim stijenama zatvoriti predvorje u
južnom ulazu u objekt te urediti sanitarne čvorove kako navedeni prostor ne bi bio i
dalje devastiran. U okviru poslovnog prostora na adresi Božidara Magovca 17. nalazi
se i prostor atomskih skloništa površine 479,00 m² u kojem je nakon požara potpuno
uništen cjelokupni inventar sa svim instalacijama. U skladu s planom javnih potreba u
kulturi Grada Zagreba, navedeni prostor potrebno je očistiti od uništenih predmeta,
dovesti u uporabno stanje i staviti u funkciju čuvaonice narodnih nošnji i folklornih
rekvizita za zagrebačka kulturno-umjetnička društva za čime postoji prijeka potreba.
O čuvaonici će skrbiti Posudionica i radionica narodnih nošnji u okviru svoje
djelatnosti.

VIII. PLAN LJUDSKIH RESURSA

Kadrovskim ekipiranjem stručnog, tehničkog i upravljačkog tima i
popunjavanjem 17 novih radnih mjesta (viši stručni suradnik za kazališne i plesne
programe, viši stručni suradnik za audio-vizualne, likovne i programe kulturno-
umjetničkog amaterizma, viši stručni suradnik za arhivsko gradivo, akcije i
manifestacije, viši stručni suradnik za planiranje, analizu, materijalno financijske
poslove i europske fondove, viši stručni suradnik za kulturne i edukativne programe,
stručni suradnik za promidžbu i marketing, stručni suradnik za edukativne programe,
akcije i manifestacije, majstor pozornice, blagajnik, portir-biljeter, preparator
narodnih nošnji, suradnik za informatiku, majstor rasvjete, majstor tona i videa,
majstor pozornice) pože se razina kvalitete programa. U narednom razdoblju potrebno
je ekipirati stručnu službu (dizajner, stručni suradnik za obradu zbirki nošnji, viši
restaurator), tehničku službu (vatrogasac, domar). U skladu s povećanjem opsega
programa i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, potrebno je zaposlenicima omogućiti
dopunsko obrazovanje i stjecanje informatičkih znanja, te znanja s područja
strateškog planiranja i kulturnog menadžmenta.

IX. PLAN FINANCIRANJA

Financijski plan za trogodišnje razdoblje radi se na godišnjoj razini
sukladno Uputama za izradu Proračuna Grada Zagreba za trogodišnje razdoblje.
Korisnici proračuna dužni su pridržavati se zadanih stopa projekcija od strane
osnivača, a odstupanja nisu dozvoljena. Plan financiranja za jednogodišnje
razdoblje proračunski korisnici također rade sukladno dobivenim Uputama
osnivača, raspoređujući u taj plan isključivo vlastite i ostale prihode/rashode.

X. ZAKLJUČNO
Kulturni centar Travno (KUC Travno) je ustanova u kulturi koja organizira
brojne programe, događanja i aktivnosti na raznim područjima kulture i obrazovanja.
Matična djelatnost Centra je lutkarstvo u kojem ostvaruje kulturne programe visokih
estetskih vrijednosti (poznati Međunarodni festival kazališta lutaka PIF, organizacija
lutkarskih predstava i radionica, izdavačka djelatnost, biblioteka, videoteka, lutkarska
smotra „SMOLA“). Na lokalnoj razini organizira raznovrsne kulturne i edukativne
programe za djecu i odrasle kojima je cilj podići kvalitetu života stanovnika naselja
Travno i cijeloga Novog Zagreba (kazališne predstave, koncerti, izložbe, filmski
programi, kreativne radionice, tečajevi, tribine i predavanja). Centar je uključen i u
organizaciju gradskih manifestacija (Fašnik u Zagrebu, Dan zagrebačkih maturanata,
Advent i Nova Godina u Zagrebu itd.).
Podružnica Posudionica narodnih nošnji osnovana je u okrilju kulturno-

25
umjetničkog amaterizma, ali je tijekom vremena nadišla njegove okvire i djeluje na
području zaštite i popularizacije tradicijske kulturne baštine te revitalizacije
tradicijskoga tekstilnog rukotvorstva.
Postignuti rezultati na lokalnoj, gradskoj, državnoj i međunarodnoj razini, te
raspoloživi resursi potvrđuju da je moguć daljnji uspješan razvoj Kulturnog centra
Travno i podružnice Posudionice i radionice narodnih nošnji.

Josip Forjan