Alma Leka. Muzeji, Zbirke I Galerije U BiH. Sarajevo, Udruzenje ICOM-Nacionalni Komitet BiH, 2017. (II Dopunjeno Izdanje)

MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE
U BOSNI I HERCEGOVINI
Alma Leka
II dopunjeno izdanje
Udruženje ICOM – Nacionalni komitet

Bosne i Hercegovine
Sarajevo, 2017.
Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini
Izdavač
Udruženje ICOM-Nacionalni komitet Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 3, 71 000 Sarajevo, BiH
http://www.icombih.org; email: icombih@gmail.com
Za izdavača: Alma Leka, muzejska savjetnica,
predsjednica ICOM-a BiH
Autor: Аlma Leka
Suradnici: Samir Avdić, Enes Škrgo, doc. dr. Irena Medar Tanjga,
Ernis Šljivo, Ana Marić
Recenzenti: prof. dr. Enver Imamović, mr. Dražen Kotrošan
Lektura i korektura: Emina Kešan, Alma Leka
Grafičko oblikovanje i prijelom: Dobra knjiga, Sarajevo
Štampa: Dobra knjiga, Sarajevo
Tiraž: 150
Drugo dopunjeno izdanje
Godina izdavanja: 2017.
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
069(497.6)
LEKA, Alma
Muzeji, zbirke i galerije u Bosni i Hercegovini /
Alma Leka ; [saradnici Samir Avdić ... [et al.]. - 2. dopunjeno
izd. - Sarajevo : Udruženje ICOM, Nacionalni komitet Bosne i
Hercegovine, 2017. - 148 str. ; 21 cm
Bibliografija: str. 137-148 ; Bilješke: str. 127-136
ISBN 978-9958-9094-8-1
COBISS.BH-ID 24214278
Drugo, dopunjeno izdanje publikacije, štampano je zahvaljujući
financijskoj potpori Ministarstva civilnih poslova BiH. Zahvaljujemo
se MCP BiH na podršci i financijskoj potpori pri realizaciji ovog
projekta. Projekt je financiran kao prilog obilježavanju 70 godina
ICOM-a, te 40 godina ICOM-ova Međunarodnog dana muzeja.
International Council of Museums (ICOM)

Maison de’l UNESCO
1, rue Miollis, 75732 Paris Cedex 15, France
Telefon: +33 1 47 34 05 00
Fax: + 33 1 43 06 78 62
E-mail: secretariat@icom.museum
Web: http://www.icom.museum
Sadržaj
PREDGOVOR.................................................................................................. 13
HISTORIJSKI PREGLED................................................................................ 17
Svjetovne riznice, ili o počecima sabiranja
u Bosni i Hercegovini .....................................................................................17
Ivan Franjo Jukić: rad na organiziranju
i institucionaliziranju muzejske djelatnosti
u Bosni i Hercegovini......................................................................................21
Osnivanje Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu
i njegov rad na osnivanju prvog muzeja u BiH...........................................23
Neostvarene zamisli o osnivanju muzeja.....................................................27
MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE ...................................................................... 31
Federacija Bosne i Hercegovine

Muzej Unsko-sanskog kantona, Bihać.........................................................33
Gradska galerija, Bihać ..................................................................................33
Galerija “Enver Krupić”, Bihać......................................................................34
Gradska galerija Bosanska Krupa.................................................................34
Muzej i galerija Jovana Bijelića, Bosanski Petrovac...................................34
Spomen-kuća Skendera Kulenovića, Bosanski Petrovac...........................35
Spomen-kompleks “25 maj 1944.”, Drvar....................................................35
Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, Vukeljići.........................................35
Zavičajni muzej, Goražde...............................................................................36
Bosanski kulturni centar, Zavičajno-muzejska zbirka, Gračanica .........36
Centar za kulturu Ahmed Muradbegović,
Zavičajno-muzejska zbirka, Gradačac..........................................................37
Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, Jablanica.......................................37
Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Jajce ..................................................37
Etno muzej Jajce...............................................................................................38
Gradska galerija Jajce .....................................................................................38
Muzej Kakanj ..................................................................................................39
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje,
Muzejska zbirka, Ključ....................................................................................39
Zavičajni muzej, Konjic .................................................................................39
Muzej drvorezbarstva, Konjic........................................................................40
Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno ..................................................40
Muzej Hercegovine, Mostar...........................................................................41
Galerija kraljice Katarine Kosača, Mostar...................................................41
Međunarodna umjetnička kolonija, Počitelj...............................................42
Zemaljski muzej BiH, Sarajevo......................................................................42
Historijski muzej BiH, Sarajevo................................................................... 44
Umjetnička galerija BiH, Sarajevo................................................................45
Muzej Sarajeva.................................................................................................46
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo........................47
Bošnjački institut- Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo...................48
Kolekcija “Ars Aevi”, Sarajevo.......................................................................48
Muzej Alija Izetbegović, Sarajevo.................................................................49
Olimpijski muzej, Sarajevo.............................................................................49
Galerija Roman Petrović, Sarajevo...............................................................50
Galerija “Collegium Artisticum”, Sarajevo..................................................50
Galerija Novi hram, Sarajevo.........................................................................51
Galerija Zvono, Sarajevo.................................................................................51
Art-kuća sevdaha, Sarajevo............................................................................52
Galerija 11/07/95, Sarajevo.............................................................................52
Spomenički kompleks Tunel D-B/Tunel spasa, Sarajevo...........................52
Muzej Gazi Husrev-beg, Sarajevo.................................................................53
Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo.........................................53
Muzej Sarajevske pivare, Sarajevo.................................................................54
Muzej ratnog djetinjstva, Sarajevo................................................................54
Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995, Sarajevo...........54
Muzej Tešanj.....................................................................................................54
Zavičajni muzej, Travnik................................................................................55
Zavičajna zbirka “Baština”, Novi Travnik....................................................56
Muzej istočne Bosne, Tuzla............................................................................56
Međunarodna galerija portreta, Tuzla ........................................................57
Muzej soli, Tuzla..............................................................................................57
Zavičajni muzej, Visoko.................................................................................58
Muzej grada Zenice.........................................................................................58
Republika Srpska
Muzej Republike Srpske, Banja Luka...........................................................59
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka...................60
Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske, Banja Luka...........................61
Muzej Semberije, Bijeljina..............................................................................62
Gradska galerija Bijeljina................................................................................62
Zavičajna muzejska zbirka Derventa............................................................62
Muzej u Doboju...............................................................................................63
Umjetnička galerija, Doboj ...........................................................................63
Spomen - područje, Donja Gradina..............................................................64
Muzej Stare Hercegovine, Foča ....................................................................64
Zavičajni muzej, Gradiška..............................................................................64
Muzej Nacionalnog parka Kozara................................................................65
Muzej rudarstva, Milići..................................................................................65
Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, Mrkonjić Grad...........................65
Zavičajni muzej Novi Grad............................................................................66
Muzej Prve proleterske brigade, Rudo.........................................................67
Muzejska zbirka, Srebrenica..........................................................................67
Javna ustanova Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani –
Srebrenica..........................................................................................................67
Spomen kuća Bitka na Sutjesci, Tjentište.....................................................68
Muzej Hercegovine, Trebinje.........................................................................68
Javna ustanova Narodna biblioteka i muzejska zbirka, Zvornik..............69
Brčko Distrikt
Umjetnička galerija Brčko .............................................................................69
Fondacija/Legat Ekmečić, Brčko...................................................................70
Muzej Brčko distrikta ....................................................................................70
MUZEJI I ZBIRKE VJERSKIH OBJEKATA ................................................... 71
Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja Luka..........................71

Galerija Šimun Franjevačkog samostana sv. Ante,
Dubrave-Brčko.................................................................................................72
Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja Luka..........................72
Muzej Manastira Uspenja Bogorodice i
Vaznesenja Hristovog, Čajniče......................................................................72
Muzej Franjevačkog samostana Duha svetoga, Fojnica............................72
Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice – Gomionica............................73
Zbirka Franjevačkog samostana sv. Luka, Jajce..........................................73
Zbirka Franjevačkog samostana sv. Ivana Krstitelja, Konjic....................74
Muzej Franjevačkog samostana sv. Ive Krstitelja,
Kraljeva Sutjeska..............................................................................................74
Muzej Franjevačkog samostana i crkve sv. Katarine, Kreševo.................74
Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice, Livno...........................75
Muzej Franjevačkog samostana
sv. Ante Padovanskoga – Humac, Ljubuški.................................................75
Muzej i galerija, Neum....................................................................................76
Muzej “Vrata Bosne”
Franjevačkog samostana – Tolisa, Orašje....................................................76
Memorijalni muzej Mitropolije dabrobosanske
“Cekovića kuća”, Pale......................................................................................77
Muzej Franjevačkog samostana Rama, Šćit................................................77
Muzej Stare pravoslavne crkve, Sarajevo.....................................................78
Etnološko-etnografski muzej i galerija, Stolac ...........................................79
Franjevačka galerija, Široki Brijeg.................................................................79
Franjevački muzej fra Jozo Križić, Tomislavgrad.......................................80
Galerija Kristian Kreković Franjevačkog samostana
sv. Petra i Pavla, Tuzla.....................................................................................80
Zbirka Franjevačkog samostana sv. Bonaventure, Visoko........................80
PREGLED MUZEJSKIH ZGRADA ................................................................. 81

GODINE OSNIVANJA.................................................................................... 93
ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA .................................................................. 97
BILJEŠKE...................................................................................................... 125
BIBLIOGRAFIJA........................................................................................... 135
PREDGOVOR
Prva ideja o osnivanju muzeja na teritoriju Bosne i Hercegovine javila se

1850. godine kod fra Ivana Franje Jukića koju je iznio u časopisu “Bosan-
ski prijatelj”. No, Jukićeva nastojanja nisu rezultirala osnivanjem mu-
zeja u Bosni i Hercegovini. Nije uspio u pokušaju institucionalizacije i
profesionalizacije ove djelatnosti u Bosni i Hercegovini.
Postupno ostvarenje Jukićeve ideje počelo je tridesetak godina ka-
snije. Od ideje do realizacije o osnivanju muzeja, osim toga što je pro-
tekao izvjestan period, na teritoriju Bosne i Hercegovine smijenile su
se dvije carevine – Osmansku je zamijenila Austro-Ugarska carevina.
Početak muzejske djelatnosti, odnosno početak organiziranog rada
na zaštiti spomenika kulture, sakupljanju građe i stvaranju muzejskih
zbirki na teritoriju Bosne i Hercegovine javlja se u drugoj polovici 19.
stoljeća za vrijeme austrougarske uprave, zahvaljujući aktivnostima dr.
Julija Makaneca, a vezan je za osnivanje Muzejskog društva u Sarajevu
1884. godine, čiji je osnovni zadatak bio priprema za osnivanje prvog
bosanskohercegovačkog muzeja. Godine 1888. osnovan je Zemaljski
muzej Bosne i Hercegovine kao izraz javnog organiziranja i institucio-
naliziranja ove djelatnosti od strane države. Od osnivanja Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine do 1930. godine kad je osnovan Muzej Vr-
baske banovine, danas Muzej Republike Srpske, prošao je vremenski
raspon od 42 godine.
U drugoj polovini 20. stoljeća, tačnije nakon 1945. godine, započeo
je nagli razvoj muzejske djelatnosti u Bosni i Hercegovini i osnivanje ve-
likog broja muzejskih ustanova koji je prekinut ratom u Bosni i Herce-
govini 1992. godine. Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini mno-
gi su muzeji ostali bez zgrada, a osnovni problemi s kojima se susreću
muzeji u Bosni i Hercegovini danas su devastirani i neuslovni prostori,
nedostatak stručnoga kadra, neriješen pravni status i financiranje. No,
13
14 PREDGOVOR
i bez obzira na ove probleme, bilježimo osnivanje novih muzejskih i

galerijskih ustanova poput Muzeja Tešanj, Muzeja Alija Izetbegović u
Sarajevu, Zavičajnog muzeja Konjic, Galerije “Enver Krupić” u Bihaću
itd., ali i preimenovanje ranijih galerijskih i muzejskih ustanova, kao na
primjer, Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci,
Historijskog muzeja BiH, Muzeja Republike Srpske, kao i izgradnju no-
vih muzejskih zgrada. Novu, namjenski izgrađenu zgradu za muzejske
potrebe dobio je Muzej grada Zenice.
U 2012. godini, uz podršku ICOM-a Pariz i Ministarstva kulture i
sporta Kantona Sarajevo, izašlo je prvo izdanje publikacije Muzeji, zbir-
ke i galerije u Bosni i Hercegovini.
Nakon 1982. godine, kad je izašla iz štampe publikacija Muzeji, ga-
lerije i zbirke Bosne i Hercegovine u izdanju Društva muzejskih radnika
SR Bosne i Hercegovine, ova publikacija je prva u Bosni i Hercegovini
koja je štampana nakon tog perioda. Podaci o muzejsko-galerijskim
ustanovama i zbirkama u Bosni i Hercegovini ispunili su informacijsku
prazninu o postojećim muzejsko-galerijskim ustanovama i zbirkama
i sadržanoj muzejskoj građi, o čemu nas ova publikacija i upoznaje. U
prvom dijelu prezentiran je kratki historijat stvaranja i razvoja muzej-
ske djelatnosti u Bosni i Hercegovini, dok se u drugom dijelu prikazu-
ju muzeji, muzejske zbirke i galerije u BiH u 2012. godini, ukupnost
muzejsko-galerijskih ustanova i zbirki u Bosni i Hercegovini, pregled
muzejskih zgrada, pregled muzejskih ustanova po godinama osnivanja
i sl. Nadalje, navodi se i nekoliko osnovnih informacija za svaki muzej,
galeriju i zbirku.1 U cilju jasnijeg sagledavanja trenutnog broja muzeja
u Bosni i Hercegovini, ali i da na jednom mjestu pružimo opći pre-
gled muzejskih ustanova u BiH donosimo popis muzejskih i galerijskih
ustanova i zbirki sa adresama i osnovnim kontakt podacima.
Zahvaljujući financijskoj potpori Ministartsva civilnih poslova
BiH, u 2017.-oj godini Udruženje ICOM-Nacionalni komitet BiH štam-
pa drugo, dopunjeno, izdanje ove publikacije, s ciljem još potpunijeg
sagledavanja broja muzeja, galerija i zbirki u Bosni i Hercegovini, te što
predgovor 15
potpunijeg pregleda muzejsko-galerijskih ustanova u Bosni i Hercego-

vini.
Novo je izdanje dopunjeno sa 28 novih institucija - 23 nova/stara
muzeja, uključujući i privatne muzeje i muzejske zbirke, te 5 crkvenih
muzeja i zbirki.
Muzeji, zbirke i galerije navedene u ovoj publikaciji svjedočanstvo
su višestoljetne koegzistencije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su
se stoljećima susretale i ukrštale kulture Istoka i Zapada. Muzeji, kao
neophodna značajka svakog kulturnog društva, su tu da nam osigu-
raju stvaralačku prisutnost kolektivnoga pamćenja–da nam pomognu
živjeti dalje s vlastitim identitetom po kojemu smo jednaki svima, ali i
različiti od drugih. Bez muzeja i srodnih institucija bili bismo izloženi
gubitku živih sila identiteta koje oblikuju vlastiti proces, te omogućuju
kvalitetan, odnosno održiv razvoj. Odsustvo muzeja i baštinskih insti-
tucija dovelo bi do gubitka identiteta sa posljedicama koje vode u deka-
denciju i nestanak.
Drugo, dopunjeno izdanje, publikacije Udruženje ICOM- Nacio-
nalni komitet Bosne i Hercegovine štampa u povodu obilježavanja 70
godina ICOM-a (Međunarodnog muzejskog vijeća) i na 40-godišnjicu
obilježavanja Međunarodnog dana muzeja. Zahvaljujemo se kolegica-
ma i kolegama koji su pomogli pri realizaciji i ovog izdanja.2
Sarajevo, maj 2017.
HISTORIJSKI PREGLED
Svjetovne riznice, ili o počecima sabiranja

u Bosni i Hercegovini
Dosadašnje istraživanje historije naših zbirki i muzeja imalo je karak-
ter sakupljanja građe, a obuhvata period od kraja 19. stoljeća do naših
dana, odnosno od 1884. tj. 1888. godine kad je u Bosni i Hercegovini
osnovano prvo muzejsko društvo odnosno prvi muzej. No, historija
naših muzeja ne započinje s ovim, manje-više slučajnim datumima, jer
je on u stvari samo logičan rezultat jedne etape razvoja, koja je traja-
la stoljećima. O tom dijelu naše muzejske historije nije mnogo pisano.
U narednim redovima ćemo prikazati opću skicu početka tog razvoja,
koja bi, kasnije, postala osnova za širu razradu.
Prvi muzeji javnog značaja nastali su u zapadnoj Evropi tijekom
druge polovice 18. stoljeća. Historija muzeja poznaje različite faze sabi-
ranja. Sabiranje predmeta, najprije za zbirke, a kasnije za muzeje, uvi-
jek je bilo motivirano određenom namjerom, koja je u svijesti ljudi kao
odraz njihovih životnih uvjeta i potreba.
U srednjem vijeku, u mnogim vlastelinskim dvorcima pohranjene
su i čuvane uz biblioteke i najraznovrsnije zbirke historijskih i prirod-
nih rijetkosti, a riznice u crkvama, manastirima i samostanima. Ove su
zbirke, sakupljene prema ukusu i potrebama tadašnjeg vremena, služile
ne samo za reprezentaciju, već i za razvijanje kulture vladajućeg sloja
feudalnog društva. Kasnije se krug sabirača i zbirki proširuje.
Svjetovne riznice, po vremenu trajanja i prisutnosti u ljudskom
društvu, uz riznice crkvi, manastira i samostana, predstavljaju naj-
starija mjesta kristalizacije baštine. Riječ je o predmetima, ponajviše
ekonomske vrijednosti, ali i predmetima shvaćenim kao dokazi trajanja
pojedinih čuvenih loza i obitelji, kao svjedočanstva postojanja njihovih
istaknutih članova i događaja u kojima su oni učestvovali.3
17
18 Historijski pregled
Iako ekonomski moment igra ključnu ulogu, ipak razlozi kolekcio-

niranja odražavaju različite namjere pojedinaca ili grupe osnivača.
Inventari naših srednjovjekovnih svjetovnih riznica nisu do sada
poznati, no postoje oporuke i popisi depozita, koji u tom smislu do-
puštaju stanovite rekonstrukcije. Posve je vjerojatno da popisi poklada
bosanske vlastele u stvari predstavljaju dio, a možda i cjelinu njihovih
riznica. Na osnovu tih popisa, došlo se do zaključka da su u tim veli-
kaškim riznicama prevladavale izrađevine od plemenitih metala, često
ukrašene dragim kamenjem i biserom. Tu je bilo nakita, posuđa, razli-
čitih insignija, kao i kruna, krstova, pojaseva, novca i sl.4
Trajnost zlata i srebra, mogućnost njihove široke primjene, lakoća
prenošenja i internacionalna vrijednost takvi su kvaliteti, koji su zla-
to i srebro u obrađenoj i neobrađenoj formi učinili tipičnim sadržajem
srednjovjekovnih trezora.
Depozit obitelji Hranić, a osobito onaj istaknutog člana ove obi-
telji Sandalja Hranića (1398-1435) i njegovog nećaka hercega Stjepana
Vukčića, predstavljao je pravo bogatstvo5. Klasifikacijske grupe – gotov
novac i neobrađeno srebro, posuđe od plemenitih kovina, nakit, bogato
ukrašeni dijelovi odjeće, dokumenti i sl. – podudaraju se s uobičajenim
sadržajem svjetovnih riznica na europskom tlu.6
Pored velike količine zlatnog i srebrnog novca, bilo je tu 199 sre-
brnih predmeta, većinom posuđa, zatim 10 zlatnih predmeta i još 61
komad posuđa i stolnih sprava od srebra, zlata, kristala, kosti ili koralja.
Od nakita je bilo 14 pojaseva, srebrnih, pozlaćenih i zlatnih, potom 6
pari naušnica, nekoliko prstenova, kruna, ogrlica i bisernih lanaca.7
No, na osnovi analize inventara srednjovjekovnih depozita, dolazi
se do zaključka da ekonomski razlozi nisu bili jedini pokretači za saku-
pljanje dragocjenosti. Često nije samo u pitanju materijalna vrijednost
predmeta već i kvaliteta njegove obrtno-umjetničke obrade, odnosno,
naglasak je na radionici u kojoj je pojedini predmet izrađen, a važna je i
ličnost majstora –umjetnika. Može se naslućivati da je ponekad poruči-
vanju i kolekcioniranju takvih i sličnih predmeta igrao ulogu i staleški,
Historijski pregled 19
a često samo i lični prestiž feudalaca. U pokladi obitelji Hranići, ista-

knuto je, ne bez razloga, za pojedine predmete da su skovani u našoj ceki
tj. u Dubrovniku ili da ih je učinio Rambort Vahter8, zlatarski majstor iz
Brugessa, koji je neko vrijeme radio u Dubrovniku, a možda i na Sanda-
ljevu dvoru, kao što je u ono vrijeme bio običaj.
Nekad je pri poručivanju i kolekcioniranju ovakvih i sličnih
predmeta ponekad važnu ulogu igrao i staleški, a često i lični prestiž
vlastele. Na ovo nas upućuje podatak o srebrnoj rukomiji, bačinu i
velikim čašama iz Sandaljeve riznice, koje su ukrašene sa zlameniem
vojvodinim.9
Popisi različitih depozita nisu za nas samo zanimljivi kao inventari
nekadašnjih srednjovjekovnih riznica, to jest kao dokazi da su i naša
vlastela imala zbirke umjetnički izrađenih dragocjenih predmeta. Osim
dokaza o ekonomskoj snazi nekadašnjih vlasnika, daju nam još i dobro
mjerilo njihovog ukusa, profila njihove ličnosti, i u krajnjoj liniji, prilog
razumijevanju vremena u kojem su živjeli. Tako, na primjer, na osnovi
onoga što znamo o riznici Sandaljeve obitelji, možemo reći i da je bila
gotovo ista kao i svjetovnim riznicama i komorama umjetnosti zapadne
Evrope u 15. i 16. stoljeću, iako je možda broj sakupljenih dragocjenosti
i kurioza bio manji.10
Sandaljeva riznica sadržavala je u malom sve ono čudesno šarenilo
predmeta, pa tako i shvaćanja, koje su u svojoj svijesti odnosno prtljazi
donosili sa sobom krstaši i drugi putnici sa Orijenta i time preplavili
Europu. U Sandaljevoj zbirci jasno se nazire onaj rascjep u misli koji
je značajan za prijelaz iz Srednjeg vijeka u renesansu, rascjep između
skolastičko-magijskog shvaćanja svijeta i racionalizma humanističkih
ideja. Sandalj je imao u svojoj riznici moći svetaca, te prijeko potrebne
rekvizite srednjovjekovne magije, ali i kuriozitete prirode, koji su stva-
ran dokaz za postojanje istraživalačke radoznalosti, koja se pojavom
humanizma i kod nas počela rađati. Sandalj je imao 6 oraha od Indie
okovanih srebrom, neki rog carn u srebru i ukrašen emajlom, zatim
koralje koji su u ono vrijeme u Evropi bili na neobično velikoj cijeni.11
U ovim zbirkama – riznicama pored kurioziteta prirode ima i

onih koje je izradila ljudska ruka. U Sandaljevoj riznici se susrećemo
sa sokolom od kristala, lavom od bisera, sa srebrnim orguljicama i sa
predmetima koje ćemo slične naći i u habsburškoj zbirci u Ambrasu.12
Moguće je da je nakon prodora Osmanlija u ove krajeve bosanska vla-
stela emigrirala, a njihove se riznice rasturile, što znači da su i neki od
tih dragocjenih predmeta prije ili kasnije dospjeli u zbirke centralne i
zapadne Evrope.
Uspostavom Osmanske vlasti na teritoriju Bosne i Hercegovine,
u 15. stoljeću, prethodni kolekcionarski polet je u znatnom opadanju.
Konture lika sabirača još se jasno ne ocrtavaju i ne nailazimo na neke
kolekcionarske specifičnosti. Nekoliko podataka dao je dr. Miljenko
Filipović, koji ističe paralelizam u kulturnim aktivnostima islamskog
i kršćanskog svijeta, pa tako i u kolekcionarskom pogledu. Dok kod
pravoslavnih i katolika, crkve i manastiri produžavaju, naravno, ukoli-
ko im to mogućnosti dozvoljavaju, da čuvaju i sakupljaju dragocjenosti
i starine u riznicama, kod muslimana se radi slično u isto vrijeme; u
tekijama i uz džamije stvaraju se velike biblioteke sa zbirkama knjiga
i rukopisa, sa zbirkama oružja, odjeće i ritualnih predmeta. Kao naj-
značajnija riznica ističe se Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu,
osnovana u 16. stoljeću, 1537. godine.13
U kasnijem periodu, u 17. i 18. stoljeću, na teritoriju Bosne i Her-
cegovine, postoji malo podataka o sakupljačkoj djelatnosti. No, ipak je
ostalo zabilježeno da su mnoge porodice čuvale stare porodične listine,
starinsko oružje, spremano u škrinjama, koje su smještane uz zidove po
sobama, sakralne predmete itd.14
Početkom 19. stoljeća spominje se u kući hadži Ahmed-bega u Tre-
binju soba za starine, a predmeti su čuvani u starinskim škrinjama, gdje
su bile smještene povelje i pisma, odijela, oružje i slično.15
Ivan Franjo Jukić: rad na organiziranju

i institucionaliziranju muzejske djelatnosti
u Bosni i Hercegovini
Misao o potrebi osnivanja muzeja u Bosni u kojem bi se sabirali spo-
menici kulture i prirode javila se u svijesti domaćih intelektualaca, a
našla je izraza u srpsko-dalmatinskom magazinu Đorđa Nikolajevića
i u Bosanskom prijatelju fra Ivana Franje Jukića.16 Glavni zagovornik
sakupljanja starina i formiranja bosanskog muzeja sredinom 19. sto-
ljeća bio je Ivan Franjo Jukić,17 pokretač Bosanskog prijatelja. Jukićeva
strahovanja da bi bosanske starine mogle da dođu u ruke “pohlepnih
inostranaca” pokazala su se dvadesetak godina poslije njegove smrti još
opravdanija, jer se poslije 1878. godine pojačalo “raznošenje spomenika
kulture iz ovih krajeva, koji su, kao terra incognita u nauci bili pravi
majdan arheoloških i etnografskih vrijednosti”.18
Jukićevo nastojanje oko organiziranja muzejske djelatnosti u Bosni
i Hercegovini očitovalo se u nekoliko navrata. Prvi puta se to dogodilo
prilikom pokušaja stvaranja Kola bosanskog, odnosno Društva knji-
ževnog 1842. godine, koje bi se bavilo ukupnim kulturnim radom. U
četvrtoj tački Pravila društva navodi se: “...često se događa da se mnogi
novci stari (nalaze) i druga na starinstvo nas opominjujuća, koja valja
zakupit na ime Društva: stvari poslavši Družtva staršini a njijuh opisa-
nje, kakvesu i gdi su našaste G. Učredniku”.19 U istoj tački navodi se i
što je sve potrebno sakupljati i opisivati (narodne pjesme, pripovijetke,
poslovice, zagonetke, običaje, nošnje, stare gradove, rijeke i sl.) što se
također podudara sa muzealnim zahtjevima. Pokušaj osnivanja Druš-
tva je propao, no Jukić nije izgubio nadu, te 1848. godine poziva i u
“Kolo Bosansko” sa istom namjerom. U Uredbi Društva kaže se da će
se “svake godine tiskati knjiga Svetogled Bosanski, a sadržavat će razne
predmete: književne, umetne i ekonomičke”.20
Period od 1848-1852. godine smatra se vrhuncem Jukićeva intelek-
tualnoga rada, zapravo krunom dotadašnje aktivnosti, što će se odraziti
i u ovoj oblasti.
Prva ideja o osnivanju muzeja u Bosni javila se 1850. godine kod

Ivana Franje Jukića koju on iznosi u svom časopisu “Bosanski prijatelj”.
U prvom broju Bosanskog prijatelja iz 1850. godine kao dodatak stoji
molba u kojoj Jukić iznosi ideju o osnivanju Bosanskog muzeja. Ovo je
prvi put iznesena inicijativa za institucionalizirano sakupljanje i čuvanje
spomenika kulture na ovim prostorima i osnivanje muzeja i to u pisanoj
formi.21
No, ova ideja nije ostvarena budući da prilike u Bosni i Hercegovini
za to još nisu bile povoljne.22
Ova Jukićeva misao o osnivanju jednog Bosanskog muzeja ostala
je još dugi niz godina prisutna kasnije u krugu relativno malog broja
obrazovanih i progresivnih ljudi tog vremena, da bi se u izmijenjenim
okolnostima realizirala i u praksi, osnivanjem Muzejskog društva BiH,
nekoliko decenija kasnije.23 Međutim, pojedinci kao što su fra Bono Pe-
rišić će razmišljati o ovoj problematici. Fra Grga Martić i biskup Paskal
Vujičić pokušat će 1868. godine osnovati književno društvo koje bi, iz-
među ostalog, prikupljalo građu “što po svojoj prirodi spada u muzej”.24
I ovaj je pokušaj propao.
Jukićeva nastojanja nisu rezultirala osnivanjem muzeja u Bosni i
Hercegovini. Nije uspio u pokušaju institucionalizacije i profesionali-
zacije ove djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Njeno postupno ostvarenje
počelo je tek tridesetak godina kasnije, zahvaljujući aktivnostima Julija
Makaneca i osnivanju Muzejskog društva 1884. godine a potom i 1888.
godine osnivanjem Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine kao izra-
za javnog organiziranja i institucionaliziranja ove djelatnosti od strane
države.25
Za vrijeme Osmanske vladavine nije mnogo učinjeno na čuvanju
spomenika i proučavanju kulturno-historijske tradicije Bosne i Her-
cegovine, iako je Osmanska carevina, u želji za modernizacijom svoje
države i zaštitom kulturne baštine 1874. godine donijela propise za za-
štitu i očuvanje spomenika kulture. Ovi propisi imali su samo formalan
karakter i nisu zaživjeli u Bosni, kao perifernoj pokrajini Osmanske
imperije, jer okolnosti u našoj zemlji, zbog ratnih prilika, migracija,

ustanaka, nestabilnog života, nisu bile pogodno tlo za odgovarajući od-
nos prema kulturnoj baštini uopće, te time nisu pružale mogućnost za
njihovo sprovođenje u djelo.26
Osnivanje Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i

njegov rad na osnivanju prvog muzeja u BiH
Jukićeva strahovanja da bi bosanske starine mogle da dođu u ruke “po-
hlepnih inostranaca” pokazala su se dvadesetak godina nakon njegove
smrti još opravdanijim, jer se nakon austrougarske okupacije Bosne i
Hercegovine, 1878. godine, pojačalo daljnje “raznošenje spomenika
kulture iz ovih krajeva, koji su kao terra incognita u nauci bili pravi
majdan arheoloških i etnografskih vrijednosti”.27 Politički, strateški i
ekonomski ciljevi koje je sebi postavila austrougarska uprava zahtijevali
su evropsku pismenost i masovniju obrazovanost. Bosna i Hercegovina,
kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, privlačila je rado-
znalost mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i kvazi
naučnika, što je već prvih godina okupacije rezultiralo raznošenjem
spomenika kulture iz zemlje.
Neposredno nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Au-
stro-Ugarske pojavilo se nekoliko inicijativa za osnivanje muzeja.28
Prema Hamdiji Kreševljakoviću “prvi je pokrenuo pitanje osniva-
nja muzeja u Sarajevu baron Helfert 1879. godine”.29 U sklopu Helfer-
tovog prijedloga se najvjerovatnije prvi puta, budući muzej u Sarajevu
spominje kao Zemaljski muzej (Landesmuseum).
U bosanskohercegovačkoj štampi tog vremena se mogu naći i in-
formacije o prvim naučnim istraživanjima vršenim u Bosni i Hercego-
vini nakon 1878. godine. Bosanskohercegovačke novine u martu 1881.
godine pod naslovom “Starine u Hercegovini” donose prve informa-
cije o naučnim istraživanjima vršenim u Bosni i Hercegovini, koje je
1879. i 1880. godine vršio austrijski naučnik Moric Hernes.30 Upravo
ova Hernesova arheološka istraživanja i reputacija koju je ovaj naučni

radnik uživao uticat će na Kalajevu odluku da upravo u Hernesu nađe
glavnog konsultanta u svim pitanjima koja će biti u vezi sa djelovanjem
Zemaljskog muzeja u Sarajevu i organiziranjem naučnog rada na ovom
području.31
Bosanskohercegovačke novine u maju 1881. godine pod naslovom
“Prešan prijedlog” pišu o potrebi organiziranja naučnog rada u Bosni i
Hercegovini.32
Ovaj naslov u Bosanskohercegovačkim novinama predstavlja prvi
pismeno formulirani i u javnosti objavljeni pogled o potrebi organizi-
ranja naučnog rada u Bosni i Hercegovini nastale na bosanskohercego-
vačkom tlu nakon 1878. godine. No, njihova zajednička karakteristika
je da su, kao i Helfertovi pogledi, ostali u stadiju prijedloga. Informa-
cije o prvim pokušajima nastalim u samom Sarajevu nakon okupacije
1878. da se osnuje muzej nalazimo kod Kreševljakovića33 i Kruševca.34
Kreševljaković tvrdi da su htjeli “već 1880. godine neki činovnici koji
su imali smisla za starine osnovati arheološko društvo i muzej u Sara-
jevu”.35 Kruševac potvrđuje ove njegove navode precizirajući da se ova
misao javila sredinom 1880-tih godina “među višim činovnicima bo-
sanske vlade”.36
Kulturni radnici Bosne i Hercegovine dižu svoj glas protiv razno-
šenja i uništavanja kulturno-historijskih spomenika Bosne i Hercegovi-
ne. Tako dr. Julije Makanec, ljekar i gradski vijećnik u Sarajevu, putem
lista Bosnische Post upućuje 20. 09. 1884. godine “Poziv za osnivanje
muzejskog društva BiH”.37 U Pozivu je dr. Julije Makanec saopćio da se
nekoliko ljudi različitih “staleža” i zvanja, u uvjerenju da govore iz duše
svakog prijatelja zemlje, i da izražavaju opću želju, udružiše s ciljem da
osnuju muzejsko društvo koje bi osnovalo Muzej u Sarajevu.38 U tekstu
Poziva posebnu pažnju privlači onaj njegov dio u kome se apostrofira
činjenica da je nestajanje predmeta historijske ili spomeničke vrijed-
nosti iz Bosne i Hercegovine uzelo naročito maha od austrougarske
okupacije Bosne i Hercegovine, te kako je raznošenje predmeta takve
vrijednosti poprimilo karakter masovne pojave, osnivanje Muzejskoga

društva je predstavljalo efikasan način da se tome stane u kraj.
I Sarajevski list u obavještenju pod naslovom “Domaći muzej”
donosi vijest da je Makanec u listu Bosnische Post iznio “ideju da se u
Sarajevu ustanovi muzejsko društvo zarad toga, kako bi se u glavnom
gradu vremenom podigao muzej za čuvanje historično-arheoloških
spomenika i za poznavanje domaće faune, flore i mineraloških prili-
ka našijeh zemalja”. “Keltijski, rimski i staroslavenski grobovi, rimski i
starovizantijski natpisi i novci, ruševine kraljevskih palača iz vremena
samostalnosti Bosne i Hercegovine, novci i povelje vladara njihovijeh,
svi ti ostatci pružaju razloga da se za pobiranje i očuvanje njihovo usta-
novi stožer, kano ogledalo prošlosti ovijeh zemalja.”39
Prema pisanju sarajevske štampe Makančeva inicijativa je naišla na
pozitivan odjek u Bosni i Hercegovini. Tako je list Bosnische Post kon-
statirao da je Poziv naišao na vanredan odjek i da je znatan broj ljudi
poklonio nekoliko predmeta za budući Muzej u Sarajevu.40
Privremeni odbor Muzejskog društva konstituiran je na sjednici
održanoj 05. oktobra 1884. godine u sarajevskoj gradskoj skupštini.41
Za predsjednika odbora izabran je Kosta Hörmann42, za potpredsjed-
nika Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, a za sekretara dr. Julije Ma-
kanec. Prema pisanju Sarajevskog lista, Odbor je osim predsjednika
brojao još 10 članova.43 Privremeni odbor Muzejskog društva imao je
zadatak da izradi Pravila Muzejskog društva, da organizira početni rad
i da se brine za smještaj predmeta koji su poklonjeni Muzejskom druš-
tvu.44 Razmatranje nacrta ovih Pravila trajalo je na relaciji Sarajevo –
Beč šest mjeseci. Nakon odobrenja Pravila od strane Zemaljske vlade
14. maja 1885. godine, Privremeni odbor je pristupio pripremama za
konstituiranje Društva.45 Javno je bio publiciran poziv na pristupanje u
članstvo Društva, kojega su u ime Privremenog odbora potpisali Kosta
Hörmann i Julije Makanec. Pravilima je bio određen konačan zadatak
Društva, iz kojih se vidi da mu je između ostalog cilj i osnivanje Zemalj-
skog muzeja u Sarajevu.46
Osnivačka skupština Muzejskog društva BiH održana je krajem

decembra 1885. godine. Prema pisanju Sarajevskog lista Skupštini je
prisustvovalo 29 članova društva.47 Na Skupštini je izabran i stalni od-
bor48, čime je prestala funkcija dotadašnjeg privremenog odbora koji je
obavio potrebne radnje za konstituiranje prvog Muzejskog društva u
Bosni i Hercegovini. Iz izvještaja koji je podnesen na Osnivačkoj skup-
štini, Društvo je tada brojalo 227 članova, od kojih su 21 utemeljitelji.
Također, prema podacima iz izvještaja, Društvu je poklonjeno blizu
400 muzejskih predmeta. Najveći broj predmeta ustupilo je Zajedničko
ministarstvo financija “od onih predmeta što na peštanskoj izložbi bija-
hu izloženi”.49 Na prvoj sjednici Stalnog odbora Društva izabrani su: za
predsjednika baron Nikolić, potpredsjednika Julije Makanec i blagajni-
ka Petar T. Petrović. Za sekretara je izabran Julije Makanec.50
Na samom početku rada javio se problem stručne obrade i dalj-
njeg prikupljanja predmeta. Februara 1886. godine, Muzejsko društvo
dovodi svog prvog stručnjaka dr. Ćiru Truhelku,51 arheologa i kustosa
Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, koji odmah odlazi na teren i
prikuplja muzejsku građu.52 Truhelki je povjerena i dužnost sekretara
Muzejskog društva Bosne i Hercegovine.53 Iste godine za rad na prirod-
njačkoj zbirci angažiran je bečki preparator Edmund Zelebor, a 1887.
godine kao volonter stiže Othmar Reiser, kasnije priznati ornitolog.54
Na uređenju mineraloške zbirke radio je rudarski satnik V. Radimski.55
Svi su oni, zajedno sa članovima odbora Muzejskog društva, vršili pri-
preme za otvaranje Muzeja.56
Dvije sobe u zgradi Zemaljske vlade koje su bile određene za smje-
štaj predmeta, bile su, zahvaljujući angažmanu ovih stručnjaka, preti-
jesne da prime sve ono što je u tom kratkom periodu pronađeno i pri-
kupljeno. To je zahtijevalo i traženje rješenja za odgovarajući smještaj,
prezentaciju prikupljenog muzejskog materijala i organiziranje, ali i
za sistematičnije i kvalificiranije bavljenje ovim poslovima. Djelovanje
Muzejskog društva u narednom periodu se uspješno odvijalo, a uspjesi
koje je postiglo ovo društvo podstakli su Zemaljsku vladu da osnuje
muzej kao samostalnu državnu ustanovu. To je i učinjeno 1. februa-

ra 1888. godine, kad su, kako je pisano u Sarajevskom Listu, predane
“svekolike zbirke Muzejskog društva u ruku Zemaljskoj vladi, te je tom
prilikom novi Zemaljski muzej svečano otvoren javnosti”.57
Od Helfertova prijedloga do Makančeva poziva za osnivanje Mu-
zejskog društva u Bosni i Hercegovini prošlo je pet godina. Ovaj je vre-
menski razmak ispunjen postepenim, ali kontinuiranim sazrijevanjem
uvjeta za početak organiziranijeg rada na uobličavanju zamisli o osno-
vama na kojima će se graditi koncepcija iz koje će kasnije proizići prva
institucija ovog profila u Bosni i Hercegovini.
Ovim je osnovni zadatak Muzejskog društva bio izvršen. Bosna i
Hercegovina je, prvi put u svojoj historiji, dobila muzej kao državnu
ustanovu sa sjedištem u Sarajevu. Za prvog direktora Muzeja imenovan
je vladin savjetnik Kosta Hörmann.58
Neostvarene zamisli o osnivanju muzeja

Pored osnivanja Zemaljskog muzeja – prve inicijative uspješno reali-
zirane, druga po redu također uspješno realizirana inicijativa za osni-
vanje muzeja a koja je donesena najvjerovatnije pod utiskom osnivanja
Zemaljskog muzeja u Sarajevu bila je osnivanje Muzeja Stare pravoslav-
ne crkve. Muzej je osnovan 1889. godine.59
Međutim, pored ovih postojale su i inicijative i zamisli za osnivanje
muzeja koje, zbog nepostojanja realnih uslova i izgleda za realiziranje
tih zamisli, nisu uspješno realizirane.
Treća inicijativa za osnivanje muzeja u Sarajevu registrirana je
1907. godine. Bosanskohercegovačko trgovačko društvo je 5. septem-
bra 1907. godine podnijelo zahtjev Zemaljskoj vladi Bosne i Hercego-
vine u kojem traži da se osnuje “jedan trgovačko-obrtnički muzej sa
sjedištem u Sarajevu”.60 Predstavku su potpisali predsjednik bosan-
skohercegovačkog društva Risto Đ. Besarović, član prvog stalnog od-
bora Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i gradski načelnik u
Sarajevu i sekretar Trgovačkog društva Bernando Klajin. Na osnovu

ove predstavke, “zadaća muzeja bi bila koliko naučna da se izobrazi
valjana trgovca, toliko praktična, izlažući robu i ukaže puteve i po-
trebe”. Obrazloživši potrebu za osnivanjem takvog muzeja, Trgovač-
ko društvo je zamolilo Zemaljsku vladu “da se u principu odluči za
osnivanje trgovačko-obrtničkog muzeja u Sarajevu sa gore naznače-
nom zadaćom i da blagonaklono pomogne ovu korisnu namjeru na
taj način, da sagradi na svoj trošak zgradu za tu instituciju”. Društvo
je sa druge strane izrazilo spremnost da se pobrine “za zgodno zemlji-
šte”, obavezujući se da Zemaljskoj vladi “uloženi novac za gradnju u
godišnjim obrocima povrati”. Kao alternativni prijedlog Društvo je
dalo da Zemaljska vlada “odredi u gornju svrhu neku stalnu godišnju
pripomoć, u kome bi slučaju dolje potpisano društvo samo podiglo
zgradu”.61 Ovaj je zahtjev Trgovačko društvo podnijelo Zemaljskoj
vladi Bosne i Hercegovine i Zajedničkom ministarstvu financija u
Beču. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu je izrazila mišljenje da
rješenje tog pitanja ne zahtijeva hitnost. S tim u vezi Vlada je ukazala
na činjenicu da se vrše pripreme za osnivanje Trgovačko-obrtničke
komore za Bosnu i Hercegovinu, koja bi zajedno sa Trgovačkim druš-
tvom izradila projekt za osnivanje Trgovačkog muzeja u Sarajevu.62
No, do osnivanja muzeja nije došlo. Najvjerojatnije je smrt Riste Đ.
Besarovića 1908. godine, potpisnika zahtjeva i glavnog zagovornika
zamisli o osnivanju ovoga muzeja, rezultirala u slabljenju aktivnosti u
traženju pomenutog zahtjeva. No, to vjerojatno nije bio jedini razlog
zašto ovaj muzej nije osnovan.63
Sljedeća inicijativa za osnivanje muzeja, koja je također ostala u sta-
diju prijedloga, registrirana je 1909. godine. Na skupštini srpskog pro-
svjetno-kulturnog društva Prosvjeta, održanoj 1909. godine, podnesen
je prijedlog da Prosvjeta osnuje Narodni muzej u Sarajevu. Prijedlog je
potekao od Prosvjetinog odbora u Bosanskoj Dubici, koji je podnio u
isto vrijeme i zahtjev za osnivanje Narodne biblioteke pod okriljem Pro-
svjete. Ni ova inicijativa da se osnuje Narodni muzej nije realizirana.
Glavni odbor Prosvjete je smatrao da je glavni zadatak društva poma-

ganje đacima u srednjim i visokim školama, i da nisu sazreli uvjeti da se
Prosvjeta prihvati ovoga zadatka.64 Ovakvog stajališta je bila i Prosvjeti-
na godišnja skupština.
Posljednja inicijativa prije Prvog svjetskog rata za osnivanje mu-
zeja u Sarajevu pokrenuta je 1910. godine, kada je na skupštini učitelja
narodnih osnovnih škola održanoj u Sarajevu 10-12. 07. 1910. donesen,
između ostalih, i zaključak da se u Sarajevu osnuje školski muzej za Bo-
snu i Hercegovinu. U Učiteljskoj zori, glasu Saveza učiteljskih društava
Bosne i Hercegovine između ostalog piše: “Primljeni su prijedlozi kole-
ge Simića odnoseći se na osnivanje učiteljskog konvikta, muzeja zadru-
ge i štedne zaklade.”65 U Sarajevskom listu 1912. godine u članku pod
naslovom “Za osnutak školskog muzeja u Sarajevu” Stjepko Ilić, jedan
od glavnih zagovornika ove zamisli, ali ne i njen predlagač na skupštini
učitelja narodnih osnovnih škola, osvrće se na historijat zamisli osni-
vanja školskog muzeja u Evropi, nakon održanog kongresa sociologa,
psihologa i pedagoga u Briselu 1867. godine.66 Savez učiteljskih društa-
va je zahtjev podnio Zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu. “Taj bi
muzej morao biti neko ogledalo postepenog razvoja našeg školstva od
predokupacione dobi sve do današnjih vremena. Naravno, da bi dotični
odbor morao imati i dovoljno raspoloživih novčanih sredstava za osnu-
tak i razvitak tog vrlo važnog preduzeća.”67
Sve ove zamisli za osnivanje muzeja u Bosni i Hercegovini za vrije-
me austrougarske uprave i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije nisu uspješ-
no okončane. Razlog ovome je bio da su sve one pripadale privatnoj
inicijativi. Iza njih nije stajala državna vlast Austro-Ugarske Monarhije.
Zagovornici zamisli o osnivanju ovih muzeja ili nisu dobro ocijenili
postojanje realnih uslova i izgleda za realiziranje tih zamisli ili im je
nedostajalo dovoljno upornosti u nastojanjima da ih uspješno ostvare.
Iako nisu realizirane, zamisli o osnivanju Trgovačko-obrtničkog, Pro-
svjetinog Narodnog muzeja i Školskog muzeja ostat će zabilježeni kao
zanimljivi pokušaji da se formira mreža ovakvih institucija u Sarajevu.
29
Naredne muzejske ustanove dobit će Bosna i Hercegovina tek znat-

no kasnije, nakon 42 godine, koliko iznosi vremenska distanca od po-
četka djelovanja Zemaljskog muzeja do 1930. godine, odnosno osniva-
nja Muzeja Vrbaske banovine68 u Banja Luci.
MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE
Neposredno poslije svršetka Drugog svjetskog rata 1945. godine, u

Bosni i Hercegovini su postojala samo dva muzeja – Zemaljski muzej
osnovan 1888. godine i Muzej Vrbaske banovine, danas Muzej Re-
publike Srpske osnovan 1930. godine. Novo razdoblje i intenzivniji
razvoj muzejske djelatnosti u BiH započinje nakon 1945. godine, kada
se osnivaju brojne muzejske institucije širom Bosne i Hercegovine.
Najprije je 1945. godine u Sarajevu osnovan Muzej narodnog oslobo-
đenja Bosne i Hercegovine, “sa zadatkom da prikuplja, čuva i izlaže
sve predmete i dokumente o toku i razvitku narodnooslobodilačke
borbe i tekovinama koje su u njoj izvojevane; da prikuplja, izučava i
objelodanjuje sav izvorni materijal koji se odnosi na historiju narod-
nooslobodilačke borbe; da čuva i gaji uspomenu na narodne heroje i
žrtve fašizma, na junaštvo i požrtvovanje našeg naroda u oslobodilač-
kom ratu”.69
Naredne 1946. godine u Sarajevu se osniva Umjetnička galerija
Bosne i Hercegovine, čije je jezgro predstavljala zbirka umjetničkih
slika, izdvojena iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Zadatak
ove ustanove bio je da “sistematski istražuje, prikuplja, čuva, obrađu-
je, restaurira, konzervira, kolekcionira i javno izlaže umjetnička djela
iz oblasti likovne umjetnosti, a naročito umjetnika iz Bosne i Herce-
govine i umjetnika čija su djela svojim sadržajem vezana za Bosnu i
Hercegovinu”.70
Tokom narednih godina broj muzeja u Bosni i Hercegovini stal-
no se povećavao. Muzeji, muzejske zbirke i muzejske spomen - kuće
osnivani su na osnovu različitih inicijativa, u skladu sa potrebama
za muzejskom djelatnošću u pojedinim sredinama i u zavisnosti od
materijalnih mogućnosti. Na taj način u Bosni i Hercegovini je stvo-
rena relativno velika, ali ekstenzivna mreža muzeja. Među muzejskim
31
32 Muzeji, zbirke i galerije
ustanovama u BiH po specifičnosti se mogu izdvojiti spomen-kom-

pleksi Nacionalnog parka “Kozara” i “Sutjeska”. Težište djelatnosti
ovih ustanova je obilježavanje značajnih mjesta i događaja vezanih za
NOR i revoluciju.
Također, posebnu kategoriju čine muzejske zbirke i riznice crkvi
i samostana čija se funkcija sastoji u čuvanju i izlaganju muzejskog
materijala koji je u vlasništvu crkvi i samostana.
Muzeji, zbirke i galerije 33
Federacija Bosne i Hercegovine
Muzej Unsko-sanskog kantona, Bihać

Osnovan je 1953. godine kao Gradski muzej. U toku svoga postojanja
Muzej je nekoliko puta mijenjao naziv. Proširivanjem djelovanja Muzej
mijenja naziv najprije u Zavičajni muzej Bihać, a potom daljim razvija-
njem rada na teritoriji Pounja mijenja naziv u Muzej Pounja. Od 1964.
godine spajanjem Spomen muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a i Muzeja
Pounja, muzej nosi naziv Muzej AVNOJ-a i Pounja. Od 1971, razdvaja-
njem ova dva muzeja, Muzej ponovno mijenja naziv u Regionalni mu-
zej Pounja. Godine 1996. Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a i Regional-
ni muzej Pounja ponovno se spajaju u jednu ustanovu. Od 1998. godine
Muzej djeluje pod nazivom Muzej Unsko-sanskog kantona. Muzej se
nalazi u adaptiranom prostoru – zgradi Klostera – samostanu i školi
časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove sagrađenoj 1894. godine. Pro-
jektant ovog objekta je vjerovatno hrvatski arhitekta Stjepan Podhorski
(1875-1945).
Stalna postavka Muzeja - lapidarijum, Unsko-sanski kanton u pra-
historiji i srednjem vijeku, Bihaćka kapetanija i kapetanova divanhana-
nalazi se u Kapetanovoj kuli, jednoj od najstarijih građevina u Bihaću,
sagrađenoj prije 1697. godine. Muzej ima zbirke: umjetničku, arheološ-
ku, etnološku, istorijsku, te fototeku i hemeroteku. Depandans Muzeja
je zgrada Muzeja Prvog zasjedanja AVNOJ-a.
Gradska galerija, Bihać

Otvorena je 1998. godine odlukom općine Bihać. Galerija organizira
likovne izložbe, promocije knjiga, koncerte, književne i poetske večeri
i sl. Gradska galerija Bihać nalazi se u zgradi Kulturnog centra Bihać.
http://www.ggbihac.ba
Galerija “Enver Krupić”, Bihać

Galerija Enver Krupić započela je sa radom 2006. godine. Enver Krupić
je u svom testamentu odredio da svu pokretnu i nepokretnu imovinu
ostavi gradu Bihaću koji je dužan da osnuje Umjetničku galeriju “Enver
Krupić” u kojoj bi se trajno čuvala ova zaostavština. Krupić je umro
1992. godine, no rat u Bosni i Hercegovini je onemogućio osnivanje i
izgradnju galerije. Gradska galerija Bihać je odlukom općinskog vijeća
općine Bihać određena za preuzimanje muzejskog materijala i organizi-
ranje stalne muzejske postavke likovnog stvaralaštva i druge ostavštine
Envera Krupića. Galerija “Enver Krupić” nalazi se u zgradi Kulturnog
centra Bihać.
http://www.galerija-krupic.ggbihac.ba/
Gradska galerija Bosanska Krupa

Historija Gradske galerije u Bosanskoj Krupi počinje 1971. godine kad
je započela sa radom Međunarodna likovna kolonija “Krušnica” čiji
su osnivači Boško Karanović, Enver Krupić, Zdravko Vajagić, Alaga
Isaković i Stanislav Tajić. Od 2011. godine Gradska galerija djeluje kao
samostalna ustanova.
Osim izložbene djelatnosti, te grafičke radionice, galerija svake
godine organizira Međunarodnu likovnu koloniju Krušnica. Fundus
galerije sastoji se od 500 djela u različitim tehnikama nastalih u okviru
Likovne kolinije “Krušnica”, te Zavičajne zbirke Boška Karanovića, koja
sadrži 110 njegovih grafika. Galerija se nalazi u zgradi Javne ustanove
Centar za kulturu, obrazovanje i informiranje Bosanska Krupa. Zgrada
Centra za kulturu, jedna od najstarijih objekata, sagrađenа je 1903.
godine. Prvobitno je građen za mlade, kao Sokolski dom.
Muzej i galerija Jovana Bijelića, Bosanski Petrovac

Muzej i galerija Jovana Bijelića u Bosanskom Petrovcu osnovani su
1972. godine. Ideja o osnivanju muzeja ili galerije Jovana Bijelića na-
stala je 1966. godine u nekadašnjem Muzeju Prvoga zasjedanja AV-
NOJ-a i Muzeja Pounja u Bihaću. Godine 1972. Muzej je otvoren kao

depandans tadašnjeg Regionalnog muzeja Pounja u Bihaću. Muzej je
smješten u austrougarskoj građevini, prvobitno zgradi apoteke gra-
đenoj u pseudo-klasičnom stilu. U sklopu Muzeja nalazi se stalna po-
stavka djela Jovana Bijelića, stalna postavka petrovačkih ćilima, škola
crtanja, likovna kolonija Jovan Bijelić i tkačka radionica. Muzej se
nalazi u sastavu Javne ustanove Centar za kulturu Bosanski Petrovac.
Spomen-kuća Skendera Kulenovića, Bosanski Petrovac

Spomen-kuća Skendera Kulenovića otvorena je 1986. godine. Nalazi se
u sastavu Javne ustanove Spomen biblioteka Skender Kulenović. Mu-
zejska postavka posvećena je Skenderu Kulenoviću. Svake godine u ok-
tobru mjesecu održavaju se tradicionalni dani Skendera Kulenovića, u
okviru kojih se organiziraju i tematske izložbe.
Spomen-kompleks “25 maj 1944.”, Drvar

Muzej “25. maj 1944.” je osnovan 1957. godine. U sastavu današnjeg
Spomen kompleksa “25. maj 1944.” Drvar nalaze se Muzej “25. maj
1944.” obnovljen i ponovno otvoren za javnost 2009. godine i Titova
pećina koja je ponovno otvorena za javnost 25. maja 2006. godine. U
spomen muzeju nalazi se historijska postavka Drvar od 1878. godine do
danas i etnografska postavka Drvar kroz vijekove.
Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, Vukeljići

Muzej je otvoren 1999. godine. Osnovao ga je dr. Ćazim Hadžimejlić.
Muzej posjeduje bogatu zbirku starih rukopisa, ćilima, knjiga, nošnje,
posuđe, te oružje, oruđe, slike i levhe koje govore o razonolikosti života
u ovim krajevima. U sklopu muzeja je stalna etnološka, historijska i
umjetnička postavka otvorena za javnost.
Zavičajni muzej, Goražde

Muzej je osnovan 2016. godine s ciljem isstraživanja, skupljanja, čuva-
nja i prezentiranja kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Goražda
i okoline. Muzej djeluje u okviru JU Centar za kulturu Goražde, objek-
tu sagrađenom 1957. godine, čiji je dio zgrade preuređen za muzejske
potrebe. Fundus Muzeja je podijeljen u tri zbirke- historijsku, etnološ-
ku i arheološku zbirku.
Trenutno je u Muzeju otvorena stalna postavka “Ratna izložba“, a
u pripremi je rad na stalnoj arheološkoj postavci “Goražde i okolina u
prošlosti“.
http://www.czkgorazde.ba
Bosanski kulturni centar, Zavičajno-muzejska zbirka,

Gračanica
Zavičajno-muzejska zbirka Gračanica osnovana je 1975. godine. Jez-
gru zavičajne zbirke Gračanica činila je kolekcija arheološkog, etnološ-
kog i historijskog materijala iz osnovne škole “Mitar Trifunović Učo”
u Gračanici, sakupljena zahvaljujući Branku Vajiću, prosvjetnom rad-
niku koji je objedinio muzejski materijal iz dviju školskih zbirki u
Gračanici uz nešto arheoloških nalaza sa gračaničkog područja, koji je
dvadesetak godina ranije sačuvan zahvaljujući Asimu Dževdetbegovi-
ću, tadašnjem predsjedniku općine, sa svime onim što je kroz duži niz
godina sam sakupio na gračaničkom području.
Zavičajnu zbirke čine: arheološki nalazi iz neolita, eneolita, bron-
čanog doba i srednjeg vijeka, historijska zbirka iz Osmanskog perio-
da, etnološka i numizmatička zbirka. Stalna postavka Zavičajne zbirke
uređena je 2014. godine.
Zavičajna zbirka se nalazi u sastavu Bosanskog kulturnog centra
Gračanica.
http://www.bkc-gracanica.ba
Centar za kulturu Ahmed Muradbegović,

Zavičajno-muzejska zbirka, Gradačac
Osnovana je 1981. godine. Zavičajno-muzejska zbirka Gradačac se
nalazi u sastavu Centra za kulturu Ahmed Muradbegović Gradačac.
Zbirka je smještena u adaptiranoj austrougarskoj zgradi sagrađenoj
krajem 19. stoljeća, koja je služila za potrebe uprave sreza (kotara)
Gradačac.
Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, Jablanica

Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi” otvoren je 1978. godine povo-
dom obilježavanja 35. godišnjice Bitke na Neretvi. Nalazi se u blizini
srušenog mosta koji je simbol sjećanja na Bitku za ranjenike na Neretvi.
Muzej se nalazi u namjenski sagrađenoj zgradi. Projektanti Muzeja
su: dipl. ing. Arh. Branko Tadić, Zdravko Dunđerović i Mustafa Ramić
iz Sarajeva.
U prostorijama Muzeja nalazi se stalna izložbena postavka koja
prati vremenski period od Drugog svjetskog rata do danas, a postavlje-
na je i tradicionalna jablanička etno-kuća.
http://www.muzej-jablanica.com
Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Jajce

Osnovan je 1953. godine kao centralna jugoslavenska muzejska insti-
tucija memorijalnog tipa povodom proslave desetogodišnjice Drugog
zasjedanja AVNOJ-a. Nakon djelomične obnove zgrade i obnove izlož-
bene postavke, muzej je ponovno otvoren za posjetioce 2008. godine.
Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a čuva kolektivno sjećanje naro-
da sa prostora bivše Jugoslavije na antifašističku borbu.
Muzej posjeduje specijaliziranu biblioteku sa oko 2.600 naslova
knjiga i časopisa, obnovljena je u skromnom obimu dokumentacija i uz
velike napore uposlenih, vraćen mali dio predratnog fundusa muzeja.
Muzej se nalazi u zgradi Društvenog doma Sokolskog društva u Jajcu
sagrađenoj 1936. godine koji je služio kao gimnastička sala u kojoj su

prikazivane i kino predstave.
http://muzejavnoj.ba/
Etno muzej Jajce

Otvoren je 2010. godine i svjedoči o običajima i tradiciji života jajač-
kog kraja, kulturno-povijesnoj baštini i ljudima koji su svojim radom
i stvaranjem ostavili trag u bogatoj povijesti grada. Bosanska gradska
soba, nastala na prijelazu između 19. i 20. stoljeća, svjedoči o kulturi
stanovanja i uređenju enterijera kod gradskog stanovništva tog vre-
mena, dok je poseban prostor namijenjen organiziranju radionica
koje imaju za cilj oživljavanje i promoviranje običaja i starih zanata
ovog kraja.
Na drugom spratu muzeja, nalazi se geološko-petrografska i mi-
nerološka zbirka, koja predstavlja prirodna bogatstva šireg područja
Jajca. U okviru muzeja djeluju radionice tkanja i veza, koje njeguju
ove tradicionalne zanate.
Muzejom upravlja Javna ustanova “Agencija za kulturno-povije-
snu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca”.
Nalazi se u zgradi Stare osnovne škole u Jajcu u kojoj je bila smještena
prva osnovna jajačka škola, sagrađena 1882. godine.
http://www.agencija-jajce.ba
Gradska galerija Jajce

Gradska galerija smještena je u staroj Kršlakovoj kuci. Stalnu postavku
galerije čine slike jajačkih i slikara čija su djela nastala tokom njihovog
boravka u Jajcu u proteklom periodu. Osim slika dio stalne postavke
su i skulpture autora jajačkog kipara Duška Rakite. U ok-viru svojih
aktivnosti Gradska galerija uspješno organizira škole crtanja i slikanja,
kao i likovne kolonije.
Muzej Kakanj
Muzej Kaknja je otvoren 2015. godine u cilju promocije i očuvanja bo-
gatog kulturno-historijskog naslijeđa ovog kraja. Muzej djeluje u okvi-
ru JU Kulturno-sportski centar Kakanj, objektu sagradjenom 1967. go-
dine, te renoviranom za potrebe muzeja. U sklopu Muzeja nalazi se
i Lapidarij stećaka koji je smješten u parku Doma kulture kao stalna
muzejska postavka.
http://www.ksckakanj.ba
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje,

Muzejska zbirka, Ključ
Muzejska zbirka Ključ osnovana je 2000. godine i nalazi se u okviru
Javne ustanove Centar za kulturu i obrazovanje Ključ. Muzejska zbirka
se nalazi u najstarijoj zgradi u Ključu, austrougarskoj zgradi “Stare gi-
mnazije” koja je prvobitno služila kao zgrada općine.
Zavičajni muzej, Konjic

Ideja o osnivanju muzeja u Konjicu datira još iz 1974.godine. Motivi su
i tada kao i danas bili jednaki, potreba da se dio kulturno-historijskog
nasljeđa prikupi, izlaže, čuva i promovira, te da se na taj način sačuva
od propasti i zaborava ali i promovira u javnosti. Zbog različitih okol-
nosti koje su zadesile BiH ali i Konjic ideja o osnivanju muzeja realizi-
rana je tek 2011.godine. Muzej nije osnovan kao samostalna ustanova
već njime upravlja Javna ustanova Narodni univerzitet Konjic. Zgrada u
kojoj je smješten muzej adaptirana je za potrebe muzeja i kroz historiju
je imala različite namjene. Prvobitno je za vrijeme Osmanske uprave
bila dio hana, potom je u austrougarskom razdoblju u njoj bio smješten
drvorezbarski obrt, da bi kasnije postala zgrada Vatrogasnog doma.
Stalna izložbena postavka muzeja sastoji se od: etnološke zbirke, gale-
rijskog prostora – gdje se organiziraju povremene tematske izložbe, bi-
blioteke i depandansa muzeja Rodne kuće Zulfikara Zuke Džumhura.
Pretpostavlja se da je kuća sagrađena sredinom 19. stoljeća.
Muzej drvorezbarstva, Konjic

Muzej je osnovan 1955. godine, a osnivač muzeja je Ismail Mulić.
Predmeti zbirke drvorezbarenih proizvoda poznatih kao Muzej Mu-
lićev rekord, smješteni su u nekoliko prostorija porodične kuće Zu-
lejhe Vila, kćerke osnivača muzeja, sagrađene polovinom 19 stoljeća.
Zbirka je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
2006. godine.
http://www.drvorezbarstvo.com
Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno kao javna ustanova zvanično
je osnovan 1995. godine radi sistematskog sakupljanja, čuvanja, stručne
zaštite, naučne obrade i prezentacije muzejskoga materijala sa područja
livanjskog kantona i šireg regiona ugovorom zaključenim između Fra-
njevačkog samostana Sv. Petra i Pavla Gorica – Livno i Općinskog vije-ća
Livno. Tim je ugovorom dosadašnja Franjevačka zbirka na Gorici, u ko-
joj je bilo pohranjeno muzejsko blago, kulturna baština Hrvata Livna i
livanjskoga kraja, uz nove prostore, dobila i novi službeni naslov i novi
status. Blago Franjevačkog samostana i galerije Gorica Livno pohranje-
no je u više zbirki: sakralnoj, arheološkoj, numizmatičkoj, etnografskoj
te zbirci starog oružja. Predmeti koji spadaju u sakralnu zbirku obuhva-
ćaju slike, skulpture, liturgijsko posuđe i crkveno ruho iz samostanske
crkve i okolnih livanjskih župa, a najvrjednije djelo sakralne zbirke koje
se ovdje nalazi je iz 1804. godine – prijenosni oltar, raritet koji je sa-
čuvan samo u Livnu. U fundusu arheološke zbirke nalaze se eksponati
iz razdoblja prapovijesti (bakreno, brončano i željezno doba), Rimskog
carstva, kasne antike i srednjeg vijeka. U samostanu je i stalni postav
slika Gabriela Jurkića, koji je duži period živio u samostanu, u kojemu je
i slikao, te umjetnička zbirka. Pored slika Gabrijela Jurkića, u samostanu
se čuvaju i slike Nade Pivac, Ljube Laha itd. U muzejskoj zbirci se nalazi
i kirurški pribor franjevačkog liječnika fra Mije Sučića, mnogo-brojni
etnografski predmeti značajni za livanjski kraj, staro oružje, no-vac itd.
Brigu o navedenom samostanskom blagu 1995. godine preuzeo je novo-

nastali Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno.
http://www.fmgg-livno.com/
Muzej Hercegovine, Mostar

Osnova za formiranje muzeja bila je Odluka o osnivanju Muzeja NOB-a,
koju je donio Narodni odbor grada Mostara 1949. godine, i imala je za cilj
čuvanje materijalne dokumentacije iz NOB-a i vaspitanja mladih poko-
ljenja pod nazivom “Narodno oslobođenje”. Muzej Hercegovine osnovan
je 1950. godine s ciljem da pronalazi, prikuplja, čuva i javnosti prezentira
bogatu kulturno-historijsku baštinu Mostara i Hercegovine. Uprava Mu-
zeja smještena je u depandansu muzeja Spomen - kući “Džemal Bijedić”.
Depandansi Muzeja Hercegovine su: Spomen - kuća Džemala Bijedića,
Spomen - kuća Svetozara Ćorovića i Muzej Stari most (kula Tara).
Ćorovića kuća71 sagrađena je 1874. godine i u njoj se nalazi Odjel za
književnost Muzeja Hercegovine.
Muzej Stari most – depandans Muzeja Hercegovine – nalazi se po-
red Starog mosta i posvećen je historijatu razvoja grada Mostara i ob-
novi Starog mosta.72 Smješten je u kompleksu kule Tara na lijevoj obali
Neretve. Dio muzejske postavke je autentičan arheološki lokalitet ispod
nivoa prilaza kuli, dok je na spratovima kule izložena pokretna arheo-
loška građa, arhivska i arhitektonska dokumentacija. Od 1981. godine
Muzej, u suradnji sa Arhivom Hercegovačko-neretvanskog kantona i
Zavodom za zaštitu kulture Mostar, izdaje časopis “Hercegovina” – ča-
sopis za kulturno i historijsko naslijeđe u kojem se objavljuju tekstovi
koji su vezani za društvene nauke i područje Hercegovine.
http://www.muzejhercegovine.com
Galerija kraljice Katarine Kosača, Mostar

Osnovana je 1969. godine, kao ekspozitura Umjetničke galerije Bosne
i Hercegovine. Galerija čuva slike, grafike i skulpture koje su nasta-
jale u periodu od dvadesetih godina 20 stoljeća do danas, a koje su
umjetnici iz BiH, ali i šire regije poklanjali Galeriji u želji da svojim

radom daju doprinos umjetnosti, ali i ostave trag svojega stvaralaštva.
Umjetničke slike, grafike i skulpture koje su ostale sačuvane, s većim
ili manjim oštećenjima koja su nedavno sanirana, razvrstane su u tri
zbirke: “Zbirka umjetnina Hrvatski dom “Herceg Stjepan Kosača”,
“Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović” te “Zbirka umjetnina Sava
Neimarević”. Galerija je smještena u Domu Herceg Stjepan Kosača,
nekadašnjem Domu kulture, Mostar.
http://www.kosaca-mostar.com
Međunarodna umjetnička kolonija, Počitelj

Međunarodna umjetnička kolonija Počitelj osnovana je 1964. godine.
Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine vlasnik je i osnivač
umjetničke kolonije u Počitelju. U okvirima svog djelovanja, Koloni-
ja okuplja umjetnike iz cijele zemlje i svijeta gdje se u podneblju neo-
bične ljepote, čudesnog ambijenta i nesvakidašnje stvaralačke atmos-
fere, umjetnici – slikari, kipari i grafičari druže, razmjenjuju iskustva
i ostvaruju kontakte. Kroz programe kolonije je prošlo na hiljade li-
kovnih umjetnika, književnika, kritičara, glumaca i drugih kulturnih
radnika iz Italije, Engleske, Danske, Francuske, Grčke, Kipra, Egipta,
Turske, Poljske, Njemačke, Austrije, Švedske, Holandije, SAD, Japana,
Meksika, Kine itd. koji su svoje radove – slike, grafike, skulpture doni-
rali u korist umjetničke zbirke, odnosno fundusa Međunarodne umjet-
ničke kolonije Počitelj.
http://www.pocitelj.ulubih.ba
Zemaljski muzej BiH, Sarajevo

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je osnovan 1888. godine kao naj-
starija kulturna i naučnoistraživačka institucija u Bosni i Hercegovi-
ni. Nakon što je 5. oktobra 1884. godine osnovano Muzejsko društvo
Bosne i Hercegovine, već 1. februara 1888. godine spomenuto Društvo
osniva Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Od prvih dana svoga dje-
lovanja Zemaljski muzej BiH je ustanova kompleksnog karaktera

Od 1888. godine do 1913. godine Muzej je bio smješten u zgradi
Činovničkog penzionog fonda na Crkvenom trgu (danas Trg fra Grge
Martića) u Sarajevu. Nova zgrada Zemaljskog muzeja Bosne i Herce-
govine, prva građevina na južnoslavenskim prostorima namjenski
napravljena za potrebe muzejske djelatnosti, izgrađena je 1913. godi-
ne prema projektu Karla Pařika, jednog od najznačajnijih arhitekata
austrougarskog perioda. Iako je u to vrijeme evropskom arhitekturom
dominirao stil secesije, Pařik ostaje vjeran elementima renesanse koja
je u periodu austrougarske uprave gotovo u pravilu primjenjivana pri
izgradnji značajnijih javnih objekata. Kompleks zgrada koncipiran je
po paviljonskom principu sa četiri paviljona (arheologija, etnografija,
priroda i biblioteka sa upravom).
Kada sa distance od 124 godine sagledamo doprinos Zemaljskog
muzeja BiH ukupnom kulturnom i naučnom razvoju Bosne i Hercego-
vine i pokušamo ga izraziti u jednom kratkom tekstu nalazimo se pred
neostvarivim zadatkom imajući u vidu sva ostvarenja ove institucije
kroz njenu muzeološku, naučnoistraživačku i pedagošku djelatnost.
U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine se čuva, naučno obra-
đuje i prezentira javnosti blizu četiri miliona eksponata. Velikim bro-
jem muzejskih izložbi, u kojima su učestvovala sva odjeljenja Zemalj-
skog muzeja BiH, kulturno i prirodno bogatstvo Bosne i Hercegovine
predstavljeno je kako domaćoj tako i međunarodnoj javnosti.
Godine 1889. godine Muzej počinje sa izdavanjem prvog naučnog
časopisa u Bosni i Hercegovini Glasnika Zemaljskog muzeja. Nakon za-
dnjeg rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995.) Glasnik izlazi sporadično
– s obzirom na slabu financijsku podršku države. Prvenstveno u spo-
menutom časopisu, ali i u drugim naučnim časopisima prezentirani su
rezultati brojnih naučnih istraživanja koja su provodili stručnjaci Ze-
maljskog muzeja BiH od osnivanja Muzeja do danas. Obavljana su istra-
živanja iz različitih naučnih disciplina73 od kojih su neke dugo razvijane
samo unutar Zemaljskog muzeja BiH kada je u pitanju područje Bosne i
Hercegovine. S obzirom na to, upravo u Zemaljskom muzeju BiH stvo-

rena je jezgra kasnijih samostalnih naučnih i stručnih institucija poput:
Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti
BiH, Orijentalnog instituta u Sarajevu, Instituta za folklor koji je poslije
nekoliko godina pripojen Odjeljenju za etnologiju Zemaljskog muzeja
BiH, Instituta za proučavanje Balkana, Umjetničke galerije BiH, Biološ-
kog instituta Univerziteta u Sarajevu, Državnog fitopatološkog zavoda
pri Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine itd.
Kompleks Zemaljskog muzeja sačinjen je od četiri paviljona u ko-
jima su smješteni Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za prirodne na-
uke, Odjeljenje za etnologiju te Odjeljenje zajedničkih službi i Naučna
biblioteka. U središnjem prostoru muzejskog kompleksa smješten je
Botanički vrt sa nekropolom stećaka – srednjovjekovnih nadgrobnih
spomenika.
www.zemaljskimuzej.ba
Historijski muzej BiH, Sarajevo

Historijski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1945. godine kao
Muzej narodnog oslobođenja u Sarajevu. U toku svog postojanja Muzej
je nekoliko puta mijenjao lokaciju – od 1945-1950. Muzej je bio smje-
šten u 2 sobe etnografskog odjeljenja Zemaljskog muzeja Bosne i Herce-
govine, a od 1950-1963. godine nalazio se u zgradi sarajevske Vijećnice.
Muzej se od 1963. godine nalazi u namjenski sagrađenoj zgradi prema
projektu trojice arhitekata – Ede Šmidihena, Borisa Magaša i Radovana
Horvata. Od osnivanja do danas Muzej je, kao rezultat koncepcijskih
promjena djelokruga svoga rada, nekoliko puta mijenjao ime. Nastao
je novembra 1945. godine pod nazivom Muzej narodnog oslobođenja
(1945-1950.) koji je bio orijentiran samo na razdoblje NOB-a i revoluci-
je 1941-1945. god. Godine 1950. Muzej, nakon savjetovanja muzealaca
održanog u Beogradu, na kojem je odlučeno da promijeni naziv, mije-
nja ime u Muzej narodne revolucije Bosne i Hercegovine. Kao Muzej
narodne revolucije (1950-1967.) proširuje područje interesa na historiju
radničkog pokreta i KPJ kao uvod za prikaz historije NOB-e. Usprkos

omeđenosti razdobljem i tematikom sakupljačka djelatnost muzeja je
izlazila iz njegova tematskog okvira, te zahvaljujući samoinicijativi nje-
govih stručnih radnika, sakupljali su se i oni predmeti koji su po svom
sadržaju i karakteru dokumentirali i one segmente društvene stvarno-
sti koji se nisu mogli jednostavno svesti pod radnički pokret, NOB i
obnovu i socijalističku izgradnju.
Od 1967. do 1993. godine nosi naziv Muzej revolucije BiH. Ini-
cijativa o promjeni naziva Muzeja revolucije BiH u Skupštini SRBiH
pokrenuta je u novembru 1990. godine. Inicijativa je bila usvojena na
sjednici Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH, sa prijedlogom da se ne do-
nosi posebna odluka Skupštine, već da se novi naziv utvrdi Zakonom
o muzejskoj djelatnosti. U to vrijeme je bio u postupku donošenja
Zakon o financiranju potreba i interesa društva u oblasti kulture. U
ovom se zakonu, u članu 30. već tada, 1990. godine, koristio naziv Hi-
storijski muzej Bosne i Hercegovine. Od 1993. godine nosi naziv Hi-
storijski muzej Bosne i Hercegovine kada proširuje djelokrug rada na
historiju BiH od dolaska Slavena na Balkanski poluotok do suvremene
i nezavisne Bosne i Hercegovine. U Muzeju se nalaze zbirke: zbirka
arhivskih dokumenata, zbirka fotografija, zbirka umjetničkih djela,
zbirka trodimenzionalnih predmeta, odjeljenje historije umjetnosti –
Marian Wenzel, dokumentacioni centar, zbirka Opkoljeno Sarajevo,
stručna biblioteka.
www.muzej.ba
Umjetnička galerija BiH, Sarajevo

Umjetnička galerija BiH osnovana je 1946. godine. Jezgro početne
zbirke Umjetničke galerije činilo je oko 600 eksponata, većinom slika
i crteža, preuzetih iz tadašnje Galerije Zemaljskog muzeja.74 Na vijest
o osnivanju Umjetničke galerije, slikar i grafičar Branko Šotra sakupio
je u Beogradu 83 djela jugoslavenskih umjetnika i poklonio ih Galeri-
ji. Galerija je za javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom
postavkom. Od 1969. godine nosi naziv Umjetnička galerija BiH. Da-

nas kolekcija ima preko 6.000 inventarskih jedinica podijeljenih u više
zbirki – Zbirka bosanskohercegovačke umjetnosti, Zbirka Ferdinanda
Hodlera, Zbirka ikona, Zbirka jugoslavenske umjetnosti, Međunarod-
na zbirka donacija, Zbirka fotografije i novih medija, Likovni arhiv
NADA. Pored zbirke, u sklopu Umjetničke galerije BiH oformljeno je
i odjeljenje dokumentacije i biblioteke. Također su formirani odjeli re-
stauratorske radionice, stolarske i pozlatarske radionice, fotostudio sa
fototekom i odjeljenje koje se bavi pedagoškim radom. Objekt u kome
se danas nalazi Umjetnička galerija izgrađen je oko 1912. godine kao
robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo arhitekte
Josipa Vancaša. Po svojim odlikama spada u kasna djela historicizma, a
pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi
secesije. Zgrada je nakon Drugog svjetskog rata promijenila namjenu,
a od 1953. godine u njoj je smještena Umjetnička galerija Bosne i Her-
cegovine.
www.ugbih.ba
Muzej Sarajeva
Muzej Sarajeva osnovan je 1949. godine kao Muzej grada Sarajeva s
ciljem prikupljanja, proučavanja, čuvanja, publikovanja i prezentacije
socijalne, ekonomske i kulturne historije Sarajeva. Muzej je nekoliko
puta mijenjao lokaciju. U početku svojega rada bio je smješten u zgra-
di Vijećnice. Nekoliko je puta mijenjao lokaciju - od 1954. do 1993. go-
dine Muzej je bio smješten u zgradi bivše Sudačko-šerijatske škole,75
od 1993. do 1999. godine u Muzeju Jevreja, a od 1999. do 2006. godine
u Despića kući.
Od 2006. godine Muzej, odnosno depoi i administrativni dio, smje-
šteni su u vili Koste Hörmanna. Muzej posjeduje 10 zbirki: arheološku,
numizmatičku, orijentalnu, etnološku zbirku, Zbirku austrougarskog
perioda, Zbirka Ištvana (Stjepana) Meze, Zbirku dvadesetog stoljeća,
umjetničku, fototeku sa oko 20 000 fotografija i bibliotečko - dokumen-
tacionu službu Muzeja. U okviru Muzeja Sarajeva se nalaze depandan-

si: Vila Koste Hermana, Svrzina kuća, Despića kuća, Brusa bezistan,
Muzej Jevreja, Muzej Sarajevo 1878-1918.
http://www.muzejsarajeva.ba
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo

Osnovan je 1961. godine kao Muzej književnosti BiH, a deset godina
kasnije, 1970. godine, Muzej je proširio svoju djelatnosti i na pozorišnu
umjetnost BiH. Od 1978. godine Muzej nosi naziv Muzej književnosti
i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. U Muzeju se čuva građa
koja se odnosi na život i rad pisaca i pozorišnih umjetnika Bosne i
Hercegovine, odnosno građa značajna za proučavanje historije knji-
ževnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. U Muzeju se
čuva oko stotinu književnih i pozorišnih zbirki sa preko 20.000 mu-
zejskih predmeta. U okviru književnog dijela najveće i najdragocjenije
su zbirke Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića,
Hamze Hume, Borivoja Jevtića, Marka Markovića, Zvonimira Šubića,
Jovana Krsića, Isaka Samokovlije, Emila S. Petrovića, Zije Dizdarevića,
Ilije Grbića, Branka Ćopića, Meše Selimovića, Safvet-bega Bašagića,
Ahmeda Muradbegovića, Maka Dizdara te arhiva časopisa “Brazda”.
Uz zbirke pojedinih pisaca nalaze se i kompletne biblioteke poput bi-
blioteke Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića,
Ahmeda Muradbegovića, Marka Markovića, dr. Midhata Begića, dr.
Josipa Lešića itd.
Pozorišna građa raspoređena je u zbirke plakata i programa pozo-
rišnih predstava bosanskohercegovačkih pozorišta od 1920. do danas,
zbirku scenskih fotografija bosanskohercegovačkih pozorišta, zbir-
ku individualnih scenskih i ličnih fotografija pozorišnih umjetnika,
posebne zbirke pojedinih pozorišnih radnika – redatelja, scenografa,
glumaca, kostimografa, dirigenata, operskih i baletnih umjetnika, te
zbirka građe partizanskih pozorišta i pozorišnih grupa koje su djelova-
le u toku Drugog svjetskog rata. Muzej se nalazi u adaptiranoj zgradi
obitelji Despić, sagrađenoj u drugoj polovici 19. stoljeća.

Od 1992. godine Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti otvara
svoj izložbeni prostor, Galeriju Mak, u kojoj su od 1992. godine do da-
nas otvorene brojne književne i pozorišne izložbe.
http://www.mkpubih.ba/
Bošnjački institut- Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo

Bošnjački institut je vakuf Adila Zulfikarpašića, utemeljen je 1988.
godine u Zürichu. Početkom 2001. godine, nakon što je završena iz-
gradnja nove i savremeno opremljene zgrade, te preneseni glavni fon-
dovi iz Instituta u Cirihu (biblioteka, arhiv, zbirka umjetničkih djela),
u Sarajevu je počeo sa radom Bošnjački institut. Kompleks Instituta
čine zgrada i Gazi Husrev-begov hamam (sagradjen 1535. godine), u
kojem su smješteni eksponati i koji je u funkciji kulturnog centra.
Nastao je kao rezultat 50-to godišnjeg rada na sakupljanju klasifi-
ciranju i sistematiziranju razlicite građe o BiH. Temeljni zadaci su mu
promoviranje kulturne baštine, historijske istine i kulture Bošnjaka,
kao i drugih naroda sa kojima Bošnjaci stoljećima žive.
Za arhitektonsko rješenje Bošnjačkog instituta, zgradu bibliote-
ke i uspješnu restauraciju Gazi Husrev-begovog Hamama, zaslužni su
arhitekti Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić.
http://www.bosnjackiinstitut.ba
Kolekcija “Ars Aevi”, Sarajevo

Više od 130 umjetnika najvišeg internacionalnoga renomea kao što
su Michelangelo Pistoletto, Jannis Kounellis, Joseph Beuys i Joseph
Kosuth svojim su radovima formirali kolekciju budućeg Muzeja sa-
vremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu. U periodu od 1992. do da-
nas muzeji i centri za suvremenu umjetnost iz Sarajeva, Milana, Prata,
Ljubljane, Venecije, Rima, Bolonje, Istanbula, Zagreba, Soluna, Atine,
Genta, Frankfurta, Beča, Podgorice itd. učestvovali su u formiranju
nukleusa kolekcije Ars Aevi.

Idejni projekt za izgradnju muzejske zgrade, odnosno budućeg Mu-
zeja savremene umjetnosti uradio je talijanski arhitekta Renzo Piano.
Umjetnici, osnivači Kolekcije “Ars Aevi” su Alma Suljević, Braco
Dimitrijević, Damir Nikšić, Edin Numankadić, Enes Sivac, Fikret Li-
bovac, Jusuf Hadžifejzović, Maja Bajević, Mustafa Skopljak, Nebojša
Šerić Šoba, Nusret Pašić, Šejla Kamerić.
Kolekcija “Ars Aevi”, odnosno depo se nalazi u prostorijama Doma
mladih Centra Skenderija.
http://www.arsaevi.ba
Muzej Alija Izetbegović, Sarajevo

Osnovan je 2007. godine a otvoren je u znak sjećanja na Aliju Izetbe-
govića. Od 2007. do decembra 2009. godine Muzej je djelovao kao de-
pandans Muzeja Sarajeva. Od decembra 2009. Muzej Alija Izetbegović
djeluje kao samostalna ustanova. Muzej se nalazi u staroj utvrdi grada,
vratničkim kapi-kulama Ploča i Širokac. Dvije stare kapi-kule koje su
povezane bedemom dio su gradske utvrde sagrađene 1739. godine.
http://www.muzejalijaizetbegovic.ba
Olimpijski muzej, Sarajevo

Muzej 14. zimskih olimpijskih igara otvoren je 8. februara 1984. go-
dine s ciljem da trajno čuva i baštini sjećanje na organizaciju jednoga
od najvećih sportskih događaja održanog na području Jugoistočne
Evrope. Godine 1992. godine zgrada Muzeja je zapaljena, ali su svi
eksponati ostali sačuvani. Spašeni eksponati su ponovno postavlje-
ni u novom Olimpijskom muzeju koji se nalazi u kompleksu Zetra
u prostorijama Olimpijskog komiteta BiH. Ponovno je otvoren 2004.
godine na 20 - godišnjicu Zimskih olimpijskih igara. Koncept i pro-
gram Muzeja sačinjeni su po uzoru na Međunarodni olimpijski muzej
u Lozani, sa idejom da vrši sintezu i afirmaciju dvije osnovne karak-
teristike – sport i umjetnost. Osnovna koncepcija novog Olimpijskog
muzeja je da kroz sport i umjetnost prezentira duh olimpizma, olim-

pijske vrijednosti itd. Kroz segment sporta u Muzeju je prezentirana
priprema, organizacija i realizacija XIV zimskih olimpijskih igara u
Sarajevu, a kroz segment umjetnosti prezentirane su Mapa svjetske
grafike “Art and Sport” sa djelima umjetnika kao što su: Henry Moo-
re, Andy Warhol, Michelangelo Pistoletto, kao i kolekcija savremenih
umjetnika BiH među kojima su djela Mersada Berbera, Boška Kućan-
skog, Mehmeda Zaimovića itd. XIV ZOI
http://www.okbih.ba
Galerija Roman Petrović, Sarajevo

Galerija Roman Petrović otvorena je 1980. godine na inicijativu Skup-
štine grada Sarajeva i članova Udruženja likovnih umjetnika BiH
(ULUBiH). Ime je dobila po Romanu Petroviću, prvom predsjedniku
ULUBiH i jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara.
Svečano je otvorena upravo izložbom slika Romana Petrovića čije je
radove iz svoga fundusa izdvojila Umjetnička galerija BiH. Galerija Ro-
man Petrović je i sjedište Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Herce-
govine (ULUBiH).
http://www.romanpetrovic.ulubih.ba
Galerija “Collegium Artisticum”, Sarajevo

Galerija “Collegium Artisticum” osnovana je 1975. godine, kao galerija
tri umjetnička udruženja u Bosni i Hercegovini: Udruženja likovnih
umjetnika BiH (ULUBiH), Udruženja likovnih umjetnika primijenje-
nih umjetnosti i dizajnera (ULUPUBiH) i Asocijacije arhitekata BiH
(AABiH), preuzimajući naziv progresivne umjetničke grupacije “Colle-
gium Artisticum” s kraja treće decenije 20. stoljeća. Galerija “Collegium
Artisticum” organizira izložbe, promocije knjiga, prijeme, prezentacije,
press konferencije, okrugle stolove itd. Galerija “Collegium Artisticum”
izdaje časopis “Vizura” – časopis za savremene vizualne umjetnosti, li-

kovnu kritiku i teoriju. Od 2015. godine nalazi se u okviru JU Centar
za kulturu Kantona Sarajevo, u čijem sastavu su još Sarajevo Art i Bo-
sanski kulturni centar.
http://www.collegium.ba
www.jukcs.com.ba
Galerija Novi hram, Sarajevo

Galerija Novi hram osnovana je 1984. godine a od 1997. nalazi se u
okviru Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La
Benevolencija”. Galerija se nalazi u zgradi stare sefardske sinagoge sa-
građene 1821. godine koja je poklonjena gradu da bude likovna galerija.
U galerijskom prostoru se održavaju prigodne izložbe kao npr. u po-
vodu obilježavanje Evropskog dana jevrejske kulture, a u povodu ve-
likih jevrejskih praznika, galeriju koristi Jevrejska opština i Jevrejsko
kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo “La Benevolencija”, orga-
nizirajući tematske izložbe vezane za život Jevreja u Sarajevu i Bosni
i Hercegovini. Galerija surađuje i sa drugim društvima, galerijama i
institucijama u Bosni i Hercegovini.
http://www.newtemple.com.ba
Galerija Zvono, Sarajevo

Galerija Zvono osnovana je 1979. godine na inicijativu studenata Aka-
demije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Za svog postojanja od 1979.
do 1992. Galerija je promijenila tri lokacije, a između mladih umjet-
nika koji su posjećivali ovaj prostor formirana je i likovna grupa Zvo-
no koja je na prostoru Bosne i Hercegovine djelovala deset godina.
U junu 2010. godine, Aleksandar Saša Bukvić, jedan od inicijatora
pokretanja prvobitne galerije i osnivač grupe Zvono ponovno je po-
krenuo aktivnosti u okviru galerije Zvono. Galerija je pokrenula pro-
jekat ”Prva samostalna”, koji ima za cilj promovirati mlade umjetnike
i historičare umjetnosti.
Art-kuća sevdaha, Sarajevo

Art-kuća sevdaha otvorena je 2008. godine, s ciljem očuvanja sevdalin-
ke, tradicionalne bosanskohercegovačke ljubavne pjesme. U muzeju je
predstavljen historijski prikaz razvoja sevdaha, od njegovih početaka
pa do suvremenih sadržaja, poput multimedijalnih prostora posveće-
nih autorima, interpretatorima i velikanima sevdalinke, te predstavlje-
ni najznacajniji izvodjaci sevdalinki, ploče, instrumenti i tradcionalna
odjeća. Smještena je u Velikim dairama, objektu sagrađenom u 18 sto-
ljeću, kao trgovačko skladište, a koji je tokom vremena mijenjao razli-
čite namjene.
Galerija 11/07/95, Sarajevo

Galerija 11/07/95 prva je memorijalna galerija-muzej u Bosni i Herce-
govini, otvorena 2012. godine. Izložbeni prostor kreiran je s namje-
rom da sačuva sjećanje na genocid u Srebrenici, na pogubljenje 8.372
osobe koje su tragično izgubile živote u julu 1995. godine. Kroz širok
opseg multimedijalnih sadržaja – fotografija, mapa, zvučnih i vizu-
elnih materijala Galerija-muzej posjetiteljima kroz stalnu postavku
nudi dokumentarnu kao i umjetničku interpretaciju događaja koji su
se odigrali tokom jula 1995. godine u Srebrenici. S druge strane, kroz
obrazovne programe i povremene tematske izložbe Galerija stavlja
naglasak na aktuelne događaje u svijetu, ali i na historijsku prošlost
nekadašnje zajedničke države Jugoslavije.
Galerija 11/07/95 se nalazi u adaptiranom prostoru, stambenoj
zgradi sagrađenoj za vrijeme austrougarske vlasti.
http://www.galerija110795.ba
Spomenički kompleks Tunel D-B/Tunel spasa, Sarajevo

Spomenički kompleks “Tunel spasa” poznatiji kao Tunel D-B, Sarajev-
ski tunel, nalazi se u kući u kojoj je nekada živjela porodica Kolar. Kom-
pleks se nalazi odmah do ulaza u Tunel, a u njemu je danas izložena ko-
lekcija predmeta koji su korišteni u izgradnji ili funkcioniranju tunela,

zatim zbirka zanimljivih fotografija, novinskih članaka, te prostori za
prikazivanje video sadržaja.
Glavna atrakcija je posjeta samom Tunelu spasa, odnosno prolazak
kroz očuvani dio tunela dužine 25 metara.
http://www.tunelspasa.ba
Muzej Gazi Husrev-beg, Sarajevo

Ideja o osnivanju Muzeja datira još iz šezdesetih godina 20 stoljeća. Kao
prvi začetnici ovog idejnog koncepta spominju se Muhamed Hadžija-
hić, s idejom o osnivanju Islamskog muzeja, i Alija Bejtić s projektom za
pretvaranje prostora Kuršumlija medrese u izložbeni muzejski prostor.
Do realizacije ovoga došlo je tek 2012. godine. U septembru 2012. go-
dine na sjednici Rijaseta Islamske zajednice je donešena odluka da se u
Kuršumlija medresi osnuje Muzej Gazi Husrev-beg.
Od 2013. godine u ovom prostoru je stalna muzejska postavka o
životu Gazi Husrev-bega, nastanku njegovog vakufa i utjecaju ovoga
vakufa na razvoj grada Sarajeva i društvene zajednice u cjelini.
http://www.vakuf-gazi.ba
Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo

Muzej je otvoren 2014. godine, i nalazi se u sklopu Gazi Hurev-begove bi-
blioteke, najstarije javne biblioteke u BiH, osnovane 1537. godine. Osno-
van je s ciljem očuvanja višestoljetne tradicije Bosne i Hercegovine.
Muzejska kolekcija je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina -
islamska kaligrafija, džamija i tekija, mjerenje vremena, hadž, ulema,
svakodnevni život.
U foajeu Muzeja nalazi se zbirka radova u kamenu-lapidarij.
http://www.ghb.ba/muzej
Muzej Sarajevske pivare, Sarajevo

Muzej je otvoren 2015. godine. Nalazi se u kompleksu zgrada Sarajevske
pivare, najstarijeg industrijskog postrojenja u BiH, koju je 1864. godine
osnovao bečki industrijalac Heinrich Lewy kao prvo industrijsko po-
strojenje u BiH i prvu tvornicu piva u tadašnjem Osmanskom carstvu.
Postavka Muzeja prikazuje razvoj pivarske industrije u Bosni i Herce-
govini, od Osmanske uprave ovim krajevima do perioda socijalističke
Jugoslavije.
http://sarajevska-pivara.com/muzej/
Muzej ratnog djetinjstva, Sarajevo

Muzej je otvoren 2017. godine. U muzeju je izložena stalna postavka
muzejskih eksponata praćena ličnim pričama učesnika, odnosno pred-
stavljena je kolekcija ličnih predmeta, priča, audio i video svjedočenja,
fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju jedin-
stveno iskustvo odrastanja u ratu. Muzej se nalazi u zgradi bivšeg Druš-
tvenog doma Logavina, sagrađenoj 60-tih godina 20 stoljeća.
http://www.djetinjstvouratu.com/muzej
Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995,

Sarajevo
Muzej je otvoren 2016. godine. Muzejska postavka prikazuje stradanje
civila i zločine koji su počinjeni tokom posljednjeg rata u Bosni i Herce-
govini od 1992 do 1995. godine.
Muzej Tešanj
Osnovan je 2009. godine u cilju zaštite kulturno-historijske i prirodne
baštine tešanjskog kraja. Sjedište Muzeja je u zgradi Centra za kulturu i
obrazovanje u kojoj se nalaze administracija, depo, fototeka i biblioteka
muzeja. Muzej ima: arheološku, historijsku, etnološku, numizmatičku
zbirku, biblioteku i fototeku.
Depandansi Muzeja su Eminagića konak, Nekropola stećaka na

Vukovu i Stari grad Tešanj. Eminagića konak za kojega se pretpostavlja
da je sagrađen sredinom 19 stoljeća, predstavlja tip gradskog stambenog
objekta, nazvan po porodici Eminagić, značajan za kulturu stanovanja
u Srednjobosanskoj regiji. Eminagića konak je od 1980. godine bio na-
pušten, a danas saniran i pretvoren u gradski muzej.
Stari grad Tešanj se prvi put spominje 1461. godine, osnivač i vrije-
me izgradnje su nepoznati.
Objekt je bio napušten od 1840. godine. Arhitektonsko-graditeljsku
strukturu kompleksa čine dvije prostorne cjeline u bliskoj funkcional-
noj vezi: Gornji grad (srednjovjekovni utvrđeni grad), a kasnije Donji
grad i prigradsko naselje – varoš, današnji Tešanj. Brojni fragmenti
keramike i ostaci fortifikacijske arhitekture iz srednjeg vijeka i doba
osmanske uprave potvrđuju kontinuitet i slojevitost lokaliteta.
http://www.muzejtesanj.org.
Zavičajni muzej, Travnik

Zavičajni muzej Travnik osnovan je 1950. godine. Prvobitno je za potre-
be smještaja eksponata i zbirki korišten prostor zgrade Zatvora (izgra-
đene u periodu austrougarske uprave), Velike nadbiskupske gimnazije,
zgrade Zadužbine braće Fufić (korištene u školske svrhe), Varoške dža-
mije, Elči Ibrahim-pašine medrese. Od 1972. godine nalazi se u zgradi
podignutoj 1928. godine iz sredstava Rokfelerove fondacije. Objekt je
sagrađen u medicinsko-zdravstvene svrhe, i u njemu je bila smještena
zubna ordinacija, epidemiološka služba itd.
Zavičajni muzej Travnik danas je jedini zavičajni muzej na područ-
ju Srednjobosanskog kantona.
Muzej ima arheološki lapidarijum, prirodoslovnu zbirku, kultur-
no-povijesnu zbirku i biblioteku. Od 1974. godine depandans Muzeja je
Memorijalni muzej Ive Andrića, rekonstruirana Rodna kuća Ive Andri-
ća u kojemu se nalazi stalna postavka o životu i književnom djelu ovog
nobelovca. Rodna kuća Ive Andrića rekonstruirana je na osnovi idejnog
projekta arhitekte Nedeljka Rosića iz Sarajeva.
Od 1953. godine, pod patronatom Zavičajnog muzeja Travnik na-

lazi se srednjovjekovna tvrđava Stari grad, sagrađena u drugoj polovici
14. ili prvoj polovici 15. stoljeća. Po načinu gradnje i drugim indicijama
pretpostavlja se da je kralj – graditelj Tvrtko II Kotromanić, ali se navo-
di da je mogući graditelj i kralj Stjepan Dabiša.
http://www.muzejtravnik.ba
Zavičajna zbirka “Baština”, Novi Travnik

Osnovana je 2004. godine s ciljem prikupljanja, čuvanja i javnog pre-
zentiranja kulturno-historijskih vrijednosti Novog Travnika i lašvan-
skog kraja. Zavičajna zbirka “Baština” se nalazi u nekadašnjoj zgradi
osnovne škole Rankovići izgrađenoj 1909. godine. Postavku zavičajne
zbirke čine etnografski odjel, arheološki odjel, spomen soba Starom –
Carskom hrastu te stalni umjetnički postav slika i skulptura.
http://www.bastina-novitravnik.org
Muzej istočne Bosne, Tuzla

Osnovan je 1947. godine kao Muzej narodnooslobodilačke borbe. Go-
dine 1950. Muzej je proglašen Zavičajnim, proširujući djelatnost rada
i na oblast arheologije i etnologije. U periodu od 1951. do 1953. usljed
nedostatka stručnog kadra, neriješenog pitanja financiranja i prostora
Muzej je morao prestati s radom. Današnji naziv Muzej istočne Bosne
dobio je 1962. godine, sa zadatkom da istražuje i prikuplja materijal i
građu iz oblasti arheologije, etnologije, historije, umjetnosti i privrede
na području sreza Tuzla, ali i da vrši uporedna istraživanja i na susjed-
nim područjima.
Unutar Muzeja djeluje 5 odjeljenja – arheološko, historijsko, et-
nološko, umjetničko i prirodnjačko, te stručna biblioteka. Muzej je do
sada 19 puta selio u neuslovne prostore i zgrade. Muzej se nalazi u biv-
šoj zgradi Interne bolnice, sagrađenoj 1955. godine.
Od 1957. godine Muzej izdaje publikaciju “Članci i građa za histo-
riju sjeveroistočne Bosne”.
Međunarodna galerija portreta, Tuzla

Međunarodna galerija portreta Tuzla je nastala 1964. godine u Osnov-
noj školi “Centar” donacijom likovnih umjetnika sa prostora bivše Ju-
goslavije. Svoj profesionalni interes vezuje za istraživanje, prezentaciju i
valorizaciju značajne likovne teme – portreta.
Međunarodna galerija portreta organizira izložbe savremenog por-
treta, revijalnog karaktera, kamerne izložbe retrospektivnog karaktera
najstarije generacije bosanskohercegovačkih umjetnika, recentne izlož-
be u okviru “Tuzlanskog salona 2x13”, kao i izložbe mladih umjetnika
u okviru Kluba Galerije.
U okviru Međunarodne galerije portreta Tuzla nalaze se sljedeće
kolekcije: Kolekcija suvremenog portreta 19 i 20 stoljeća u sklopu koje
se nalazi Kolekcija skulptura, Kolekcija crteža, grafika i ulja Adele Behr
Vukić, Legat Jamesa Haima Pinte, Kolekcija crteža, akvarela, grafika
i slika Ismeta Mujezinovića, Kolekcija Tito u djelima likovnih umjet-
nika, Opća zbirka, Internacionalna zbirka portreta – crteža i grafika
(Interbifep). Galerija je do sada ustanovila nekoliko domaćih i međuna-
rodnih oblika prakse: Salon 13, Tuzlanski salon 2x13, Interbifep, Klub
galerije, Međunarodni atelje Ismet Mujezinović, Retrospektive tuzlan-
skih umjetnika, Tuzlanski dani murala.
http://www.galerijaportreta.ba
Muzej soli, Tuzla

Osnovan je 1975. godine i prikazuje način pravljenja soli od neolita do
modernog doba. Povodom obilježavanja stogodišnjice od otvaranja
savremene fabrike soli u Tuzli, Muzej istočne Bosne je 1985. godine u
saradnji sa Solanom Tuzla uradio stalnu postavku za potrebe Muzeja.
Postavka je izložena u jednoj od zgrada Solane u Tuzli i fizički je pove-
zana sa sačuvanom proizvodnom halom iz 1952. godine. Postavka nosi
naziv: „Solarstvo u Tuzli od prahistorije do danas“. Muzej se nalazi u
krugu Fabrike soli Tuzla.
http://www.solana.ba
Zavičajni muzej, Visoko

Osnovan je 1953. godine. Od 1957. Muzej je smješten u adaptiranoj
zgradi u kojoj se i danas nalazi. Zgrada muzeja je sagrađena 1902. godi-
ne i prvobitno je služila kao zgrada Beledije–općine.
Djelatnost muzeja se zasniva na prikupljanju, obradi, zaštiti i ču-
vanju muzejske građe, kao i njenoj prezentaciji organiziranjem izložbi,
samostalno ili u saradnji s drugim ustanovama.
Fundus Zavičajnog muzeja Visoko čini osam zbirki – numizma-
tička, arheološka, srednjovjekovna, etnografska, geološko-paleonto-
loška, zbirka predmeta NOB-a, umjetnička, arhiv, te fototeka i bibli-
oteka muzeja.
http://www.zavicajnimuzej.com
Muzej grada Zenice

Osnovan je 1966. godine kao muzejska zbirka, a od 1968. godine djeluje
kao Muzej grada Zenice. Muzej grada Zenice je javna ustanova kulture
koja se bavi prikupljanjem, očuvanjem, istraživanjem i prezentacijom
kulturnih i prirodnih dobara sa prostora zeničkog kraja kroz stalne
i povremene postavke. Ove aktivnosti obuhvataju i stručnu i naučnu
obradu muzejske građe, muzejske dokumentacije, muzejskih lokaliteta
i nalazišta.
Muzej čuva i brine se o staroj tvrđavi Vranduk, te Sinagogi, koja se
nalazi u blizini zgrade Muzeja.
Muzej ima sljedeće zbirke-arheološku, historijsku, numizmatičku,
etnološku, likovnu, mediji 20 stoljeća, te biblioteku.
Od 2007. godine Muzej se nalazi u namjenski sagrađenoj zgradi.
Arhitektonsko rješenje nove zgrade muzeja je uradio dipl. arh. Zvjez-
dan Turkić.
http://www.zemuzej.ba
Republika Srpska
Muzej Republike Srpske, Banja Luka

Muzej Republike Srpske je centralna muzejska institucija u Republi-
ci Srpskoj. Osnovan je 1930. godine u Kraljevini Jugoslaviji kao Muzej
Vrbaske banovine. Prema odluci tadašnjeg kralja Aleksandra Karađor-
đevića osnivač Muzeja bio je Svetislav Milosavljević, prvi ban Vrbaske
banovine. Ideju o osnivanju Muzeja dao je banu Milosavljeviću dal-
matinski slikar Dragutin Inkiostri Medenjak,76 koji se na prostorima
Banovine nalazio “po svojim umjetničkim poslovima”77, a koji je upo-
znavši ovdašnji narod i prepoznavši ogromno etnografsko blago koje
posjeduje, odlučio da pomogne u osnivanju muzejske ustanove koja bi
te dragocjenosti prikupila i sačuvala za buduće generacije. Njegova ini-
cijativa je prihvaćena, ali je briga oko osnivanja Muzeja povjerena aka-
demskom slikaru Spiridonu-Špiri Bocariću78, koji je bio prvi upravnik i
kustos Muzeja. Za prvih deset godina rada Bocarić je skupio veliki broj
etnografskih predmeta od neprocjenjive važnosti.
Od 1930. do 1983. godine Muzej je promijenio nekoliko lokacija.
Prvih godina po osnivanju Muzej je bio smješten najprije u porodič-
noj kući banjalučkog trgovca Brace Babića, potom u tri prostorije sa
predsobljem u kući poznate banjalučke porodice Milošević, te u pro-
storijama nekadašnje zgrade Više djevojačke škole. Prvi odgovarajući
smještaj Muzej je dobio 1934. godine, preseljenjem u Dom kralja Petra
Prvog Velikog Oslobodioca79, gdje je otvorio i svoju prvu izložbu i prvu
postavku.
Od 1953. do 1960. godine muzej se nalazio u zgradi Doma kultu-
re, a od 1960. do zemljotresa u Banja Luci 1969. godine, nalazio se u
zidinama Kastela (tri objekta za smještaj zbirki i stalnih postavki). Od
1969. godine pa do 1982/83, kad prelazi u novoizgrađenu zgradu Doma
radničke solidarnosti, Muzej se nalazio u zgradi bivše Vojne komande,
odnosno Arhiva Bosanske krajine u Banja Luci.
59
Od osnivanja 1930. pa do 1992. Muzej je nekoliko puta mijenjao

ime. Osnovan kao Muzej Vrbaske banovine 1930. godine, od 1945. do
1953. nosio je naziv Državni etnografski muzej Bosanske krajine.80
Godine 1953. mijenja naziv u Narodni muzej u Banjoj Luci (spajanjem
Muzeja narodnooslobodilačke borbe, osnovanog 1947. i Državnog et-
nografskog muzeja Bosanske krajine). Godine 1962. ponovno mijenja
naziv u Muzej Bosanske krajine u Banjoj Luci.
Muzej je od 1982. smješten u zgradi Doma radničke solidarnosti. U
okviru Muzeja Republike Srpske nalaze se Centar za materijalnu kultu-
ru i umjetnost, Dokumentacioni centar sa bibliotekom, Centar za kon-
zervaciju i restauraciju i Centar za obrazovno-pedagoški rad. U svojim
zbirkama Muzej čuva oko 35.000 eksponata.
Današnji naziv Muzej Republike Srpske nosi od 1992. godine.
http://www.muzejrs.com
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske je osnovan 1971. godine
i centralna je muzejska institucija u oblasti savremene umjetnosti u
Republici Srpskoj. Početni fundus umjetničkih djela nastao je zahvalju-
jući akciji solidarnosti koju su pokrenuli jugoslavenski umjetnici da bi
pomogli građanima Banja Luke pogođenim katastrofalnim zemljotre-
som 1969. godine. Na inicijativu Josipa Broza Tita odlučeno je da preko
šest stotina prikupljenih umjetničkih djela, ne samo jugoslavenskih već
i svjetskih umjetnika, ostane kao trajno naslijeđe nastradalog grada.
Muzej je nekoliko puta mijenjao ime: osnovan 1971. godine kao Umjet-
nička galerija Banja Luka, 1994. godine preimenovan je u Galeriju li-
kovnih umjetnosti Republike Srpske, a od 2004. godine nosi današnji
naziv Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.
Kako je Umjetnička galerija od samog osnivanja popunjavala fun-
dus i djelovala kao muzeološka ustanova, muzej je samo nastavio da
slijedi praksu sakupljanja, dokumentiranja i promoviranja dešavanja
na savremenoj sceni. Vremenom se početna zbirka uvećavala otku-
pima i poklonima tako da današnji fundus Muzeja savremene um-
jetnosti Republike Srpske sadrži preko 1500 umjetničkih djela (slika,

skulptura, grafika, akvarela, fotografija i radova iz oblasti proširenih
medija), od čega je najveći broj djela jugoslavenskih i stranih autora
nastalih u drugoj polovini XX vijeka, a manji broj čine djela iz prve
polovine XX vijeka. Među istaknutim umjetnicima čija djela muzej
posjeduje u svojoj kolekciji su: Grupa ZERO, Hans Hartung, Fridrih
Hundertvaser, Pjer Alešinski, Alberto Biasi, Zao Wou – Ki, IRWIN,
Vjenceslav Rihter, Edo Murtić, Julije Knifer, Mladen Stilinović, Ivan
Tabaković, Petar Lubarda, Mića Popović, Radovan Kragulj, Milivoje
Unković, Ismar Mujezinović, Petar Omčikus, Bora Iljovski, Era Mi-
livojević, Veso Sovilj i drugi. Muzej posjeduje i stručnu biblioteku sa
publikacijama iz oblasti historije i teorije umjetnosti. U Muzeju se na-
laze 4 odjeljenja: odjeljenje zbirki, odjeljenje za izložbenu i izdavačku
djelatnost, odjeljenje umjetničke dokumentacije i odjeljenje za peda-
goški rad.
Muzej se od 1980. godine nalazi u historijskoj građevini, adaptira-
noj zgradi stare austrougarske željezničke stanice sagrađene 1891. godi-
ne u neorenesansnom stilu.
http://www.msurs.net
Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske, Banja Luka

Muzej je otvoren 2013. godine. Nastao je iz potrebe za očuvanjem do-
maćeg i svjetskog lutkarskog blaga koje čuva Dječije pozorište RS od
osnivanja 1955. do danas.
Stalna postavka se sastoji od oko 250 pozorišnih lutaka koje su ko-
rištene u predstavama u periodu od 1982. do 2012. godine i izrađene
u radionicama najpoznatijih evropskih lutkara Praga, Sofije, Berlina,
Varšave itd.
Nalazi se u prostorijama Dječijeg pozorišta Republike Srpske, od-
nosno zgradi Doma radničke solidarnosti izgrađenoj 1982. godine.
http://www.djecijepozoristers.ba
Muzej Semberije, Bijeljina

Centralna regionalna muzejska institucija Semberije osnovan je 1970.
kao Muzejska zbirka “Semberija” u Bijeljini, koja je započela sa radom
1972. godine. Od 2001. godine zvanicno nosi naziv Muzej Semberije.
Muzej ima arheološku, etnološku i historijsku zbirku te biblioteku. Mu-
zejske zbirke predstavljene su u okviru stalne postavke Muzeja.
Muzej se, od 1978. godine nalazi u najstarijoj zgradi u Bijeljini,
adaptiranoj zgradi “Konaka” namjenski izgrađenoj za potrebe turske
sreske administracije 1876. godine. Zgrada je adaptirana za mu-zej po
projektu arhitekte Slobodana Lukića, 1977-1978. godine.
http://www.muzejsemberije.spinter.net
Gradska galerija Bijeljina

Galerija u Bijeljini otvorena je 1985. godine kao depandans Muzeja
Semberije. Tri godine kasnije, 1988. na inicijativu akademskog slikara
Dragana Zarića galerija postaje samostalna ustanova i dobija ime prvog
akademskog slikara u Bijeljini Milenka Atanackovića (1875-1955).
Od 2012. godine preseljenjem galerije u novosagrađeni prostor
Centra za kulturu, ona programski djeluje kao dio Centra za kulturu i
više ne nosi Atanackovićevo ime.
http://www.semberija.com/
Zavičajna muzejska zbirka Derventa

Osnovana je 1977. godine u sklopu Radničkog univerziteta Hasan Ki-
kić, s ciljem prikupljanja, obrađivanja, deponovanja i prezentiranja mu-
zejske građe, te očuvanja tradicionalne kulture i baštine. Od osnivanja
do ratnih 90-tih imala je arheološko i etnološko odjeljenje, te službu
foto-laboratorije. Tokom rata veliki dio predmeta je uništen i nestao.
Zbirka danas posjeduje etnološku, historijsku, arheološko-geološku
muzejsku građu, koju čini oko 1700 muzejskih predmeta. Zbirka se na-
lazi u sastavu Biblioteke Derventa od 1999. godine. Nalazi se u austro-
ugarskoj građevini, najstarijem objektu u Derventi, izgrađenoj krajem

19 stoljeća.
http://www.bibliotekaderventa.com/
Muzej u Doboju
Osnovan je 1956. godine s ciljem da sistematski istražuje i prikuplja,
obrađuje, čuva i izlaže pokretnu kulturno-historijsku baštinu tadaš-
njeg dobojskog sreza. Od osnivanja Muzeja do danas, u njemu su za-
stupljene tri naučne discipline: arheologija, historija i etnologija, svaka
predstavljena posebnom zbirkom u stalnoj postavci Muzeja. U arheo-
loškom odjeljenju je zbirka sa oko 10.000 predmeta vezanih za period
od starijeg kamenog doba, pa sve do prvih godina Osmanske vlasti.
Etnološko odjeljenje čuva materijalnu i duhovnu kulturu naroda na
području djelovanja Muzeja, bogate zbirke nošnji, nakita, predmeta
za svakodnevnu upotrebu itd. Značajnu vrijednost imaju fotografije
starog Doboja iz perioda austrougarske vlasti, originalni dokumen-
ti iz Drugog svjetskog rata, vojnih jedinica, komandi i organa vlasti.
Muzej se nalazi u adaptiranim prostorijama, zgradi Hrvatskog kato-
ličkog doma, sagrađenoj krajem tridesetih godina 20 stoljeća.
http://muzejdoboj.com/
Umjetnička galerija, Doboj

Umjetnička galerija Doboj osnovana je 1975. godine, a djeluje u sa-
stavu Centra za kulturu i obrazovanje. Galerija organizira likovne
izložbe, foto-izložbe, izložbe knjiga, književne večeri, tribine, koncer-
te klasične muzike, predavanja i sl. ali i izložbe studenata i umjetnika
amatera.
U Umjetničkoj galeriji se svake godine održava Dobojski likovni
salon te izložba djela nastalih u Likovnoj radionici “Tvrđava” Doboj.
http://www.kulturadoboj.com
Spomen - područje, Donja Gradina

Do 1991. godine Spomen - područje Donja Gradina nalazilo se u okvi-
ru jedinstvenog Spomen - područja Jasenovac. Nakon raspada SFRJ i
jedinstvenog Spomen - područja Jasenovac, Spomen - područje Donja
Gradina ostalo je bez statusa. Godine 1996. donošenjem Zakona o Spo-
men - području Donja Gradina reguliran je status ovoga područja. Go-
dine 2003. osnovana je Javna ustanova Spomen - područje Donja Gra-
dina, s ciljem da čuva, prezentira i istražuje stratište koncentracionog
logora Jasenovac formiranog za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
http://www.jusp-donjagradina.org
Muzej Stare Hercegovine, Foča

Osnovan je 1956. godine kao Muzej narodnooslobodilačke borbe u
Foči. Nekoliko je puta mijenjao ime. Od 1958. godine mijenja naziv u
Zavičajni muzej Foča. Godine 1962. ponovno mijenja naziv u Muzej
jugoistočne Bosne u Foči, te 1972. u Muzej fočanskog perioda NOB-a
u Foči. Od 1998. godine nosi naziv Muzej Stare Hercegovine. Muzej
se nalazi u adaptiranom prostoru, u austrougarskoj građevini, zgradi
hotela Gerstl, sagrađenog 1906. godine. Muzej posjeduje bogat muzej-
ski fundus, kojim dominira građa vezana za period Drugog svjetskog
rata, a takođe se bavi i sakupljanjem historijske građe sa područja
Stare Hercegovine. U galerijskom prostoru organizuju se privremene
izložbe različitog tematskog karaktera. Trenutno ima izložene tri stal-
ne postavke: Foča u prošlosti, Etnografska postavka, Fočanski period
narodnooslobodilačke borbe/110 dana fočanske republike.
http://muzejfoca.com
Zavičajni muzej, Gradiška

Zavičajni muzej Gradiška osnovan je 1970. godine kao stalna izložba
“Putevi pobjede” pri tadašnjem Narodnom univerzitetu. Godine 1977.
mijenja ime u Zavičajni muzej Gradiška. Iste godine dobija i arheološ-
ku zbirku. Od 2002. godine Zavičajni muzej u Gradišci je samostal-
na javna ustanova. Smješten je u adaptiranom prostoru nekadašnje

zgrade općine Gradiška, austrougarskoj građevini sagrađenoj 1903.
godine.
http://www.muzejgradiska.com
Muzej Nacionalnog parka Kozara

Muzej je dio memorijalnog kompleksa podignutog u znak sjećanja na
stradale u fašističkom teroru Drugog svjetskog rata. U središnjem di-
jelu Nacionalnog parka Kozara, Mrakovici, podignut je 1972. godine
Memorijalni kompleks kojega čine Spomenik, Memorijalni zid i Muzej.
Spomenik je djelo vajara Dušana Džamonje, a svojom visinom od 33
m na simboličan način predstavlja veličinu slobode i slobodarski duh
kozaračkog naroda. Spomenik okružuju betonske kolone čime je pred-
stavljen fizički pritisak neprijatelja na Kozaru.
Na Memorijalnom zidu, u bronzi, “u smrti za vječnost” ispisana
su imena 9.921 žrtava poginulih u borbama na ovom području tokom
Drugog svjetskog rata.
Fotografije, predmeti i dokumenti koji svjedoče o stradanjima
stanovnika ovog kraja izloženi su u Muzeju, koji je otvoren za javnost
1973. godine
http://www.npkozara.com
Muzej rudarstva, Milići

Otvoren je 2009. godine povodom 50 godina rada Kompanije Boksit iz
Milića. Stalna postavka Muzeja prikazuje historijat rada i razvoja ove
kompanije. Muzej je smješten u Domu rudara u Milićima.
http://www.ad-boksit.com
Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a, Mrkonjić Grad

Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, osnovan 1953. godine u znak
sjećanja na Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je održano u Mrkonjić
Gradu 25/26.11.1943. godine. Zgrada u kojem se nalazi Muzej Prvog
zasjedanja ZAVNOBiH-a sagrađena je 1898. godine, i u njoj je 25. i 26

novembra 1943. godine održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Zgrada
je bila vlasništvo porodice Gašić, a objekat je u prvobitnoj namjeni bio
trgovina i ugostiteljski objekt, a u prizemnom dijelu je služio kao ostava.
Muzej je radio do 1991.godine i nakon toga nije obnavljan. Nalazi
se u ruševnom stanju, bez artefakata koji su otuđeni. Objekat je zatvo-
ren do daljnjeg, do obnove.
Zavičajni muzej Novi Grad

Zavičajni muzej Novi Grad osnovan je 1978. godine. Razvio se iz Zavi-
čajne muzejske zbirke formirane 1972. godine. Muzej je do 1992. godi-
ne djelovao kao Zavičajni muzej u Bosanskom Novom (do tada je bio
Muzej u osnivanju).
Muzej se nalazi u okviru JU Kulturno-obrazovni centar Novi Grad.
Zgrada Zavičajnog muzeja (stara gradska vijećnica u Novom Gradu)
građena je od 1882-1888 godine. Zgrada je sagrađena u pseudomau-
arskom stilu, a arhitekte su Karlo Parĭk i Josip Vancaš. U sklopu Za-
vičajnog muzeja nalazi se i legat umjetnika Stojana Ćelića koji broji 41
umjetničko djelo koje je umjetnik poklonio 1986. godine kao trajnu
zaostavštinu gradu u kojem je rođen. Muzej ima arheološku i etnograf-
sku zbirku koje se čuvaju u Galeriji JU Kulturno-obrazovnog centra do
konačne sanacije Vijećnice.
http://kulturnoobrazovnicentar.com
Muzej Kozare, Prijedor

Osnovan je 1954. godine, s ciljem prikupljanja i čuvanja tekovina NOB-a,
kao znak stradanja naroda u Potkozarju. Od osnivanja do 1984. godine
Muzej je promijenio 7 različitih lokacija. Na sadašnjoj lokaciji – zgrada
bivše komunalne škole – nalazi se od 1984. godine. Zgrada Muzeja je
sagrađena 1898. godine i jedna je od najstarijih građevina u Prijedoru.
Muzej ima arheološku, etnološku i umjetničku zbirku, te fototeku i bi-
blioteku. Depandans Muzeja Kozare je Spomen - kuća porodice Stoja-
nović koja je pripadala staroj gradskoj, svešteničkoj porodici. Objekt je

izgrađen u identičnom obliku na mjestu stare porodične kuće Gavre i
Sime Stojanovića iz 1864. godine. U Spomen - kući porodice Stojano-
vić nalaze se dvije stalne postavke: historijsko-dokumentarna izložba o
porodici Stojanović i dr-u Mladenu Stojanoviću i umjetnička postavka
–legat Sretena Stojanovića.
http://www.muzejkozareprijedor.com
Muzej Prve proleterske brigade, Rudo

Muzej Prve proleterske brigade osnovan je 1971. godine povodom
30-godišnjice njenog osnivanja. Aktivnosti na osnivanju muzeja zapo-
čele su 1966. godine , adaptacijom prostora u tadašnjoj zgradi Doma
kulture gdje su bili izloženi dokumenti o borbenom putu Prve prole-
terske NOU brigade. Ova Spomen soba bila je otvorena do 1971. godi-
ne, kada je započela dogradnja novog namjenskog objekta za muzej u
okviru Doma kulture. Projektant dogradnje bio je M. Bojer. Muzej je
otvoren 4. jula 1976. godine.
Muzej nema zaposlenih, opreme ni sredstava. Brigu o muzeju vodi
tehnički sekretar opštinske boračke organizacije koja se nalazi u ula-
znom dijelu objekta.
Muzejska zbirka, Srebrenica

Muzejska zbirka Srebrenica osnovana je 1985. godine. Sadrži etnograf-
sku, arheološku i historijsku postavku. Muzejska zbirka nalazi se u
okviru Narodne biblioteke Srebrenica i smještena je u zgradi Kulturnog
centra Srebrenica.
Javna ustanova Arheološki muzej “Rimski municipium”

Skelani – Srebrenica
Osnovan je 2010. godine odlukom Vlade Republike Srpske kao central-
na muzejska ustanova za upravljanje zaštićenim muzejskim područjem
arheološkog kompleksa Skelani. U planu je izgradnja zgrade Muzeja
u centru Skelana. Arheološki materijal je trenutno smješten u zgradi

osnovne škole u Crvici kraj Skelana.
http://www.municipumskelani.net
Spomen kuća Bitka na Sutjesci, Tjentište

Nacionalni park Sutjeska osnovan je 1962. godine i najstariji je i naj-
veći nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Osnovan je s ciljem zaštite
spomenika nastalih za vrijeme bitke na Sutjesci, te prirodne ljepote i
znamenitosti ovoga područja. U sastavu Nacionalnog parka Sutjeska
nalazi se spomen - kompleks u čijem sastavu se nalaze spomenik Bit-
ke na Sutjesci – rad akademskog vajara Miodraga Živkovića, Spomen
- kuća Bitke na Sutjesci, rad beogradskog arhitekte Ranka Radovića,
otvorena 1975. godine. Na teritoriju Nacionalnog parka nalazi se i ma-
nji broj spomen obilježja na najznačajnijim mjestima vezanim za doga-
đaje i ličnosti iz ove bitke.
http://www.npsutjeska.net
Muzej Hercegovine, Trebinje

Prvobitna ideja za osnivanje muzeja u Trebinju potekla je od Jovana
Dučića, koji je za te svrhe kupovao dekorativne skulpture u Italiji, ali
ova namjena nije ostvarena za vrijeme njegova života. Muzej je osnovan
1952. godine kao Sreski zavičajni muzej Trebinje. Od osnivanja do da-
nas nekoliko je puta mijenjao ime - 1958. godine mijenja naziv u Zavi-
čajni muzej Trebinje, a od 1994. godine nosi naziv Muzej Hercegovine,
odnosno od 2001. godine odlukom SO Trebinje. Od 1989. godine nalazi
se u starom dijelu grada, u zgradi bivše austrougarske kasarne, odnosno
bivše gimnazije, adaptiranoj za muzejske namjene. Muzej ima zbirke:
arheološku, zbirku kamene plastike, slika, tapiserija iz kolekcije Jovana
Dučića, umjetničku, etnološku, trebinjsku građansku kuću 19-20 vijek,
prirodnjačku, historijsku zbirku te biblioteku.
http://www.muzejhercegovine.org
Javna ustanova Narodna biblioteka i muzejska zbirka,

Zvornik
Muzejska zbirka Zvornik osnovana je 1980. godine. Zbirka sa arheološ-
kim, etnološkim, historijskim i prirodnjačkim odjeljenjem i nekoliko
hiljada eksponata nalazi se u okviru Javne ustanove narodna biblioteka
i muzejska zbirka Zvornik, u zgradi Kasina, austrougarskoj građevini
sagrađenoj početkom 20. stoljeća.
BRČKO DISTRIKT
Umjetnička galerija Brčko

Umjetnička galerija Brčko osnovana je 1975. godine pod nazivom
Umjetnička galerija “Rizah Štetić”. Na poziv za uspostavu galerije
odazvali su se i poklonili svoje radove umjetnici iz bivše Jugoslavi-
je. Fundus Umjetničke galerije Brčko razvrstan je u nekoliko zbirki
– zbirka originalnih crteža sa gradnje pruge Brčko -Banovići sa foto-
dokumentacijom i drugom arhivskom građom, zbirka portreta palih
boraca Brčkog i okoline u Drugom svjetskom ratu, zbirka savremene
umjetnosti, te Arheološka zbirka. Od 2000. godine Galerija realizira
tradicionalnu Međunarodnu likovnu simpozijum radionicu “Sava”
sa istaknutim umjetnicima iz država sa sliva rijeke Save, te likovnu
školu za mlade Mladi talenti Brčko distrikta BiH. Za lokalne likovne
umjetnike ostvaruje rad Otvorenog likovnog ateljea pri Galeriji. Ga-
lerija se nalazi u najstarijoj zgradi u Brčkom, zgradi gradske Vijećnice
izgrađene 1892. godine prema idejnom projektu arhitekte Aleksandra
Witteka i izvođačkom projektu arhitekte Ćirila Ivekovića. Građena je
u pseudomaurskom stilu.
http://www.bdcentral.net
70 MUZEJI
Muzeji, Izbirke
ZBIRKEi VJERSKIH
galerije OBJEKATA
Fondacija/Legat Ekmečić, Brčko

Fondacija/Legat Ekmečić, otvorena 2017. godine, privatna je kolekcija
slika i bibliotečkog fonda koju je porodica Ekmečić poklonila na kori-
štenje Brčko distriktu. Legat se sastoji od oko 3000 slika, vajarskih djela,
nekoliko slikarskih i kiparskih zbirki, te biblioteke porodica Ekmečić
i Morić. Osnivač je bosanskohercegovački akademski slikar Mevludin
Ekmečić.
Fondacija/Legat se nalazi u stanu porodice, u austrougarskoj gra-
đevini iz 19 stoljeća, zgradi koja je prvobitno izgrađena kao hotel Ori-
jent-najstariji hotel u Brčkom.
http://www.fondek.com
Muzej Brčko distrikta

Otvoren je 2017. godine i nalazi se pri Odjeljenju za privredni razvoj,
sport i kulturu (pododjeljenje za turizam, kulturu i sport) Vlade Brčko
distrikta. Muzej posjeduje historijsku, etnološku i arheološku zbirku, a
smješten je u zgradi preduzeća Šipad, zajedno sa gradskom bibliotekom.
http://www.bdcentral.net/
MUZEJI I ZBIRKE VJERSKIH OBJEKATA 71
MUZEJI I ZBIRKE VJERSKIH OBJEKATA
Crkve, odnosno hramovi, u antičko doba bili su i prvi muzeji u kojima se

prikupljalo i čuvalo umjetničko blago. U crkvenim riznicama pohranji-
vani su predmeti primijenjenih umjetnosti i zanatstva, arheološki mate-
rijal, djela slikarstva i skulpture, rukopisi i knjige uglavnom religioznog
sadržaja te različiti crkveni predmeti. Upravo se u ovim sjedištima poče-
la razvijati svijest o kulturnim vrijednostima i snazi svjedočenja pojedi-
nih predmeta materijalne kulture te potrebi njihova očuvanja, a sjedišta
crkvi, manastira i samostana postala su sakralnim mjestima kristaliza-
cije baštine i, s vremenom, prvom baštinskom mrežom.
Ta svjedočanstva minulih vremena i njihove kulture i umjetnosti
brižljivo su čuvana i prenošena s generacije na generaciju. Neki su cr-
kveni objekti uništeni, no njihove su riznice sačuvane. Crkve, manasti-
ri i samostani u Bosni i Hercegovini, kao vlasnici vrijednih sakralnih
zbirki, nastoje svoje blago trajnim rješenjima prezentirati javnosti. Time
rješavaju niz muzeoloških problema od evidentiranja, dokumentiranja
i obrade predmeta, njihove konzervacije i restauracije do uređenja ade-
kvatnih prostora za deponiranje i izlaganje.
Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja Luka

Trapistička opatija Marija Zvijezda utemeljena je 1869. godine. Teme-lje
samostana udario je o. Franz Pffaner. Riznica Trapističke opatije Marija
Zvijezda ima veoma vrijednu biblioteku, numizmatičku zbirku starog
novca, te natufakturnu zbirku – herbarijum, sa mnogim ljekovi-tim
biljkama. Samostanska riznica umjetnina posjeduje izvjestan broj sli-
ka, drvorezbarskih oltara, dijelove crkvenog namještaja i predmeta od
metala.
http://www.trapisti-banjaluka.org
71
72 MUZEJI I ZBIRKE VJERSKIH OBJEKATA
Galerija Šimun Franjevačkog samostana sv. Ante,

Dubrave-Brčko
Galerija je otvorena 2010. godine. Utemeljitelj i ravnatelj galerije je fra
Stjepan Pavić koji je Samostanu darovao svoju bogatu zbirku umjetnič-
kih djela. Fundus Galerije sadrži 720 djela hrvatske i bosanskohercego-
vačke umjetnosti od kraja 19 stoljeća do danas.
http://www.samostan-dubrave.ba
Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja Luka

Trapistička opatija Marija Zvijezda utemeljena je 1869. godine. Teme-
lje samostana udario je o. Franz Pffaner. Riznica Trapističke opatije
Marija Zvijezda ima veoma vrijednu biblioteku, numizmatičku zbirku
starog novca, te natufakturnu zbirku – herbarijum, sa mnogim ljekovi-
tim biljkama. Samostanska riznica umjetnina posjeduje izvjestan broj
slika, drvorezbarskih oltara, dijelove crkvenog namještaja i predmeta
od metala.
Muzej Manastira Uspenja Bogorodice i

Vaznesenja Hristovog, Čajniče
U muzejskoj zbirci, riznici manastira, čuvaju se vrijedne ikone, stare
rukopisne i štampane knjige. Među njima je Čajničko jevanđelje, je-
dino srednjovjekovno bosansko jevanđelje koje je sačuvano u Bosni i
Hercegovini do našeg vremena, nastalo krajem XIV ili početkom XV
stoljeća. Proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
2013. godine.
http://www.krasnica.rs.sr/
www.ikonacajnicka.rs.sr
Muzej Franjevačkog samostana Duha svetoga, Fojnica

Franjevački samostan Duha svetoga Fojnica osnovan je krajem 14.
stoljeća. Današnja zgrada franjevačkog samostana sagrađena je 1888.
godine po projektu arhitekte Josipa Vancaša. Muzej samostana ima

sljedeće zbirke: crkvena zbirka, arheološka zbirka, zbirka oružja, et-
nološka zbirka, prirodnjačka zbirka, numizmatička zbirka, bosan-
sko-franjevačka zbirka, Miletića zbirka, Zvjezdovića zbirka. Biblio-
teka samostana posjeduje vrijedne inkunabule, dokumente ispisane
bosančicom, te rukopise na arapskom i turskom jeziku. U samostanu
se pored muzeja nalaze i arhiv, knjižnica te galerija slika.
http://www.samostan-fojnica.com
Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice – Gomionica

U riznici manastira čuvaju se vrijedne ikone, rukopisne i štampane
knjige i predmeti umjetničkog zanatstva. Među njima su najvrjednije
ikona Bogorodice Odigitrije, na zlatnoj pozadini, s kraja 15, ili početka
16. stoljeća, carske dveri, ikonopisačko i drvorezbarsko ostvarenje ra-
nog 18. stoljeća. Najstariji gomionički rukopis su Slova (Besjede) svetih
otaca u nedjelje Četrdesetnice i Pedesetnice, te rukopisno gomioničko
Jevanđelje iz 14. stoljeća.
http://www.gomionica.org
Zbirka Franjevačkog samostana sv. Luka, Jajce

Franjevački samostan sv. Luke u Jajcu sagrađen je 1885. godine. U
muzeju se nalazi vrijedna etnografska zbirka, zbirka arheoloških ar-
tefakata iz rimskog, starokršćanskog i srednjovjekovnog perioda. Sa-
mostan posjeduje vrijednu biblioteku i bogat arhiv sa rukopisima iz
osmanlijskog perioda te poznatih kulturnih franjevačkih djelatnika.
Muzej samostana zvanično je otvoren za javnost 1905. godine, sa
ciljem da se na primjeran način prezentira kultura i povijest. Muzej
je posjedovao vrijednu etnografsku zbirku, zbirku arheoloških artefa-
kata iz rimskog, starokršćanskog i srednjovjekovnog perioda. Samo-
stan je posjedovao vrijednu biblioteku i bogat arhiv sa rukopisima iz
osmanlijskog perioda i poznatih kulturnih franjevačkih djelatnika. U
periodu ratnih razaranja 1992-1995. godine crkva, toranj i samostan,
vrijedan spomenik kulturne baštine, s djelima umjetničke vrijednosti

i muzejskim zbirkama je devastiran.
http://www.franjevackisamostan-jajce.ba
Zbirka Franjevačkog samostana sv. Ivana Krstitelja, Konjic

Franjevci su u Konjicu sagradili prvi samostan i crkvu u drugoj polovici
14. vijeka. U samostanu se nalaze arheološka, etnološka i umjetnička
zbirka koje su izložene u muzeju samostana. S obzirom na to da je u 16.
stoljeću konjički franjevački samostan uništen sa svim umjetninama
(izuzev skulpture sv. Katarine koja se od tada čuva u franjevačkom sa-
mostanu u Kreševu) samostanska zbirka, uglavnom, sadrži umjetnine
novijeg datuma. Prema sakupljenim predmetima, zbirka se može podi-
jeliti na tri dijela: galeriju slika i skulptura, etnološku zbirku i riznicu,
odnosno zbirku predmeta izrađenih od metala, te zbirku starih knjiga.
Muzej Franjevačkog samostana sv. Ive Krstitelja,

Kraljeva Sutjeska
Franjevački samostan sv. Ive Krstitelja Kraljeva Sutjeska prvi put se
pominje 1375. godine, a više puta je rušen, obnavljan i dograđivan. Sa-
dašnji izgled datira iz 1890. godine, sagrađen po projektu Ivana Holca.
Istu sudbinu imala je i crkva sv. Ivana Krstitelja. Novi objekt crkve
sagrađen je 1908. godine prema projektu arhitekte Josipa Vancaša
koju je oslikao slikar Marko Antonini. Riznica samostana raspolaže
brojnim arhivskim dokumentima, inkunabulama, starim knjigama,
zbirkama slika kao i metalnim i tekstilnim predmetima umjetničkog
zanata. Biblioteka je po fondu starih knjiga jedna od najvrjednijih u
Bosni i Hercegovini.
www.kraljeva-sutjeska.com
Muzej Franjevačkog samostana i crkve sv. Katarine, Kreševo

Franjevački samostan i crkva sv. Katarine osnovan je krajem 14. stolje-
ća. Najveći broj eksponata se odnosi na tradicionalna zanimanja, veza-
na za eksploataciju ruda i njihovu preradu. Vrijedna je zbirka rudarskih
lampi. Muzejska postavka prikazuje kompletnu kovačku radionicu, a

izloženi su i alat i proizvodi stolarskog, krojačkog, tkalačkog i opančar-
skog obrta te zbirka ručnih radova. U muzeju je postavljena i vrijedna
zbirka minerala i kristala s kreševskoga područja, te arheološka zbirka
i numizmatička zbirka.
Sakralni dio muzejske zbirke čine križevi, kaleži, svijećnjaci itd. te
djela umjetničkoga obrta. U samostanu se čuvaju bogate zbirke arhiv-
ske i bibliotečke građe, ali i zbirke likovnih djela gdje se čuva i rukopi-
sna ostavština fra Grge Martića, vrlo značajne za proučavanje historije
Bosne i Hercegovine.
http://www.kresevo.net/samostan/samostan_muzej.htm
Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice, Livno

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice u Livnu je sagrađena u drugoj po-
lovici 19. stoljeća. U crkvenoj zbirci se nalazi jedna od najbogatijih zbir-
ki ikona u Bosni i Hercegovini, od kojih je najstarija iz druge polovice
15. stoljeća, te zbirka predmeta izrađenih od metala.

sv. Ante Padovanskoga – Humac, Ljubuški
Muzej franjevačkog samostana Humac najstariji je muzej ove vrste u
Bosni i Hercegovini, osnovan 1884. godine. Ideja o osnivanju muzeja
javila se polovinom 19. stoljeća u krugu hercegovačkih franjevaca. Prvi
veliki korak ka realizaciji ideje o utemeljenju muzeja načinio je histori-
čar, pisac i graditelj fra Petar Bakula.81 On je 1867. godine objavio svoj
Šematizam na latinskom jeziku, u kojemu je između ostaloga iznio i
svoja zapažanja i istraživanja iz oblasti arheologije, povijesti, povijesne
topografije, etnologije, prirodnih disciplina i dr. Njegovo je djelo posta-
lo temeljem ozbiljnog rada na istraživanju prošlosti, a informacije date
u tom radu ni danas nisu izgubile na aktualnosti. Fra Anđeo Nuić82
arheolog i konzervator, produbljujući njegova saznanja iz povijesti i
arheologije, izvodi prva terenska arheološka istraživanja otkrivši tako
rimski vojni logor na Gračinama na Humcu, te ostatke rimskih zgrada

i kamene spomenike s natpisima na Karauli kod Tomislavgrada. Arheo-
loške nalaze do kojih je dolazio terenskim radom, te otkupom i darovi-
ma dopremao je u samostanske prostorije na Humcu, s namjerom da ih
izloži javnosti. Dobivši jednu samostansku prostoriju, i nakon što je dao
izraditi odgovarajuće vitrine u proljeće 1884. godine za javnost je otvorio
prvu muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini. Iste 1884. godine dao
je izraditi Statut te počeo voditi ulaznu knjigu prikupljenih predmeta.
U posjedu muzeja nalazi se arheološka zbirka s primjercima iz
pretpovijesti, antike, srednjeg vijeka i novijeg razdoblja, potom zbirka
crkvenog posuđa i mobijara, kao i vrijedna zbirka numizmatike, oruž-
ja, pokućstva i poštanskih markica. Najpoznatiji muzejski eksponat je
Humska ploča – oltarska menza pisana mješavinom bosančice i glago-
ljice, nastala oko 1185. godine (ploča sa najstarijim ćirilskim natpisom
u Bosni i Hercegovini).
http://www.franjevci-humac.info
Muzej i galerija, Neum

Muzej i galerija Neum otvoreni su 2007. godine uz proslavu Dana op-
ćine Neum. Muzej sa arheološkim i etnografskim eksponatima zauzi-
ma centralni prostor kripte crkve Gospe od Zdravlja. Velika zasluga
za nastanak umjetničke zbirke pripada prof. dr. Boži Jaraku. Najveći
broj umjetnina koje ova ustanova posjeduje nastao je zahvaljujući radu
Umjetničke kolonije Neum, a raspoređene su u više prostorija koje pri-
padaju župskom uredu Neum. Galerija sadrži blizu 400 umjetničkih
djela rađenih raznolikom tehnikom, koja su djelo velikog broja umjet-
nika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
http://www.zupa-gospeodzdravlja.com
Muzej “Vrata Bosne”

Franjevačkog samostana – Tolisa, Orašje
Toliski samostan potječe iz druge polovice 19 stoljeća. Temelje muze-
ja samostana udarili su fra Amroža Živković (1874-1943.), franjevački

svećenik iz sela Kostrč, fra Martin Nedić (1810-1895.), fra Stjepan Mikić
(1809-1868.) i fra Grgo Došen (1846-1919.). Sadašnja zgrada samosta-
na sagrađena je 1923. godine a gradnja novoga samostana započeta je
1986. godine. U muzejskoj zbirci samostana nalaze se predmeti velike
vrijednosti. Muzej samostana ima nekoliko zbirki – prirodnjačku, ar-
heološku, etnografsku, numizmatičku zbirku, sakralnu zbirku te bibli-
oteku. U muzeju se između ostalog nalazi nekoliko umjetničkih slika
nepoznatih majstora iz 18. stoljeća, kalež s početka 16. vijeka, te Biblija
iz 1651. godine. U sklopu muzeja je i biblioteka sa oko 10 000 knjiga, od
kojih je najstarija iz 1525. godine.
Memorijalni muzej Mitropolije dabrobosanske

“Cekovića kuća”, Pale
Otvoren je 2010. godine u kući porodice Ceković, koja je 2004. godine
proglašena nacionalnim spomenikom. Dio muzejske postavke čini za-
ostavština porodice Ceković – namještaj, slike, porodične fotografije,
stare knjige, zapisi, dnevnici sa kraja 19. vijeka. Značajan dio ove po-
stavke čine zapisi učiteljice Narodne osnovne škole na Palama Milojke
Ceković iz perioda 1929-1935. godina, koji predstavljaju svjedočanstvo
srpske građanske porodice sa početka 20. stoljeća.
Drugi dio muzeja čine ikone sa ikonostasa crkve u Nišićima, rad
Špire Bocarića i likovna djela Vojislava Damjanovića, zaostavština Srp-
skoj pravoslavnoj crkvi.
Muzej Franjevačkog samostana Rama, Šćit

Franjevci su podigli samostan u Rami najvjerovatnije u 15. stoljeću.
Muzej franjevačkog samostana Rama – Šćit otvoren je 2007. godine.
U etnografskom postavu muzeja predstavljen je tradicionalni život i
kultura Hrvata katolika – stanovnika ramskog kraja – predstavljeni su
izlošci starih zanata, privrede, potom tekstilne radinosti, fratarska sa-
mostanska ćelija – soba fra Jeronima Vladića. U prirodnjačkom dijelu
stalnog postava muzeja predstavljena je flora i fauna ramskoga kraja.

Po nacrtu Vinka Grabovca 1986. godine je sagrađen novi dio samo-
stana. Danas se u tom dijelu nalazi muzej gdje je predstavljen život
stanovnika ramskog kraja. U prostorijama samostana iz 1930. godine
izložena je bogata zbirka likovne umjetnosti, a u dvorištu samostana
su skulpture modernih umjetnika. Samostan posjeduje i biblioteku sa
10.000 naslova.
http://www.rama.co.ba
Muzej Stare pravoslavne crkve, Sarajevo

Osnovan je 1889. godine. Ideja o otvaranju ovoga Muzeja došla je nakon
otvorenja Zemaljskog muzeja. Pod naslovom “Srpsko pravoslavni mu-
zej u Sarajevu” Bosanskohercegovački istočnik piše: “Ovaj muzej ima
veliku vrijednost, jer mnoge stvari koje bi se izgubile ili zabacile u mu-
zeju se čuvaju i ne mogu se izgubiti, a pored toga nijesu sakrivene, nego
su izložene svijetu na vidiku izložene u ormarima, naročito za to sprav-
ljenim i postakljenim, a u dvije crkvene magaze koje su za to određene i
uređene.”83 U istom tekstu je objavljen i tekst apela za prikupljanje pred-
meta za crkveni muzej koji je pročitan u sarajevskoj Staroj pravoslav-
noj crkvi na dan otvorenja Muzeja. “Već mi u ovom našem muzeju u
staroj crkvi imamo lijepih stvari koje nam kazuju prošlost sarajevsku.”
U daljem tekstu apela ukazano je na potrebu da se muzej kompletira
predmetima koje bi mu poklonili pojedini građani. “U našeg srpskog
naroda ima takovih starina dosta. Skoro u svakoj kući ima ponešto od
starih stvari: starinskijeh serdžaza, starijeh novaca i srebrnih i zlatnih;
starinskih lijepih vezenijeh peškira, anterija, čevrmi, starijeh knjiga i
starinskijeh pisama; starih bakrenih stvari, i različita pokućstva. Sve
te stvari, ko god ih ima, danas se slabo ili nikako ne upotrebljuju, nego
se kao antika čuvaju.”84 Prema Hamdiji Kreševljakoviću za otvorenje
i uređenje ovog Muzeja najviše je zaslužan crkveni tutor Jeftan Des-
pić.85 Kreševljaković se za ove tvrdnje poziva na pisanje Sarajevskog
lista.86 Predmeti koji se čuvaju u Muzeju mogu se podijeliti na: stare
umjetničke slikarske radove, stare rukopisne i štampane knjige, crvene

tkanine i vez, metalne predmete, stari novac, etnografske rekvizite vo-
tivnog karaktera, starinsko oružje, rukotvorine duborezačke vještine i
zbirku obrađenog kamena. Najbrojniji predmeti u Muzeju su slikarski
radovi domaćih i stranih slikara, naročito italokritskih, grčkih i ruskih
majstora. U muzeju se čuva veći broj rukopisnih i štampanih crkvenih
knjiga velike historijske i umjetničke vrijednosti, te primjerci sitnog
dubrovačkog, turskog, mletačkog i novijeg austrijskog i srpskog novca.
http://www.staracrkva.org
Etnološko-etnografski muzej i galerija, Stolac

Otvoren je 2006. godine. Muzej i galerija se nalaze u zgradi Hrvatsko
- katoličke škole, sagrađenoj u drugoj polovici 19. stoljeća. U prizemlju
se nalazi Muzej starina hrvatskog naroda stolačkog kraja sa više od 200
eksponata. Na spratu je smještena Galerija umjetnina sa oko 50 umjet-
ničkih djela.
http://www.zupa-stolac.com/
Franjevačka galerija, Široki Brijeg

Franjevačka galerija na Širokom Brijegu ima svoje početke u samostan-
skoj riznici koja je otvorena 1979. godine. Radi se o slikama starih maj-
stora, crkvenom posuđu, ruhu i starim knjigama. Tokom 1980.-ih u sa-
mostanskim su prostorijama priređivane različite izložbe, a samostan
nabavlja umjetnička djela trajnijeg značaja. Godine 1990. dovršena je
zgrada u kojoj je uskoro otvoren i stalni postav Franjevačke galerije Ši-
roki Brijeg. Osim samostanske riznice stalni su postav sačinjavali izloš-
ci slikara i kipara hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, umjetnika
naivne umjetnosti te djela avangardnih umjetnika. U vrijeme otvorenja
za javnost, 1990. godine Franjevačka je galerija raspolagala s oko 1000
likovnih djela. Danas ih ima oko 4500.
Od otvorenja Galerije do danas priređene su brojne izložbe pozna-
tih i manje poznatih umjetnika u galerijskim prostorima.
http://www.gospin-brig.info
Franjevački muzej fra Jozo Križić, Tomislavgrad

Bazilika u Tomislavgradu građena je od 1924. do 1940. godine u po-
vodu 1.000 obljetnice krunidbe kralja Tomislava (925-1925) za kojega
se držalo da je 925. godine okrunjen na Duvanjskom polju. Gradnja
novog dijela samostana otpočela je u 2000. godini. Samostan ima bo-
gatu arheološku, etnološku, sakralnu, umjetničku i afričku zbirku. Kao
najznačajniji arheološki nalaz izdvaja se Duvanjska ploča, koja prema
sadržaju natpisa datira iz druge polovice 2. stoljeća poslije Krista. Mu-
zej je otvoren 2013. godine, a stalni muzejski postav čini pet muzejskih
zbirki: arheološka, sakralna, etnološka, etnografska, afrička s dijelom
filatelije i numizmatike. Muzej je dobio naziv u čast duvanjskog franjev-
ca fra Joze Križića.
http://www.samostan-tomislavgrad.info
Galerija Kristian Kreković Franjevačkog samostana

sv. Petra i Pavla, Tuzla
Otvorena je 2006. godine. U Galeriji se nalaze djela koja su nastala na li-
kovnim kolonijama u Breškama, kao i druga umjetnička djela stvarana
na tuzlanskom području i šire. Osim raznovrsnih umjetničkih izložbi
u Galeriji se održavaju i dramsko-scenski nastupi, predstavljanja knjiga
te studentske tribine.
http://www.fst.ba
Zbirka Franjevačkog samostana sv. Bonaventure, Visoko

Samostanska zgrada izgrađena je 1900. godine, prema projektu Ivana
Holza. Riznica samostana sastoji se od izuzetno bogatog bibliotečkog
fonda sa preko 60 000 naslova, lapidarija, etnografske zbirke te vrijedne
umjetničke zbirke.
http://fkg.visoko.edu.ba
PREGLED MUZEJSKIH ZGRADA
Većina muzeja u Bosni i Hercegovini nalazi se u historijskim

građevinama koje su spomenici kulture različite kategorije, ili
u građevinama izvorno sagrađenim u druge svrhe u različitim
razdobljima, a samo mali dio muzeja u Bosni i Hercegovini nalazi se u
namjenski građenim muzejskim prostorima.87
Namjenski građeni objekti

20. stoljeće
Sarajevo
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, namjenski građena zgrada u
italijanskoj renesansi, 4 objekta-paviljona. Arhitekta Karlo Pařik, 1913.
Historijski muzej Bosne i Hercegovine, namjenski građena zgrada.

Arhitekte Edo Šmidihen, Boris Magaš i Radovan Horvat, 1963.
Tjentište
Spomen - kuća Bitka na Sutjesci, namjenski građena zgrada. Arhitekta
Ranko Radović, 1975.
Jablanica
Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, namjenski građena zgrada.
Arhitekti Branko Tadić, Zdravko Dunđerović, Mustafa Ramić, 1978.
81
82 PREGLED MUZEJSKIH ZGRADA
Namjenski građeni objekti

21. stoljeće
Zenica
Muzej grada Zenice - namjenski građena zgrada. Arhitekta Zvjezdan
Turkić, 2007.
Muzeji u historijskim građevinama ili u građevinama

izvorno sagrađenim u druge svrhe u različitim
razdobljima
Banja Luka
Muzej Republike Srpske, adaptiran prostor, prvobitno Dom radničkog
sindikata, 1982.
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, adaptiran prostor, pr-

vobitno zgrada Željezničke stanice, neorenesansni stil,1891.
Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske, adaptiran prostor. Prvobit-

no Dom radničkog sindikata, 1982.
Bihać
Muzej Unsko-Sanskog kantona, adaptiran prostor, zgrada Klostera-sa-
mostana i škole časnih sestara Klanateljica Krvi Kristove. Projektant
ovog objekta je, vjerovatno, hrvatski arhitekta Stjepan Podhorski, 1894.
Stalna postavka Muzeja - Kapetanova kula, jedna od najstarijih građe-
vina u Bihaću, sagrađena prije 1697. godine.
Depandans: Muzej Prvog zasjedanja AVNOJ-a Bihać-prvobitna namje-
na ovog objekta bila je dvorana u kojoj su se održavale priredbe, kultur-
ni događaji i različite manifestacije, 1939.
PREGLED MUZEJSKIH ZGRADA 83
Gradska galerija/Galerija “Enver Krupić”, adaptiran prostor, zgrada

Kulturnog centra Bihać, arhitekta Zlatko Ugljen, 1988-1989.
Bijeljina
Muzej Semberije, adaptiran prostor, jedna od najstarijih zgrada u Bije-
ljini, zgrada “Konak” namjenski izgrađena za potrebe tadašnjeg bije-
ljinskog sreza 1876. godine. Adaptirana za muzej po projektu arhitekte
Slobodana Lukića, 1977-1978.
Gradska galerija Bijeljina, adaptiran prostor, prostorije JU Centar za

kulturu Semberija.
Bosanska Krupa
Gradska galerija Bosanska Krupa, adaptiran prostor, Centar za kulturu,
prvobitno građen za mlade kao Sokolski dom, 1903.
Bosanski Petrovac
Muzej i galerija Jovana Bijelića, adaptiran prostor, zgrada prvobitno
gradjena za apoteku u kojoj je bila smještena do Drugog svjetskog rata,
pseudo-klasični stil.
Spomen-kuća Skendera Kulenovića, prostor Narodne biblioteke Skender

Kulenović
Brčko
Umjetnička galerija Brčko, adaptiran prostor, najstarija zgrada u Brč-
kom, zgrada Gradske vijećnice, arhitekte Aleksandar Wittek i Ćiril Ive-
ković, pseudomauarski stil, 1892.
Muzej Brčko distrikta, adaptirani prostori, zgrada “Šipada“, u kojoj se

nalazi i gradska biblioteka.
Fondacija/Legat Ekmečić. Privatna kuća koju je porodica Ekmečić da-

rovala gradu Brčkom na korištenje. Historijska gradjevina, prvobitna

namjena - Hotel Orijent, arhitekta Hofman, 19 stoljeće.
Derventa
Zavičajna-muzejska zbirka Derventa, adaptiran prostor. Historijska gra-
đevina, najstarija zgrada u Derventi, pseudo-maurski stil, 19 stoljeće.
Doboj
Muzej u Doboju, adaptiran prostor, prvobitno zgrada Hrvatsko - kato-
ličkog doma, 1926.
Umjetnička galerija Doboj-zgrada Centra za kulturu i obrazovanje Doboj
Drvar
Spomen-kompleks “25 maj 1944” zajedno sa Titovom pećinom, prvobit-
no sagrađeni 1957, obnovljeni 2006. i 2009. godine.
Foča
Muzej Stare Hercegovine, adaptiran prostor, zgrada sagrađena prvobit-
no kao zgrada hotela “Gerstl”, 1906.
Fojnica
Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, Vukeljići, adaptiran prostor, 1999.
Goražde
Zavičajni muzej Goražde, adaptiran prostor. Prostorije JU Centar za
kulturu, osnovanog 1957. godine.
Gračanica
Zavičajna muzejska zbirka Gračanica, prostor Bosanskog kulturnog
centra.
Gradačac
Muzejska zbirka Gradačac, adaptiran prostor, zgrada prvobitno gradje-
na za potrebe tadašnje uprave kotara (sreza) Gradačac; danas su u njoj
smješteni biblioteka, radio i muzejske zbirka Gradačac; zadnja decenija
19. stoljeća.
Gradiška
Zavičajni muzej Gradiška, adaptiran prostor, historijska gradjevina,
austrougarska zgrada bivše općine Gradiška, 1903.
Jajce
Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, adaptiran prostor, prvobitno Druš-
tveni dom Sokolskog društva u Jajcu (služio kao gimnastička sala u ko-
joj su prikazivane i kino predstave), 1936.
Etno muzej Jajce, adaptiran prostor, zgrada Stare osnovne škole u Jajcu
u kojoj je bila smještena prva osnovna jajačka škola, 1882.
Gradska galerija Jajce, adaptiran prostor. Historijska građevina-Kršla-

kova kuća, 18. stoljeće.
Kakanj
Muzej Kakanj, adaptiran prostor. Prostorije JU KSC Kakanj, neka-
dašnjeg Doma kulture, izgrađenog 1967. godine, i renoviranog 2013.
godine.
Ključ
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje-Muzejska zbirka Ključ,
adaptirani prostori, austrougarska zgrada “Stare gimnazije”, koja je pr-
vobitno služila kao zgrada općine.
Konjic
Zavičajni muzej Konjic, adaptiran prostor, zgrada služila prvobitno kao
han, sagrađena za vrijeme Osmanske vlasti.
Depandans muzeja: Kuća Zuke Džumhura, pretpostavlja se da je sagra-
đena polovicom 19 stoljeća.
Muzej drvorezbarstva Konjic, adaptiran prostor. Porodična kuće Zulej-
he Vila, kćeri Ismaila Mulića, osnivača Muzeja, pol. 19. stoljeća.
Livno
Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno, adaptirani prostori-zapadno
krilo samostana i nova muzejska zgrada na samostanskoj parceli.
Milići
Muzej rudarstva, adaptiran prostor. Dom rudara Milići.
Mostar
Muzej Hercegovine, adaptirani prostori; administrativna zgrada Spo-
men kuća Džemala Bijedića.
Depandansi Muzeja:
Spomen-kuća Džemala Bijedića-porodična kuća sagrađena u orijental-
nom stilu.
Spomen-kuća Svetozara Ćorovića, porodična kuća, 1874.
Muzej Stari most, kula Tara, prvobitno je bila barutana, odnosno služila
je za čuvanje vojnog baruta i za boravak vojske, 16. stoljeće.
Galerija kraljice Katarine Kosača, adaptiran prostor. Prvobitno Dom

kulture izgrađen 1960. godine, danas Hrvatski dom Herceg Stjepan Ko-
sača. Arhitekta Reuf Kadić. Izmjene i korekcije arh. Romeo Tiberio i
ing. Izudin Mahmutspahić.
Mrkonjić Grad
Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, adaptiran prostor, zgrada u
kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a; u prvobitnoj namjeni

objekat je bio trgovina i ugostiteljski objekat,
Novi Grad
Zavičajni muzej Novi Grad, adaptirani prostor, historijska građevina,
zgrada Vijećnice, arhitekte Karlo Parĭk i Josip Vancaš, pseudomaurski
stil, 1888.
Prijedor
Muzej Kozare, adaptiran prostor, prvobitno zgrada Komunalne škole,1898.
Depandans Muzeja: Spomen - kuća porodice Stojanović-porodična
kuća, izgrađena 2006. u identičnom obliku na mjestu stare porodične
kuće Gavre i Sime Stojanovića iz 1864. godine.
Muzej Nacionalnog parka Kozara. Dio je memorijalnog kompleksa koji,

pored Muzeja, obuhvata Spomenik i Memorijalni zid. Muzej je projek-
tovao vajar Dušan Džamonja, 1973.
Rudo
Muzej Prve proleterske brigade, adaptiran prostor. Prostorije Doma kul-
ture Rudo do 1976. godine, od 1976. godine namjenski objekat za muzej
unutar Doma kulture.
Sarajevo
Muzej Sarajeva, adaptirani prostori; depo i administracija Muzeja -Vila
Koste Hörmana, adaptiran prostor, porodična kuća.
Depandansi: Muzej Jevreja, adaptiran prostor, prethodno sinagoga Il
Kal Grandi, poznat i kao Sijavuš- pašina daira ili Velika avlija 1581.
Brusa bezistan, adaptiran prostor, prethodno Bezistan-služio za proda-
ju svile, izgradio ga Veliki vezir Rustem-paša, 1551.
Svrzina kuća, adaptiran prostor, porodična kuća, sagradila ju je porodi-
ca Glođo, 17. stoljeće
Despića kuća, adaptiran prostor, porodična kuća, pripadala porodici

Despić,građena u tri različita perioda, najstariji dio datira iz 17. stoljeća
Muzej Sarajevo 1878-1918, adaptiran prostor, privatna kuća ispred koje
je izvršen atentat na Franza Ferdinada i Sofiju, 19. stoljeće
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, adaptiran prostor, kuća

koja je bila u vlasnistvu porodice Skarić a potom porodice Despić, sre-
dina 19. stoljeća. Veliki doprinos vanjskom izgledu zgrade dala je vajar-
ka Iva Despić.
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, adaptiran prostor, zgrada po-

rodice Salom sagrađena kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Po svojim
odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasi-
cističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije. Adaptirana je
1953. godine za potrebe Umjetničke galerije BiH. Arhitekta vjerovatno
Josip Vancaš, oko 1912.
Kolekcija “Ars Aevi”, nema stalnog smještaja (kolekcija je trenutno

smještena u prostorijama Doma mladih, Centar Skenderija). Nacrt
za budući Muzej savremene umjetnosti izradio je italijanski arhitekta
Renzo Piano
Muzej Alija Izetbegović, adaptirani prostori, historijska građevina, stara

utvrda grada-vratničke kapi kule Ploča i Širokac, 1739.
Olimpijski muzej Sarajevo, adaptirani prostori, prostorije Olimpijskog

centra Zetra
Galerija Roman Petrovic, adaptirani prostor
Galerija Collegium Artisticum, Centar Skenderija, 1969.
Galerija Novi hram, adaptiran prostor; zgrada stare sefardske sinagoge,

1821.
Bošnjački institut-Fondacija Adila Zulfikarpašića, adaptirani prostori.

Kompleks Instituta čine zgrada biblioteke i Gazi Husrev-begov hamam
(poč. 17 stoljeća), Arhitektonsko rješenje Instituta, zgradu biblioteke i
restauraciju Gazi Husrev-begovog hamama uradili su arhitekti Hasan
Ćemalović i Ahmet Kapidžić.
Art kuća sevdaha, adaptiran prostor, prvobitno sagradjen kao trgovac-

ko skladiste, koji je tokom vremena mijenjao razlicite namjene. Velike
daire, 18. stoljeće.
Muzej Sarajevske pivare, adaptiran prostor. Muzej se nalazi u komplek-

su zgrada Sarajevske pivare, 19. stoljeće
Galerija 11/07/95, adaptiran prostor. Stambena zgrada iz austrougar-

skog perioda
Spomenički kompleks tunel D-B / Tunel spasa, adaptiran prostor, pri-

vatna kuća.
Muzej Gazi Husrev-beg, Sarajevo, adaptiran prostor, zgrada Kuršumli

medrese/Gazi Husrev-begove medrese sagrađene 1537. godine
Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke. Zgrada Gazi Husrev-begove bi-

blioteke, 2014.
Muzej ratnog djetinjstva, adaptiran prostor. Zgrada nekadašnjeg Doma

kulture Logavina, sagrađenog 60-tih godina 20. stoljeća.
Srebrenica
Muzejska zbirka Narodne biblioteke Srebrenica, adaptirani prostori,
Kulturni centar Srebrenica
Arheološki muzej »Rimski municipium« Skelani, muzejski materijal

smješten u prostorijama osnovne škole u Crvici kraj Skelana
Tešanj
Muzej Tešanj, adaptirani prostori, administracija Muzeja smještena u
prostorijama Doma kulture Tešanj
Depandansi Muzeja:
Stara tešanjska tvrđava
Eminagića konak, porodična kuća, sagrađena u drugoj polovici 19 stoljeća
Nekropola stećaka na Vukovu
Travnik
Zavičajni muzej Travnik, adaptirana zgrada, prvobitno zgrada Doma
zdravlja, 1928.
Depandans muzeja- rodna kuća Ive Andrića, rekonstruirana kuća
Novi Travnik
Zavičajna zbirka Baština, adaptirana zgrada, prvobitno zgrada Osnov-
ne skole Rankovići, 1909.
Trebinje
Muzej Hercegovine, adaptiran prostor, prvobitno zgrada austrougarske
kasarne, potom trebinjska gimnazija, 19. stoljeće.
Tuzla
Muzej istočne Bosne, adaptiran prostor, prvobitno zgrada Interne bol-
nice, 1955.
Međunarodna galerija portreta Tuzla, adaptirani prostori- zgrada
Doma mladih Tuzla (depo, izložbeni prostor i kancelarije) i Atelje Ismet
Mujezinović (kuća Ismeta Mujezinovića)
Muzej soli, adaptiran prostor. Muzej se nalazi u krugu Fabrike soli Tu-
zla.
Visoko
Zavičajni muzej, adaptirani prostor, zgrada Beledije-općine adaptirane
za Muzej 1953., arhitekta Boras, 1902.
Zvornik
Muzejska zbirka Zvornik, adaptiran prostor, prvobitno zgrada Kasina,
početak 20. stoljeća.
GODINE OSNIVANJA
19. stoljeće
1888. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine Sarajevo
20. stoljeće
1930. Muzej Republike Srpske Banja Luka
1945. Historijski muzej Bosne i Hercegovine Sarajevo
1946. Umjetnička galerija Bosne i Hecegovine Sarajevo
1947. Muzej istočne Bosne Tuzla
1949. Muzej Sarajeva
1950. Muzej Hercegovine Mostar
1950. Zavičajni muzej Travnik
1952. Muzej Hercegovine Trebinje
1953. Zavičajni muzej Visoko
1953. Muzej Unsko-sanskog kantona Bihać
1953. Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a Jajce
1953. Muzej Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a Mrkonjić
Grad
1954. Muzej Kozare Prijedor
1955. Muzej drvorezbarstva Konjic
1956. Muzej u Doboju
1956. Muzej Stare Hercegovine Foča
1957. Spomen-kompleks “25. maj 1944.” Drvar
1961. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH,
Sarajevo
1962. Nacionalni park-Spomen-kompleks Sutjeska, Tjentište
1964. Međunarodna galerija portreta Tuzla
1964. Međunarodna umjetnička kolonija Počitelj
1966. Muzej grada Zenice
1967. Nacionalni park-Spomen-kompleks Kozara Prijedor
93
94 GODINE OSNIVANJA
1969. Galerija kraljice Katarine Kosača, Mostar

1970. Zavičajni muzej Gradiška
1970. Muzej Semberije Bijeljina
1971. Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske,
Banja Luka
1971. Gradska galerija Bosanska Krupa
1971. Muzej Prve proleterske brigade, Rudo
1972. Muzej i galerija Jovan Bijelić, Bosanski Petrovac
1973. Muzej Nacionalnog parka Kozara
1972. Muzej i galerija Jovana Bijelića, Bosanski Petrovac
1975. Galerija “Collegium Artisticum” Sarajevo
1975. Umjetnička galerija, Brčko
1975. Zavičajno-muzejska zbirka Gračanica
1975. Spomen-kuća Bitka na Sutjesci, Tjentište
1975. Centar za kulturu i obrazovanje-Umjetnička galerija
Doboj
1975. Muzej soli, Tuzla
1977. Zavičajna muzejska zbirka Derventa
1978. Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi” Jablanica
1978. Zavičajni muzej Novi Grad
1979. Galerija Zvono, Sarajevo
1980. Muzejska zbirka Zvornik
1980. Galerija Roman Petrović Sarajevo
1981. Zavičajno-muzejska zbirka Gradačac
1984. Olimpijski muzej Sarajevo
1984. Galerija Novi hram, Sarajevo
1985. Gradska galerija Bijeljina
1985. Muzejska zbirka Srebrenica
1986. Spomen-kuća Skendera Kulenovića Bosanski Petrovac
1992. Kolekcija “Ars Aevi” Sarajevo
1995. Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno
1996. Spomen-područje Donja Gradina (ranije bilo u
sastavu jedinstvenog Spomen-područja Jasenovac)
GODINE OSNIVANJA 95
1998. Gradska galerija Bihać

1999. Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, Vukeljići
21. stoljeće
2000. Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje-
Muzejska zbirka Ključ
2001. Bošnjački institut-Fondacija Adila Zulfikarpašića,
Sarajevo
2004. Zavičajna zbirka “Baština” Novi Travnik
2006. Galerija “Enver Krupić” Bihać
2007. Muzej Alija Izetbegović Sarajevo
2007. Muzej i galerija Neum
2008. Art-kuća sevdaha
2009. Muzej Tešanj
2009. Muzej rudarstva, Milići
2010. Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani
Srebrenica
2010. Etno muzej Jajce
2011. Zavičajni muzej Konjic
2012. Galerija 11/07/95, Sarajevo
2012. Muzej Gazi Husrev-beg, Sarajevo
2013. Spomenički kompleks Tunel D-B/Tunel spasa
2013. Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske
2014. Muzej Gazi Husrev-begove biblioteke
2015. Muzej Kakanj
2015. Muzej Sarajevske pivare
2016. Zavičajni muzej Goražde
2016 Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995
2017. Muzej ratnog djetinjstva
2017. Fondacija/Legat Ekmečić, Brčko
2017. Muzej Brčko distrikta
ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA
B
Muzej Republike Srpske
Đure Daničića 1
78 000 Banja Luka
Republika Srpska
BiH
Tel:+387 51 215 929; 051 215 973; +387 51 215 984;
Fax:+387 51 215 986
Email:muzejrs@inecco.net; muzejrs@blic.net
http://www.muzejrs.com
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske

Trg srpskih junaka 2
78 000 Banja Luka
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 51 215 364, +387 51 215 367
Fax:+387 51 215 366
Email:msurs@gmail.com
http://www.msurs.net
Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda Banja Luka

Slatinska 1
78 000 Banja Luka
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 51 300 951
97
98 ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA
Tel/fax: +387 51 319 551

Email: zupnik@trapisti-banjaluka.org
Muzej pozorišnih lutaka Republike Srpske

Đure Daničića 1
78 000 Banja Luka
Republika Srpska BiH
Tel: +387 51 215 991
E-mail: info@djecijepozoriste.rs
http://www.djecijepozoriste.rs
Muzej Unsko-sanskog kantona

Petog korpusa 2
77 000 Bihać
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 37 223 214
Email: muzej_usk@hotmail.com
Gradska galerija Bihać

Bosanska 15
77000 Bihać
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 37 223 083
E-mail: gradskagalerija@bih.net.ba
http:// www.ggbihac.ba
Galerija “Enver Krupić”

502 Viteške bb
77 000 Bihać
ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA 99
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 37 222 152
Fax: +387 37 223 083
Email: galerija.krupic@bih.net.ba
http:// www.galerija-krupic.ggbihac.ba
Muzej Semberije
Karađorđeva 2
76 300 Bijeljina
Republika Srpska
BiH
Tel: + 387 55 201 292
Fax: + 387 55 201 293
Email: muzejsemberije@gmail.com
www.muzejsemberije.spinter.net
Gradska galerija Bijeljina

JU Centar za kulturu Semberija
Patrijarha Pavla 1
Bijeljina
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 55 204 202
E-mail: info@semberija.ba
http:// www.semberija.ba
Gradska galerija Bosanska Krupa

Terzića bb
77 240 Bosanska Krupa
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: + 387 37 471 693

Еmail: centarzakulturu.bk@gmail.com
Centar za kulturu i obrazovanje
Muzej i galerija Jovana Bijelića Bosanski Petrovac

Bosanska 111
77 250 Bosanski Petrovac
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 37 882 475
Email: centarzakulturu@gmail.com
Javna ustanova Spomen biblioteka Skender Kulenović

Spomen-kuća Skendera Kulenovića Bosanski Petrovac
V korpusa 66
77 250 Bosanski Petrovac
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 37 881 247
Umjetnička galerija Brčko

Trg Mladih 2
76 000 Brčko
Brčko distrikt
BiH
Tel: +387 49 211 738
Galerija Šimun Franjevačkog samostana sv. Ante

Dubrave
76205 Seonjaci
Brčko distrikt
BiH
Tel: +387 49 746-121

E:mail: samostan.dubrave@gmail.com
http://samostan-dubrave.ba/
Fondacija/Legat Ekmečić
Savska 2
76 000 Brčko
Brčko distrikt
BiH
http://www.fondek.simplesite.com
Muzej Brčko distrikta

Bulevar mira 2
76 000 Brčko
Brcko distrikt
BiH
Tel: +387 49 215 236 ; +387 65 620 641
E-mail: vanja8789@gmail.com
http://www.bdcentral.net/
Č
Muzej Manastira Uspenja Bogorodice i Vaznesenja Hristovog
Ul. Igumana Vasilija 8
73 280 Čajniče
Republika Srpska
BiH
Tel/fax ++387 58 316 104,
http://www.krasnica.rs.sr/
http://www.ikonacajnicka.rs.sr
D
Zavičajna zbirka Derventa
Narodna biblioteka Branko Radičević
Trg oslobođenja 2
Derventa
Tel/fax: +387 53 332 961
E-mail: nbbrderv@teol.net
http://www.bibliotekaderventa.com
Muzej u Doboju
Vidovdanska 4,
74 000 Doboj
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 53 202 430
Email: muzejd@teol.net
http://www.muzejdoboj.com
Centar za kulturu i obrazovanje-Umjetnička galerija Doboj

Kneza Lazara 6
74 000 Doboj
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 53 241 684; 053 226 688
Fax: +387 53 226 688
Email: cen.kult@gmail.com; kultura.cdo@gmail.com
http://www.kulturadoboj.com
Javna ustanova Spomen-područje Donja Gradina

79 243 Demirovac
Republika Srpska
BiH
Tel/fax: +387 52 446 030; +387 52 446 031

Email: info@jusp-donjagradina.org;
jusp_donja_gradina@yahoo.com
http://www.jusp-donjagradina.org
Spomen-kompleks “25. maj 1944.” Drvar

Bihaćki put bb
80 260 Drvar
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: +387 34 819-001
Mob: +387 66 782 108
F
Muzej Stare Hercegovine
Kralja Petra I/20
73 300 Foča
Republika Srpska
BiH
Tel/fax: +387 58 211 135
E:mail: muzejfoca@gmail.com
http://www.muzejfoca.com
Muzej Franjevačkog samostana Duha svetoga Fojnica

Fra Anđela Zvizdovića 4
71 270 Fojnica
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 30 832 081
Fax: +387 30 832 082
Email: samostan.fojnica@gmail.com
www.fojnica-samostan.com
Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić

Selo Vukeljići
71 270 Fojnica
Federacija BiH
BiH
G
Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice Gomionica
Republika Srpska
BiH
http://www.gomionica.com
Zavičajni muzej Goražde

Zaima Imamovića 2
Goražde
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 61 487 913
Email: admirdzemidzic@gmail.com
www.czkgorazde.ba
Centar za kulturu Ahmed Muradbegovic-Muzejska zbirka Gradačac

Nenavište bb
Gradačac
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 35 817 425; + 387 35 817 427
Zavičajni muzej Gradiška

Mladena Stojanovića 8
78400 Gradiška
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 51 813 100

Email: muzejgr@teol.net
http://www.muzejgradiska.com
Bosanski kulturni centar-Zavičajno-muzejska zbirka

i galerija Gračanica
111 gračaničke brigade br. 1
75 320 Gračanica
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 35 703 500
Email: zmz.gracanica@gmail.com
http://www.bkc-gracanica.ba
J
Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”
Bitka za ranjenike bb
88 420 Jablanica
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 36 752 705
Mob: +387 61 175 317
Email: muzejjablanica@yahoo.com
http:// www.muzej-jablanica.com
Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a Jajce

Drugog zasjedanja AVNOJ-a bb,
70101 Jajce
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 30 657 998
Email: info@muzejavnoj.ba; direktor@muzejavnoj.ba
www.muzejavnoj.ba
Etno muzej Jajce

Ul. sv. Luke 15
70 101 Jajce
Federacija BiH
BiH
Tel: 387 30 658 268
E-mail: agencija-jajce@tel.net.ba
Gradska galerija Jajce

Džikovac bb (Kršlakova kuća)
70 101 Jajce
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 30 659 541
Fax: +387 30 659 696
Email: samir.hazbic@tel.net.ba
K
Muzej Kakanj
JU Kulturno-sportski centar Kakanj
Ulica Šehida 5
72240 Kakanj
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 61 162 507 ; +387 32 771 920
E-mail: muzej@ksckakanj.ba, juzakulturu@hotmail.com,
juksckakanj@ksckakanj.ba
http://www.ksckakanj.ba
106
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje

- Muzejska zbirka Ključ
Branilaca BiH bb
79 280 Ključ
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 37 661 116
Zavičajni muzej Konjic

Stara čaršija bb
88 400 Konjic
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: + 387 36 727 080
Email: zavicajnimuzej@hotmail.com
Muzej drvorezbarstva Konjic

Varda 60
88 400 Konjic
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 62 702 603 ; 062 090 155
E-mail: srecko001@gmail.com, info@drvorezbarstvo.com
www.drvorezbarstvo.com
Franjevački samostan sv. Ivana Krstitelja Konjic

Omladinska 1
88 400 Konjic
Federacija BiH
BiH
Tel/faks: +387 036 730-653

sv. Ive krstitelja Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska bb
72 244 Kraljeva Sutjeska
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 32 771 700; + 387 32 771 705; + 387 32 771 710
Fax: + 387 32 771 705
Email: samostan@kraljeva-sutjeska.com
http://www.kraljeva-sutjeska.com
Muzej Franjevačkog samostana sv. Katarine Kreševo

Fra Grge Martića 1
71 260 Kreševo
Federacija BiH
BiH
Email: samostan@hotmail.com
http://www.kresevo.net/samostan/samostan.htm
L
Muzej i galerija Franjevačkog samostana Gorica-Livno
Gorička cesta bb
80 101 Livno
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: +387 34 200 923
Email: info@fmgg-livno.com
http:/www.fmgg-livno.com
Pravoslavna crkva Usepenja Presvete Bogorodice Livno

Kraljice Katarine 66
80 101 Livno
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 34 201 806
Mob: + 387 63 385-013
LJ
Muzej Franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga
Humac Ljubuški
Trg. Sv Ante 1
88320 Ljubuški
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 39 833 000; +387 39 830 970
Fax: + 387 39 830 992
Email: info@franjevci-humac.info
http://www.franjevci-humac.info
M
Muzej rudarstva Milići
Boksit a.d.
75 446 Milići
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 56 741 046
E-mail: boksit@ad-boksit.com
http://www.ad-boksit.com
Muzej Hercegovine Mostar

Bajatova 4
88000 Mostar
Federacija BiH
BiH
Tel/Fax: + 387 36 551 602
Email:info@muzejhercegovine.com
http://www.muzejhercegovine.com
Galerija kraljice Katarine Kosača

Hrvatski dom hercega Stjepana Kosace
Trg hrvatskih velikana bb (Rondo)
88000 Mostar
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 36 314 605
E-mail: kosaca_mb@mocable.ba
http://www.kosaca-mostar.com
N
Muzej i galerija Neum
Trg Gospe od zdravlja 1
88 390 Neum
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 36 880 048
Email:don.ivica.puljic@tel.net.ba
http://www.zupa-gospeodzdravlja.com
Kulturno obrazovni centar-Zavičajni muzej Novi Grad

Karađorđeva 42
79 220 Novi Grad
Republika Srpska
BiH
Tel:+387 52 751 865
Fax: 387 52 751 769
Email: galerijanovigrad@hotmail.com
P
Međunarodna umjetnička kolonija Počitelj
88 305 Počitelj
Federacija BiH
BiH
http://www.pocitelj.ulubih.ba
Muzej Kozare Prijedor

Nikole Pašića bb
79101 Prijedor
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 52 211 334
E-mail:maticnimuzejkozare@gmail.com
http://www.muzejkozareprijedor.com
Muzej Nacionalnog parka Kozara

Mrakovica
Republika Srpska BiH
Tel: +387 52 211 169
Fax: +387 52 232 640
Email: info@npkozara.com
http://www.npkozara.com
Muzej Franjevačkog samostana Rama,

Rama Šćit 88 440 Prozor
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 36 780 678; + 387 36 780 740
Fax: + 387 36 780 680
Email: samostan@rama.co.ba
http://www.rama.co.ba
R
Muzej Prve proleterske brigade
Trg slobode 1
73260 Rudo
Tel/fax: +387 58 711 134
Email: borackarudo@teol.net
S
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Zmaja od Bosne 3
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Telefon: + 387 33 668 027
Fax: + 387 33 262 710
kontakt@zemaljskimuzej.ba
http://www.zemaljskimuzej.ba
Historijski muzej Bosne i Hercegovine

Zmaja od Bosne 5
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 33 210 416, + 387 33 226 098
Fax: + 387 33 226 098
Email: histmuz@bih.net.ba
http:// www.muzej.ba
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine

Zelenih beretki 8
71000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 33 266 550, 266 551
Fax: + 387 33 226 609
Email: info@ugbih.ba.
http://www.ugbih.ba
Muzej Sarajeva
Josipa Štadlera 32
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 33 475 740
Fax: + 387 33 475 749
Email: muzejsarajeva@bih.net.ba
http:// www.muzejsarajeva.ba
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine

Sime Milutinovića Sarajlije 7
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: + 387 33 201 861
Email: mkpu.bih@gmail.com
www.mkpubih.ba
Muzej Stare pravoslavne crkve Sarajevo

Mula Mustafe Bašeskije 59
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 33 571 760
Fax:+387 33 571 066
Email: kontakt@staracrkva.org
http://www.staracrkva.org
Galerija Roman Petrović

Titova 54
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: +387 33 668 009
http://www.romanpetrovic.ulubih.ba
Galerija Collegium artisticum

Javna ustanova “Centar za kulturu Kantona Sarajevo”
Terezija bb
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel:+ 387 33 204 352; +387 33 270 750
Fax: +387 33 270 751
Email: artcollegium.sarajevo@gmail.com
collegium@open.net.ba
http://www.collegium.ba; www.jukcs.com.ba
Olimpijski muzej Sarajevo

Alipašina bb Zetra
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 33 226 414
Fax: + 387 33 226 382
Email: okbih@okbih.ba
http:// www.okbih.ba
Bošnjački institut- Fondacija Adila Zulfikarpašića

71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel:+387 33 279 800
Fax: +387 33 279 763
E-mail: info@bosnjackiinstitut.ba
http://www.bosnjackiinstitut.ba
Art-kuća sevdaha
Halači 5
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 33 239 943
E-mail: info@artkucasevdaha.ba
Kolekcija “Ars Aevi” Sarajevo

Centar Skenderija
Terezija bb
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: + 387 33 216 919

Fax: + 387 33 216 927
E-mail: arsaevi@arsaevi.ba
http://www.arsaevi.org
Galerija Novi Hram Sarajevo

71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: +387 33 233 280
Email: novihram@bih.net.ba
http://www.newtemple.com.ba
Memorijalni muzej Mitropolije dabrobosanske “Cekovića kuća” Pale

Mitropolija dabrobosanska
Zelenih beretki 3
71 000 Sarajevo
BiH
http://www.mitropolijadabrobosanska.org
Email: kabinet@mitropolija.org; info@mitropolija.org
Muzej Alija Izetbegović

Kapi-kula Ploča, Kovači
71000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: +387 33 237 220
Email: info@muzejalijaizetbegovic.ba
http:// www.muzejalijaizetbegovic.ba
Galerija 11/07/95
Trg fra Grge Martića 2/III
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel:+387 33 953 170
E-mail:info@galerija110795.ba
http://www.galerija110795.ba
Spomenički kompleks Tunel D-B/Tunel spasa

Tuneli 1
71 00 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 33 778 672
E-mail:info@tunelspasa.ba
http://www.tunelspasa.ba
Muzej Gazi Husrev-beg

Sarači 33
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 33 233 170
Fax: +387 33 53 21 44
E-mail: muzej-gazi@hotmail.com
http://www.vakuf-gazi.ba
Muzej Gazi Hurev-begove biblioteke

Gazi Husrev-begova 46
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 33 238 152
Fax: +387 33 205 525

E-mail: info@ghb.ba
http://www.ghb.ba/muzej
Galerija Zvono
Obala Maka Dizdara 10
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 62 337 883
71 000 Sarajevo
Email: udruzenjezvono@gmail.com
Muzej Sarajevske pivare

Franjevačka 15
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 3 491 138
E-mail: museum@pivara.ba
http://www.sarajevska-pivara.ba
Muzej ratnog djetinjstva

Logavina 32
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel:+387 33 535 558
E-mail: info@warchildhood.org
http://www.djetinjstvouratu.com/muzej
Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995, Sarajevo

Ferhadija 17
71 000 Sarajevo
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 61 467 764
E-mail: muzejgenocida@gmail.com
Muzejska zbirka Narodne biblioteke Srebrenica

Srebreničkog odreda bb
75 430 Srebrenica
Republika Srpska
BiH
Tel/fax: +387 56 440 899
Email: narodnabibliotekasrebrenica@teol.net
Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani Srebrenica

Skelani bb
75436 Skelani, Srebrenica
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 56 482 684; +387 66 809 306
Fax: +387 56 471 107
Email: municipiumskelani@gmail.com
http://www.municipiumskelani.net
Etnološko-etnografski muzej i galerija Stolac

Župa sv. Ilije Proroka
Zrinsko-Frankopanska bb
88 360 Stolac
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: 387 36 853 005
Email: info@zupa-stolac.com
http://www.zupa-stolac.com
120 ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA 120
Š
Franjevačka galerija Široki Brijeg
Alojzija Stepinca 14
88 220 Široki Brijeg
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 39 702-906
E-mail:info@gospin-brig.info
http://www.gospin-brig.info
T
Muzej Tešanj
Kralja Tvrtka 1
74 260 Tesanj
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: + 387 32 655 770
Email: muzejt@bih.net.ba
http:// www.muzejtesanj.org
Spomen-kuća Bitka na Sutjesci Tjentište

Nacionalni park Sutjeska
73 311 Tjentište
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 58 233 102
Fax: +387 58 233 114
Email: sutjeska@yahoo.com
http://www.npsutjeska.info
121 ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA ADRESE MUZEJSKIH SJEDIŠTA 121
Muzej Franjevačkog samostana Tomislavgrad

Trg fra Mije Čuića 1
80240 Tomislavgrad
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 34 352 091; 034 352 447
Fax: +387 34 352 808
Email: admin@samostan-tomislavgrad.info
Zavičajni muzej Travnik

Mehmed-paše Kukavice 1
72 270 Travnik
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: +387 30 518 140
Email: muzej.travnik@bih.net.ba
http://www.muzejtravnik.ba
Zavičajna zbirka “Baština” Novi Travnik

Rankovići 71
72 290 Novi Travnik
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 63 408 967
Email: marinko.slipac@tel.net.ba
http://www.bastina-novitravnik.org
Muzej Hercegovine Trebinje

Stari grad 59
89 000 Trebinje
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 59 271 060, +387 59 271 061

Email: info@muzejhercegovine.org
http://www.muzejhercegovine.org
Muzej istočne Bosne

Džindić mahala 21
75 000 Tuzla
Federacija BiH
BiH
Tel/fax: +387 35 318-321
Email: muzej.ib@bih.net.ba
Međunarodna galerija portreta Tuzla

Druge tuzlanske brigade 13
75 000 Tuzla
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 35 276 150
Mob: +387 61 185 733
E-mail: galerijaportretatuzla@gmail.com ; interbifep@gmail.com
http://www.galerijaportreta.ba
Galerija Kristian Kreković Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla

Franjevačka 26
75000 Tuzla
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 35 266 314
Fax: +387 35 247 610
E-mail:samostantuzla@fst.ba
http://www.fst.ba
Muzej soli
Ul. Soli br. 3

75 000 Tuzla
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 35 282 342
E-mail: solana@solana.ba
http://www.solana.ba
V
Zavičajni muzej Visoko
Alije Izetbegovića 29
71 300 Visoko
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 32 736 267, ++ 387 32 733 450
Fax: ++387 32 736 267
Email: muzejvisoko@bih.net.ba
http:// www.zavicajnimuzej.com
Zbirka Franjevačkog samostana sv. Bonaventure

Bosne Srebrene 4
71300 Visoko
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 32 735 826
E-mail:fkg.visoko@gmail.com
http://fkg.edu.ba
Z
Muzej grada Zenice
Muhameda Seida Serdarevića bb
72 000 Zenica
Federacija BiH
BiH
Tel: +387 32 209 515
Fax: + 387 32 209 518
Email: zemuzej@bih.net.ba
http:// www.zemuzej.ba
Javna ustanova Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik

Svetog Save 66
75400 Zvornik
Republika Srpska
BiH
Tel: +387 56 211 234
Email: bibliozv@yahoo.com
http://www.opstina-zvornik.org
BILJEŠKE
1
S ve neophodne informacije o muzejima, njihovim kolekcijama
te najvrjednijim izlošcima dostupne su na web stranicama ovih
institucija.
2
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u sedmici oko 18.
maja pokrenulo je 1977. godine Međunarodno muzejsko vijeće
(ICOM). U ovoj godini, ICOM obilježava 40 godina Međunarod-
nog dana muzeja; http://www.icom.museum
3
Vujić, Žarka. Izvori muzeja u Hrvatskoj. Zagreb: Kontura art ma-
gazin, 2007, str. 81.
4
Han, Verena. Razvoj zbirki i muzeja od 13. do 19. vijeka na terito-
riju Jugoslavije. // Tkalčićev zbornik II (1958), str. 298.
5
Po prvi puta je ovaj popis, na osnovi objavljene arhivske građe,
1889. godine u Glasniku Zemaljskog muzeja javnosti iznio Emil
Lilek. Iako ne možemo utvrditi, ni stoljeće poslije, u kojem su
utvrđenom gradu čuvane i u kojem prostoru, predmeti ove obitelji
imali su veliku vrijednost kad su ih pohranili u središtu Dubro-
vačke Republike.
6
Vujić, Žarka. Nav. dj. str. 84.
7
Lilek, Emil. Riznica porodice “Hranići” (nadimak Kosača). // Gla-
snik Zemaljskog muzeja, knj. II (1889), str. 10-21.
8
Lilek, Emil. Nav. dj, str. 15.
9
Isto, str. 10.
10
Han, Verena. Nav. dj, str. 301.
11
Lilek, Emil. Nav. dj. str. 20.
12
Sandalj je u svojoj kolekciji imao i edan organić s cevmi od srebra,
vjerovatno portativ, orgulje za prenošenje. Ovaj nam je podatak
125
126 Bilješke
zasada i prvi dokaz za postojanje te vrste muzičkih instrumenata

u Bosni i Hercegovini. Lilek, Emil. Nav. dj, str. 25.
13
Gazi Husrev-begova biblioteka osnovana je u skladu sa društve-
nim običajem uvakufljavanja, općenito raširenim među osman-
skim namjesnicima u Bosni, ali i među ljudima mnogo nižeg
društvenog statusa, tj. svima onima kojima su posjedovali imovi-
nu koju su željeli zavještati društvenoj zajednici. U vakufnami o
svojoj medresi najveći bosanskohercegovački legator Husrev-beg
napominje sljedeće: “Što preteče od troškova za gradnju, neka se
za to kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj
medresi, da se njima koristi ko bude čitao i da iz njih prepisuju
oni koji se bave naukom.”; http://www.ghb.ba
14
О ovome vidjeti više u: Bejtić, Alija. Lični i kućni komfor u Bosni
i Hercegovini XVIII vijeka. /Jugoslovenski istorijski časopis 3-4
(1974) str. 147-167
15
Defter Darović, Ibrahim beg. Nav. dj, str. 193-226.
16
Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 1818-Beč, 1857.)
17
R izvanbegović, Izet. Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine i
njegova aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva. Pri-
lozi historiji Sarajeva, Sarajevo: Institu za istoriju; Orijentalni in-
stitut, 1997, str. 283.
18
Benac, Alojz; Dramušić, Vojin. Sedamdeset pet godina djelovanja
Zemaljskog muzeja u Sarajevu. //Pregled, Sarajevo (1963) 11-12,
str. 354.
19
Poziv u “Kolo Bosansko” i Pravila Društva 1842. godine; Boris
Ćorić. Ivan Frano Jukić – Sabrana djela. knj. 1, Sarajevo: Svje-
tlost, 1973, str. 124.; Poziv u “Kolo Bosansko” i Pravila društva
1848. god; Ćorić Boris. Nav. dj, str. 126.
20
Jelenić, Julijan. Kultura i bosanski franjevci. II sv., fototip izdanja
iz 1915. Sarajevo: Svjetlost, 1990, str. 553.; Poziv u Kolo Bosansko
i Pravila društva iz 1848. godine; Ćorić, Boris. Nav. dj, str. 126.
21
“Poznato je svima kod nas, kako se u Bosni starinske stvari: nov-
Bilješke 127
ci, kamenje, pečati itd. i pohlepnim inostrancim u malu cienu

prodaju! Samo jedan primier napomenut ću: na Kupresu bivšim
župnikom fra Andrija Sunarić, kupi za dva groša jedan persten-
ski kamenčić, kog pokloni bivšem u konsulu Franceskomu Davi-
du, a on ga za pó miliona frankah prodade.! Ovaki se je događaji
lani dogodio: i naši Bošnjaci štogod najdu inostrancim rado po-
klanjaju, a Slavjanskim Muzejima u Pragu, Biogradu i Zagrebu
nikad ni mangure!- Pokojni fra Aug. Miletić biskup, više stoti-
nah zlatnih, srebrenih i tučenih novacah gerčkih, rimskih i sla-
venskih, dragog kamenja itd. bio je sakupio, koje je više od mili-
ona vriedilo, pa u dvaput poslo magjarskom Consiliu. Pa šta mu
je ovo dalo? “Zahvaljujemo!” A sad jih Košut po Kiutahi troši!
Ja sam niekoliko godinah počeo, ovake stvari sabirati i odku-
pljivati, zato molim sve Bošnjake, koji takog što imade, te misli
inostrancim prodavati, nek se javi meni, ja ću mu toliko platiti
gotovinom, koliko svaki drugi inostranac, ako ne još bolje; a sve
domorodce molim, da za ovakvim stvarima budu, te gdie štogod
opaze, da odkupe na moje ime. Ako Bogda! smojom sbirkom,
želim metnuti početak “Bosanskom Muzeu” akoli to nemogne
biti, toću nastojati, da moje ovo starinsko blago dođe u slavjan-
ske ruke, koje neće s njime tergovati, već ga dobru obćenomu
odrediti”; Ćorić, Tomislav. Ivan Franjo Jukić-pionir muzealnoga
rada u Bosni i Hercegovini. // Baština (1991) 2, str. 252.
22
Almaz Dautbegović u vezi s ovim kaže: Pomenuta Jukićeva ideja
nikla kao svojevrstan protest na odnos prema vrlo bogatom kul-
turno-historijskom naslijeđu naših naroda u vrlo složenoj poli-
tičkoj i posebno teškoj ekonomskoj situaciji kada je, dakle, kultu-
ra bila samo na marginama interesovanja ogromnog broja ljudi,
pa i zvanične politike i kada je samo 3% stanovništva posjedovalo
elementarnu pismenost-objektivno nije mogla ni rezultirati od-
govarajućim efektima.; Almaz Dautbegović. Uz stogodišnjicu Ze-
maljskog muzeja Bosne i Hercegovine U: Spomenica stogodišnjice
128 Bilješke
rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988. Sarajevo:

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988, str. 10.
23
Rizvanbegović, Izet. Nav. dj, str. 283.
24
Ćorić, Tomislav. Nav. dj, str. 256.
25
Isto
26
R izvanbegović, Izet. Nav. dj, str. 284; Dautbegović, Almaz. Nav.
dj, str. 9.
27
Benac, Alojz; Dramušić, Vojin. Sedamdeset i pet godina djelova-
nja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. //Pregled (1963) 11-12, str. 354.
28
Jukićeva ideja o osnivanju bosanskog realizirana je nekoliko de-
cenija kasnije, u izmijenjenim okolnostima, osnivanjem Zemalj-
skog muzeja u Sarajevu.
29
Kreševljaković, Hamdija. Sarajevo za vrijeme austrougarske upra-
ve 1878-1918., Sarajevo: Arhiv grada Sarajeva, 1969, str. 47.; Ovaj
se austrijski historičar i javni radnik u svom djelu “Bosnisches”
objavljenom u Beču 1879. godine zalagao, između ostalog, i za
osnivanje jednog višeg nastavnog zavoda u Sarajevu koji bi u isto
vrijeme bio i nacionalni muzej, naučno društvo i visoka škola. Sve
nabrojane funkcije trebalo je da u sebi objedini institucija koju je
autor nazvao Maticom Bosansko-hercegovačkom. No, prijedlozi
o potrebi osnivanja Matice Bosansko-hercegovačke nisu odraža-
vali i zvaničan stav Beča, budući da odsustvo bilo kakvog poteza
austrougarske uprave na realiziranju Matice Bosansko-Hercego-
vačke i ustanova po njenim okriljem govori u prilog osnovanosti
ove pretpostavke; Risto Besarović. Iz kulturnog života u Sarajevu
pod austrougarskom upravom. Sarajevo: Veselin Masleša, 1974,
str. 72-73.
30
Iz njegova pisma koje je uputio austrougarskom zajedničkom mi-
nistru financija Benjaminu Kallayu, Hernes je vršio arheološka
istraživanja već 1879. i 1880. godine; Naučne ustanove u Bosni i
Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave. /redaktor Hamdija
Kapidžić, Sarajevo: Arhiv Bosne i Hercegovine, 1973, str. 31.
31
Isto, str. 27.
Bilješke 129
32
od naslovom “Prešan prijedlog” stoji: “Mi Bošnjaci i Hercegovci
P
moramo nikom pomaknuti kad se zapovrze govor o našoj povje-
sti, jer je to polje za nas neorano, te ako i jeste od njekih učenih
stranaca mjestimice obdjelavano, to ipak u cjelosti izgleda obra-
šteno šikarom kroz koju jedva prodire tamni tračak svjetlosti...
Da mi sami prionemo krčiti i pretraživati zakutke svoje domovi-
ne sigurno bi iznijeli na vidik mlogo povjestno blago, osvijetlili
bi mlogo razvoja našeg prostora života i sačuvali bi od konačne
propasti one spomenike koje još ne ništi zub vremena.”; Bosan-
skohercegovačke novine, 05. maj (2 april) 1881, br. 36, str. 3.
33
Kreševljaković, Hamdija. Sarajevo za vrijeme austrougarske upra-
ve 1878-1918., Sarajevo: Arhiv grada Sarajeva, 1969.
34
Kruševac, Todor. Sarajevo pod austrougarskom upravom 1878-
1918., Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1960.
35
Kreševljaković, Hamdija. Nav. dj, str. 47.
36
Kruševac, Todor. Nav. dj, str. 428.
37
Između ostalog u ovom Pozivu se ističe da su “mnoge prave dra-
gocjenosti propale tokom vremena za zemlju možda navijek, i to
nažalost, više u posljednjih 6 godina…mnogo je uništeno i do-
spjelo u ruke nepoznatih, pa bi svaka dalja nebrižljivost u tom
pravci bila težak grijeh prema ovim zemljama, prema njihovoj
istoriji i prema nauci uopšte.” Dalje se u tom Pozivu ističe da su
“flora i fauna, kao i odnos mineralnih i geoloških područja ra-
znovrsna i interesantna”; Bosnische Post, 25. 09. 1884, br. 75, str.1.
38
R izvanbegović, Izet. Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine i
njegova aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva U: Pri-
lozi historiji Sarajeva – radovi sa znanstvenog simpozija Pola mi-
lenija Sarajeva. Sarajevo: Institut za istoriju: Orijentalni institut,
1997, str. 285.
39
Sarajevski list. Mali vjesnik, 24. 09. 1884. br. 108, str. 2.
40
Bosnische Post, Sarajevo, 25. 09. 1884, br. 76, str. 3; Prema infor-
macijama iz istog lista, Sarajevsko gradsko zastupstvo je, na svo-
joj sjednici održanoj u septembru te godine, podržalo inicijativu
130 Bilješke
za osnivanje Muzejskog društva.

41
Bosnische Post, 9. 10. 1884, br. 80, str. 2.
42
Kosta Hörmann (Bjelovar, 1850-Beč, 1921.)
43
Sarajevski list, Mali vjesnik, 29. 10. 1884, br 123, str. 2.
44
Krajem oktobra 1884. godine Bosnische Post javio je da su Hör-
mann i Makanec izradili tekst nacrta Pravila Muzejskog društva;
Bosnische Post. Sarajevo, 26. 10. 1884, br. 85, str. 2.
45
Prema pisanju Sarajevskog lista Pravila su odobrena 2. maja 1885.
godine pod brojem 10.726/I.
46
Sarajevski list donosi i izvod iz Pravila Muzejskog društva za Bo-
snu i Hercegovinu. Svrha Društva je da “osnuje bosanskohercego-
vački Zemaljski muzej, u koji će se primati sve, što je arheološki,
kulturno-historički, umjetnički i obrtnički značajno i po zemlju
svojstveno; da ispita u zemlji nalazeće se spomenike svake vrste
i svakog doba i da se stara za koliko moguće očuvanje istih te da
potpomaže i unaprjeđuje kućevnu industriju i domaći umjetnič-
ki obrt”; Sarajevski list, 12. 07. 1885, br. 77, str. 1.
47
Sarajevski list, 30. 12. 1885., br. 147, str. 2.
48
U stalni odbor Muzejskog društva izabrano je 15 članova: baron
Nikolić, Kosta Hörmann, Mustafa beg Fadilpašić, Mehmed beg
Kapetanović, mitropolit Nikolajević, Julije Makanec, Petro T.
Petrović, fra Grga Martić, Risto Đ. Besarović, francuski konzul
Moreau, kanonik Jagatić, pukovnik Tomičić, Heinrich Müller,
Heinrich Löwy i Mehmed Hulusi; Sarajevski list, 30. XII 1885, br.
147, str. 2.
49
Sarajevski list, 01.01. 1886, br. 1, str. 2.
50
Isto
51
Ćiro Truhelka (Osijek, 1865-Zagreb, 1942.)
52
Na izbor Ćire Truhelke kao prvog stručnjaka u budućem Zemalj-
skom muzeju utjecala je i Kalajeva želja da ova institucija dobije
fizionomiju umjetničko-obrtničkog muzeja; Alojz Benac. Uz pro-
slavu 75-godišnjice rada Zemaljskog muzeja. Anali Zemaljskog
Bilješke 131
muzeja u Sarajevu 1938-1962., Sarajevo, 1963, str. 6.

53
Što se vidi iz izvještaja podnesenog na redovnoj godišnjoj skup-
štini Muzejskog društva održanoj u Sarajevu u martu 1887. godi-
ne; Sarajevski list, 23. III 1887, br. 33, str. 3.
54
Besarović, Risto. Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougar-
skom upravom. Sarajevo: Veselin Masleša, 1974, str. 84.
55
Dautbegović, Almaz. Uz stogodišnjicu Zemaljskog muzeja Bosne
i Hercegovine u Sarajevu U: Spomenica stogodišnjice rada Zemalj-
skog muzeja Bosne I Hercegovine 1888-1988. Sarajevo: Zemaljski
muzej Bosne i Hercegovine, 1988, str. 12.
56
Benac, Alojz; Vojin Dramušić. Sedamdeset i pet godina djelo-
vanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. //Pregled, Sarajevo, 11-12
(1963), str. 355.
Sarajevski list, br. 13. 1888, str.2-3;“Muzej je, kako javismo, smje-
57
šten u penzionoj kući s Ćemaluše ulice u II boju i zbirke su ras-

poređene u velikim staklenim ormanima i kako treba pobroje-
ne i imenovane.”; Sarajevski list, 03. II 1888., br. 13, str. 2-3. U
ovoj zgradi, zgradi tadašnjeg Činovničkog mirovinskog fonda,
Zemaljski muzej se nalazio do izgradnje zgrade Muzeja, 1913.
godine. Zgrada u kojoj je Muzej bio prvobitno smješten uskoro
je postao suviše skučen i nepogodan, 1908. godine pristupilo se
izgradnji novih zgrada. Odlučeno je da se gradi muzejsko zdanje
paviljonskog tipa u koje će se smjestiti kao zasebne cjeline sve po-
stojeće zbirke. Gradnja je završena 1913. godine, a Muzej otvoren
za javnost 4. oktobra iste godine. U tom dugo godina jedinom
namjenski izgrađenom muzejskom kompleksu na prostoru bivše
Jugoslavije Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine djeluje i danas.
58
Dautbegović, Almaz. Nav. dj, str. 13.
59
Vidjeti više o Museju stare Pravoslavne u Sarajevu u : Besarović,
Risto. Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougarskom upra-
vom. Sarajevo: Veselin Masleša, 1974.
60
Besarović, Risto. Nav. dj., str. 89.
132 Bilješke
61

Arhiv Bosne i Hercegovine (ABH). Fond Zemaljske vlade za BiH,
br. 147439/I - 1907.
62
Besarović, Risto. Nav. dj, str. 88-90.
63
Besarović, Risto. Nav. dj, str. 90.
64
Besarović, Risto. Nav. dj, str. 91-93.
65
Učiteljska zora, Mostar br. 7, 1910, str. 212.
66
Sarajevski list, Sarajevo, 27. 04. 1912, br. 95, str. 1-2.
67
R izvanbegović, Izet. Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine i nje-
gova aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva U: Prilozi
historiji Sarajeva – radovi sa znanstvenog simpozija Pola milenija
Sarajeva. Sarajevo: Institut za istoriju: Orijentalni institut, 1997,
str. 290. Tridesetih godina dvadesetog stoljeća, ostao je zabilježen
prvi pokušaj osnivanja muzeja u Tuzli, zahvaljujući privatnoj ini-
cijativi i angažmanu Radeta Peleša, direktora tadašnje građanske
škole u Tuzli. U predgovoru rukopisa Radeta Peleša Muška i žen-
ska muslimanska nošnja u Bosni (Tuzla), možemo više saznati o
razlozima osnivanja muzeja.” Da je neko pred 40-50 godina po-
čeo ovdje sakupljati starine u Tuzli, danas bi tuzlanski muzej bio
čuven i viđen jer ne bi mnoga i lijepa i vrijedna starina iz njega
otišla nego bila sačuvana… Da spasem što se da spasti, otpočeo
sam 1931. godine skupljati starine”.
Za potrebe muzeja Srpska pravoslavna opština u Tuzli mu je ustu-
pila jednu sobu, a gradska opština dala jednu policu na kojoj su
bili smješteni arheološki, etnografski i istorijski predmeti. U no-
vembru 1933. godine na vratima sobe sa prikupljenim eksponati-
ma bila je istaknuta i tabla sa natpisom “Tuzlanski muzej”. Budući
da za rad ovakve institucije nisu bili dovoljni samo dobra volja i
entuzijazam Rade Peleš je predložio gradskoj opštini da osnuje
gradski muzej. No, gradske vlasti nisu imale sluha za ovo i nje-
gov prijedlog je odbijen. Sva prikupljena građa i arhiv ovog mu-
zeja nestali su u Drugom svjetskom ratu, a samo spletom sretnih
okolnosti ostao je sačuvan ovaj njegov rukopis, na osnovu kojega
možemo doznati detalje o pokušajima osnivanja ovog muzeja.
Bilješke 133
Radmila Kajmaković, Rade Peleš - osnivač prvog muzeja u Tuzli,

CIG, XI, Tuzla, 1975, str. 69-70.
68
Danas Muzej Republike Srpske
69
Leka, Alma. 65 godina Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine
u: Šezdeset i pet godina Historijskog muzeja u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo: Historijski muzej BiH, 2010, str. 7.
70
Zakon o Umjetničkoj galeriji BiH. Službeni list SR BiH, 20/77.
71
Ćorovića kuca poznata je i kao Šantića kuća, jer je u njoj, od 1901.
do svoje smrti, živio i Aleksa Šantić.
72
Ideja o realizaciji Muzeja Stari most stara je nekoliko decenija, a
ponovno je aktualizirana u vrijeme obnove Staroga mosta 2004.
godine. Realizirana je 2006. godine, kad je Muzej Stari most pro-
glašen depandansom Muzeja Hercegovine Mostar.
73
Te naučne discipline su: prahistorijska arheologija, antička arhe-
ologija, srednjovjekovna arheologija, etnologija Bosne i Hercego-
vine, geologija, botanika, zoologija itd.
74
Galerija slika Zemaljskog muzeja osnovana je 1930. godine, na
inicijativu četvorice sarajevskih slikara – Đoke Mazalića, Karla
Mijića, Romana Petrovića i Sige Sumerekera. Galeriju slika Ze-
maljskog muzeja su od njezina početka pa sve o Drugog svjetskog
rata vodili Đoko Mazalić i Rudolf Zaplata. Prestala je sa radom
tokom Drugog svjetskog rata. Osnivanjem Umjetničke galerije
preuzete su sve slike iz bivše Galerije slika Zemaljskog muzeja.
Preuzimanjem, koje je izvršeno 1947. godine, pravno je prestala
sa radom muzejska Galerija slika.
75
Danas Fakultet islamskih nauka
76
Dragutin Inkiostri Medenjak (Split, 1866-Beograd, 1942.)
77
Од Музеја Врбаске бановине до Музеја Републике Српске (1930-
2010.) /ур. Радмила Кулунджија. Банја Лука, 2010, str. 22.
78
Spiridon-Špiro Bocarić (Budva, 1876-Banja Luka, 1941.)
79
Danas zgrada Narodnog pozorišta Republike Srpske
80
Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941-1945.) Muzej je nosio na-
ziv Narodni muzej Hrvatske krajine, Hrvatski državni etnograf-
134 Bilješke
ski muzej, te Hrvatski državni muzej.

81
Fra Petar Bakula (Batin, 1816.- Mostar, 1873.)
82
Fra Anđeo Nuić (Drinovci, 1850.- Mostar, 1916.)
83
Bosanskohercegovački istočnik, Sarajevo, juni 1890, sv. 6, str. 263.
84
Bosanskohercegovački istočnik, Sarajevo, juni 1890, sv. 6, str. 258-
259.
85
Kreševljaković , Hamdija. Nav. dj, str. 41.
86
U nekrologu Sarajevskog lista napisanog 1918. godine povodom
smrti Jeftana Despića kaže se da je on uredio u njoj “arhiv i cr-
kveni muzej, u kojemu su sačuvani značajni i dragocjeni istorijski
dokumenti, koji bi propali, da se pokojni Jeftan nije za to zauzeo,
muzej uredio i ti se dokumenti sačuvali.”; Sarajevski list, 11.02.
1918, br. 31, str. 3.
87
Napominjemo da ovaj popis nije rezultat sistematskog istraživa-
nja, već je samo popis koji bi mogao poslužiti kao poticaj za dalj-
nja istraživanja. Najveći broj podataka dobijen je kontaktima sa
kustosima i direktorima bosanskohercegovačkih muzeja, zbirki
i galerija
BIBLIOGRAFIJA
Arhivski izvori
ABH: Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Fond (ZVBIH1) Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, Opći spisi
(1878-1918)
Knjige
Anali Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1938-1962, Sarajevo: Zemaljski

muzej u Sarajevu. 1963.
Besarović, Risto. Iz kulturnog života u Sarajevu pod austrougarskom
upravom. Sarajevo: Veselin Masleša, 1974.
Cogo, Ikbal. Muzej grada Zenice: retrospektiva (1966-2013), Zenica:
Muzej grada Zenice, 2013.
Četiri decenije Muzeja grada Zenice. Zenica: Muzej grada Zenice, 2008.
Despića kuća. /ur. Sead Trhulj. Sarajevo: Muzej Sarajeva, 2009.
Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća 14. do 20. (sabrao fra Mijo
Batinić). Fojnica: Fojnički samostan Fojnica, 1998.
Garašanin, Milutin; Kovačević, Jovan. Pregled materijalne kulture Juž-
nih Slovena u ranom srednjem veku. Beograd: Prosveta, 1950.
Grbelja, Tonči. Muzej revolucije Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Muzej
revolucije Bosne i Hercegovine, 1975.
Grupa autora. Umjetnička galerija u Sarajevu- 40 godina od osnivanja.
Sarajevo: Umjetnička galerija, 1986.
Grupa autora. Četrdeset godina Muzeja grada Sarajeva. Sarajevo: Muzej
grada Sarajeva, 1989.
Grupa autora. Četrdeset godina Muzeja književnosti i pozorišne umjet-
135
136 BIBLIOGRAFIJA
nosti Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Muzej književnosti i pozorišne

umjetnosti, 2001.
Grupa autora. Umjetnička galerija Banjaluka 1971-1981.Umjetnička ga-
lerija, Banjaluka, 1981.
Grupa autora. Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine 1986-2001. Sara-
jevo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 2001.
Grupa autora. Od galerije do Muzeja savremene umjetnosti (1971-2001).
Banja Luka: Muzej savremene umjetnosti, 2006.
Grupa autora. Od Muzeja Vrbaske banovine do Muzeja Republike Srp-
ske (1930-2010). Banja Luka: Muzej Republike Srpske, 2010.
Jelenić, Julijan. Kultura i bosanski franjevci. II sv., fototip izdanja iz
1915. Sarajevo: Svjetlost, 1990.
Karamatić, Marko; Nikić, Andrija. Blago franjevačkih samostana Bosne
i Hercegovine. Zagreb: Privredni vjesnik. 1990.
Kraljačić, Tomislav. Kalajev režim u Bosni i Hercegovini 1882-1903, Sa-
rajevo: Veselin Masleša, 1981.
Kreševljaković, Hamdija. Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave
(1878-1918). Sarajevo: Svjetlost, 1969.
Kruševac, Todor. Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave 1878-1918.
Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1960.
Kultura i umjetnost u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom.
/red. Risto Besarović. Građa za proučavanje političkih, kulturnih i
socijalno-ekonomskih pitanja iz prošlosti BiH (19 i 20 vijek), Sara-
jevo, 1968.
Kurto, Nedžad. Arhitektura Bosne i Hercegovine: razvoj bosanskog stila.
Sarajevo: Sarajevo Publishing: Međunarodni centar za mir, 1998.
Maslić, Fatima. Starine i muzeji Travnika. Travnik: Turistički savez,
1990.
Marić, Franjo; Orlovac, Anto. Banjolučka biskupija u riječi i slici od
1881. do 2006. godine: povodom 125. obljetnice utemeljenja Biskupi-
je. Banja Luka: Biskupski ordinarijat; Zagreb: Vikarijat Banjolučke
biskupije, 2006.
BIBLIOGRAFIJA 137
Maroević, Ivo. Uvod u muzeologiju. Zagreb: Zavod za informacijske

znanosti, 1992.
Mulić, Šemsudin. Konjičko drvorezbarstvo. Konjic: Općina Konjic,
1999.
Muzeji, galerije i zbirke Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Društvo muzej-
skih radnika Bosne i Hercegovine, 1982.
Muzeji Jugoslavije. Beograd: Savez muzejskih drustava Jugoslavije,
1962.
Muzej grada Sarajeva: Svrzina kuca. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva,
2000.
Muzejsko zakonodavstvo u BiH od 1945. do 2012. //prired. Ikbal Cogo,
Zenica: Muzej Zenice, 2016.
Nedić, Bono. Kratka povijest župe, crkve i samostana Tolisinog. Pečuh:
Tiskarna Mihajla Taizsa, 1887.
Nedić, Bono. Kratka povijest župe, crkve i samostana Tolisinog. Pečuh:
Tiskarna Mihajla Taizsa, 1887.
Nilević, Boris. Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove
Pećke patrijaršije 1557. Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.
Otašević, Dušan; Kojović, Dušan. Memorijalni muzeji novije istorije.
Sarajevo: Muzej revolucije, memorijalni muzeji i nacionalni parko-
vi BiH, 1987.
Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja BiH 1888-1988. Sara-
jevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.
Stara crkva u Sarajevu i njen muzej. Sarajevo: Stara srpskopravoslvna
crkvena opština u Sarajevu, 1940.
Ševo, Ljijana. Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do
1878. godine. Banja Luka: Glas srpski, 2002.
Šezdeset i pet godina Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine 1945-2010.
Sarajevo: Historijski muzej Bosne i Hercegovine, 2010.
Šola, Tomislav. Eseji o muzejima inihovoj teoriji: prema kibernetičkom
muzeju. Zagreb: Hrvatski nacionalni komitet ICOM, 2003.
Vujić, Žarka. Izvori muzeja u Hrvatskoj. Zagreb: Kontura art magazin,
2007.
138 BIBLIOGRAFIJA
Zaštita kulturne i graditeljske baštine 2003 - 2009. Sarajevo: Federalno

ministarstvo kulture i sporta/športa, 2010.
Časopisi i zbornici
Babajić Ugljen, Zlata. Arhitektonsko i funkcionalno rješenje Muzeja re-
volucije Bosne i Hercegovine. //Zbornik Muzeja revolucije Bosne i
Hercegovine 1 (1975) str. 65-73.
Bakalović, Mirsad. Stalna arheološka postavka Muzeja istočne Bosne
Tuzla-stanje i perspektive. //Članci i građa za kulturnu historiju
istočne Bosne 19 (2006) str. 91-103.
Barišić, Rafael. Samostan sv. Ivana Krstitelja u Sutjeskoj. Povjestne crti-
ce. //Glasnik franjevački. Sarajevo, 1895.
Begić, Azra. Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine. //Informatica
museologica, 3-4 (1983) str. 15-18.
Bejtić, Alija. Lični i kućni komfor u Bosni i Hercegovini XVIII vijeka. //
Jugoslovenski istorijski časopis 3-4 (1974) str. 147-167.
Bogičevic, Vojislav. Muzej grada Sarajeva. Muzeji, 2, (1949) , str. 155.
Bosanski muzej. //Bosanska vila, I (1886) 10, str. 159.
Brdar, Simo. Spomen područje Donja Gradina: najveće stratište ustaš-
kog koncentracionog logora Jasenovac: Zbornik radova sa Regional-
ne konferencije Stanje kulturnog i prirodnog naslijeđa na Balkanu,
Beograd, 2007, str. 65-75.
Bugarski, Astrida. Etnografska zbirka i izložba Franjevačkog samostana
Šćit-Rama. //Hrvatska misao 7 (2003) str. 117-121.
Busuladžić, Adnan. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine i njegovo po-
novno otvaranje u jesen 2015. godine-jedno svjedočenje. // Radovi
(Filozofski fakultet u Sarajevu), 4 (2016), str. 47-52.
Čremošnik, Gregor. Rad Zemaljskog muzeja u Sarajevu na istorijskoj
nauci posle oslobođenja. //Jugoslavenski istorijski časopis, 1 (1935)
str. 243-245.
Čurčić, Dragica. Rad Muzeja stara Hercegovina Foča. Glasnik Udruže-
nja muzejskih radnika Republike Srpske, 3 (2005) str. 21-24.
BIBLIOGRAFIJA 139
Ćorić, Tomislav. Ivan Frano Jukić-pionir muzealnoga rada u BiH. //Ba-

ština 2 (1991), str. 249-259.
Damjanović, Danka. Slikar Spiridon Špiro Bocarić (1876-1941). //Gla-
snik udruženja arhivskih radnika RS, II(2010) 2, str. 257-266.
Defter Darović, Ibrahim beg. Stare listine porodice Resul Begović. //Gla-
snik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine IX (1897), str. 193-
226.
Deković, Nada. Memorijalna muzejska izložba ”Džemal Bijedić-život i
djelo”. //Hercegovina, (1981) 1, str. 331-333.
Drljić, Rastko. Fra Bono Perišić-preteča nacrta rada Zemaljskog muzeja.
Dobri pastir, sv. I-IV, Sarajevo, 1964.
Fra. dr. Julijan Jelenić. Ljetopis Franjevačkog samostana u Kraljevoj
Sutjesci. //Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 35,
(1923), str.1-30.
Fra dr. Julijan Jelenić. Ljetopis Franjevačkog samostana u Kraljevoj
(1924), str.1-26.
(1925) str.5-41.
(1926) str. 1-34.
Sutjesci. //Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 39, sv.
2. (za historiju i etnografiju), 1927., str. 167-191.
Grebo, Ahmet. Muzej grada Sarajeva od osnivanja do danas i njegovi
perspektivni zadaci. //Prilozi za proučavanje istorije Sarajeva. Sara-
jevo, 1, knj. 2 (1963), str. 7-23.
Han, Verena. Razvoj zbirki i muzeja od XIII do XIX vijeka na teritoriju
Jugoslavije. // Tkalčićev zbornik II Zagreb (1958), str. 297-316.
Han, Verena. Pregled muzeja u FNRJ. Informativni priručnik o Jugosla-
viji. Beograd I (1950) 9, str. 440-442.
140 BIBLIOGRAFIJA
Hodžić, Sabit. Muzej Hercegovine-osnivanje, rad, stradanje, perspektive

razvoja. // Hercegovina, 10 (1998), str. 263-273.
Humski, Vera. Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj: 19 i 20 stoljeće (do
1945. s bibliografijom). //Muzeologija 24 (1986) str. 05-286.
Ižaković, Krešimir. Uređenje eksternog prostora Muzeja I zasjedanja
AVNOJ-a u Bihaću. //Zbornik radova Muzeja revolucije BiH, 11
(1990), str. 93-107.
Kajmaković, Radmila. Rade Peleš-osnivač prvog muzeja u Tuzli. //Član-
ci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. 11 (1975), str. 69-71.
Karamehmedović, Muhamed. Mala galerija Spomen muzeja Drugog
zasjedanja AVNOJ-a, //Zbornik krajiških muzeja, II (1963/1964),
str. 188-194.
Kondžić, Elvis. Alija Izetbegović: svjedočanstvo za budućnost. //Prilozi
za proučavanje istorije Sarajeva 6 (1998) str. 71-85.
Kordić, Ivan. Odjeljenje književnosti Muzeja Hercegovine Mostar. //Ba-
ština, 1 (1990), str. 297-305.
Kordić, Ivan. Muzej Hercegovine (do 1993). Zbornik radova sa naučnog
skupa 60 godina Muzeja Hercegovine Mostar, Mostar: Muzej Her-
cegovine, 2010, st. 17-29.
Kotrošan, Dražen; Leka, Alma; Cogo, Ikbal; Karaman, Žanka. Stanje i
problemi muzeja u Bosni i Hercegovini u periodu 1995-2005. Zbornik
radova sa Regionalne konferencije Stanje kulturnog i prirodnog na-
sljeđa na Balkanu, Beograd, 2007, str. 319-332.
Kraljačić, Tomislav. Glavna izložba Muzeja revolucije Bosne i Hercego-
vine.//Prilozi, 3 (1967), 333-336.
Kreševljaković, Hamdija. Muzejsko društvo u Sarajevu. //Novi Behar III
(1929/1930) 8, str. 129-130.
Krhan, Asim. 60 godina Muzeja Hercegovine u Mostaru. Zbornik rado-
va sa naučnog skupa 60 godina Muzeja Hercegovine. Mostar: Mu-
zej Hercegovine, 2010, str. 07-17.
Krhan, Asim. Muzej Hercegovine Mostar-Interpretacijski centar .//
Zbornik radova sa Pete međunarodne konferencije BAM, Sarajevo,
(2001), str. 133-139.
BIBLIOGRAFIJA 141
Kulišić, Špiro. Osnivanje muzeja u Bosni i Hercegovini. //Pregled IV

(1949) 5, str. 377-385.
Lalević, Olga; Dautović, Andrea. Biblioteka Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine do 1897. godine. //Informatica museologica 1-2 (1998)
str. 73-75.
Lazić, Tanja; Antić, Snježana. Destinacija muzej: Muzej Semberije u tu-
rističkoj ponudi Bijeljine: crtice iz prakse.//Zbornik radova sa dru-
ge međunaordne konferencije BAM, Sarajevo, (2008), str. 49-54.
Lilek, Emil. Riznica porodice Hranići (nadimak Kosača). //Glasnik Ze-
maljskog muzeja, Sarajevo I (1889) II, str. 10-21.
Lovrinović, Nikola. Memorijalni muzej ” Ive Andrića”u Travniku. //Ba-
ština, 1 (1990), str. 291-297.
Lovrinović, Nikola. Zavičajni muzej Travnik. //Zbornik radova Zavičaj-
nog muzeja Travnik, 4 (1991), str. 1-11.
Maglajlić, Medhija. Zbirka Maka Dizdara. //Baština, 1 (1990) str. 275-
291.
Mahmutović, Džafer. Regionalni muzej Pounja Bihać. //Informatica
museologica, 1-2 (1988), str. 75-76.
Malčić, Zlatko. Muzeji novije istorije u Bosni i Hercegovini. //Zbornik
radova Muzeja revolucije BiH, 11 (1990) str. 77-93.
Maslić, Fatima. Izložbena djelatnost Zavičajnog muzeja Travnik. //
Zbornik radova, 4 (1991) str. 11-33.
Mulabdić, Enver. Regionalni muzej Pounja Bihać. //Informatica muse-
ologica, 1-2 (1988) 82-84, str. 75-77.
Muzej u Sarajevu. //Bosanska vila. I (1886) 1, str. 15.
Muzej narodne revolucije. // Brazda, III (1950) 11-12, str. 882.
Omerčić, Mirsad. Zavičajna zbirka u Gračanici kao faktor očuvanja
kulturno-historijskog naslijeđa. //Članci i građa za kulturnu istoriju
istočne Bosne, 19 (2006) str. 137-145.
Orahovac, Sait. Muzej narodne revolucije. //Život, II, 1953, knj. 2, sv. 6,
str. 238.
Otašević, Dušan; Hadžirovć, Ahmed. Četiri decenije Muzeja revolucije
142 BIBLIOGRAFIJA
Bosne i Hercegovine. //Zbornik radova Muzeja revolucije Bosne i

Hercegovine, 9-10 (1988), 377-389.
Pandžo, Šukrija. Kroz Zemaljski muzej u Sarajevu: 0 60-godisnjici nje-
govog osnivanja. //Odjek, II (1948) 18, str. 8.
Paržik, Karl. Zemaljski muzej u Sarajevu. Glasnik Zemaljskog muzeja u
Bosni i Hercegovini, XXVI (1914), sv. 1, str. 35-42.
Pirnat Spahić, Nina. Muzej XIV ZOI u Sarajevu-kratki historijat i opis
ratnih oštećenja. //Informatica museologica 23 (1992) 1-4, str.121-
124.
Pirnat Spahić, Nina. Javni odnosi u muzejsko-galerijskoj ustanovi- Mu-
zej XIV ZOI Sarajevo. //Informatica museologica, 1-2 (1988) 82-84,
str. 49-54.
Pištalo, Boro. Trideset godina Muzeja revolucije Bosne i Hercegovine.
// Zbornik Muzeja revolucije Bosne i Hercegovine, 1 (1975), 237-246.
Popić- Filipović, Marica. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u post-
daytonskoj Bosni i Hercegovini. //Informatica museologica 43 (2012)
1-4, str. 185-188.
Prilozi za proučavanje historije Sarajeva, 7 (2010). Cijeli broj posvećen
šezdesetogodišnjici Muzeja Sarajeva
Puljić, Ivica. Zbirke Muzeja i postave galerije u Neumu. //Hercegovina
22 (2008) str. 63-70.
Radić, Jerko. Deset godina rada Muzeja Bitka na Neretvi Jablanica i Spo-
menika na Makljenu. //Zbornik radova Muzeja revolucije BiH, 11
(1990) str. 309-321.
Mulabdić, Enver. Regionalni muzej Pounja Bihać. //Informatica museo-
logica, 1-2 (1988) 82-84, str. 75-77.
Rizvanbegović, Izet. Muzejsko društvo Bosne i Hercegovine i njegova
aktivnost na osnivanju muzeja, biblioteka i arhiva. Prilozi historiji
Sarajeva. Sarajevo: Institut za istoriju; Orijentalni institute, 1997,
str. 283-295.
Rizvanbegović, Izet. Razvojni put muzejskog društva BiH. Muzeologi-
ja, br. 20,1976, str. 109-135.
BIBLIOGRAFIJA 143
Roš, Stjepan. Manifest “čiste arhitekture”. //Oris, 6 (2004), 26, 21-27

Salatić, Veseljka. Osvrt na izložbenu djelatnost Umjetničkog odjeljenja
u Trebinju. //Tribunia, 7, (1983), str. 235-239.
Sivrić, Marijan. Zavičajni muzej Trebinje (1955-1975): Kratak osvrt po-
vodom 20 godina osnivanja. //Tribunia, 1 (1975), str. 283-296
Sivrić, Marijan. Neka pitanja muzeološke osnove za stalnu izložbu Trebi-
nje u srednjem vijeku. //Tribunia 2 (1976), str. 163-170.
Spasić, Živojin. Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. //Zbornik
krajiških muzeja II, (1963/1964), str. 11-15.Spomenica stogodišnjice
rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888-1988. Sarajevo:
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, 1988.
Stanić, Ljilja. Istorijat Franjevačkog samostana i knjižnice u Fojnici. In-
formatica museologica 3-4 (1989) str. 64-66.
Sto godina muzeja na Humcu 1884-1984. /odg. ur. Anđelko Zelenika.
Trebinje: Ljubuški. Samoupravna interesna zajednica kulture. 1985.
Zbornik radova
Suručić, Branko. Istorijat Muzeja Bosanske krajine u Banjoj Luci od
1941-1945. //Zbornik krajiških muzeja, II 1963/1964, str. 7-21.
Šaković, Edin. Zavičajna muzejska zbirka Gračanica-primjer (ne) brige
lokalne zajednice o pokretnom kulturno-historijskom nasljeđu. //Ba-
ština sjeveroistočne Bosne 2 (2009) str. 147-157.
Šipovac, Neđo. Tridesetogodišnji profil Muzeja književnosti i pozorišne
umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu-riječ-dvije uz prvi broj. //
Baština, 1 (1990) str. 11-25.
Šulc, Branka. Razvoj muzeja u Jugoslaviji. //Informatica museologica,
15 (1984) 4, str. 3-7.
Šulc, Branka. Na tragu muzeološke tradicije u prezentiranju zbirki, mu-
zeja i galerija u Sarajevu. //Informatica museologica, 89-90 (1990)
1-2, str. 35-39.
Tafro, Derviš. Iz istorije zaštite spomenika kulture u Bosni i Hercegovini
do oslobođenja 1945. //Naše starine, III (1956), str. 5-12.
144 BIBLIOGRAFIJA
Tihić, Smail. Kolonija Trapista i crkva ”Marija Zvijezda” u Delibašinom

selu kod Banjaluke. //Putevi 3 ( 1968), str. 268-290.
Topalović, Venceslav. Memorijalni muzej Ive Andrića u Travniku. Trav-
nik: Zavičajni muzej Travnik, 1979.
Zoričić, Smilja. Pedeset godina Muzeja Bosanske krajine u Banja Luci. //
Zbornik krajiških muzeja, VII (1982) str. 7-21.
Zvonić, Zlatko. Muzej Stari most: ideja, koncepcija, perspektiva. Zbor-
nik radova sa Naučnog skupa 60 godina Muzeja Hercegovine u
Mostaru. Mostar: Muzej Hercegovine, 2010, str. 55-71.
Štampa
Sarajevski list, Sarajevo
Bosanskohercegovačke novine, Sarajevo
Bosnische post, Sarajevo
Učiteljska zora, Mostar
Borojević, Mile. Otvaranje Galerije slika u Sarajevu. Večernja pošta 29.

12. 1930.
Mazalić, Đoko. Muzej ikona stare crkve u Sarajevu. Večernja pošta, X,
br. 2880, 17 januar 1931, str. 10.
Mitrović, Živan. Banovinski muzej u Banjoj Luci. //Politika, 9 juni 1936,
br. 10072, god. XXXIII, str. 11.
Mrazović, Milena. Maria Stern, das Trappisten Kloster in Banja Luka.
Bosnische Post, br. 65-68, 1885.
Murgić, Božidar. Ljepota i vriednost muzeja u Banjoj Luci. //Nova Hr-
vatska. 14 siječnja 1945.
Muzej narodnog oslobođenja u Sarajevu. //Oslobođenje, V, 02. novem-
bar 1947, br. 318, str. 5.
Propadanje našeg muzeja. Upravo smiješni budžet. Nemogućnost rada. I
zmije i gušteri će pobjeći, jer nemaju spirita. Muzejske zgrade. Upr-
kos pomanjkanju sredstava intenzivni rad. //Jugoslavenski list br.
77, 01. 04. 1923, str. 3.
BIBLIOGRAFIJA 145
Zaplata, Rudolf. Postanak i razvitak muzeja u Sarajevu. Večernja pošta,

11, 17 juni 1931, br. 3006, str. 2.
Zemaljski muzej u Sarajevu. //Narodno jedinstvo, 26. 03. 1932, br. 25, str. 1.
Katalozi
Bajo, I; Rakić, S; Filipović, N. Riznica srpsko-pravoslavne crkve u Sara-
jevu. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva, 1986.
Bajramović, Muhamed. Muzej grada Zenice. Zenica: Muzej grada Ze-
nice, 2007.
Begić, Azra. Umjetnost Bosne i Hercegovine 1924-1945. Sarajevo: Umjet-
nička galerija BiH, 1985.
Bilić, Ivanka. Istorija. Vodič Muzeja Bosanske krajine. Banja Luka: Mu-
zej Bosanske krajine, 1983.
Brkić, Dragana. Sakralna pravoslavna umjetnost u Bosni i Hercegovi-
ni. Sarajevo: Rimokatolički župni ured Presveto Trojstvo, 2008, str.
144-150.
Dervišefendić, Silvija. Katolička sakralna umjetnost u Bosni i Hercego-
vini. Sarajevo: Rimokatolički župni ured Presveto Trojstvo, 2008,
str. 64-68.
Džeko, Dražena. Dušobrižnici, prosvjetitelji, čuvari kulturne baštine, li-
ječnici. Livno: Franjevački muzej i galerija Gorica Livno, 2009.
Galerija Šimun samostana sv.Ante Dubrave kod Brčkog, Tuzla, 2010.
Katalog izložbe
Kosača: Zaboravljena zbirka. Mostar, 2016. Katalog izložbe.
Krzović, Ibrahim. Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878. - 1918. Saraje-
vo: Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 1987.
Latinović, Boško. Spomen-muzej Jovana Bijelića Bosanski Petrovac ‘72.
Bosanski Petrovac: Skupština opštine i Regionalni muzej , 1972. Ka-
talog izložbe
Ljubičić, Marina. Kozara, spomenik slobode: Memorijalni muzej na
Mrakovici. Prijedor: Nacionalni park Kozara; Prijedor: Fotometro,
146 BIBLIOGRAFIJA
2016. Katalog izložbe

Marković, Svjetlana. Vodič kroz Arheološki muzej Rimski municipium
Skelani. Srebrenica: Arheološki muzej Rimski municipium, 2015.
Maslić, Fatima; Bauer, Dragana. Vodič kroz prošlost, starine i prirodno
naslijeđe travničkog kraja. Travnik: Zavičajni muzej, 2006.
Muzej pozorišnih lutaka.// Red: Predrag Bjelošević et al. Banja Luka:
Dječije pozorište Republike Srpske, 2013. Katalog izložbe
Muzej revolucije Bosne i Hercegovine Sarajevo. Sarajevo, 1978. Vodič
stalne izložbe.
Muzej Republike Srpske. Banja Luka: Muzej Republike Srpske, 2004.
Vodič
Radojčić, Milica; Vračar, Janko. Vodič kroz muzeje i galerije RS. Banja
Luka: Muzej Republike Srpske, 2012.
Spomen soba Silvija Strahimira Kranjčevića. Sarajevo: Muzej književno-
sti i pozorišne umjetnosti.
Teinović, Bratislav. Trapistička opatija Marija Zvijezda u Banja Luci
(1869-2009), Banja Luka:Muzej Republike Srpske, 2009.
Vidaković, Siniša. Legat Stojana Ćelića. Novi Grad: JU Kulturno obra-
zovni centar Novi Grad, 2007.
Zavičajna zbirka grafika Boška Karanovića. Bosanska Krupa: JU Cen-
tar za kulturu, obrazovanje i informisanje Bosanska Krupa; U.L.U.
“Krušnica”, 2005. Katalog izložbe.
Zbirka Spomen-muzeja Jovan Bijelić, Bosanski Petrovac, od 21. jula
do 30. avgusta 2005. Banja Luka: Muzej savremene umjetnosti RS,
2005.
Vodič kroz Međunarodnu galeriju portreta Tuzla. Tuzla: Međunarodna
galerija portreta Tuzla, 2003.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne
i Hercegovine, 2008. Vodič

Alma Leka. Muzeji, Zbirke I Galerije U BiH. Sarajevo, Udruzenje ICOM-Nacionalni Komitet BiH, 2017. (II Dopunjeno Izdanje)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alma Leka. Muzeji, Zbirke I Galerije U BiH. Sarajevo, Udruzenje ICOM-Nacionalni Komitet BiH, 2017. (II Dopunjeno Izdanje)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE

Udruženje ICOM – Nacionalni komitet

CIP - Katalogizacija u publikaciji

International Council of Museums (ICOM)

MUZEJI, ZBIRKE I GALERIJE ...................................................................... 31

Federacija Bosne i Hercegovine

MUZEJI I ZBIRKE VJERSKIH OBJEKATA ................................................... 71

Riznica Trapističke opatije Marija Zvijezda, Banja Luka..........................71

PREGLED MUZEJSKIH ZGRADA ................................................................. 81

Prva ideja o osnivanju muzeja na teritoriju Bosne i Hercegovine javila se

i bez obzira na ove probleme, bilježimo osnivanje novih muzejskih i

potpunijeg pregleda muzejsko-galerijskih ustanova u Bosni i Hercego-

Svjetovne riznice, ili o počecima sabiranja

Iako ekonomski moment igra ključnu ulogu, ipak razlozi kolekcio-

a često samo i lični prestiž feudalaca. U pokladi obitelji Hranići, ista-

U ovim zbirkama – riznicama pored kurioziteta prirode ima i

Ivan Franjo Jukić: rad na organiziranju

Prva ideja o osnivanju muzeja u Bosni javila se 1850. godine kod

imperije, jer okolnosti u našoj zemlji, zbog ratnih prilika, migracija,

Osnivanje Muzejskog društva za Bosnu i Hercegovinu i

ova Hernesova arheološka istraživanja i reputacija koju je ovaj naučni

vrijednosti poprimilo karakter masovne pojave, osnivanje Muzejskoga

Osnivačka skupština Muzejskog društva BiH održana je krajem

muzej kao samostalnu državnu ustanovu. To je i učinjeno 1. februa-

Neostvarene zamisli o osnivanju muzeja

Sarajevu i sekretar Trgovačkog društva Bernando Klajin. Na osnovu

Glavni odbor Prosvjete je smatrao da je glavni zadatak društva poma-

Naredne muzejske ustanove dobit će Bosna i Hercegovina tek znat-

Neposredno poslije svršetka Drugog svjetskog rata 1945. godine, u

ustanovama u BiH po specifičnosti se mogu izdvojiti spomen-kom-

Federacija Bosne i Hercegovine

Muzej Unsko-sanskog kantona, Bihać

Gradska galerija, Bihać

Galerija “Enver Krupić”, Bihać

Gradska galerija Bosanska Krupa

Muzej i galerija Jovana Bijelića, Bosanski Petrovac

NOJ-a i Muzeja Pounja u Bihaću. Godine 1972. Muzej je otvoren kao

Spomen-kuća Skendera Kulenovića, Bosanski Petrovac

Spomen-kompleks “25 maj 1944.”, Drvar

Muzej šejh hadži Mesud Hadžimejlić, Vukeljići

Zavičajni muzej, Goražde

Bosanski kulturni centar, Zavičajno-muzejska zbirka,

Centar za kulturu Ahmed Muradbegović,

Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, Jablanica

Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a, Jajce

sagrađenoj 1936. godine koji je služio kao gimnastička sala u kojoj su

Etno muzej Jajce

Gradska galerija Jajce

Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje,

Zavičajni muzej, Konjic

Muzej drvorezbarstva, Konjic

Franjevački muzej i galerija Gorica-Livno

Brigu o navedenom samostanskom blagu 1995. godine preuzeo je novo-

Muzej Hercegovine, Mostar

Galerija kraljice Katarine Kosača, Mostar

umjetnici iz BiH, ali i šire regije poklanjali Galeriji u želji da svojim

Međunarodna umjetnička kolonija, Počitelj

Zemaljski muzej BiH, Sarajevo

lovanja Zemaljski muzej BiH je ustanova kompleksnog karaktera

Hercegovine. S obzirom na to, upravo u Zemaljskom muzeju BiH stvo-

Historijski muzej BiH, Sarajevo

radničkog pokreta i KPJ kao uvod za prikaz historije NOB-e. Usprkos

Umjetnička galerija BiH, Sarajevo