(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko,

Sociologija)
Page 1
1. SOCIOLOGIJA:
znanost o drutvu
* Cecile Wright Mills uvodi pojam
socioloke imaginacije
= sposobnost shvaanja odnosa izmeu pojedinca i drutva, izmeu biografije pojedinca i povijesti drutva.
Slino tome, Peter Berger definira socioloko gledite kao
prepoznavanje opeg u pojedinanome.
* pojam
drutva
obuhvaa:
a)
udruge i udruenja
b)
odnosi s drugim ljudskim biima
(
druenje, drueljubivost i drutvenost
)c)
openiti ko
lektiv kojem pripadamo
("platio je svoj dug drutvu!"
)d)
kolektivni ivot uope
(ukljuenost, pripadanje, uzajamna oekivanja i norme)
e)
razliita drutva
(Engleska, Hrvatska, Kina npr.)
Emile Durkheim uvodi pojam
DRUTVENIH INJENICA= naini razmilj
anja, djelovanja i
osjeanja izvanjski pojedincu, koji mu se nameu prinudnom snagom, htio to on ili ne.
Utjecaj drutvenih injenica prikazao je na samoubojstvima. Najvanije varijacije koje utjeu na
samoubojstva su:
religija
( meu protestantima su uestalija samoubojstva )
rat i mir
( stopa samoubojstava opada za vrijeme rata )
ekonomska kriza
( nagle promjene u privrednom ivotu poveavaju stopu
samoubojstava, i toneovisno o tome jesu li pozitivne ili negativne )
obitelj
( meu samcima je vea stopa samoubojstava nego meu oenjenima i udanima )
Durkheim temelji svoju teoriju samoubojstava na tome da se te stope mogu objasniti razliitim stupnjem i
snagom
drutvene solida
rnosti (
= spone koje ljude dre zajedno.
)
On takoer precizira
vrste spona, i uvodi:
REGULACIJA
= kontrola individualnih poriva i elja pomou drutvenih normi, odnosno pravila ponaanja.

 INTEGRACIJA
= snaga povezanosti pojedinca s drutvenom grupom
Prema tome, razlikuje 4 vrste samoubojstava:
1) EGOISTINO SAMO
UBOJSTVO
(preslaba integracija)
moderna drutva
-->
2) ANOMINO SAMOUBOJSTVO
(preslaba regulacija) kombinacija
egoizma
3) ALTRUISTINO SAMOUBOJSTVO
(presnana integracija)
i anomije
4) FATALISTINO SAMOUBOJSTVO
(presnana regulacija)
= pokazao d
a drutveni procesi ne utjeu samo na ponaanje pojedinca, ve i na njegovo unutarnje stanje.
* MIKROSOCIOLOGIJA
=
izuava ljudsko ponaanje izbliza i interakciju licem
-u-lice
* MAKROSOCIOLOGIJA
= prouavanje veih grupa, institucija i drutvenih sustava
*Max Weber razlikuje pojmove SOCIJALNE AKCIJE I SOCIJALNE STRUKTURE:
drutveno djelovanje, tj. socijalna akcija
= ono djelovanje u kojem protagonist uzima u obzir
djelovanje drugih i prema tome se orijentira. Sociologija nastoji prepoznati znaenja
i koja ljudi pridaju