PIRATSTV

O
POJAM I PRIMJERI
 POJAM PIRATSTA

 Naime, u skladu s međunarodno prihvaćenim sistemom zaštite autorskih i njima srodnih prava, autori i nositelji
drugih prava na djelu imaju, osim u iznimnim ograničenim slučajevima,  isključivo pravo raspolagati tim djelima.
Stoga je za svako korištenje autorskog djela potrebno dobiti ovlaštenje nositelja prava, odnosno platiti naknadu za
takvo korištenje. Pri tome se za neke od kategorija autorskih djela, kod kojih bi individualno ostvarivanje prava
bilo praktički nemoguće, ova prava ostvaruju putem kolektivnih udruga.
 PODJELA PIRATSTVA

 Neovlašteno iskorištavanje autorskih audio djela (muzike) i audiovizualnih djela (filmovi, muzickih spotovi, video sadržaji i sl.) u
javnosti (npr. U poslovnom lokalu, na koncertu i sl.) radi stjecanja materijalne ili druge koristi a bez odobrenja autora i drugih
nositelja prava na djelu, odnosno udruga koje njihova prava ostvaruju, naziva se  sivim piratstvom.
Neovlašteno umnožavanje (kopiranje) i stavljanje u promet (prodaja) audio i audiovizualnih snimki naziva se  crnim piratstvom.
Neovlašteno korištenje (davanje na korištenje, skidanje, distribuiranje) audio i audiovizualnih djela na internetu naziva
se internetskim piratstvom, a isti naziv koristi se i za piratizaciju softvera na internetu.

Softverskim piratstvom naziva se neovlašteno umnožavanje ili distribucija softvera zaštićenog autorskim pravom. Isto se odnosi
na umnožavanje, preuzimanje s interneta, dijeljenje, prodaju ili instalaciju višestrukih kopija softvera na osobna ili poslovna
računala.
Mnogi korisnici ne shvaćaju – ili ne razmišljaju o tome – da, kada kupuju softver, zapravo samo kupuju licencu za njegovo
korištenje u skladu s uvjetima prodaje, a ne kupuju sam softver za njegovu neograničenu upotrebu. Upravo navedena licenca
uređuje kako i koliko se puta taj softver može instalirati, pa je valja pažljivo pročitati. Ako korisnik napravi više kopija softvera no
što licenca dozvoljava - piratizira.
 ZAKONI O PIRATSTVU

 Zakon o sprječavanju internetskog piratstva (eng.Stop Online Piracy Act, SOPA, H.R. 3261) predloženi
je američki zakon predstavljen u Kongresu 26. Oktobra 2011. godine. Zakon je predložio zastupnik iz Teksasa
Lamar S. Smith i skupina od 12 zastupnika iz obje najveće američke stranke, Republikanske stranke
i Demokratske stranke.
 Zagovornici zakona kažu da se zakonom štiti tržište intelektualnog vlasništva i pripadajuća industrija, radna
mjesta i prihodi, i da je potreban za jačanje provođenje zakona o autorskom pravu, posebno protiv stranih
internetskih stranica.
 Protivnici zakona, među kojima su tvrtke Google, Facebook, Yahoo, Twitter, Mozilla, Zaklada Wikimedije, kao i
organizacije Human rights watch i Američka unija za građanske slobode navode da bi zakon pod izgovorom
zaštite autorskih prava mogao dovesti do cenzure. Sergey Brin, jedan od osnivača Google-a, usporedio je zakon s
cenzurom u Iranu i Kini.
 ZAKONI O PIRATSTVU

 Bosna i Hercegovina nema definisan zakon o ilegalnom skidanju filmova,pjesama, serija itd.
 U Njemačkoj je potpuno druga priča.
 500-5000 eura kazna.
 Mogućnost odlaska u zatvor i zabrana internetu.
 PRIMJERI

 Pjesme
 Filmovi
 Igrice
 Softveri
 Knjige
 Microsoft office
PRIMJERI
PRIMJERI
PRIMJERI
PRIMJERI
TOP 10 ZEMALJA S NAJVEĆIM STOPAMA PIRATSTVA PO BROJU KORISNIKA INTERNETA:

 Latvija (46.33%)
 Bugarska (27.43%)
 Litva (24.54%)
 Hrvatska (22.70%)
 Španija (22.19%)
 Grčka (21.87%)
 Srbija (21.31%)
 Irska (19.84%)
 Rumunija (19.07%)
 Švedska (18.38%)
 ČINJENICE

 Najzanimljiviji pogled na piratstvo je onaj statistički. On nam tako otkriva da se najviše piratizira u SAD-u, ali to
„najviše“ treba staviti u kontekst, s obzirom da SAD ima i najviše korisnika interneta. Ako stopu piratstva
gledamo po broju korisnika interneta, onda SAD nema toliki problem s piratstvom jer svega 5% korisnika
piratizira sadržaje. S druge strane, 22.70% Hrvata koji koriste internet koriste i piratske sadržaje.
 Bil Gates izjavio da ce ljudi uvijek krasti a kad vec to rade nek kradu od njega.
KRAJ