Privatnost elektronskog

identiteta osobe

1
 Privatni podaci
Privatnim podacima smatraju se svi podaci kojima se može
identificirati fizička osoba.Identificirana osoba je ona koja se
može identificirati, direktno ili indirektno, po imenu i
prezimenu, identifikacijskom broju, podacima o lokaciji,
online identifikatorima kao što su fizički,ekonomski, kulturni
ili društveni identitet osobe.
 Obrada
Obrada je bilo koji postupak primjenjiv na privatne podatke. U
obradu spadaju automatizirani postupci prikupljanja, snimanja,
organizacije, strukturiranja, spremanja, prilagodbe, izmjene,
pregleda, korištenja, širenja, dijeljenja, brisanja, uništavanja i
ograničavanja podataka

2
Najčešća pitanja u vezi zaštite privatnog
naloga su:
1. Zašto dolazi do krađe identiteta?
2. Kako uopće dolazi do krađe identiteta?
3. Kako se zaštiti?
4. Šta učiniti u slučaju zloupotrebe osobnih
podataka ili krađe identiteta?

3
ODGOVORI:
Zašto dolazi do krađe
identiteta?
• Zlouporabu tuđih osobnih podataka netko čini u svrhu
nanošenja drugom štete (povreda ugleda i časti, povreda
privatnosti).
• PRIMJER: osoba A. otvori lažni facebook profil osobe B. ,
objavi pri tom fotografiju osobe B, njene osobne podatke –
kojima raspolaže, ime, prezime, dob itd. i potom objavljuje
neadekvatan i/ili vulgaran sadržaj na FB profilu koji osobu B.
prikazuje u negativnom svijetlu, a koji sadržaj nedvojbeno
izaziva podsmijeh i zgražanje globalne javnosti koja ima pristup
internetu.
• Ponekad se tuđi osobni podaci zloupotrebljavaju u svrhu
počinjenja nekih kaznenih djela, npr. prevare ili netko iskoristi
tuđe osobne podatke u svrhu pribavljanja protupravne koristi,
npr. korištenje tuđih osobnih podataka u svrhu sklapanja lažnih
ugovora.
• PRIMJER: osoba A. koristi osobne podatke osobe B. u svrhu
sklapanja "lažnog" ugovora s nekim teleoperaterom,
predstavljajući se kao osoba B., sklopi u njeno ime, a u svoju
korist ugovor o pribavljanju broja i mobilnog uređaja , napravi
račun koji ne podmiruje, a teret dugovanja padne na osobu B.
koja sa spomenutim ugovorom nema nikakve veze budući je isti
lažno sklopljen korištenjem njenih osobnih podataka.
Kako uopće dolazi do krađe identiteta?
• Kada je riječ o krađama osobnih podataka, mogući su ipak razni
scenariji u kojima dolazi do takvih situacija (od mogućeg neopreza
samih građana pri raspolaganju sa vlastitim osobnim podacima, do
rjeđe neadekvatne i/ili nedostatne mjere zaštite osobnih podataka od
strane voditelja zbirki koji obrađuju osobne podatke i s)l. Ako se
osobni podaci nekritički i lakovjerno dostavljaju nepoznatim ili
suspektnim osobama ili se ne štite adekvatno te se u prevelikom
opsegu objavljuju na društvenim mrežama, internetu i sl., postoji
velika opasnost od njihove zlouporabe.
• PRIMJER: odgovaranje na mail nepoznate osobe koja tvrdi da ste
dobili veliko nasljedstvo u inozemstvu te traži Vaše osobne podatke i
/ili uplatu na njen račun budući je ona odvjetnik koja mora poduzeti
odgovarajuće pravne i faktične radnje u svrhu prijenosa nasljedstva.
• Čini Vam se prenaivnim odgovaranje na mail u svrhu dobivanja
nepostojećeg nasljedstva? Imajte na umu da ljudi vole vjerovati u
nemoguće i da, takvih slučajeva je bilo.
• PRIMJER: osoba A. iskopala je iz kontejnera jedne komercijalne
banke čitav niz bačenih izlista sa osobnim podacima građana koje
osobne podatke je potom zloupotrijebila u svrhu izvršenja kaznenih
djela
• PRIMJER: do krađe osobnih podataka može doći zlouporabom
povjerenja, netko tko se pretvara da Vam je prijatelj ili osoba od
povjerenja, domogne se određenog opsega Vaših osobnih podataka u
svrhu daljnjeg prijevarnog postupanja.
• SCENARIJA, kako smo naveli ima bezbroj – slučajevi koje smo
iznijeli su stvarni, ali niti mašta ne može predvidjeti situacije koje piše
život!
4
 KAKO SE ZAŠTITI ?
• VODITE RAČUNA KOME DAJETE OSOBNE
PODATKE I ZAŠTO
•  (MANJA JE VJEROJATNOST DA ĆE VAM OSOBNI
PODACI BITI ZLOUPOTRIJEBLJENI kada se isti
dostavljaju u skladu sa zakonima te kad za dostavu osobnih
podataka postoji i osnovana (zakonita)  svrha - npr. dostava
osobnih podataka poslodavcu, liječniku, državnim tijelima i
ostalim pružateljima usluga u svrhu isporuka tih usluga i
sklapanja ugovora itd., dostava podataka banci u kojoj je
osoba klijent i ostalim pravnim osobama i/ili državnim tijelima
u svrhu reguliranja uzajamnih odnosa. Naime, na tim
relacijama ipak postoji i mogućnost kontrole (nadzora) nad
obradom osobnih podataka, budući da se zna ko, kako,
temeljem čega i u koju svrhu obrađuje osobne podatke.
•  SASVIM JE NEIZVJESNIJA SITUACIJA ako osobne
podatke dostavljate nepoznatim osobama ili nekritički
disponirate njima bez promišljanja o svrsi i razlogu zašto i
kome ih dajete!!
• RAZMISLITE GDJE OSTAVLJATE VAŠE OSOBNE
PODATKE  - ako ste na nekoj društvenoj mreži ostavili
određene osobne podatke, na drugoj poslovnoj mreži, ostavili
ste neke druge osobne podatke, na nekom trećem lako
dostupnom mjestu –ostavili ste također određen obim Vaših
osobnih podataka, čini Vam se da ste bili podozrivi, a zapravo
ste na različitim, ali lako dostupnim mjestima ostavili
čitavuhrpu Vaših osobnih podataka koji se mogu
zloupotrijebiti.
Šta učiniti u slučaju zlouporabe osobnih podataka ili krađe
identiteta?
• Nužno je odmah reagirati i slučaj prijaviti policiji uz
navođenje svih relevantnih činjenica i dokaza (koje
posjedujete). Ako se radi o lažnim ugovorima, nužno
je odmah o tome obavijestiti pravnu osobu s kojom
je ugovor sklopljen.
• Isto tako, a budući se osim što je riječ o kaznenom
djelu, radi i o povredi Zakona o zaštiti osobnih
podataka, može se podnijeti zahtjev za zaštitu prava
Agenciji za zaštitu osobnih podataka
• OPREZ!!!
-PRIJE NEGO BACITE U KOŠ ZA SMEĆE VAŠE
OSOBNE PODATKE DOBRO RAZMISLITE – ŠTO
BI SE MOGLO DOGODITI AKO IH NETKO
ISKOPA I PRONAĐE!!!!
Liste sa osobnim podacima koji Vam ne trebaju više,
uništite!
-ČUVAJTE OSOBNE PODATKE OD
NEOVLAŠTENIH DOSTUPA JAKIM ŠIFRAMA!
-OSTAVLJAJTE SAMO NUŽNE OSOBNE
PODATKE ODNOSNO IMATE PRAVO ZNATI
ZAŠTO SE OD VAS TRAŽI ODREĐENI OPSEG
OSOBNIH PODATAKA!
5
GENERALIZOVANO:
• Najveći broj kaznenih djela krađe
identiteta učinjeno je pomoću
računala i drugih elektronskih
uređaja.
•  Krađa identiteta može
obuhvaćati krađu:
• brojeva platnih i kreditnih kartica
• putovnice
• imena
• adrese
• podataka iz vozačke dozvole
• podataka za prijavljivanje za
ostale usluge
• Kako se zaštititi od krađe identiteta?
• Ne dijelite svoje osobne podatke preko telefona,
osobno ili preko računala, ukoliko niste sigurni da je
riječ o provjerenoj osobi ili organizaciji.
• Nikada ne zapisujte PIN brojeve za svoje platne ili
kreditne kartice na samim karticama ili bilo kom
dokumentu ili papiru u novčaniku.
• Riješite se osobnih podataka na siguran
način (pokidajte papire, obrišite ili uklonite hard
diskove iz računala prije bacanja ili prodaje).
• Količinu dokumenata koje svakodnevno nosite sa
sobom svedite na minimum – to su vrijedni predmeti.
• Provjerite imate li na kreditnoj kartici neodobrenih
transakcija. Odmah prijavite bilo kakva neslaganja ili
neovlaštene aktivnosti banci ili izdavatelju kartice.
• Budite osobito oprezni kada ostavljate svoje osobne
podatke na javno dostupnim web stranicama. Osobni
podaci mogu biti zloupotrijebljeni na više načina od
kradljivaca identiteta koji pretražuju web stranice.
6
Drugi potencijalni rizici po privatnost na internetu,kao i potencijalni
rizici za zloupotrebu elektronskog naloga su:

• Malver (engl. Malware) je skraćeni termin za termin zlokoban softver i koristi se

prilikom opisa softvera koji čini štetu računaru, serveru, ili mreži računara, bilo da je
to preko virusa, trojanca, spajvera...
• Spajver (engl. Spyware) je deo softvera koji dobija informacije sa korisnikovog
računara bez njegove saglasnosti.
• Web buba (bag) je ugrađena u veb stranicu ili imejl i uglavnom je nevidljiva posetiocu
stranice ili čitaocu imejla. Ona omogućava proveravanje da li je osoba posetila neku
konkretnu stranicu ili pročitala konkretnu imejl poruku.
• Fišing (engl. Phishing) je krivično delo pokušaja pridobijanja zaštićenih informacija
poput korisničkog imena, lozinke, kreditne kartice ili informacija iz banke. Ovo je
proces internet kriminala u kom se neko preruši u lice od poverenja u nekom obliku
elektronske komunikacije.
• Farming (engl. Pharming) je pokušaj hakera da preusmeri saobraćaj sa legitimne Web
stranice na potpuno drugačiju internet adresu. Farming se može izvesti promenom
fajla domaćina na kompjuteru žrtve ili iskorišćavanjem slabosti na DNS serveru.

7
 n j i 
p a ž
l a na
H va