MEUNARODNO

PRIVATNO PRAVO
PREDAVANJA
II. SEMESTAR
dr. sc. Ines Medi Musa

NASLJEIVANJE S
MEUNARODNIM
OBILJEJEM

IZVORI MEUNARODNOG
NASLJEDNOG PRAVA U RH
1. UNUTARNJI
-

Zakon o rjeavanju sukoba zakona s

propisima drugih zemalja u odreenim
odnosima (1982/1991)
Zakon o nasljeivanju (2003)
Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim
pravima (1996)
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (2008)
Zakon o zatiti prirode (2005)

2. MEUNARODNI
- Bilateralni ugovori
(s Austrijom, Bugarskom, ehoslovakom,
Maarskom, Mongolijom, Poljskom,
Rumunjskom, SSSR-om)
- Multilateralne konvencije
1)
Haka konvencija o sukobu zakona u pogledu
oblika oporunih raspolaganja (1961)
2)
Washingtonska konvencija o jednoobraznom
obliku meunarodne oporuke (1973)

NASLJEDNA PRAVA STRANACA

-

AKTIVNO NASLJEDNO PRAVO

(pravo raspolaganja svojom imovinom za
sluaj smrti)

PASIVNO NASLJEDNO PRAVO

(pravo stranaca da budu nasljednici)
1) OPE PRAVO
2) RELATIVNO REZERVIRANO PRAVO

NASLJEDNA PRAVA STRANACA U

REPUBLICI HRVATSKOJ
AKTIVNO NASLJEDNO PRAVO
l. 7/1 ZN: Svatko je ovlaten da za sluaj svoje
smrti oporukom odredi sebi nasljednika, a i da
pravo svojega nasljednika ogranii i optereti, na
na nain i u granicama odreenim ovim Zakonom.
-

PASIVNO NASLJEDNO PRAVO

l. 2/2 ZN: Stranci su, pod pretpostavkom
uzajamnosti, u nasljeivanju ravnopravni s
dravljanima RH. Uzajamnost se predmnijeva dok
se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u
tome ima pravni interes.
-

IZNIMKE:
1. POSEBNI ZAKONI
- Zakon o vlasnitvu (iskljuena podruja)
- Zakon o poljoprivrednom zemljitu
- Zakon o zatiti prirode

2. MEUNARODNI UGOVORI
- Ugovor izmeu Vlade RH i Vlade Republike
Makedonije o ureenju imovinskopravnih odnosa
(1998)
- Ugovor izmeu RH i Republike Slovenije o
ureenju imovinskih odnosa (2000)
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu
Europskih zajednica i njihovih drava lanica i
Republike Hrvatske, dodatak VII.
-

NASLJEDNI STATUT
DVA OSNOVNA PRINCIPA ZA ODREIVANJE
MJERODAVNOG NASLJEDNOG PRAVA:
-

PRINCIP JEDINSTVENE OSTAVINE

lex domicilii (Argentina, Danska, Norveka,..)
lex patriae (Italija, Njemaka, panjolska,
Portugal, Nizozemska, vedska, ...)

PRINCIP PODIJELJENE OSTAVINE

za nekretnine lex rei sitae
za pokretnine lex domicilii
(Belgija, Engleska, Francuska,
SAD,...)
- lex patriae
(Austrija, Maarska,
Rumunjska,...)

OPSEG VAENJA NASLJEDNOG

STATUTA
-

PRETPOSTAVKE ZA PRAVO NASLJEIVANJA

(smrt ostavitelja, nasljednik, ostavina i pravna
osnova nasljeivanja)
KAKAV JE MEUSOBNI ODNOS
SUNASLJEDNIKA
MOE LI I U KOJEM OPSEGU OSTAVITELJ
RASPOLAGATI OSTAVINOM
PITANJE MATERIJALNE VALJANOSTI OPORUKE
PITANJE IMOVINE BEZ NASLJEDNIKA

PROBLEM PITANJE KVALIFIKACIJE

ODSTUPANJA OD
MJERODAVNOSTI NASLJEDNOG
STATUTA
-

RENVOI
IZNIMNI PROPISI U SVRHU
POGODOVANJA VLASTITIM
DRAVLJANIMA (le droit de
prelevman)
RETORZIJA
JAVNI POREDAK

OPORUNO NASLJEIVANJE S
MEUNARODNIM OBILJEJEM
-

SPOSOBNOST ZA PRAVLJENJE
OPORUKE

OBLIK OPORUKE

SADRAJ OPORUKE

SPOSOBNOST ZA PRAVLJENJE
OPORUKE (TESTAMENTI FACTIO
ACTIVA)
PRAVNA PRIRODA I MJERODAVNO PRAVO:
- Posebna pravna sposobnost (sposobnost sui generis)
prosuuje se po personalnom statutu ostavitelja (lex
patriae ili lex domicilii)
- Posebna vrsta sposobnosti (kao mjenina ili ekovna)
prosuuje se po nasljednom statutu
- Dio poslovne sposobnosti prosuuje se po
nasljednom statutu, ali samo ako sadri posebna pravila.
Inae, po personalnom statutu.

CONFLICT MOBILE
(MOBILNI SUKOB ZAKONA)

OBLIK OPORUKE
REGULATIVA:
-

DOMAI ZAKONI
BILATERALNI UGOVORI
MULTILATERALNI UGOVORI
(Haka i Waingtonska konvencija)

VELIKI BROJ ALTERNATIVNIH OBLIKA

IN FAVOREM TESTAMENTI

PROBLEMI U VEZI S OBLIKOM

OPORUKE:
-

princip jedinstvene i princip

podijeljene ostavine

razliita tumaenja koja se pitanja

odnose na oblik, a koja na sadraj
oporuke

HAKA KONVENCIJA O SUKOBU

ZAKONA U POGLEDU OBLIKA
OPORUNIH RASPOLAGANJA
(1961)
NAELA:
- FAVOR TESTAMENTI
- JEDINSTVO OPORUIVANJA
VELIK BROJ ALTERNATIVA:
- lex loci actus
- lex patriae
- lex domicilii
- lex residentiae habitualis
- lex rei sitae

ISKLJUUJE RENVOI

ODNOSI SE I NA ZAJEDNIKA OPORUNA

RASPOLAGANJA

RJEAVA PROBLEM RAZGRANIENJA

OBLIKA I SADRAJA OPORUKE

NE TRAI RECIPROCITET

UVAAVA JAVNI POREDAK

DOPUTA BROJNE REZERVE

WASHINGTONSKA KONVENCIJA O
JEDNOOBRAZNOM ZAKONU O
OBLIKU MEUNARODNE
OPORUKE (1973)
-

USTANOVLJAVA INSTITUT TZV. MEUNARODNE

OPORUKE

OPORUKA E SE SMATRATI VALJANOM AKO

ISPUNJAVA UVJETE PREDVIENE KONVENCIJOM

NIJE BITNO POSTOJI LI MEUNARODNO

OBILJEJE VE U TRENUTKU SASTAVLJANJA
OPORUKE ILI SE POJAVLJUJE TEK NAKNADNO

SADRAJ OPORUKE
-

LEX SUCCESSIONIS
(ovisi o tome radi li se o dravi koja prihvaa
princip jedinstvene ili podijeljene ostavine)

PROFESSIO IURIS
(za sada u manjem broju drava (npr.
vicarskoj), potjee iz Engleske)

OSTAVINA BEZ NASLJEDNIKA

PROBLEMI:
- KOJE JE PRAVO MJERODAVNO ZA
KVALIFIKACIJU OSTAVINE BEZ
NASLJEDNIKA?
-

PRAVNA PRIRODA PRAVA DRAVE NA

OSTAVINU BEZ NASLJEDNIKA
1) pravo nasljeivanja (lex patriae)
2) pravo okupacije (lex rei sitae)

AKTIVNOSTI EU U MATERIJI
NASLJEIVANJA S
MEUNARODNIM OBILJEJEM
-

VIENNA ACTION PLAN 1998.

PROGRAM MJERA ZA IMPLEMENTACIJU
PRINCIPA UZAJAMNOG PRIZNANJA ODLUKA U
GRAANSKIM I TRGOVAKIM PREDMETIMA 2000.
KOMPARATIVNA STUDIJA O MEUNARODNOJ
NADLEOSTI I MJERODAVNOM PRAVU U
POGLEDU OPORUKE 2002.
KONFERENCIJA U BRISELU 2004.

PREDLOENE MJERE U POGLEDU

MJERODAVNOG PRAVA ZA
NASLJEIVANJE
-

Usvajanje principa jedinstvene ostavine i

mjerodavnost prava drave posljednjeg
uobiajenog boravita ostavitelja

Davanje mogunosti ostavitelju da izabere da se

na cijelu njegovu imovinu primjenjuje njegovo
domovinsko pravo ili pravo njegovog uobiajenog
boravita (u vrijeme izbora ili u vrijeme smrti)

U sluaju zajednike ili zamjenite oporuke ili

nasljednopravnog ugovora, primjena
domovinskog prava ili prava uobiajenog
boravita jedne od stranaka

Univerzalna primjena navedenih pravila, dakle i

prema dravama ne-lanicama EU (ukljuujui
moguu primjenu renvoi)

U pogledu oblika oporuke, primjena pravila

Hake konvencije od 1961. godine

JEDINSTVENA EUROPSKA
ISPRAVA O NASLJEIVANJU
(EUROPEAN CERTIFICAT OF
INHERITANCE)
-

Bila bi prihvaena u svim dravama lanicama EU kao

dostatan dokaz o statusu nasljednika i ovlatenju za
disponiranje imovinom
Izdaje je sud ili javni biljenik u mjestu gdje je ostavitelj
imao posljednje uobiajeno boravite
Presumira se da je osoba navedena u ispravi
nasljednik/izvritelj, i da je ovlatena disponirati
ostavinom, no mogue je dokazivati i suprotno
Isprava je dostatan dokaz za upis nasljednika kao
novog vlasnika u zemljine knjige i registre

JEDINSTVENI REGISTAR
OPORUKA (EUROPEAN REGISTER
OF WILLS)
PREDLAE SE STVARANJE JEDNOOBRAZNOG
SUSTAVA SREDINJIH NACIONALNIH
REGISTARA OPORUKA U EUROPI, TO BI BILA
VELIKA POMO U LAKEM PRONALAENJU
POSTOJEIH OPORUKA.

PROPOSAL
for a Regulation of the European
Parliament and of the Council on
jurisdiction, applicable law,
recognition and enforcement of
decisions and authentic instruments
in matters of succession and of the
creation of a European Certificate of
Succession
COM (2009) 154 final
(Brisel IV)

Mjerodavno pravo
temeljna poveznica uobiajeno boravite
ostavitelja u vrijeme smrti
limitirani optio iuris
iznimno pravo najblie veze

Nadlenost
primarno - uobiajeno boravite
ostavitelja u vrijeme smrti
podredno sud mjesta gdje se nalazi ostavina
mogunost izbora nadlenog suda
forum necessitatis sud drave lanice s kojom
postoji najblia veza

Priznanje

Ovrha -

ipso iure

proglaenje ovrnosti ex parte

postupak po albi - kontradiktoran

Razlozi za ne-priznanje:

- protivnost javnom poretku

- nemogunost sudjelovanja stranke u postupku
- postojanje domae odluke
- ranija odluka donesena u drugoj dravi lanici ili u
treoj dravi izvan EU
-

Mogunost kreiranja europske isprave o

nasljeivanju (The European Certificate of
Succession)

MEUNARODNO
OBITELJSKO PRAVO

Velike razlike u obiteljskopravnim normama

pojedinih
zemalja
potenciraju
znaaj
kolizijskopravnog rjeavanja obiteljskih predmeta s
meunarodnim elementom.

IZVORI MEUNARODNOG
OBITELJSKOG PRAVA U RH:
1. ZRSZ - sadri znaajan broj odredaba o
obiteljskom mpp-u
2. Meunarodne konvencije

Meunarodne konvencije koje je ratificirala

RH:
-

Njujorka konvencija o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u

inozemstvu iz 1956.,
Haka
konvencija
o
graanskopravnim
aspektima
meunarodne otmice djeteta iz 1980.,
Konvencija o pravima djeteta iz 1989.,
Europska konvencija o ostvarivanju djejih prava iz 1996.,
Haka konvencija o nadlenosti, mjerodavnom pravu,
priznanju, ovrsi i suradnji na podruju roditeljske odgovornosti
i mjerama za zatitu djece iz 1996.,
Europska konvencija o kontaktima iz 2003., itd.

ODREIVANJE MJERODAVNOG
PRAVA ZA BRANE ODNOSE
-

Materijalni uvjeti za sklapanje braka

Oblik (forma) braka
Diplomatsko-konzularni brak
Nevanost braka (nepostojanje i nitavost)
Razvod braka
Uinci braka

Materijalni uvjeti za sklapanje braka

Razlike u:
-

uvjetima za sklapanje braka

branim smetnjama
uzrastu za sklapanje braka
spolu branih drugova, itd.

Dva osnovna pristupa pri odreivanju

kolizijskih normi za metrijalne uvjete za
sklapanje braka:
-

lex fori (omoguuje zaobilaenje zakona)

lex personalis nupturijenata (dilema:
dravljanstvo li domicil)

ZRSZ mjerodavno pravo za

materijalne uvjete za sklapanje braka
-

kumulativna primjena lex nationalis

nupturijenata
(distributivna kumulacija svaki od
buduih suprunika mora ispuniti uvjete
koje propisuje njegovo personalno pravo)

djelomina primjena lex fori

Moe imati dvojaku ulogu:
1. permisivnu (dozvoljava se
sklapanje braka iako nisu ispunjeni
uvjeti u nacionalnim pravima)
2. prohibitivnu (ne dozvoljava se
sklapanje
braka usprkos
ispunjenosti uvjeta po nacionalnim
pravima)

ZRSZ, l. 32. st. 2.

I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po
pravu drave iji je dravljanin osoba koja
eli sklopiti brak pred nadlenim tijelom
RH, nee se dopustiti sklapanje braka
ako, to se tie te osobe, postoje po
pravu RH smetnje:
- postojanje ranijeg braka,
- srodstvo,
- nesposobnost za rasuivanje.

Oblik (forma) braka

-

graanska,
crkvena,
sklapanje braka preko punomonika.

Dvije vrste situacija s meunarodnim

elementom:
-

sklapanje braka na domaem podruju

(meunarodni element u subjektu)
priznavanje brakova sklopljenih u
inozemstvu (meunarodni element u
pravima i obvezama)

Mjerodavno pravo za oblik braka koji se

sklapa na podruju domae drave
- lex loci celebrationis
l. 33. ZRSZ
Za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta u
kojem se brak sklapa.

Mjerodavno pravo za priznanje braka

sklopljenog u inozemstvu: brak valjan u
mjestu sklapanja valjan je svugdje.
- lex loci celebrationis, alternativno lex
personalis

Diplomatsko-konzularni brak
Sklapa se na eksteritorijalnom dijelu
domae drave pa se smatra pitanjem
oblika braka.
Uvjeti za sklapanje diplomatskokonzularnog braka:
- ovlatenje za sklapanje braka od strane drave
imenovanja,
- eksplicitno neprotivljenje drave prijema,
- hrvatsko dravljanstvo nupturijenata.

Nevanost braka (nepostojanje i

nitavost)
U anglosaksonskom pravu
postupovno pitanje lex fori
U pravu kontinentalne Europe
materijalnopravno i formalnopravno
pitanje lex personalis (lex nationalis, lex
domicilii, lex fori) i lex loci celebrationis

Svaki uzrok nevanosti prosuuje se

po pravu po kojem je taj uzrok trebalo
prosuivati prilikom sklapanja braka
(lex causae).
Po lex causae prosuuje se i:
- tko je ovlaten traiti poniaj,
- djeluje li nevanost ipso iure,
- moe li brak konvalidirati,
- je li brak nepostojei, nitav ili pobojan.

l. 34. ZRSZ:
Za nevanost braka (nepostojanje i
nitavost) mjerodavno je bilo koje pravo
po kome je brak zakljuen u smislu l.
32. ovog zakona.
Conflict mobile (promjena mjerodavnog prava
od trenutka sklapanja braka do trenutka procjene
njegove valjanosti) mjerodavno je ono

pravo koje je bilo mjerodavno u

trenutku sklapanja braka, mogue
odstupanje in favor matrimonii.

Razvod braka
Tri osnovna kolizijska rjeenja za razvod braka su:
- lex fori,
- lex nationalis i
- lex domicili.
-

Lex fori (u anglosaksonskim zemljama), kao najlake

rjeenje za sud; opasnost od fraus legis;
Lex domicilii je drugo osnovno rjeenje, nedostatak u
sluaju razliitog prebivalita suprunika;
Lex nationalis, uiva prednost zbog stalnosti
dravljanstva kao poveznice; tekoe ukoliko suprunici
imaju razliita dravljanstva.

Supsidijarna rjeenja
dravljanstava:
-

sluaju

razliitih

posljednje zajedniko dravljanstvo,

dravljanstvo mua,
pravo dravljanstva onog branog partnera koje
je povoljnije za razvod,
lex fori,
princip najblie veze.

ZRSZ:
-

l. 35 st. 1: Za razvod braka mjerodavno je pravo

drave iji su dravljani oba brana druga u vrijeme
podnoenja tube.
St. 2: Ako su brani drugovi dravljani razliitih
drava u vrijeme podnoenja tube, za razvod
braka mjerodavna su kumulativno oba prava
drave iji su oni dravljani.

St. 3: Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu

odreenom u st. 2 ovog lanka, za razvod braka
mjerodavno je pravo RH ako je jedan od branih
drugova imao u vrijeme podnoenja tube prebivalite
u RH.
St. 4: Ako je jedan od branih drugova dravljanin RH
koji nema prebivalite u RH, a brak se ne bi mogao
razvesti po pravu odreenom u st. 2, za razvod braka
mjerodavno je pravo RH.
Rjeenje u skladu sa naelom da se na statusne i
obiteljske odnose primjenjuje pravo dravljanstva;
supsidijarna rjeenja u cilju razrjeivosti braka;
sprijeen conflit mobile.

f) Uinci braka
-

Imovinski
reim imovine suprunika
ovlatenja u upravljanju imovinom

Osobni
obiteljsko ime
odreivanje mjesta stanovanja
pravo odvojenog ivota
brana vjernost
zakonska hipoteka
iskljuivanje meusobne odgovornosti za
protupravne radnje

Osobni uinci braka mogu biti navedeni

izrijekom, ali mogu biti i negativno
definirani, kao prava i obveze koja
imaju temelj u braku a ne spadaju u
branoimovinske odnose, razvod,
odnose roditelja i djece i opa pitanja
statusa.

Dileme:
-

treba li primjenjivati istu kolizijsku normu

i za osobne i za imovinske uinke braka
treba li primjenjivati istu kolizijsku normu
i za vrijeme trajanja i nakon prestanka
braka
kako izbjei conflict mobile

Anglosaksonsko pravo
- ne poznaje klasinu podjelu na
imovinske i osobne uinke braka
- pitanja se normiraju u okviru one grane
prava kojoj pripadaju
- posljedica: nema niti dileme oko
kolizijskog pravila

Kontinentalnoeuropsko pravo
Skala supsidijaro postavljenih poveznica:
-

lex nationalis
lex domicilii ako su suprunici raziitog
dravljanstva

Conflict mobile
- mjerodavnost onog prava na koje ukau injenice
-

u trenutku kad se sporno pitanje postavlja

steena prava se ne mijenjaju

Hrvatsko pravo (ZRSZ, l. 36. i 37.)

Primarna poveznica
zajedniki lex nationalis
(nije mogua kumulativna primjena razliitih dravljanstava
zbog moguih meusobno iskljuivih rjeenja, npr. jedno
prihvaa koncept zajednike steevine, a drugo odvojenih
dobara)

Podredne poveznice
zajedniki domicil,
posljednji zajedniki domicil,
lex fori.

Rjeenje za conflict mobile:

Za ugovorne imovinske uinke
mjerodavno je pravo koje je bilo
mjerodavno u vrijeme sklapanja
branoimovinskog ugovora.
Za osobne i zakonske imovinske
uinke braka mjerodavno je pravo na
koje ukazuje lex personalis u momentu
kad se pitanje postavlja.

IMOVINSKI ODNOSI U
IZVANBRANOJ ZAJEDNICI
De facto brakovi zajednica ivota bez
formalne ceremonije zakljuenja braka
Opcije:
- ignoriranje
- pravna regulacija
putem normi koje ureuju uinke braka
putem posebnih normi koje odraavaju
specifinosti takvih zajednica

Teorija analogije kolizijske norme

postaviti na istim naelima kao i za
brak:
konstituiranje brane zajednice kumulativno
lex patriae
osobni i imovinski uinci skala poveznica od
lex nationalis do lex fori

Konstruktivna teorija maksimalna

sloboda u odnosu na bilo kakva
zakonska ogranienja
posljedica: primjena lokalnog (pravo drave u
kojoj partneri ive), a ne personalnog prava

Hrvatsko pravo (ZRSZ, l. 39.)

Primarna poveznica
zajedniki lex nationalis
Podredna poveznica
zajedniki lex domicilii
(drugih podrednih poveznica nema jer bez zajednikog
domicila izvanbrana zajednica praktino ne postoji)

Nedostatak nije normirana

situacija nakon prestanka
zajednikog domicila, npr. zahtjev za
uzdravanjem
Rjeenje jo jedna podredna
poveznica, posljednji zajedniki
domicil osoba koje su ivjele u
izvanbranoj zajednici

MJERODAVNO PRAVO ZA STATUS

DJECE
Kolizijska problematika:
- Mjerodavno pravo za brano porijeklo djeteta
- Mjerodavno pravo za izvanbrano porijeklo
djeteta
(utvrivanje i/ili osporavanje oinstva/materinstva,
priznanje oinstva i/ili materinstva)
- Mjerodavno pravo za pozakonjenje

MJERODAVNO PRAVO ZA
POSVOJENJE S MEUNARODNIM
ELEMENTOM
Razlike u poredbenom pravu u odnosu
na:
-

pravnu prirodu posvojenja,

uvjete za zasnivanje posvojenja,
pitanje suglasnosti biolokih roditelja,
prestanak posvojenja,
uinke posvojenja,
odnos posvojenika s posvojiteljem,
odnos posvojenika s biolokom obitelji.

Mjerodavno pravo za brano porijeklo

djeteta
Poredbenopravna rjeenja
odreuje se kroz pravo mjerodavno za osobne uinke
braka
lex nationalis djeteta
lex nationalis roditelja

Anglosaksonske drave
pitanje branosti tretira se kao postupovno pitanje pa je
mjerodavno lex fori

Hrvatsko pravo
ZRSZ ne sadri zasebnu kolizijsku normu za
utvrivanje branog porijekla
Alternativa pravo mjerodavno za osobne uinke
braka (zajedniko dravljanstvo branih drugova,
zajedniko prebivalite, posljednje zajedniko
prebivalite i lex fori)
Za osporavanje branog porijekla mjerodavno je
pravo drave iji je dravljanin u vrijeme roenja
djeteta bila osoba ije se oinstvo/materinstvo
osporava.

Mjerodavno pravo za izvanbrano

porijeklo
Izvanbrano materinstvo, izvanbrano oinstvo
ZRSZ, l. 41.
Za priznavanje, utvrivanje ili osporavanje oinstva
odnosno majinstva mjerodavno je pravo drave iji je
dravljanin u vrijeme roenja djeteta bila osoba ije se
oinstvo odnosno materinstvo priznaje, utvruje ili
osporava.

Mjerodavno pravo za pozakonjenje

Pozakonjenje je nain stjecanja branog statusa djeteta
naknadnim stupanjem izvanbranih roditelja u branu
zajednicu ili odlukom nadlenog tijela.

Hrvatsko pravo (ZRSZ, l. 43.)

zajedniki lex nationalis roditelja
ako roditelji imaju razliito dravljanstvo, lex nationalis
onog roditelja prema kojem je pozakonjenje valjano
pravo RH ako roditelji i dijete imaju domicil u RH

MJERODAVNO PRAVO ZA ODNOSE

IZMEU RODITELJA I DJECE
Odnosi izmeu roditelja i djece skup prava i dunosti
koje roditelji imaju u odnosu na svoju djecu.

Roditeljska prava i obveze:

U odnosu na osobu djeteta
(odreivanje imena, uvanje, odgoj, obrazovanje,
uzdravanje, zastupanje djeteta)

U odnosu na imovinu djeteta

(upravljanje, koritenje i raspolaganje imovinom djeteta)

Poredbenopravna kolizijska rjeenja

od lex personalis roditelja
do lex personalis djeteta
najbolja opcija alternativne poveznice na nain
koji osigurava najbolji interes djeteta

Hrvatsko pravo (ZRSZ, l. 40.)

zajedniki lex nationalis roditelja i djece
zajedniko prebivalite roditelja i djece
pravo RH ako dijete ili jedan od roditelja imaju
dravljanstvo RH
lex nationalis djeteta

MJERODAVNO PRAVO ZA
UZDRAVANJE
Uzdravanje odnos u kojemu jedna osoba (dunik
uzdravanja) ostvaruje odgovarajue davanje drugoj
osobi (ovlatenik uzdravanja) u svrhu podmirivanja
ivotnih potreba.

Temelj uzdravanja:
brak
izvanbrana zajednica
roditeljstvo
posvojenje
srodstvo

Alternative u pogledu kolizijskih rjeenja:

-

ustanovljavanje posebnih kolizijskih normi za

uzdravanje
supsumiranje uzdravanja pod ire pravne
kategorije (npr. uinci braka, odnosi izmeu
roditelja i djece, itd.)

Hrvatsko pravo kombinacija

Uzdravanje izmeu roditelja i djece
supsumirano pod odredbu o mjerodavnom pravu
za odnose izmeu roditelja i djece
Uzdravanje izmeu ostalih srodnika posebna
kolizijska norma

Uzdravanje izmeu roditelja djece

(ZRSZ, l. 40)
zajedniki lex nationalis roditelja i djece
zajedniko prebivalite roditelja i djece
pravo RH ako dijete ili jedan od roditelja imaju
dravljanstvo RH
lex nationalis djeteta
Navedena odredba primjenjuje se i na uzdravanje izmeu
posvojitelja i posvojenika.

Uzdravanje izmeu ostalih srodnika

(ZRSZ, l. 42.)
ostali srodnici:
krvni srodnici (osim roditelja i djece)
srodnici po tazbini
mjerodavno pravo odreeno odnosu na
dunika uzdravanja (pravo drave iji je
dravljanin srodnik od kojega se zahtijeva
uzdravanje)

Mjerodavno pravo za zasnivanje i

prestanak posvojenja
Anglosaksonske drave i vicarska
lex fori
Kontinentalnoeuropske drave
lex personalis
(pravo dravljanstva posvojitelja,
pravo dravljanstva posvojenika u pogledu suglasnosti s
posvajanjem,
kumulativna primjena prava dravljanstva)

Hrvatsko pravo (ZRSZ, l. 44.)

Mjerodavno pravo za uvjete zasnivanja
posvojenja (potpuna kumulacija)
-

zajedniki lex nationalis posvojitelja i posvojenika

u vrijeme zasnivanja odnosno prestanka
posvojenja
ako su posvojitelj i posvojenik razliitih
dravljanstva kumulativna primjena prava obiju
drava
ako suprunici zajedniki posvajaju kumulativna
primjena prava dravljanstva posvojenika i prava
dravljanstva obaju suprunika

Mjerodavno pravo za uvjete prestanka

posvojenja (ponitaj, raskid)
Iste poveznice kao i kod uvjeta za zasnivanje, s
tim da je bitan i vremenski moment pa se kao
relevantno uzima dravljanstvo u momentu
zahtijevanja raskida

Mjerodavno pravo za oblik posvojenja

- lex fori

Mjerodavno pravo za uinke

posvojenja
Poredbenopravna rjeenja
lex fori
lex personalis

Hrvatsko pravo (ZRSZ, l. 45.)

zajedniki lex nationalis u vrijeme zasnivanja posvojenja
zajedniki lex domicilii ako su posvojitelj i posvojenik
dravljani razliitih drava
pravo RH ako bilo koji od ovih subjekata ima hrvatsko
dravljanstvo
lex nationalis posvojenika

AKTIVNOSTI EU U MATERIJI
NASLJEIVANJA S
MEUNARODNIM OBILJEJEM

Uredba Vijea (EZ) br. 2201/2003

od 27. studenog 2003. o
nadlenosti i priznanju i ovrsi
sudskih odluka u branim
predmetima i predmetima o
roditeljskoj odgovornosti, kojom
se ukida Uredba br. 1347/2000
(BU II bis)

Sadraj BU II bis:
Polje primjene i definicije
Nadlenost
Priznanje i ovrha
Suradnja izmeu sredinjih tijela u
predmetima o roditeljskoj odgovonrosti
Odnos s drugim pravnim aktima
Prijelazne odredbe
Zavrne odredbe

Brani predmeti
Razvod, rastava i ponitaj braka
Nadlenost u branim predmetima
Ope pravilo (l. 3)
Nadlenost za protuprijedlog (l. 4.)
Nadlenost za konverziju rastave u razvod
braka (l. 5.)
Nadlenost utemeljena na hitnosti (l. 20.)
Supsidijarna nadlenost (l. 7.)

Priznanje i ovrha u branim predmetima

Naelo uzajamnog
povjerenja:
priznanje sudskih
odluka drugih drava
lanica ipso iure
minimum razloga za
odbijanje priznanja i
ovrhe

Exequatur, 2 stupnja:
- proglaenje odluke
ovrnom ex parte

- kontradiktorni postupak
povodom pravnog lijeka
protiv odluke o
proglaenju ovrnosti

Roditeljska odgovornost
BU II bis, l. 2. st. 7.
Roditeljska odgovornost sva prava i
obveze u vezi s osobom ili movinom
djeteta koja su fizikoj ili pravnoj
osobi dana odlukom, zakonom ili
sporazumom koji proizvodi pravne
uinke. Ovaj raz ukljuuje i pravo na
skrb i pravo na susrete druenje s
djetetom.

Nadlenost u predmetima o roditeljskoj

odgovornosti
Podloga
Najbolji interes djeteta
Naelo blizine (proksimiteta) bitna veza djeteta s
dravom lanicom
Ope pravilo (l. 8)
Limitirani perpetuatio iurisdictionis (l. 9.)
Otmica djeteta (l. 10.)
Prorogatio iurisdictionis (l. 12.)
Nadlenost utemeljena na hitnosti (l. 20.)
Supsidijarna nadlenost (l. 14.)
Ustupanje nadlenosti (forum non conveniens) (l. 15.)

Priznanje i ovrha u predmetima o

roditeljskoj odgovornosti
Naelo uzajamnog
povjerenja: minimum
razloga za odbijanje
priznanja i ovrhe
Javne isprave i
sporazumi stranaka
ovrni u jednoj dravi
lanici izjednaeni su sa
sudskim odlukama u
pogledu priznanja i ovrhe

Dvije faze postupka:

ex parte
kontradiktoran po albi
Automatska ovrnost
odluka o pravu na susrete
i druenja i odluka kojima
se trai pvratak djeteta

Uredba Vijea (EU) br. 1259/2010 od

20. prosinca 2010. kojom se
ostvaruje poboljana suradnja u
sferi mjerodavnog prava za rastavu
i razvod braka (Uredba Rim III)

Mjerodavno pravo za rastavu i

razvod braka
Primarno limitirani optio iuris (l. 5 Uredbe Rim III):
- pravo drave u kojoj brani drugovi imaju
uobiajeno boravite,
- pravo drave u kojoj su imali posljednje
uobiajeno boravite ako jedan od branih
drugova i dalje ivi tamo,
- pravo drave iji je jedan od branih drugova
dravljanin,
- ili, lex fori.
(u vrijeme zakljuenja sporazuma) !!

Iznimna primjena prava foruma (l.

10. Uredbe Rim III):

U sluaju da pravo o kojem su se stranke

sporazumjele, ili pravo odreeno temeljem skale
poveznica,
ne predvia mogunost razvoda braka ili
jednoj od stranaka zbog njezina spola ne daje
jednak pristup razvodu ili rastavi braka,
primjenit e se pravo foruma.

Konverzija rastave u razvod braka

(l. 9. Uredbe Rim III):
Za razvod je mjerodavno pravo koje je bilo
mjerodavno i za rastavu, osim ako su se stranke
sporazumjele drugaije.
Ako pravo mjerodavno za rastavu braka ne
predvia mogunost konverzije u razvod braka,
mjerodavno je pravo odreeno Uredbom za
sluaj ne-izbora prava (tj. l. 8.), osim ako su se
stranke sporazumjele drugaije.

Ostalo:
Uredba Rim III ima univerzalnu primjenu (l. 4.)
Od regulatornih mehanizama ukljuuje javni
poredak
(l. 12.)
Renvoi je iskljuen (l. 11.)

Uredba Vijea (EZ) br. 4/2009 od

18. prosinca 2008. o nadlenosti,
mjerodavnom pravu, priznanju i
ovrsi odluka te suradnji u
predmetima uzdravanja

UGOVORNI STATUT U PRAVU

EU I RH

Pravni izvori
Izbor prava
Mjerodavno pravo ako ne postoji
izbor prava
Pravna priroda autonomije stranaka
Prisilni propisi
Uinak mjerodavnog prava

Pravni izvori

EU
Konvencija o mjerodavnom pravu za
ugovorne obveze (Rimska konvencija) (OJ
C 27/1988, 26. sijenja 1988, str. 34-36) na
snazi od 1. travnja 1991.

Prvi protokol o tumaenju Konvencije o (OJ L

48/1989, 20. veljae 1981., str. 1-16) na snazi od
1. travnja 1991.
Drugi protokol o povjeravanju Europskom sudu
odreenih ovlasti da tumai Konvenciju o (OJ L
48/1989, 20. veljae 1981., str. 1-16) nije na snazi

Uredba (EZ) br. 593/2008 Europskog

parlamenta i Vijea od 17. lipnja 2008. o
pravu mjerodavnom za ugovorne obveze
(Uredba Rim I)

cilj

stvaranje zajednikih pravila kolizijskih pravila

za ug. obveze radi poveavanja predvidljivosti
me. trgovakih poslova i doprinos razvoju
zajednikog trita
lake odreivanje mjerodavnog prava,
poveana pravna sigurnosti, onemoguuje se
forum shopping

primjena

ratione materiae ug. situacije koje

imaju vezu s pravima razliitih drava
(l. 1. st. 1.)
ratione temporis na ug. sklopljene
nakon njenog stupanja na snagu (l.
28.)

RH

l. 19.-24. ZRSZ
l. 966.-988. PZ
l. 177.-184. ZOSOZP
l. 4. ZZP

l. 3. Rim I
1.

2.

Za ugovor je mjerodavno pravo je stranke

izaberu. Izbor mora biti izriit ili jasno proizlaziti iz
odredaba uogvora ili okolnosti sluaja. Stranke
mogu izabrati mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili
za neki njegov dio.
Stranke se u svako doba mogu sporazumjeti da
za ugovor bude mjerodavno pravo razliito od
onog koje je bilo ranije mjerodavno, bilo na
temelju ranijeg izbora prema ovom lanku ili na
temelju drugih odredaba ove Uredbe. Mjenom
jerodavnog prava nakon sklapanja ugovora ne
dira se u njegovu formalnu vajanost na temelju l.
11. niti u prava treih.

3. Ako se svi ostali elementi injeninog sadraja u vrijeme

izbora prava nalaze u nekoj drugoj dravi, a ne onoj ije je
pravo izabrano, izbor prava ne utjee na primjenu propisa te
druge drave ija se primjena ne moe iskljuiti ugovorom.
4. Ako se svi ostali elementi injeninog sadraja u vrijeme
izbora prava nalaze u jednoj ili vie drava lanica, izbor
mjerodavnog prava drave koja nije lanica na utjee na
primjenu propisa prava Zajednice ija se primjena ne moe
iskljuiti ugovorom, po potrebi u obliku kako su
implementirani u dravi lanici pred ijim se sudom vodi
postupak.
5. Postojanje i valjanost suglasnosti stranaka u pogledu izbora
mjerodavnog prava odreuje se u skladu s odredbama l.
10., 11. i 13.

l. 19. ZRSZ
Za ugovor mjerodavno je pravo to su
ga izabrale ugovorne strane, ako ovim
zakonom ili meunarodnim ugovorom
nije drugaije odreeno.

l. 973. PZ
Na ugovore o pomorskim plovidbenim
odnosima primjenjuje se pravo koje su
stranke izabrale.

l. 177. st. 1. ZOSOZP

Odredbe ovoga Zakona o ugovorima iz
lanka 176. ovoga Zakona (o prijevozu
putnika, prtljage, stvari, potanskih
poiljaka te obavljanju komercijalnih
djelatnosti koje nisu prijevoz osoba ili
stvari) ne primjenjuju se ako su stranke
ugovorile primjenu odreenoga drugog
prava.

l. 4. ZZP
Izborom mjerodavnog prava potroa koji
ima boravite u Republici Hrvatskoj ne
moe biti lien zatite na koju ima pravo
po ovom Zakonu.

sloboda izbora prava

ne mora postojati veza izmeu
izabranog prava i ugovora
izbor prava sud mora prihvatiti, ak i
kad ga smatra arbitrarnim

Izbor prava

izriit i preutan izbor

izbor legis mercatoriae
izbor vie prava
trenutak / vrijeme izbora
promjena izbora

Izriit i preutan izbor prava

izriit izbor prava

izriite rijei u ugovoru

preutan izbor prava

stvaran izbor, premda nije izraen izriitim

rijeima
slijedi s razumnom sigurnou iz odredbi
ugovora ili iz okolnosti sluaja (Rim I)

preutan izbor prava iz odredbi

ugovora

moe se zakljuiti o postojanju

sporazuma o izboru suda

sporazum o izboru arbitrae (arbitrana klauzula)
odredba o zajednikom mjestu izvrenja
ugovor u standardnom obliku
pozivanje na pojedine odredbe ili pojedini zakon
odreene drave

ne moe se zakljuiti o postojanju

izbor valute ugovora

izbor jezika ugovora

preutan izbor iz okolnosti sluaja

izriit izbor u pomonom ugovoru

odnosi se i na glavni ugovor
ranija praksa na temelju ugovora koji
sadre odredbu o izriitom izboru prava

ako se izbor ne moe utvrditi s

razumnom sigurnou primjena
podredno mjerodavnog prava

Izbor legis mercatoriae

nacionalni zakonodavac, nacionalni sudovi

izbor prava odreene drave

arbitrani sudovi prihvaa se izbor legis

mercatoriae
Konvencija UN o meunarodnoj prodaji robe
(1980.),
UNIDROIT naela u meunarodnim trgovakim
ugovorima (1994.;2004.),
Naela europskog ugovornog prava (dio I i II
1999.; dio III 2002.)

Izbor vie mjerodavnih prava

izbor razliitih prava za razliite dijelove

ugovora - depeage
dio ugovora

posebna odredba u ugovoru (indeksna

klauzula; kamate)
posebno pitanje u vezi s ugovorom
(tumaenje; prestanak)

logiki skladan izbor

ako nije skladan, oba izbora propadaju,
primjenjuje se podredno mjerodavno
pravo

EU

l. 3. st. 1. re. 2. Rim I doputen

RH

l. 19. ZRSZ praznina

l. 975. st. PZ usko tumaenje nije
doputen; proireno tumaenje - doputen
l. 178. st. 1. ZOSOZP usko tumaenje
nije doputen; proireno tumaenje doputen
l. 4. ZZP praznina

Trenutak / Vrijeme izbora

EU

l. 3. st. 2. Rim I
prije sklapanja ugovora
u trenutku sklapanja ugovora
nakon sklapanja ugovora
ako strane ne odrede drugaije, retroaktivna
primjena (ex tunc)

RH nema odredbi
prihvatljivo rjeenje Rim I

Ugovorne strane se mogu o primjeni mjerodavnog

materijalnog prava sporazumjeti nakon sklapanja
ugovora kao i nakon to je pokrenut sudski postupak
(VTSRH, P 6133/01 od 22. srpnja 2003.)

Promjena izbora

EU

l. 3. st. 2. Rim I

ug. strane su slobodne izmijeniti izbor

ogranienja u pogledu formalne valjanosti
ugovora i steenih prava treih osoba

ako ug. strane ne odrede drugaije,

retroaktivna primjena (ex tunc)

RH nema odredbi
prihvatljivo rjeenje Rim I

Mjerodavno pravo ako ne postoji

izbor prava

EU

l. 4, l. 5. st. 2. i 3., l. 6. st. 3., l. 7. st. 2.,

l. 8. st. 2. i 3. Rim I

RH

l. 20. ZRSZ
l. 975. PZ
l. 178. ZOSOZP

l. 4. RK
(1) Ako mjerodavno pravo za ugovor nije sporazumno odreeno
po lanku 3., ugovor je podvrgnut pod pravo drave s kojom
je najue povezan. Ako se dio ugovora moe odvojiti od
ostatka ugovora i ako taj dio ugovora ima bliu vezu s
nekom drugom dravom, tada se na taj dio ugovora iznimno
moe primijeniti pravo te druge drave.
(2) Uz rezervu stavka 5., smatra se da ugovor ima najbliu vezu
s dravom u kojoj u vrijeme zakljuenja ugovora stranka koja
obavlja karakteristinu radnju ima redovno boravite ili, ako
se radi o trgovakim drutvu, udruenju ili pravnoj osobi,
glavnu upravu. Ako je pak ugovor zakljuen u obavljanju
profesionalne djelatnosti takve stranke, smatra se da ugovor
ima najbliu vezu s dravom u kojoj se nalazi glavno
poslovno mjesto ili u kojoj se nalazi drugo poslovno mjesto,
ako prema ugovoru navedenu radnju treba izvriti putem tog
poslovnog mjesta a ne glavnog poslovnog mjesta.

Bez obzira na stavak 2., ako je predmet ugovora stvarno

pravo na nekretnini ili pravo koritenja nekretnine, smatra
se da je ugovor u najblioj vezi s dravom u kojoj
nekretnina lei.
(4) Pretpostavka iz stavka 2. ne vrijedi za ugovore o prijevozu
robe. Za te ugovore se pretpostavlja da imaju najbliu vezu
s dravom u kojoj prijevoznik u vrijeme zakljuenja ugovora
ima glavno poslovno mjesto ako se u toj dravi nalazi
mjesto ukrcaja, isrkcaja ili glavno poslovno mjesto
naruitelja. Ugovorima o prijevozu robe smatraju se za
primjenu ovog stavka, i charter parties za jedno putovanje
kao i drugi ugovori iji je glavni predmet prijevoz robe.
(5) Ne primjenjuje se stavak .2, ako se karakteristina radnja
ne moe odrediti. Pretpostavke iz stavaka .2, 3. i 4. ne
vrijede, ako iz svih okolnosti izlazi da ugovor ima bliu vezu
s nekom drugom dravom

l. 4. RK
st. 1. osnovno pravilo pravo s kojim je ugovor u
najuoj vezi; mogunost primjene vie prava
st. 2. opa pretpostavka

naelo karakt. sadraja karakt. inidba

mjesto red. boravita, glavne uprave ili glavnog

poslovnog mjesta ug. strane koja izvrava karakt.
inidbu u vrijeme sklapanja ugovora
st. 3. posebna pretpostavka ug. iji je predmet
stvarno pravo na nekretnini ili pravo koritenja
nekretnine
st. 4. posebna pretpostavka ug. o prijevozu robe
st. 5. nemogunost primjene ope pretpostavke;
izbjegavajua klauzula

l. 4. Rim I mjerodavno pravo kada ga

stranke nisu izabrale
1.

Ako pravo mjerodavno za ugovor nije izabrano prema l. 3.,

mjerodavno pravo odreuje se, ne dovodei u pitanje
odredbe l. 5.-8., na sljedei nain:
(a) za ugovor o kupoprodaju robe mjerodavno je pravo
drave u kojoj prodavatelj ima uobiajeno boravite,
(b) za ugovor o pruanju usluga mjerodavno je pravo
drave u kojoj pruatelj usluga ima uobiajeno boravite,
(c) ua ugovor iji je predmet stvarno pravo na nekretnini
odnosno pravo najma ili zakupa nekretnine mjerodavno je
pravo drave u kojoj se nekretnina nalazi;

(d) bez obzira na toku (c), za najam ili zakup nekretnine

sklopljen za privremeno privatno koritenje za razdoblje koje
nije dulje od 6 uzastopnih mjeseci, mjerodavno je pravo
drave u kojoj najmodavac ili zakupodavac ima uobiajeno
boravite, pod uvjetom da je najmoprimac ili zakupoprimac
fizika osoba te da ima ubiajeno boravite u istoj dravi;
(e) za ugovor o franizi mjerodavno je pravo drave u kojoj
orisnik franize ima uobiajeno boravite;
(f) za ugovor o distribuciji mjerodavno je pravo drave u kojoj
distributer ima uobiajeno boravite;
(g) za ugovor o kupoprodaji robe putem drabe mjerodavno
je pravo drave u kojoj se odvija draba, ako je to mjesto
mogue utvrditi;

(h) za ugovor sklopljen unutar viestranog sustava, koji

udruuje ili olakava udruivanje veeg broja interesa treih
osoba za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata u
smislu l. 4. st. 1. to 17. Smjernice 2004/39/EZ, po
pravilima koja nisu diskrecijska i koji ureuje samo jedno
pravo, mjerodavno je to pravo.
2. Ako ugovor ne spada u st. 1. ovoga lanka ili ako sastojci
ugovora spadaju u vie toaka od (a) do (h) toga stavka, za
ugovor je mjerodavno pravo drave uobiajenog boravita
stranke koja je duna ispuniti inidbu koja je karakteristina
za taj ugovor.
3. Ako je iz svih okolnosti sluaja jasno da je govor oito ue
povezan s nekom drugom dravom od one navedene u st. 1.
ili 2., mjerodavno je pravo te druge drave.
4. Ako se mjerodavno pravo ne me utvrditi primjenom st. 1. ili
2., za ugovor je mjerodavno pravo drave s kojom je on
najue povezan.

l. 4. RK / Rim I
l. 4 RK
(1) osnovno pravilo pravo
nablie veze - lex
connexitatis

(2) opa pretp. karakt. in.

(3) posebna pretp. ug. o
stvarnim pravima na nekr.
(4) poseb. pretp. ug o prijev.
(5) nemogue odrediti k..;
izbjegavajua klauzula

l. 4 Rim I
(1) vrsta pravila za 8 vrsta
ugovora naelo karakt.
inidbe nema pretpostavki

(2) 1. re.
sve ostale vrste ug. o
pruanju usluga
pretpostavka naelo
karakteristine inidbe
2. re.
ako se usluga ne moe
utvrditi pravo najblie veze
lex connexitatis

l. 20. ZRSZ

Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja

ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se:
1) za ugovor o prodaji pokretnih stvari pravo mjesta gdje se u
vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite
prodavaoca;
2) za ugovor o djelu odnosno ugovor o gradnji pravo mjesta gdje se
u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite
poslenika (poduzimaa);
3) za ugovor o punomoi pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
nalazilo prebivalite odnosno sjedite opunomoenika;
4) za ugovor o posredovanju pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite posrednika;
5) za ugovor o komisionu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite komisionara;
6) za ugovor o otpremanju (pediciji) - pravo mjesta gdje se u vrijeme
primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite otpremnika;
7) za ugovor o zakupu pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme
primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite
zakupodavca;
8) za ugovor o zajmu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude
nalazilo prebivalite odnosno sjedite zajmodavca;
9) za ugovor o posluzi - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite poslugodavca;
10) za ugovor o ostavi - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite ostavoprimca
(depozitara);

10) za ugovor o ostavi - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka

ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite ostavoprimca
(depozitara);
11) za ugovor o uskladitenju - pravo mjesta gdje se u vrijeme
primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite
skladitara;
12) za ugovor o prijevozu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prevozioca
(vozara);
13) za ugovor o osiguranju - pravo mjesta gdje se u vrijeme
primitka nalazilo prebivalite odnosno sjedite osiguratelja;
14) za ugovor o autorskom pravu - pravo mjesta gdje se u vrijeme
primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite autora;
15) za ugovor o poklonu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite poklonodavca;
16) za burzovne poslove pravo sjedita burze;
17) za ugovor o samostalnim bankarskim garancijama - pravo
mjesta gdje se u vrijeme sklapanja ugovora nalazilo sjedite
davaoca garancija;
18) za ugovor o prijenosu tehnologije (licencije i dr.)- pravo mjesta
gdje se u vrijeme sklapanja ugovora nalazilo sjedite primaoca
tehnologije;
19) za imovinska potraivanja iz ugovora o radu pravo drave u
kojoj se rad obavlja ili se obavljao;
20) za ostale ugovore pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite ponudioca.

l. 20. ZRSZ
t. 1-17. oborive pretpostavke da je pravo
preb. ili sjedita ug. strane koja izvrava karakt.
inidbu je pravo s kojim je ug. u najblioj vezi; ne
koristi se poveznica najblia veza
izuzeci:
t. 18. ug. o prijenosu tehnologije pravo
primatelja tehnologije
t. 19. imovinska potraivanja iz ug. o radu
lex solutionis

l. 975. PZ
(1) Ako se pravo iju su primjenu stranke izabrale za ugovor
o iskoritavanju brodova ne moe primijeniti na cijeli ugovor
ili na koji od odnosa koji proistjeu iz ugovora ili ako
stranke nisu izriito odredile pravo koje se mora primijeniti,
a njihova se namjera o primjeni odreenog prava ne moe
utvrditi ni iz okolnosti sluaja, na ugovor ili na ugovorni
odnos primjenjuje se pravo koje je s njim u najblioj vezi.
(2) Ako se ne moe utvrditi koje je pravo u najblioj vezi s
ugovorima o iskoritavanju brodova, primjenjuju se:
(1) pravo mjesta gdje je ugovor sklopljen za ocjenu glavnih
prava i obveza ugovornih strana,
(2) pravo drave iji je dravljanin ili iju dravnu pripadnost
ima prijevoznik ako je ugovor o prijevozu putnika ili stvari
sklopljen na temelju unaprijed utvrenih opih uvjeta
prijevoznika,
(3) odredbe ovoga Zakonika na ugovor o tegljenju.
(3) Na nain izvrenja sporednih prava i obveza ugovornih
strana (nain krcanja i predaje tereta, raunanje vremena za
stojnice i prekostojnice, nain plaanja vozarine i sl.)
primjenjuje se, u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, pravo
mjesta gdje su pojedine radnje obavljene, odnosno gdje su
morale biti obavljene.

l. 975. PZ
st. 1. pravo s kojim je ug. u najuoj
vezi
st. 2. ako se ne moe utvrditi
(1) lex loci contractus za glavna
prava i obveze
(2) pravo prijevoznika ug.
sklopljen temeljem OUP
prijevoznika
(3) lex fori PZ ug. o tegljenju
st. 3. lex solutionis nain izvrenja

l. 178. ZOSOZP

(1) Ako se pravo iju su primjenu ugovorne strane

ugovorile ne moe primijeniti na cijeli ugovor ili na neki
od odnosa koji proistjeu iz ugovora, ili ako strane nisu
izriito odredile pravo koje e se primjenjivati, a njihova
se namjera o primjeni odreenog prava ne moe
nedvojbeno utvrditi niti iz okolnosti sluaja, na ugovor
se ili na ugovorni odnos primjenjuje pravo koje je s njim
u najblioj vezi.
(2) Ako iz bitnih okolnosti ne proizlazi nita drugo, na
glavna prava i glavne obveze primjenjuje se, kao
najblie, pravo drave u kojoj je u vrijeme sklapanja
ugovora prijevoznik imao prebivalite, odnosno
sjedite.
(3) Na sporedna prava i sporedne obveze, kao to su nain
primanja i predaja stvari ili nain plaanja prevoznine i
slino, primjenjuje se pravo mjesta gdje su te radnje
izvrene, odnosno gdje su trebale biti izvrene.

l. 178. ZOSOZP
st. 1. pravo s kojim je ug. u najuoj
vezi
st. 2. oboriva pretpostavka da je
to pravo preb. ili sjed. prijevoznika
ug. strana koja izvrava karakt.
inidbu pravo s kojim je ugovor
u najblioj vezi koristi se
poveznica najblia veza
st. 3. lex solutionis nain izvrenja
sporednih prava i obveza

Cilj EU i RH rjeenja kombinacija

sigurnosti upotreba
pretpostavki
prilagodljivosti test najblie
veze

test najblie veze

objektivni test

moe dovesti do podjele ug. statuta

veza izmeu ugovora i drave ije se

pravo primjenjuje, a ne izmeu spora ili
posla i te drave

1)
2)

naelo karakt. sadraja odreivanje prava s

kojim postoji najblia veza - podredni ug.
statut
odreivanje karakt. inidbe bitan sadraj
ugovora, a ne vanjske okolnosti
sadraj ugovora ine inidbe ug. strana
odrediti karakteristinu inidbu
- kod jednostranih ugovora ta inidba
- kod dvostranih ugovora nenovana inidba - predaja
stvari; izvrenje usluge
- novana inidba ne omoguuje razlikovanje jedne vrste
ugovora od druge vrste ugovora

1)
2)
3)

odrediti ug. stranu koja izvrava karakt.

inidbu
odrediti pravo s kojim je dunik k. . u
teritorijalnoj vezi
odrediti trenutak vezivanja

ne primjenjuje se:

karakteristina inidba se ne moe odrediti

obadvije inidbe novane inidbe

sloeni ugovori

oboriva pretpostavka izbjegavajua

klauzula (escape clause; Ausweichklausel)
iz okolnosti sluaja slijedi da je ugovor u
blioj vezi s nekom drugom dravom

koliko je vrsta pretpostavka?

Pravna priroda autonomije stranaka

Materijalnopravna autonomija

Kolizijskopravna autonomija

Materijalnopravna (privatna)
autonomija

ug. s unutarnjim obiljejem (ug. bez

me.obiljeja) vezan samo uz jedan pravni
poredak (domai ug.)
sadri odredbu (sporazum) o primjeni dijela
(npr. odreenog lanka) ili cijelog stranog
prava
ta odredba (sporazum) je jedino me. obiljeje
ta odredba je materijalnopravna dispozicija
stranaka dispozicija kojom ug. strane ureuju
sadraj ugovora
sadraj ugovora ne smije biti u suprotnosti s
prisilnim propisima

sadraj matpr. dispozicije o primjeni dijela

stranog prava ili cijelog stranog prava su
odredbe tog stranog prava
uinak te matpr. dispozicije je da je dio stranog
prava ili cijelo strano prava uneseno u sadraj
(materiju) ugovora
unoenje ili inkoporacija stranog prava u ug.
strano pravo postalo dio sadraja ugovora
primjenjuju se samo one odredbe stranog
prava koje nisu suprotne prisilnim propisima
prava s kojim je ug. jedino u vezi, kojem taj ug.
pripada

kolizijskopravna autonomija

ugovor s meunarodnim obiljejem

izbor prava nije jedino meunarodno obiljeje
izbor prava smatra se poveznicom
element kolizijskog pravila prava suda
kolizijskopravno shvaanje
uinak upuivanje na izabrano pravo i
podvrgavanje ugovor pod to izabrano pravo
primjena prisilnih propisa izabranog prava
ne primjenjuju se prisilni propisi prava koje bi
bilo mjerodavno da nema izbora prava

vanost razlikovanja

kad je potrebno odrediti treba li ne primijeniti

prisilne propise prava koje bi se po kolizijskim
pravilima prava suda primijenilo da se ugovorne
strane nisu sporazumjele o primjeni nekog drugog
prava
kod izbora prava (kolizijskopravna autonomija) ne
primjenjuju se prisilni propisi prava koje bi bilo
mjerodavno da nema izbora prava primjenjuju se
prisilni propisi izabranog prava
kod unoenja prava (materijalnopravna
autonomija) primjenjuju se prisilni propisi prava
odreenog kolizijskim pravilima prava suda, a
pravila prava koje su ugovorne strane izabrale
primjenjuju se samo na pitanja koja su ureena
dispozitivnim propisima mjerodavnog prava

Prisilni propisi

pojam
svi propisi koje je pravni sustav proglasio
obveznima i koje ugovorne strane svojim
sporazumom ne mogu derogirati
odreuje ih pravo svake drave
razlozi donoenja cilj koji se eli ostvariti
zatita (esto slabije) strane od nepravde
zatita opih politikih, ekonomskih,
kulturnih (javnih) interesa drutva

Vrste prisilnih propisa prema RK i

Rim I

opi ili unutarnji prisilni propisi l. 3.

(3) RK i l. 3. (3) Rim I
zatitni prisilni propisi l. 5. (2) i l. 6.
(1) RK, l. 6. (3) i l. 8. (1) Rim I
meunarodni prisilni propisi (pravila
neposredne primjene) l. 7. RK i l. 9.
Rim I
prisilni propisi u pogledu oblika l. 9.
(6) RK i l. 11. (5) Rim I

Unutarnji prisilni propisi

Unutarnji prisilni propisi

zatiuju odreene interese ugovornih
strana i zbog toga ih one ne mogu svojim
sporazumom iskljuiti

neke odredbe o obliku ugovora koji ima za predmet

nekretninu
neke odredbe o zastari
neke odredbe o povredi ugovora
pravila o industrijskoj zatiti i higijeni
odredbe o trajanju otkaznog roka kod ugovora o
radu
pravila o nadzoru nad odredbama koje daju
odreene povlastice
pravila koja sadre uvjete za ugovor o zajmu i
potroake kredite

prisilni propisi odreene drave

kod ugovora s meunarodnim obiljejem

mjerodavno pravo ukljuuje prisilne propise
koji su dio prava koje je mjerodavno za
ugovor, neovisno o njihovoj vrsti

ako kod ugovora s meunarodnim obiljejem

ugovorne strane izaberu strano pravo, ne
primjenjuju se unutarnji prisilni propisi prava
koje bi bilo mjerodavno za ugovor da nema
izbora prava

ugovor s meunarodnim obiljejem podvrgnut

je unutarnjim prisilnim pravilima prava koje su
ugovorne strane izabrale

ugovorne strane izborom prava mogu odrediti

neko pravo koje ima malo ili uope nema
prisilnih propisa

l. 3. (3) RK i l. 3. (3) Rim I ograniava uinak

stranakog izbora kod domaeg ugovora (ug.
s domaim obiljejem) koji se pretvara u
meunarodni ugovor (ug. s meunarodnim
obiljejem) samo zbog toga to su ugovorne
strane izabrale strano pravo

izbor mjerodavnog prava ne moe iskljuiti

primjenu bilo koje vrste prisilnih propisa prava
s kojim su svi elementi ugovora (osim
stranakog izbora) u vezi

kod domaih ugovora unutarnji prisilni propisi

nadilaze stranaki izbor prava, ali ga ne
unitavaju
propisi prava koje su ugovorne strane izabrale
primjenjuju se u podruju u kojem pravo s
kojim je ugovor jedino u vezi nema prisilnih
propisa propisi prava koje su ugovorne
strane izabrale zamjenjuju dispozitivne
propisa prava s kojim je ugovor jedino u vezi
ako je jedino meunarodno obiljeje
stranaki izbor prava, propisi izabranog prava
ne mogu nadvladati prisilne propise prava s
kojim je ugovor jedino u vezi
ako osim izbora stranog prava postoji jo koje
meunarodno obiljeje, radi se o ug. s me.
obiljejem, pa se primjenjuju prisilni propisi
izabranog prava

Zatitni prisilni propisi

Prisilni propisi koji su, kad se izabrano pravo usporedi s

pravom koje bi bilo mjerodavno da nema izbora,
povoljniji za potroaa ili posloprimca

primjenjuju se povoljniji propisi

potroaki ugovori l. 5. (2) RK i l. 6. (2) Rim I

ugovori o pojedinanom radu l. 6. (1) RK i l. 8. (1) Rim I

prisilni propisi prava koje je uistinu mjerodavno

(pravo koje bi se primijenilo da nema izbora prava) i koji
zatiuju potroae ili posloprimce
prisilni propisi na razini unutarnjeg prava, ali djelomino
i na razini meunarodnog privatnog prava (ne toliko kao
meunarodno prisilni propisi) jer oni samo ograniuju
sposobnost ug. strana da ogranie stupanj zatite koji
uiva slabija strana po odreenom pravu
nije nuno da se primjenjuju neovisno o mjerodavnom
pravu

Meunarodno prisilni propisi

pravila neposredne primjene

Prisilni propisi koji zatiuju najvanije

politike i/ili ekonomske i/ili drutvene
interese drave koja ih donosi
slue ponajvie zatiti vanih javnih
interesa, umjesto privatnih interesa,
koje drava eli ostvariti u odnosu na
sve osobe koje se nalaze na njezinom
podruju, neovisno o meunarodnom
obiljeju predmeta

pravila kaznenog prava, radnog prava, pravila

o porezima, pravila o konfiskaciji i
eksproprijaciji, pravila o socijalnoj sigurnosti,
teajno zakonodavstvo, pravila o ureivanju
izvoza i uvoza, pravila o zatiti trinog
natjecanja, pravila o trgovini openito, i sva
upravni ili financijski propisi koji utjeu na
graansko, obiteljsko i radno pravo

pravila o monopolima, zatiti trinog

natjecanja, uvozne i izvozne zabrane, nadzor
cijena, teajno zakonodavstvo, pravila koja se
odnose na agente koji posluju s nekretninama

drave ne doputaju privatnim osobama da izbjegnu

primjenu prisilnih ogranienja koja su drave usvojile
radi zatite njihovih vanih javnih interesa tako da kao
pravo mjerodavno za svoj ugovor izaberu strano pravo
koje ne sadri slina ogranienja
u podruju kolizijskih pravila za ugovor takva pravila
primjenjuju se neovisno o pravu koje je mjerodavno za
ugovor, neovisno o tome jesu li to pravo ugovorne strane
izabrale, ili je ono mjerodavno na temelju objektivnih
podrednih kolizijskih pravila
ograniavaju slobodu ugovornih strana da slobodno
izaberu mjerodavno pravo i ograniavaju polje primjene
mjerodavnog prava za ugovore s meunarodnim
obiljejem u cijelosti, neovisno o tome jesu li ga
ugovorne strane izabrale ili je ono odreeno na temelju
objektivnih kolizijskih pravila
nadilaze sva pravila o odreivanju mjerodavnog prava
pravila o izboru mjerodavnog prava i pravila o
mjerodavnom pravu ako izbor prava ne postoji

pravila neposredne primjene prava suda (lex

fori)
l. 7. st. 2. RK
Ovom se konvencijom ne ograniava primjena
pravila drave suda koja, bez obzira na pravo
koje je mjerodavno za ugovor, prinudno ureuju
injenino stanje.
l. 9. st. 1. Rim I
Ova Uredba ne dira u primjenu pravila
neposredne primjene prava drave suda.

primjena bez ogranienja

pravila neposredne primjene prava s kojim je situacija u

uskoj vezi (tzv. tree pravo)

l. 7. st. 1. RK
(1) Pri primjeni prava odreene drave na osnovi ove
konvencije, moe se dati uinak prinudnim propisima
druge drave s kojom injenino stanje ima usku vezu,
ako se odredbe te drave trebaju primijeniti bez obzira na
mjerodavno pravo za ugovor. Kod odluivanja o tome da
li dati uinak takvim prinudnim propisima, uzima se u
obzir njihova priroda i svrha te posljedice njihove
primjene ili neprimjene.

l. 9. st. 3. Rim I
3. Mogu se primjeniti i pravila neposredne primjene prava
drave u kojoj obveze koje proizlaze iz ugovora moraju
biti ispunjene, ako ta pravila ispunjenje ugovora ine
nezakonitim. Pri odluivanju trebaju li se ti propisi
primjeniti, uzima se u bzir njihova priroda i svrha te
posljedice njihove primjene, odnosno neprimjene.
moe se dati uinak ne postoji obvezna primjena
diskrecijska ocjena suda pravna nesigurnost l. 22.
st. 1. (a) RK rezerva

Prisilni propisi u pogledu oblika

Prisilni propisi koji su meunarodno

obvezni i koji se tiu zahtjeva u
pogledu oblika ugovora koji imaju za
predmet stvarno pravo na
nekretninama ili pravo koritenja
nekretnina

l. 9. st. 6. RK lex rei sitae

l. 11. st. 5. Rim I lex rei sitae

Vrste prisilnih propisa prema pravu

RH

RH

opi ili unutarnji prisilni propisi

zatitni prisilni propisi

l. 4. ZPP
l. 971. st. 3. PZ ug. o zapoljavanju lanova posade broda
l. 177. st. 2. t. 3. ZOSOZP ug. o prijevozu putnika zrakom

meunarodno prisilni propisi pravila neposredne

primjene

ne postoji odredba slina l. 3. st. 3. RK / l. 3 .st. 4. RU i

l. 177. st. 2. t. 2. ZOSOZP
shvaanje prihvaeno u doktrini

ne postoji odredba slina l. 7. RK / l. 8. RU I.

shvaanje prihvaeno u doktrini

prisilni propisi u pogledu oblika

pismeni oblik ugovora koji za predmet imaju stvarno pravo na

nekretnini

l. 4. ZZP
Izborom mjerodavnog prava potroa koji
ima boravite u RH ne moe biti lien zatite
na koju ima pravo po ovom Zakonu.

l. 971. st. 3. PZ
(3) Primjena prava iz stavaka 1. i 2. ovoga
lanka ne iskljuuje primjenu prisilnih
propisa prava najblie veze o odgovornosti
za smrt i tjelesne ozljede lana posade ako
su oni za lana posade povoljniji.

l. 177. st. 2. t. 3. ZOSOZP

2. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga
lanka odredbe ovoga Zakona o ugovorima
o iskoritavanju zrakoplova obvezno se
primjenjuju:
(3) kad bi putnik primjenom drugog prava
bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego
primjenom odredaba ovoga Zakona.

Polje primjene mjerodavnog prava

materijalna valjanost

formalna valjanost

polje primjene mjerodavnog prava

Materijalna valjanost

EU

l. 8. 1. RK pristanak i
materijalna valjanost ugovora
l. 10. Rim I

RH

nema odrede o pristanku i

materijalnoj valjanosti ugovora

l. 8. st. 1. RK; l. 10. st. 1. Rim I

pristanak i materijalna valjanost
(1) Postojanje i valjanost ugovora ili
neke njegove odredbe, prosuuje se po
pravu koje bi bilo mjerodavno prema
ovoj konvenciji, kad bi ugovor ili
odredba bili valjani.

putativno (zamiljeno) mjerodavno pravo

sve aspekte nastanka ugovora, osim ope
valjanosti
neka odredba ukljuuje i odredbu o izboru
prava

l. 8. st. 2. RK; l. 10. st. 2. Rim I postojanje sporazuma

(2) Meutim, stranka se moe pozvati
na pravo drave svog redovnog
boravita radi utvrenja injenice da
nije pristala na ugovor, ako iz okolnosti
sluaja izlazi da ne bi bilo razumno
odreivati uinak ponaanja te stranke
po pravu odreenom u prethodnom
stavku.

problem uinka utnje jedne od ugovornih

strana na nastanak ugovora

Formalna valjanost

EU

l. 9. RK
l. 11. Rim I

RH

l. 7. ZRSZ
l. 180. ZOSPZP

l. 9. RK; l. 11. Rim I

st. 1-3 naelo in favorem negotii

valjanost ugovora u pogledu oblika lex causae ili

lex loci contractus

st. 4. - jednostrani pravni in koji se odnosi na

ve zakljueni ugovor ili na onaj koji e se
zakljuiti lex causae, putativna lex causae,
lex loci contractus
st. 5. potroaki ugovori pravo
uobiajenog boravita potroaa
st. 6. ugovori koji imaju za predmet stvarno
pravo na nekretnini ili pravo koritenja
nekretnine lex rei sitae

l. 7. ZRSZ
Ako ovim ili drugim saveznim zakonom nije
drugaije odreeno, smatra se da su pravni
posao i pravna radnja u pogledu oblika
pravovaljani ako su pravovaljani bilo po pravu
mjesta gdje je pravni posao sklopljen odnosno
pravna radnja poduzeta, bilo po pravu koje je
mjerodavno za sadraj pravnog posla odnosno
pravne radnje.

l. 180. ZOSOZP
Ugovor i svaka druga pravna radnja izvrena u
ispunjenju ugovora valjani su u pogledu oblika
ako je sklopljen, odnosno ispunjen, u obliku koji
je propisan pravom mjesta drave u kojoj je
sklopljen ugovor, odnosno obavljena radnja ili
pravom prema kojemu se ocjenjuju glavna prava
i glavne obveze iz ugovora.

Polje primjene mjerodavnog prava

EU

l. 10. i 12. RK;

l. 12. i 14. Rim I.

RH

l. 8., 22., 24. i 25. ZRSZ

l. 10. RK
(1) Pravo koje se primjenjuje na ugovor po lancima 3.
do 6. i 12. ove konvencije, osobito je mjerodavno za:
a) tumaenje ugovora;
b) ispunjenje obveza koje nastaju iz tog ugovora;
c) u granicama koje sudu daje njegovo procesno pravo,
za posljedice potpunog ili djelominog neispunjenja,
ukljuujui i utvrenje naknade tete ako je to utvreno
propisima;
d) razliite naine prestanka obveza, kao i zastaru i
gubitak prava to nastaju protekom roka;
e) posljedice nitavosti ugovora.
(2) to se tie naina ispunjenja i mjera koje su trebali
poduzeti vjerovnici u sluaju nepotpunog izvrenja,
treba uzeti u obzir pravo drave izvrenja.

l. 12. RK; l. 14. Rim I

(1) Za obveze izmeu cedenta i cesionara
trabine mjerodavno je pravo koje se prema
ovoj konvenciji primjenjuje za njihov ugovor.
(2) Pravo koje je mjerodavno za prenesenu
trabinu, ureuje njenu prenosivost, odnos
izmeu cesionara i dunika, pretpostavke pod
kojima se na prijenos moe pozvati protiv
dunika te oslobaajui uinak dunikove
inidbe.

l. 8. ZRSZ
Za zastaru mjerodavno je pravo koje je
mjerodavno za sadraj pravnog posla odnosno
pravne radnje.

l. 22. ZRSZ
U odnosima izmeu ugovornih strana, ako
ugovorne strane nisu drugaije ugovorile, pravo iz
lanka 20. ovog zakona mjerodavno je i za:
1) odreivanje asa od kojeg stjecatelj odnosno
preuzimatelj pokretne stvari ima pravo na
proizvode i plodove stvari;
2) odreivanje asa od kojega stjecatelj odnosno
preuzimatelj snosi rizik u vezi sa stvarima.

l. 24. ZRSZ
Pravo mjesta gdje se stvar mora predati
mjerodavno je, ako ugovorne strane nisu drugaije
ugovorile, za nain predaje stvari i za mjere koje
treba poduzeti ako se odbije preuzimanje stvari.

l. 25. ZRSZ
Na uinak ustupanja potraivanja ili preuzimanja
duga prema duniku odnosno vjerovniku koji nisu
sudjelovali u ustupanju odnosno preuzimanju
primijenit e se pravo koje je mjerodavno za
potraivanje odnosno dug.

MEUNARODNO
GRAANSKO PROCESNO
PRAVO EU i RH

MGPP - pojam

Skup postupovnih i kolizijskih pravila koja

ureuju:
nadlenost i druge pretpostavke za voenje
sudskih i drugih postupaka u graanskim
predmetima s meunarodnim obiljejem,
institute i radnje u tim postupcima,
radnje koje se u vezi s tim postupcima
obavljaju u stranim dravama te
priznanje i ovrhu stranih odluka.

Pravna priroda MGPP:

grana GPP
samostalna pravna grana
grana MPP

Izvori

meunarodni ugovori (viestrani;

dvostrani)
unutarnje pravo

Pravni izvori - EU
Stvaranje Europskog pravosudnog prostora
1986. Jedinstveni Europski akt

stvara se koncept Europske zajednice bez granica

razvija se ideja o Europskom pravosudnom prostoru

1993. Ugovor o EU iz Maastrichta

temelj suradnje izmeu drava lanica EU u podruju

pravosua i unutarnjih poslova
dodan trei stup u strukturi Zajednice (naslov VI. Ug. o
EU Odredbe o policijskoj i pravosudnoj suradnji u
kaznenim predmetima l. 29.-42)
devet podruja suradnje, inter alia pravosudna
suradnja u graanskim predmetima
tri pravna instrumenta: zajednika stajalita, zajednike
akcije (nisu obvezujui) i konvencije

1997. Ugovor o EZ iz Amsterdama

bolje odreuje podruje slobode, sigurnosti i
pravosua
povezuje pravosudnu suradnju u graanskim
predmetima sa slobodom kretanja osoba iz UEZ
(Ugovoru EZ iz Nice dodan novi lanak 65.)
iz treeg stupa u prvi stup (politike Zajednice)
novi naslov IV. Vize, azil, imigracija i druge
politike koje se tiu slobode kretanja osoba (l.
61.-69.)
2007. Ugovor iz Lisabona

pravni instrumenti:
uredbe, direktive, smjernice i miljenja; umjesto
zajednikih akcija okvirne odluke i odluke
glavni cilj:
pojednostaviti pravni okvir koji postoji u EU
omoguiti pojedincima i pravnim osobama pristup
sudovima i tijelima u svakoj dravi lanici jednako
lako kao i u svojoj dravi

lanak 61. UEZ

Radi postupnog uspostavljanja

jedinstvenog prostora slobode,
sigurnosti i pravde Vijee donosi:
c) mjere u podruju pravosudne
suradnje prema lanku 65.;

lanak 65. UEZ

Mjere u podruju pravosudne suradnje u graanskim
predmetima koje imaju prekogranini utjecaj a koje se
trebaju donijeti prema lanku 6.7, i koje su potrebne radi
djelovanja unutarnjeg trita, ukljuuju:
a) poboljanje i pojednostavljenje:
- sustava prekogranine dostave sudskih i izvansudskih
isprava;
- suradnje u izvoenju dokaza;
- priznanja i ovrhe odluka u graanskim i trgovakim
predmetima, ukljuujui i odluke u izvansudkim predmetima;
b) poticanje usklaenosti pravila koji se u dravama
lanicama primjenjuju kod sukoba prava i nadlenosti;
c) izbjegavanje prepreka za nesmetano odvijanje
graanskih postupaka, ako je potrebno poticanjem
usklaenosti pravila postupka koja se primjenjuju u
dravama lanicama.

Akti EU doneseni temeljm l. 65. UEZ

Uredba Vijea (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o

nadlenosti i priznanju i ovrsi odluka u graanskim i
trgovakim predmetima (Sl. l. L 12 od 16. 1. 2001., s. 1.)

Uredba Vijea (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenog 2003. o

nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u branim predmetima i
predmetima roditeljske odgovornosti, kojom se ukida Uredba
(EZ) br. 1347/2000 (Sl. l. L 38 od 23. 12. 2003., s. 1.)

Uredba Vijea (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o

steajnom postupku (Sl. l. L 160 od 30. 6. 2000., s. 1.)

Uredba Vijea (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o

suradnji izmeu sudova drava lanica u izvoenju dokaza u
graanskim i trgovakim predmetima (Sl. l. L 174 od 27. 6.
2001., s. 1.)

Uredba (EZ) br. 805/2004 Europskog parlamenta i Vijea

od 21. travnja 2004. o stvaranju europskog ovrnog
naslova za nesporne trabine (Sl. l. L 145 od 30. 4. 2004., s.
15.)

Uredba (EZ) br. 1896/2006 Europskog parlamenta i Vijea

od 12. prosinca 2006. o stvaranju europskog platnog
naloga (Sl. l. L 399 od 30. 12. 2006, s. 1.)

Uredba (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijea

od 11. srpnja 2007. o stvaranju europskog postupka za
zahtjeve male vrijednosti (Sl. l. L 199 od 31. 7. 2007. , s. 1.)

Uredba (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijea

od 13. studenoga 2007. o dostavi sudskih i izvansudskih
isprava u graanskim i trgovakim predmetima u
dravama lanicama (dostava isprava) i o ukidanju
Uredbe Vijea (EZ) br. 1348/2000 (Sl. l. L 324, 10. 12. 2007.,
s. 79.)

Direktiva Vijea 2003/08/EZ od 27. sijenja 2003.

o poboljanju pristupa pravosuu u
prekograninim sporovima stvaranjem
minimalnih zajednikih pravila o pravnoj
pomoi u tim sporovima (Sl. l. L 26 od 31. 3.
2003., s. 41.)

Odluka Vijea 2001/470/EZ od 28. svibnja 2001.

o stvaranju Europske pravosudne mree u
graanskim i trgovakim predmetima (Sl. l. L.
174 od 27. 6. 2001., s. 25.)

VANO - Prema dravama izvan EU vrijedi

unutarnje pravo drava lanica

Uredba Vijea (EZ) br. 44/2001 od 22.

prosinca 2000. o nadlenosti i
priznanju i ovrsi odluka u
graanskim i trgovakim predmetima

nadopunjuje i zamjenjuje Brisselsku konvenciju iz

1968. o nadlenosti i ovrsi odluka u graanskim i
trgovakim predmetima
l. 61. i 65. UEZ
dvostruka uredba
pravila o nadlenosti
pravila o izravnoj, direktnoj ili primarnoj
nadlenosti
pravila o posrednoj, prenesenoj ili
delegiranoj nadlenosti
pravila o priznanju i ovrsi

Polje primjene
ratione materiae, l. 1. st. 1. i 2.
1. Ova se Uredba primjenjuje u graanskim i
trgovakim predmetima, bez obzira na prirodu i
vrstu suda. Ta se ne odnosi posebno na
porezne, carinske i upravne predmete.
2. Uredba se ne primjenjuje na:
a) osobna stanja i pravnu sposobnost fizikih
osoba, vlasnika prava iz branih odnosa,
oporuke i nasljeivanje;
b) steajeve, prinudne nagodbe i sline postupke;
c) socijalno osiguranje;
d) arbitrau.
3. U ovoj Uredbi izraz drava lanica znai drava
lanica, osim to se tie Danske.

ratione temporis, l. 66.

1. Ova Uredba se primjenjuje samo na pokrenute pravne
postupke i na isprave koje su formalno sastavljene ili
registrirane kao javne isprave nakon njezinog stupanja na
snagu.
2. Meutim ako je u dravi lanici porijekla pokrenut postupak
prije stupanja na snagu ove Uredbe, odluka donesena poslije
tog dana priznaje se i ovruje u skladu s III. Poglavljem,
a) ako je postupak u dravi lanici porijekla pokrenut nakon
stupanja na snagu Bruxelleske ili Luganske konvencije kako u
dravi lanici porijekla tako i u dravi lanici gdje je podnesen
zahtjev;
b) u svim drugim sluajevima, ako se nadlenost zasniva na
pravilima koja odgovaraju onima bilo iz II. Poglavlja ili
konvencija zakljuenih izmeu drave lanice porijekla i
drave lanice gdje je zahtjev podnesen, a ta su pravila bila
na snazi kad je postupak pokrenut.

Postupak prethodnog odluivanja kod

Europskog suda

l. 68. st. 1. i l. 234. st. 3. UEZ

danas l. 267. LU

Europski sud
opa naela tumaenja
-

naelo jednakog i jedinstvenog tumaenja (autonomno

tumaenje)

naelo uskog tumaenja izuzetaka od pravila prebivalita

umanjivanje rizika postojanja proturjenih odluka

l. 267 LU
Sud pravde EU je nadlean za donoenje prethodne
odluke koja se odnosi na:
a) tumaenje Osnivakih ugovora;
b) valjanost i tumaenje akata, ustanova ili agencija Unije;
Ako se takvo pitanje pojavi pred bilo kojim sudom ili
tribunalom drave lanice, taj sud ili tribunal moe, ako
smatra da mu je odluka o tom pitanju potrebna radi
donoenja odluka, zahtijevati od Suda da odlui o tom
pitanju.
Ako se bilo koje takvo pitanje pojavi u postupku koji se
vodi pred sudom ili tribunalom drave lanice protiv ije
odluke nema pravnog lijeka po nacionalnom pravu, taj sud
ili tribunal mora iznijeti taj predmet pred Sud.
Ako se bilo koje takvo pitanje pojavi u postupku koji se
vodi pred sudom ili tribunalom drave lanice u odnosu
na osobu pod skrbnitvom, Europski sud pravde e
odluiti u najkraem moguem roku.

Izvori RH unutarnji

ZRSZ

gl. III. Nadlenost i postupak

1.
Nadlenost suda i drugih tijela RH u
predmetima s meunarodnim elementom
l. 46.-78.
2.
Ostale odredbe l. 79.-85.

gl. IV. Priznanje i ovrha stranih odluka

1.

2. -

3. -

Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka

l. 86.-96.
Priznanje i ovrha stranih arbitranih odluka
l. 97.-100. (l. 50. Zakona o arbitrai NN
88/01)
Postupak priznanja i ovrhe stranih sudskih
odluka l. 101.

PZ l. 988.

Izvori RH meunarodni
Viestrane konvencije
Haaka konvencija o graanskom postupku iz 1954. (Sl.
l. FNRJ MU i DS 6/62; NN MU 4(94)
Haaka konvencija o ukidanju potrebe legalizacije
stranih isprava (Sl. l. FNRJ MU i DS 10/62; NN MU 4/94)
Haaka konvencija o olakanju pristupa sudovima iz
1980. (Sl. l. SFRJ MU 4/88; NN MU 4/94)
Varavska konvencija o izjednaavanju nekihz pravila o
meunarodnom prijevozu zrakom iz 1929. (Sl. n. KJ
1931; NN MU 3/95)
Konvencija o ugovoru o meunarodnom prijevozu robe
cestom (CMR) iz 1956. (Sl. l. FNRJ, MU 11/58; NN MU
1/92)
Konvencija o prijevozu putnika i prtljage morem iz 1974.
(NN MU 2/97)
Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu
(COTIF) iz 1980. (Sl. l. SFRJ MU, 8/84; NN MU 6/94)
Dvostrane konvencije

Meunarodna nadlenost - pojam

Nadlenost tijela neke drave za
odluivanje u pravnim predmetima s
meunarodnim obiljejem.
- nadlenost sudova (pravosua)
- nadlenost odreenog tijela
(suda, drugog tijela)

Kriteriji za odreivanje meunarodne

nadlenosti
1.
2.
3.
4.
5.
6.

7.
8.
9.

prebivalite tuenika forum rei

redovno boravite tuenika
boravite tuenika
mjesto ina - locus actus forum actus
mjesto tete forum damni; forum loci delicti
commissi
sporazum o nadlenosti forum selectionis
forum prorogationis
mjesto izvrenja forum solutionis
mjesto suparniara
protutuba

10. sjedite pravne osobe forum exclusivum

11. glavna uprava; glavno poslovno mjesto
pravne osobe
12. mjesto nalaenja nekretnine forum rei sitae
forum exclusivum
13. mjesto gdje se nalazi imovina forum
patrimonii
14. mjesto u kojem se vodi registar
15. prebivalite tuitelja forum actoris
16. mjesto dostave tube
17. retorzijska ili uzajamna nadlenost forum
retorsionis vel reciprocum
18. mjesto arbitrae

Razliitost kriterija za
odreivanje nadlenosti

Presudna brzina u pokretanju

postupka:
- mogui tuitelj
- mogui tuenik

Vrste meunarodne nadlenosti

Opa i posebna
Iskljuiva i izberiva
Direktna i indirektna

Opa meunarodna nadlenost

actor

sequitur forum rei

prebivalite, uobiajeno boravite, sjedite

tuenika

drugi kriteriji za opu nadlenost

prebivalite tuitelja (Francuska)
mjesto uruenja tube (transient jurisdiction)
(anglo-ameriki pravni poreci)
sistemski i trajni kontakti sa sudom ured
preko kojeg se posluje (SAD)

Actor sequitur forum rei

Prebivalite tuenika u trenutku
pokretanja postupka osnovni kriterij za
odreivanje nadlenosti
ratio legis

najpovoljnije za tuenikovu obranu

mjesto gdje se nalazi tuenikova imovina
ovrha protiv osobe ili imovine tuenika

izvori

l. 2. st. 1. BU I
l. 46. i 52. ZRSZ

l. 2. BU I
1. Uz rezervu primjene odredaba ove Uredbe,
osobe s prebivalitem u jednoj od drava lanica,
utuuju se, bez obzira na njihovo dravljanstvo,
pred sudovima te drave.
2. Na osobe koje nisu dravljani drave u kojoj
imaju prebivalite, primjenjuju se propisi o
nadlenosti to vae za tuzemce.

l. 46. st. 1. ZRSZ

Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako
tuenik ima prebivalite odnosno sjedite u
Republici Hrvatskoj.

Odreivanje tuenikovog prebivalita

Fizike osobe

l. 59. BU I lex fori, lex territorii

l. 46. st. 1. lex fori
l. 46. st. 2. lex territorii
l. 78. st. 2. Zakona o strancima

Pravne osobe / udruge

l. 60. BU I autonomna definicija! ALI

l. 22. st. 2. BU I definicija lege fori!
l. 17. ZRSZ

Prebivalite fizike osobe

l. 59. BU I
1. Za odluivanje o tome ima li stranka
prebivalite na podruju drave lanice pred
ijim sudovima je pokrenut postupak, sud
primjenjuje svoje unutranje pravo.
2. Ako stranka nema prebivalite u dravi lanici
pred ijim sudovima je pokrenut postupak, tada
sud, ako odluuje o tome ima li stranka
prebivalite u drugoj dravi lanici, primjenjuje
pravo te drave.

l. 46. ZRSZ
Nadlenost suda Republike Hrvatske
postoji ako tuenik ima prebivalite
odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj.
Ako tuenik nema prebivalite u Republici
Hrvatskoj niti u kojoj drugoj dravi,
nadlenost suda Republike Hrvatske
postoji ako tuenik ima boravite u
Republici Hrvatskoj.
l. 78. st. 2. Zakona o strancima
Prebivalite je mjesto u kojem se stranac s
odobrenim stalnim boravkom nastanio s
namjerom da u njemu ivi.

Prebivalite pravne osobe

l. 60. st. 1. BU I
1. Za svrhu ove Uredbe, trgovako drutvo,
druga pravna osoba ili udruenja fizikih ili
pravnih osoba, imaju prebivalite u mjestu u
kojem imaju:
a) statutarno sjedite, ili
b) glavnu upravu, ili
c) glavno poslovno mjesto.

l. 22. st. 2. BU I
Bez obzira na prebivalite, iskljuivo su
nadleni:
2. za tube kojima je predmet valjanost,
nitavost ili prestanak trgovakog drutva ili
druge pravne osobe ili udruenja fizikih ili
pravnih osoba, ili valjanosti odluka njihovih
tijela, sudovi drave lanice na ijem
podruju trgovako drutvo, pravna osoba
ili udruenje ima sjedite. Radi utvrenja
tog sjedita, sud primjenjuje svoja pravila
meunarodnog privatnog prava;

l. 17. ZRSZ
Pripadnost pravne osobe odreuje se po
pravu drave po kojem je ona osnovana.
Ako pravna osoba ima stvarno sjedite u
drugoj dravi, a ne u onoj u kojoj je
osnovana i po pravu te druge drave
ima njezinu pripadnost, smatrat e se
pravnom osobom te drave.

Posebna
meunarodna nadlenost
radi raspravljanja jedne posebne
kategorije odnosa tj. sporova
Ratio legis

posebno uska veza izmeu spora i suda

koji treba odluiti o sporu

omoguuje se i potie svrhovito pruanje

pravne zatite i uinkovito voenje
postupka

ostvaruje se ravnotea izmeu

tuiteljevih i tuenikovih interesa

Izvori:
EU BU I

l. 5. posebne nadlenosti
l. 6. suparniari
l. 9.-10. nadlenost u predmetu
osiguranja
l. 15.-16. nadlenost u predmetu
potroakih ugovora
l. 18.-20. nadlenost u predmetu
pojedinanih ugovora o radu

RH ZRSZ

o meunarodnoj nadlenosti sudova RH

u parninom postupku l. 53.-73.

u izvanparninom postupku l.
69.-73. i l. 78.

o meunarodnoj nadlenosti tijela RH

l. 66, st. 3, l. 74-77

Iskljuiva
meunarodna nadlenost

iskljuuje se nadlenost pravosua

druge drave
posljedice

povreda pravila o iskljuivoj nadlenosti

razlog za odbijanje priznanje / ovrhe strane
sudske odluke
nije dozvoljen sporazum o nadlenosti stranog
suda
ako postoji iskljuiva nadlenost, odbija se
prigovor strane litispendencije
vrlo esto mjerodavnost prava suda

Ratio legis

postoji veoma jaka veza s

domaim pravosuem
interes drave da se ti sporovi
rasprave pred domaim sudom

EU 6. odjel, l. 22. Uredbe 44/2001

Bez obzira na prebivalite, iskljuivo su nadleni :
1. za tube kojima su predmet stvarna prava na
nekretninama, kao i najam i zakup nekretnina, sudovi
drave lanice gdje lee nekretnine. Meutim, za tube kojima
je predmet najam ili zakup nekretnina to je zakljuen za
privremeno koritenje najvie za neprekinutih est mjeseci,
sudovi drave lanice u kojoj tuenik prebiva takoer su
nadleni, ako je najmoprimac/zakupnik fizika osoba te
najmodavac/ zakupodavaci i najmoprimac/ zakupoprimac
prebivaju u istoj dravi lanici;
2. za tube kojima je predmet valjanost, nitavost ili
prestanak trgovakog drutva ili druge pravne osobe ili
udruenja fizikih ili pravnih osoba, ili valjanosti odluka
njihovih tijela, sudovi drave lanice na ijem podruju
trgovako drutvo, pravna osoba ili udruenje ima sjedite.
Radi utvrenja tog sjedita, sud primjenjuje svoja pravila
meunarodnog privatnog prava;

3. za tube kojima je predmet valjanost upisa u javne

registre, sudovi drave lanice na ijem podruju se vode ti
registri;
4. za tube kojima je predmet valjanost patenata,
igova, uzoraka i modela ili slinih prava koja treba
poloiti ili registrirati, sudovi drave lanice na ijem je
podruju zatraeno ili izvreno polaganje ili registriranje ili
se smatra da je izvreno na osnovi instrumenta Zajednice ili
meunarodnog ugovora;
Ne dirajui u nadlenost na osnovi Konvencije o davanju
europskog patenta, potpisane u Mnchenu 5. listopada
1973., sudovi svake drave lanice imaju iskljuivu
nadlenost, bez obzira na prebivalite stranaka, o tubama
to se tiu registracije ili valjanosti europskog patenta
izdanog za tu dravu;
5. za tube vezane uz prisilno izvrenje odluka, sudovi
drave lanice na ijem se podruju ovrha treba provesti ili
gdje je ovrha provedena.

RH l. 47. ZRSZ

Iskljuiva nadlenost suda Republike Hrvatske

postoji kada je to ovim ili drugim zakonom
Republike Hrvatske izriito odreeno.
Iskljuiva nadlenost sudova RH

l. 56. stvarnopravni sporovi na nekretninama

l. 61. (2) brani sporovi
l. 64. (2) paternitetski i maternitetski sporovi
l. 66. (2) sporovi o uvanju, podizanju i odgoju
djeteta pod roditeljskim staranjem
l. 70. (2) davanje dozvole za stupanje u brak
l. 71., 72. i 73. sporovi o raspravi nepokretne
ostavine

Iskljuiva meunarodna nadlenost

tijela RH

l. 74. (1) postupak usvojenja ili

prestanka usvojenja
l. 75. postupak starateljstva

l. 998. PZ iskljuiva meunarodna

nadlenost sudova RH

Izberiva
meunarodna nadlenost

Izberiva (elektivna, konkurentna) nadlenost

u sluajevima kada nije predviena iskljuiva nadlenost

domaeg pravosua

postoji osnova za nadlenost domaeg pravosua, ali se

time ne iskljuuje nadlenost stranog pravosua
posljedice

ne odbija se priznanje strane sudske odluke

doputen sporazum o nadlenosti stranog suda

usvojit e se prigovor strane litispendencije

nastaje forum shopping

potie se tuitelj da izmeu konkurentnih sudova izabere

onaj ije mu procesna i kolizijska pravila najvie
odgovaraju

Direktna i indirektna
meunarodna nadlenost

kriterij podjele procesni trenutak u

kojem se ocjenjuje nadlenost i
svrha ocjene nadlenosti

direktna meunarodna nadlenost

rjeava se, u trenutku zasnivanja nadlenosti za
odluivanje, je li pravosue nadleno i ima li
pravo i dunost da postupi u jednoj stvari
indirektna meunarodna nadlenost
u kasnijem trenutku u postupku, nakon
donoenja pravomone odluke, kada se
postavlja pitanje djelovanja te odluke u nekoj
drugoj dravi
tada se primjenjuju pravila o indirektnoj
nadlenosti te druge drave u kojoj se trai
priznanje odluke da bi se utvrdilo je li pravosue
drave porijekla, bilo nadleno za donoenje
odluke

Sporazum o nadlenosti

sporazum o nadlenosti prorogacija

nadlenosti prorogativna nadlenost

sporazum stranaka kojim one odreuje

sud neke zemlje koji e odluivati o
nekom njihovom predmetu

izraz autonomije volje

EU 7. odjel l. 23. Uredbe

44/2001
1) Ako su se stranke, od kojih barem jedna ima
prebivalite na podruju jedne drave lanice,
sporazumjele da e sud ili sudovi jedne drave lanice biti
nadleni za rjeavanje ve nastalog spora ili budueg
spora koji e nastati iz odreenog pravnog odnosa, tada
je taj sud ili ti sudovi nadleni. Ta nadlenost je iskljuiva,
osim ako se stranke nisu drugaije sporazumjele. Takav
sporazum o sudskoj nadlenosti treba biti zakljuen :
(a) pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili
(b) u obliku koji odgovara praksi to su je stranke
meusobno uspostavile, ili
(c) u meunarodnoj trgovini, u obliku to odgovara
trgovakom obiaju (uzanci) kojeg su stranke poznavale ili
trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta
ugovora openito poznaju i redovito primjenjuju.

2) Svako priopenje elektronskim putem koje omoguuje

trajno biljeenje sporazuma izjednauje se s pismenim.
3) Ako su takav sporazum zakljuile stranke od kojih nijedna
nema prebivalite na podruju jedne drave lanice, sudovi
drugih drava lanica nisu nadleni za rjeavanje njihovih
sporova, osim ako se sporazumno odreeni sud ili sudovi
proglase nenadlenim.
4) Sud ili sudovi drave ugovornice kojima je pismenim
dokumentom o osnivanju trusta odreena nadlenost,
iskljuivo su nadleni za tube protiv osnivaa, trustee ili
korisnika, ako se radi o odnosima izmeu tih osoba ili o
njihovim pravima i obvezama u okviru trusta.
5) Sporazum o sudskoj nadlenosti i odgovarajue odredbe u
pismenom dokumentu o osnivanju trusta nemaju pravni
uinak, ako su protivne odredbama l. 13., 17. ili 21.,ili ako se
njima iskljuuje nadlenost sudova koji su na osnovi l. 22.
iskljuivo nadleni.

Karakteristike sporazuma o
meunarodnoj nadlenosti po BU I:

izriit
u pogledu ve nastalog spora ili koji e tek nastati
u pisanom ili u usmenom obliku
uinak iskljuiva nadlenost ako stranke ne
odrede drugaije

l. 49 ZRSZ
Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti stranog suda
samo ako je barem jedna od njih strani dravljanin ili pravna
osoba sa sjeditem u inozemstvu a nije rije o sporu za koji
postoji, prema odredbama ovoga zakona ili drugog zakona
Republike Hrvatske, iskljuiva nadlenost suda Republike
Hrvatske.
Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti suda Republike
Hrvatske ako je barem jedna stranka dravljanin Republike
Hrvatske ili pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka ne primjenjuju se kad je rije
o nadlenosti u predmetima iz l. od 61. do 70. ovog zakona.

Karakteristike sporazuma o
meunarodnoj nadlenosti po ZRSZ:

izriit
preutan l. 50. ZRSZ
Kad nadlenost suda Republike Hrvatske ovisi o
pristanku tuenika da sudi sud Republike Hrvatske,
smatra se da je tuenik dao pristanak podnoenjem
odgovora na tubu odnosno prigovora na platni nalog,
a nije osporio nadlenost ili se upustio u raspravu.

spor na koji se odnosi? usp. l. 6. ZA

oblik? usp. l. 6. ZA
uinak?

Priznanje i ovrha stranih

sudskih odluka

EU priznanje i ovrha

poglavlje III. Uredbe 44/2001

l. 32. odluka
1. odjel l. 33.-37. priznanje
2. odjel l. 38.-52. ovrha
3. odjel l. 53.-56. zajednike odredbe

l. 32. Odluke
U smislu ove Uredbe, pod "odlukom"
podrazumijeva se svaka odluka suda drave
lanice, bez obzira na njezin naziv kao odluka,
ukljuujui rjeenje ili nalog za izvrenje, kao i
odluku sudskog slubenika o utvrenju
trokova.
ukljuuje

odluke kojima se spor u cijelosti ili djelomino zavrava

odluke o privremenim mjerama i mjerama osiguranja
Mrsk Olie & Gas v de Haan & de Boer, ECJ Case C-39/02, [2004] ECR 1-9657

iskljuene

ex parte nalozi
Denilauler v Couchet Frres, ECJ - Case 125/79,
[1980] ECR 1553

na priznanje i ovrhu primjenjuju se

iste pretpostavke (l. 34-36 Uredbe
44/2001)
odluka priznata prema poglavlju III.
ima naelno isti uinak u dravi
porijekla i u dravi priznanja/ovrhe

Hoffmann v Krieg, ECJ - Case 145/86,

[1988] ECR 645

pretpostavke osnovno naelo

odluka na koju se odnosi poglavlje III. mora se

priznati i ovriti u drugoj dravi lanici (l. 33.
i 38. Uredbe 44/2001)

ponovljeno u

l. 36. i 45. (2) Uredbe 44/2001

sud priznanja ne moe ni pod kojim okolnostima

preispitivati meritum odluke koja se priznaje

l. 35. (3) Uredbe 44/2001

sud priznanje ne smije preispitivati nadlenost suda

odluke, osim u izriito odreenim sluajevima

priznanje odluka ne treba biti

pravomona u dravi porijekla

ovrha odluka mora biti ovrna u dravi

porijekla l. 38. Uredbe 44/2001

taksativno navedeni razlozi za odbijanje

priznanja/ovrhe l. 34.-35. i 45. (1)
Uredbe 44/2001

l. 34. Uredbe 44/2001

protivnost javnom poretku

nepojavljivanje (nesudjelovanje) tuenika
nespojivost s domaom odlukom
nespojivost s prethodnom stranom odlukom

l. 35. Uredbe 44/2001

povreda pravila o nadlenosti u osigurateljnim sporovima

povreda pravila o nadlenosti u potroakim sporovima
povreda pravila o iskljuivoj nadlenosti
sluaj predvien dvostranim meunarodnim ugovorom

Zabrana preispitivanja merituma

l. 36. i 45. (2) Uredbe 44/2001

sud priznanja ne smije niti pod kakvim

okolnostima preispitivati meritum odluke
koja se priznaje

Krombach v Bamberski, ECJ Case C-7/98,

[2000] ECR I-1935
Renault v Maxicar, ECJ Case C-38/98,
[2000] ECR I-2973

moe se preispitivati polje primjene

uredbe ratione materiae (l. 1.)

Nema preispitivanja nadlenosti,

osim izuzetno

l. 35. (3) i 45. (1) Uredbe 44/2001

sud priznanja ne smije preispitivati
nadlenost suda odluke, osim u izriito
odreenim sluajevima

Ope pravilo

sud koji donosi odluku odreuje ima li nadlenost u skladu s

poglavljem II.

njegova odluka kojom utvruje da je nadlean obvezujua je

za sud priznanja

iskljuenje preispitivanja nadlenosti temelji se na bliskim

odnosima izmeu drava lanica i na vrstom meusobnom
povjerenju u sudove drugih drava lanica

Izuzeci - l. 35 (1) Uredbe 44/2001

ako spor ulazi u polje primjene

l. 8-14 sporovi iz ugovora o osiguranju
l. 15-17 potroaki sporovi
l. 22 iskljuiva nadlenost ratione materiae

ratio ne smije se dopustiti da se ugroze stavovi o potrebi

zatite osiguranika i potroaa i potrebi potivanja interesa
drave o ijoj se iskljuivoj nadlenosti radi l. 35. (1) u vezi
s l. 72. Uredbe 44/2001

sluajevi predvieni dvostranim meunarodnim

ugovorima

Javni poredak

l. 34. (1) i 45. (1) Uredbe 44/2001

Odluka se nee priznati i ovriti prema poglavlju
III. ako bi njeno priznanje bilo oito protivno
javnom poretku drave priznanja

Pozivanje na javni poredak moe se predvidjeti samo onda

kad bi priznanje i ovrha bili u takvom neprihvatljivom
stupnju razliitosti s pravnim poretkom drave da bi to
vrijealo njegova temeljna naela. Povreda treba
predstavljati oitu povredu pravnog pravila koje je osnovno
u pravnom poretku drave priznanja ili prava koje se u tom
pravnom poretku smatra temeljnim.
Krombach v Bamberski, ECJ - Case 7/98, [2000] ECR I1935

Nedostatna obavijest o izvornoj

tubi

l. 34. (2) i 45. (1) Uredbe 44/2001

Priznanje i ovrha odluke e se odbiti ako
tueniku, koji se nije upustio u postupak, nije
pravilno dostavljen podnesak kojim se zapoeo
postupak ili ekvivalentni podnesak, ili mu takav
podnesak nije tako pravovremeno dostavljen da
bi se mogao braniti, osim ako je tuenik
propustio zapoeti postupak za podnoenje
pravnog lijeka protiv odluke iako mu je to bilo
mogue.

Nespojive odluke
Odluke su meusobno nespojive u smislu
l. 34. kada dovode do pravnih posljedica
koje se meusobno iskljuuju.

raniji nalog za uzdravanjem je nespojiv s

kasnijom odlukom o razvodu braka

Hoffmann v Krieg, ECJ - Case 145/86, [1988] ECR 645

ranija odluka da se treba platiti naknada tete

zbog povrede ugovora je nespojiva s kasnijom
odlukom da je ugovor raskinut zbog pogrenog
zastupanja

Nespojivost s domaom odlukom

l. 34. (3) i 45. (1) Uredbe 44/2001

Odluka donesena u jednoj dravi ugovornici
nee se priznati ni ovriti u drugoj dravi
ugovornici ako je nespojiva s odlukom koja
je u dravi priznanja donesena u sporu
izmeu istih stranaka.

domaa odluka ima prvenstvo neovisno o

redoslijedu donoenja odluka

odluke izmeu istih stranaka

ne zahtijeva se da je odlukama odlueno o istom
predmetu spora

Nespojivost s odlukom donesenom u

drugoj dravi lanici ili u treoj dravi

l. 34. (4) i 45. (1) Uredbe 44/2001

Odluka donesena u jednoj dravi ugovornici
nee se priznati ni ovriti u drugoj dravi ako
je odluka nespojiva s prethodnom odlukom
koja je donesena u drugoj dravi lanici ili u
treoj dravi u sporu o istom zahtjevu i
izmeu istih stranaka, ukoliko ta odluka
ispunjava potrebne pretpostavke u dravi u
kojoj se trai priznanje.

vremenski element je odluujui strana

odluka mora biti donesena ranije

odluke izmeu istih stranaka i u istom predmetu spora

Priznanje

pravilo automatsko priznanje

priznanje ipso iure
l. 33. (1) Uredbe 44/2001
Odluke donesene u dravi lanici
priznaju se u drugim dravama
lanicama; za to se ne trai nikakav
posebni postupak.

ako stranka trai samo priznanje, nije potreban

nikakav posebni postupak, sud mora priznati
odluku ipso iure
sud priznanja ne moe na vlastitu inicijativu
ispitivati postojanje razloga za odbijanje

deklaratorni postupak

l. 33. (2) Uredbe 44/2001

svaka osoba koja ima pravni interes moe

zahtijevati priznanje

nije ogranieno na stranke koje se bile izravno

ukljuene u postupak u dravi odluke
svaka osoba koja u dravi priznanja ima koristi od
odluke

priznanje kao prethodno pitanje

l. 33. (3) Uredbe 44/2001

sud koji odluuje o sporu moe odluiti da

kao o prethodnom pitanju odlui o priznanju
strane odluke koja je od vanosti za ishod
spora o kojem prvenstveno odluuje taj sud

Proglaenje odluke ovrnom

(ovrha - u smislu BU I)

Postupak 3 stupnja:

poetni ex parte zahtjev

proglaenje ovrnim strane odluke l. 41.

obini pravni pravni lijek

ex parte
ne ispituju se razlozi za odbijanje

priziv protiv odluke o ovrnosti l. 43.

daljnji pravni lijek

priziv protiv odluke povodom priziva l. 44.

Poetni ex parte zahtjev

l. 38. (1) Uredbe 44/2001

poetni zahtjev moe podnijeti bilo koja zainteresirana
stranka tj. svaka osoba kojoj je, prema pravu drave
odluke, povjereno neko pravo

sud koji odluuje

ratione materiae - l. 39. (1) i dodatak II. Uredbe 44/2001

ratione loci l. 39. (2) Uredbe 44/2001

sud na ijem podruju stranka protiv koje se ovrha trai ima

prebivalite u trenutku podnoenja zahtjeva ili sud mjesta ovrhe

postupak podnoenja zahtjeva ureuje se prema

pravu drave priznanja l. 40. (1) Uredbe
44/2001
odluka mora biti ovrna po pravu drave odluke

l. 41. Uredbe 44/2001

Odluka se proglaava ovrnom bez
odgaanja nakon ispunjenja formalnosti
iz lanka 53. i to bez ispitivanja
predvienih lancima 34. i 35. Ovrenik
u tom dijelu postupka nema pravo
oitovanja o zahtjevu.

l. 53 isprave koje se moraju podnijeti

odluka i potvrda u propisanom obliku (dodatak V.)

l. 34 i 35 razlozi za odbijanje

stranka protiv koje se ovrha trai u ovom

stadiju postupka nije ovlatena podnijeti
prigovor protiv zahtjeva

ta stranka se ne obavjetava o podnesenoj

prijavi

rjeenje o ovrnosti treba se izdati

automatski
sud je ovlaten samo na formalnu
provjeru jesu li podnesene isprave
uredne
sud ne moe po vlastitoj inicijativi
provjeravati postojanje bilo kojeg razloga
za odbijanje

Zato u 1. stupnju ex parte

proglaavanje ovrnosti?
brzina je kljuna

da se podnositelju prijave osigura prednost

zbog iznenaenja
da se osigura da odluka postaje privremeno
ovrna u odnosu na tuenikovu imovinu prema
l. 47. prije nego bi on imao priliku da tu imovinu
premjesti u drugu dravu

l. 47 podnositelj zahtjeva moe traiti izdavanje

privremene mjere

l. 42. Uredbe 44/2001

1) S odlukom koja je donesena o
ovrnom zahtjevu bez odgaanja se
upoznaje predlagatelj u skladu s
postupkom koji propisuje pravo drave
lanice u kojoj se trai ovrha.
2) Odluka o proglaenju ovrnosti
dostavlja se ovreniku, zajedno sa
sudskom odlukom, osim ako mu je
sudska odluka ve dostavljena.

Pravni lijek

l. 43. (1) i (3) Uredbe 44/2001 pravni

lijek (obini priziv)
1) Svaka stranka moe izjaviti pravni lijek
protiv odluke o proglaenju ovrnosti.
3) O pravnom lijeku se odluuje prema
pravilima kontradiktornog postupka.

pravni lijek inter partes

preispituje se

spada li odluka u polje primjene poglavlja III. i

postoji li koji od razloga za odbijanje

prizivni sud odreen u l. 43. (2) i

naveden u dodatku III.
l. 43. (5) Uredbe 44/2001 rok za
podnoenje pravnog lijeka
Pravni lijek protiv odluke o proglaenju ovrnosti
moe se izjaviti u roku od mjesec dana od dana
njezine dostave.
Ako ovrenik ima prebivalite u dravi lanici
razlitoj od one u kojoj e odluka proglaena
ovrnom, rok za izjavljivanje pravnog ljeka iznosi
dva mjeseca, a poinje tei od dana dostave, bilo
toj stranci osobno ili na adresu njezina prebivalita.
Rok se ne moe produljiti zbog udaljenosti.

l. 46. (1) Uredbe 44/2001 prekid

postupka
1. Sud kojemu je izjavljen pravni lijek prema
lancima 43. i 44. moe na zahtjev ovrenika
prekinuti postupak ako je protiv sudske odluke u
dravi lanici u kojoj je ona donesena podnesen
redovni pravni lijek, ili ako rok za njegovo
podnoenje jo uvijek nije protekao; u potonjem
sluaju, sud moe odrediti rok za podnoenje tog
pravnog lijeka.

l. 46. (3) Uredbe 44/2001 osiguranje

Sud moe uvjetovati ovrhu sudske odluke
osiguranjem koje sam odredi.

Pravni lijek protiv pravnog lijeka

l. 44. Uredbe 44/2001 pravni lijek
protiv pravnog lijeka (daljnji priziv)

Sudska odluka o pravnom lijeku moe se pobijati

samo pravnim lijekom iz priloga IV.
moe ga podnijeti stranka koja je podnijela zahtjev
ili stranka protiv koje se ovrha trai
ne moe ga podnijeti zainteresirana trea osoba

l. 45. (1) Uredbe 44/2001

Sud koji odluuje o daljnjem prizivu mora donijeti

svoju odluku bez odgaanja.
ne moe se preispitivati meritum strane odluke
ako se temeljem obinog priziva donese ili potvrdi
odluka o ovrnosti, odluka ostaje ovrna neovisno o
podnoenju daljnjeg priziva

Ovrni postupak

mjere ovrhe
mjere kojima se provodi ovrha
nakon to je donesena odluka o
ovrnosti odreuju se po pravu
drave lanice u kojoj se ovrha
provodi

RH priznanje i ovrha

l. 86.-97. i 101. ZRSZ

l. 86. ZRSZ strana sudska odluka

l. 87.- 96. pretpostavke i razlozi
za odbijanje
l. 101. postupak priznanja/ovrhe

Strana sudska odluka:

odluke donesene u graanskom postupku

odluke o graanskoj stvari donesene u
kaznenom postupku
odluke donesene u izvanparninom
postupku
odluke o trokovima postupka
odluke o privremenim mjerama
odluke drugih tijela koje su u dravi
porijekla izjednaene sa sudskim odlukama

l. 86. (1) ZRSZ

Strana sudska odluka izjednauje se
s odlukom suda Republike Hrvatske
i ima pravni uinak u Republici
Hrvatskoj samo ako je prizna sud
Republike Hrvatske.

Formalne pretpostavke
za priznanje / ovrhu

Priznanje

l. 87. ZRSZ pravomonost strane

odluke po pravu drave porijekla

Proglaenje strane odluke ovrnom

(ovrha u smislu ZRSZ)

l. 96. (2) ZRSZ ovrnost strane odluke

po pravu drave porijekla

Supstancijalne pretpostavke
za priznanje / ovrhu

nema preispitivanja merituma strane odluke

l. 88. ZRSZ povreda naela audiatur et altera pars

1) Sud Republike Hrvatske odbit e priznanje strane sudske
odluke ako u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka
donesena utvrdi da ta osoba nije mogla sudjelovati u postupku
zbog nepravilnosti u postupku.
2) Osobito e se smatrati da osoba protiv koje je donesena
strana sudska odluka nije mogla sudjelovati u postupku zbog
toga to joj je poziv, tuba ili rjeenje kojim je zapoet
postupak nije bilo osobno dostavljeno odnosno to uope nije
ni pokuana osobna dostava, osim ako se bilo na koji nain
upustila u raspravu o glavnoj stvari u prvostepenom postupku.

Razlozi za odbijanje

l. 89. ZRSZ iskljuiva nadlenost suda RH

l. 90. (1) ZRSZ domaa res iudicata
Strana sudska odluka nee se priznati ako je u istoj pravnoj
stvari sud ili drugi organ Republike Hrvatske donio
pravomonu odluku ili ako je u Republici Hrvatskoj priznata
neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj
stvari.

l. 91. ZRSZ javni poredak

l. 92. ZRSZ uzajamnost

u pogledu oblika faktina uzajamnost utemeljena na

sudskoj praksi
u pogledu sadraja materijalna uzajamnost
pretpostavke za priznanje stranih odluka u dravi porijekla i
u dravi priznanja su u bitnom jednake

Znaaj domae
litispendencije

l. 90. (2) ZRSZ lis pendens u RH

Sud e zastati s priznanjem strane sudske
odluke ako je pred sudom Republike
Hrvatske u tijeku ranije pokrenuta parnica u
istoj pravnoj stvari i meu istim strankama do pravomonog okonanja te parnice.

Postupak priznanja / ovrhe

Stupnjevi

poetni zahtjev za priznanje / ovrhu

strane sudske odluke
pravni lijek alba

Poetni prijedlog

nema automatskog priznanja

postupak priznanja / ovrhe

sud koji odluuje ratione materiae

opinski sudovi u graanskim predmetima

trgovaki sudovi trgovaki predmeti

sud koji odluuje ratione loci

l. 101. (1) ZRSZ sud na ijem podruju

treba provesti postupak priznanja i ovrhe

izvanparnini postupak

kontradiktorni postupak

podredna primjena ZPP

zahtjev za priznanjem i zahtjev za

proglaenjem ovrnim strane sudske
odluke trebaju se dostaviti stranci protiv
koje se trai priznanje / ovrha
odluka se ne moe donijeti ex parte

sud ex officio ispituje postojanje

razloga za odbijanje

sud moe odluiti o priznanju strane

sudske odluke

u delibacijskom postupku kao o glavnom

pitanju posebnom odlukom

priznanje djeluje erga omnes odluka kojom se

priznaje strana sudska odluka obvezujua u svim
buduim postupcima u kojima bi se postavilo
pitanje priznanja te odluke

kao o prethodnom pitanju u ovrnom

postupku

priznanje strane odluke uinak samo u tom

ovrnom postupku

Postupak po albi

l. 101. (3) ZRSZ

Protiv rjeenja o priznanju odnosno
izvrenju odluke stranke mogu izjaviti albu
u roku od 15 dana od dana dostave
rjeenja.
albeni sudovi

upanijski sudovi graanski predmeti

Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske
trgovaki predmeti

izvanparnini postupak
kontradiktorni postupak
nema pravnog lijeka protiv odluke po
albi

Ovrni postupak

mjere ovrhe
nakon to je doneseno rjeenje o
ovrnosti, mjere kojima se provodi
ovrha ureene su Ovrnim
zakonom