www.pravokutnik.

net

-SKRIPTA ZA LAPAAAutor: K/Ss Opis: Pitanja su prikupljena na 6 rokova tijekom 2006 godine., veina ih je odgovorena. Ne obuhvaa treu knjigu (tad je nije ni bilo). Za Lapaa je dosta preporuljiva, za ostale ne znam, ali pokriva veinu gradiva. Ima 37 stranica, oko 430 pitanja. Preporuljivo proitati i klasinu skriptu. Pisano: 2006/07.

PODNASLOVI (nisu pitanja) UVOD 1.POJAM MEUNARODNOG PRAVA 2.PODJELA MEUNARODNOG PRAVA 3.PRAVNA PRIRODA MEUNARODNOG PRAVA 4.IZVORI MEUNARODNOG PRAVA 5.KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA 6.POVIJEST MEUNARODNOG PRAVA 7.RAZVOJ ZNANOSTI MEUNARODNOG PRAVA 8.ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRAIVANJU MEUNARODNOG PRAVA SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA 9.OPI POGLEDI 10.POJEDNIAC U MEUNARODNOM PRAVU 11.MEUNARODNI ORGANIZMI 12.DRAVE 13.PRIZNANJE DRAVE 14.PRIZNANJE VLADE 15.USTANICI I OSLOBODILAKI POKRETI 16.TEMELJNA PRAVA DRAVA 17.SLOENE DRAVE 18.ODNOSI OVISNOSTI UOPE 19.VAZALITET I PROTEKTORAT 20.MANDATI I STARATELJSTVO 21.NESAMOUPRAVNA PODRUJA 22.TRAJNA NEUTRALNOST 23.PODRUJA S POSEBNIM POLOAJEM 24.SVETA STOLICA I DRAVA VATIKANSKOG GRADA OBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA 25.DRAVNO PODRUJE 26.GRANICE 27.RIJEKE 28.MORE 29.MEUNARODNI PROKOPI 30.ZRANI PROSTOR 31.SVEMIR 32.STJECANJE PODRUJA 33.SUKCESIJA DRAVA 34.MEUDRAVNE SLUNOSTI 1

www.pravokutnik.net

OVJEK U MEUNARODNOM PRAVU 35.DRAVLJANI I STRANCI 36.MEUNARODNA ZATITA OVJEKA 37.MEUNARODNA ZATITA MANJINA 38.KAZNENA ODGOVORNOST POJEDNICA ORGANI MEUNARODNIH ODNOSA 38.OPENITO 39.NAJVII ORGAN VANJSKOG ZASTUPANJA 40.VLADA I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA 41.DIPLOMATSKI ZASTUPNICI 42.DIPLOMATSKE POVLASTICE 43.KONZULI 44.MEUNARODNI SLUBENICI PRAVNE INJENICE MEUNARODNOG PRAVA 45.PREGLED 46.PRAVNI POSLOVI UOPE 47.JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI 48.MEUNARODNI UGOVORI UOPE, POJAM I VRSTE 49.POSTANAK MEUNARODNIH UGOVORA 50.UGOVORI I TREE DRAVE 51.DJELOVANJE UGOVORA 52.PRESTANAK UGOVORA 53.USPOSTAVLJANJE UGOVORA 54.NEDOPUTENI INI, MEUNARODNI DELIKTI MEUNARODNE ORGANIZACIJE I.ODSJEK-UJEDNINJENI NARODI 55.PRETEE 56.OSNIVANJE 57.PRAVO UJEDNINJENIH NARODA 58.OPI POGLEDI 59.LANOVI 60.POSEBAN POLOAJ STALNIH LANOVA VIJEA SIGURNOSTI 61.POLOAJ DRAVA NELANICA 62.ORGANI UJEDINJENIH NARODA 63.OPA SKUPTINA 64.VIJEE SIGURNOSTI 65.POMONI ORGANI VIJEA SIGURNOSTI 66.GOSPODARSKO ISOCIJALNO VIJEE 67.STARATELJSKO VIJEE 68.TAJNITVO 69.MEUNARODNI SUD 70.REGINALNI SPORAZUMI II.ODSJEK-SPECIJALIZIRANE USTANOVE I OSTALE M.ORGANIZACIJE 71.OPI PREGLED 72.MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA 73.ORGANIZACIJA ZA PREHRANU I POLJODJELSTVO 74.MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO 2

www.pravokutnik.net

75.MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA PROSVJETU 76.SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA 77.ORGANIZACIJA ZA FINANCIJE, TRGOVINU I RAZVOJ 78.OSTALE ORGANIZACIJE DODATAK 79.REGIONALNE ORGANIZACIJE RJEAVANJE(MIRNO) SPOROVA I OSIGURANJE MIRA 80.PREGLED SREDSTAVA ZA MIRNO RJEAVANJE SPOROVA 81.POSREDOVANJE 82.ISTRAGA 83.MIRENJE 84.IZRAVNANJE 85.ARBITAA 86.MEUNARODNI SUD 87.OSIGURANJE MIRA PREMA POVELJI UJEDINJENIH NARODA 88.MIRNO RJEAVANJE SPOROVA U KRILU UJEDINJENIH NARODA 89.MIRNO RJEAVANJE SPOROVA BEZ INTERVENCIJE UJEDNINJENIH NARODA 90.IZNOENJE SPORA PRED UJEDNINJENE NARODE 91.KOLEKTIVNE MJERE 92.MIROVNE OPERACIJE 93.SMANJENJE ORUJA I RAZORUANJE 94.DRUGE MJERE ZA OSIGURANJE MIRA DODATAK 95.SAMOPOMO RATNO PRAVO I.ODSJEK- ODNOSI ZARAENIH 96.UVOD 97.POJAM RATA 98.IZVORI RATNOG PRAVA 99.POETAK I SVRETAK RATA 100.RATITE 101.OSOBE KOJE SUDJELUJU U RATU 102.OGRANIENJE RATOVANJA 103.ZATITA RANJENIKA, BOLESNIKA I BRODOLOMACA 104.ZATITA CIVILNO PUANSTVA 105.RATNA OKUPACIJA 106.NEPRIJATELJSKA IMOVINA NA MORU II.ODSJEK-NEUTRALNOST 107.POJAM 108.PRAVA I DUNOSTI NEUTRALACA 109.ODRAZ GOSPODARSKOG RATA S OBZIROM NA ODNOSE ZARAENIH DRAVA 110.GOSPODARSKI RAT NA MORU I NUEUTRALNA IMOVINA(PRAVO PLIJENA, MORSKOG) 111.ZATITA NEUTRALNE IMOVINE U POMORSKOM RATU 112.BLOKADA 113.KONTRABANDA 114.PROTUNEUTRALNA POMO 115.FORMALNO PLJENOVNO PRAVO 3

www.pravokutnik.net

116.PLJENOVNO REDARSTVO 117.PLJENOVNO SUDOVANJE

UVOD 1.POJAM MEUNARODNOG PRAVA a -koja je definicija meunarodnog prava? (to je sustav pravnih pravila koja ureuju odnose u meunarodnoj zajednici priznatih subjekata) -zato je meunarodno pravo sustav? (zato jer je to sreena cjelina) -kakav je kriterij prihvatilo meunarodnopravo? (subjektivni) -zato nije mogu objektivni kriterij? () -to kae objektivni a to subjektivni kriterij? () -to ako nema specijalnih pravila, to e se primjeniti? () -moe li postojati spor na koji se ne moe primjeniti meunarodno pravo, koji se ne moe rijeiti? (ne moe postojati spor koji se ne moe rijeiti jer uvijek postoji openitije pravilo) -to je meunarodna zajednica? (meunarodna zajednica je krug drava izmeu kojih je mogue izgraivanje pravila meunarodnog prava. Danas postoji samo jedna meunarodna zajednica.) -moe li danas postojati regionalno pravo? (moe??) kakvo moe biti obiajno pravo? (obiajno pravo moe biti ope, regionalno i lokalno izmeu dvije drave) 2.PODJELA MEUNARODNOG PRAVA a -kako se dijeli meunarodno pravo? (postoji vie podjela: prirodno, pozitivno/obiajno, ugovorno/ ope,posebno/ apsolutno obvezujue ili ius kogens ili imperativne norme, dispozitivno/ pravo rata, pravo mira 3.PRAVNA PRIRODA MEUNARODNOG PRAVA 4.IZVORI MEUNARODNOG PRAVA +a -koji su izvori meunarodnog prava? (ugovorno pravo, obiajno pravo i opa naela prava priznata od civiliziranih naroda) -kakav je hijerarhijski odnos izmeu njih? (sva su tri izvora meu sobom jednaka, pa izmeu njih nema odreene hijerarhije u primjeni. Zato u sluaju sukoba odluuju opa naela o sukobu jednako vrijednih pravnih pravila- mlae pravilo ukida starije a posebno pravilo prevladava nad openitijim. Nema praznina. Jedino ius kogens prijei stvaranje protivnog pravila) -ius kogens (imperativne norme meunarodnog prava...) -to se dogaa ugovoru koji je u doba sklapanja protivan ius kogens? (takav ugovor je nitavan zato jer nije ispunjen jedan od 4 uvjeta, tj.nepodesan objekt) -to ako nastane novi ius kogens suprotan ugovoru? (to je jedan od naina prestanka ugovora po opem pravu) -moe li neto ukinuti kongentnu normu? (moe je ukinuti samo nova kongentna norma iste pravne snage) 4

www.pravokutnik.net

-primjer dispozitivne norme iz prava meunarodnih ugovora? (npr.kod stupanja na snagu meunarodnog ugovora moe se ugovoriti retroaktivno djelovanje. Ako nije nita ugovoreno, ugovor stupa na snagu kad su sve drave izrazile svoj pristanak) -primjer kongentnih normi? (npr. enevske konvencije) -to je soft law i primjer? (to su raznovrsni meunarodni akti glede kojih ne postoji obveza, npr KESS) ---izvori mp prema statutu +b -moe li sudac donijeti novu presudu po staroj, tj presedan? (ne moe) -kud spadaju pravna znanost i sudske rjeidbe? (oni su pomoni izvor meunarodnog prava. Oni slue za to da se iznalaze i odreuju pravna pravila. Nisu jednake vrijednosti kao 3 ostala izvora) -mogu li pravila obiajnog prava prerasti u ugovorno pravo? (mogu) -koja je razlika obiajnog prava i pukog obiaja? (obiajno pravo je obvezatno, a obiaji nisu obvezatni, nego su nastali u elji za prijateljskim susretanjem i meusobnim potivanjem. Neodranje obiaja ne povlai meunarodnopravnu odgovornost) -opa naela prava, priznata od civiliziranih naroda, primjer? (knjiga, ona su jedan od 3 ravnopravna izvora meunarodnog prava. primjer- naelo o neopravdanom bogaenju ili naelo audiatur et altera pars u postupkju pred sudovima) -kad se primjenjuju opa naela prava? (kod te vrste izvora treba traiti da neko naelo postoji u svim glavnim pravnim sustavima svijeta, a ne samo u uem krugu pravnih sustava europsko-amerike kulture. Postojanje takvog pravnog naela ne treba dokazivati iz meunarodnih obiaja.) -gdje su nastala opa naela prava? (opa naela prava nastala su u unutranjem pravu) ----pravinost -koje su vrste pravinosti? (akcesorna pravinost, tj.pravinost koja je ukljuena u pravo, te pravinost koja se postavlja kao neto razliito od prava, kao neto to stoji izvan prava, bilo da odreuje neto razliito od prava, bilo da ga dopunjuje. Takva pravinost nije pozitivno pravo) -moe li akcesorna pravinost biti ukljuena u pravnu normu? (reim rijeka?za razgranienje iskljuivog gospodarskog pojasa i (epikontinentskog) pojasa izmeu drava kojima obale lee suelice ili meusobno granie predvia se da se ureuje sporazumom na temelju meunarodnog prava kako je ono navedeno u l.38 statuta meunarodnog suda, radi postizanja pravinog rjeenja) -kako se zove pretakanje obiajnog prava u ugovorno? (kodifikacija) 5.KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA a -koje su vrste kodifikacija? (postoji vie podjela: openita, djelomina/ sustavna ili planska, prigodna/ privatna, slubena) -koji je organ ujedninjenih naroda nadlean da sastavlja kodifikaciju? (opa skuptina) -koji je glavni operativni organ za kodifikaciju? (komisija za meunarodno pravo) -kakav je sastav komisije za meunarodno pravo? (komisija se sastoji od 34 strunjaka za meunarodno pravo, koje opa skuptina bira kao strunjake, a ne kao predstavnike njihovih drava) 5

www.pravokutnik.net

-koji su dijelovi meunarodnog prava kodificirani u kojim dokumentima? (sukcesija- , pravo mora- 4enevskekonvencije i konvencija o pravu mora, diplomatsko pravo-beka konvencija o diplomatskim odnosima, konzularno pravo- beka konvencija o konzularnim odnosima, humanitarno pravo- 4enevske konvencije) 6.POVIJEST MEUNARODNOG PRAVA -je li meunarodna zajednica uvijek bila jedinstvena kao danas? (nije. u staro doba bilo je vie kulturnih krugova koji nisu bili meusobno povezani, npr.indija, kina, prednja azija, helenske drave...) -koje su faze razvoja meunarodnog prava? (najvanije etape u razvoju meunarodnog prava su: beki kongres 1815, pariki kongres 1856, berlinski kongres 1878 i haake mirovne konferencije 1899 i 1907) 7.RAZVOJ ZNANOSTI MEUNARODNOG PRAVA 8.ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRAIVANJU MEUNARODNOG PRAVA -gentilis, hugo grotius -koja su najvanija djela huga grotiusa? (mare liberum i de iure belli ac pacis) -zato je znaajan grotius? (podijelio je pravo na prirodno pravo i pravo koje nastaje uz privolu drava) SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA 9.OPI POGLEDI a -to je subjekt meunarodnog prava? (subjekt meunarodnog prava ili meunarodna osoba je svatko tko je po odredbama meunarodnog prava nositelj prava i dunosti, djeluje izravno po pravilima tog prava i izravno je podvrgnut meunarodnopravnom poretku) -po kojim kriterijima dijelimo subjekte meunarodnog prava i primjeri (1po djelatnoj sposobnosti , drave imaju punu djelatnu sposobnost, starateljska podruja nemaju djelatne sposobnosti, 2po pravnoj sposobnosti drave imaju punu pravnu sposobnost, ustanici imaju ogranienu, a subjekt meunarodnog prava ne moe biti bez pravne sposobnosti, 3po trajnosti., drave su stalni, ustanici su privremeni..) -usporedba priznanja drave i ustanika? (priznanje drave je deklarativno, a ustanika konstitutivno.. 10.POJEDINAC U MEUNARODNOM PRAVU a -je li pojedinac podvrgnut meunarodnom poretku? (jest) 11.MEUNARODNI ORGANIZMI a 12.DRAVE a -koja je razlika federacije i konfederacije? (konfederacija nastaje meunarodnim ugovorom, i kod konfederacije svaka drava zadrava svoj suverenitet) -ima li konfederacija meunarodnopravni subjektivitet? (ima u onoj mjeri u kojoj su ga konfederacijske jedinice prenijele) -moe li federalna drava biti subjekt meunarodnog prava? (ne moe??osim..) -u sluaju derivativnog nastanka drave, koji institut se javlja? (sukcesija) -kako drava moe nastati derivativnim putem? (odcjepljenjem, raspadom, ujedinjenjem.. 13.PRIZNANJE DRAVE 6

www.pravokutnik.net

-koji je trenutak nastanka drave? (kad ispuni naelo efektivnosti) -po kojem naelu nastaju drave? (po naelu efektivnosti) -kako vremenski djeluje priznanje drave? (priznanje drave je retroaktivno, tj njegov se uinak rauna od dana kad je drava doista nastala, bez tete za prava to su nastala prije priznanja) -koja su 2 temelja nastanka drave? (to su originarni i derivativni postanak drave) -to je originarni a to derivativni postanak drave? (to se razlikovanje moe proveti na temelju dviju znaajki. S jedne strane originarni postanak drave znai da je drava nastala na nenaseljenom prostoru ili barem na podruju na kojem dotad nije bilo drave. Svaki drugi postanak bio bi derivativan. S druge strane govori se o derivativnom postanku drave onda kad se drava osnovala uz prekid dotadanjeg pravnog poretka, tj.tako da se nisu potivala ustavna pravila one drave ili onih drava iji su elementi, tj.podruje uli u novu dravu. Razlikovanje ima vanost s obzirom na sukcesiju nove drave u prava i obveze drave ili drava ije je podruje pripalo novoj dravi.) -kad prestaje postojati drava? (nestankom jednog od elemenata) -debelacija? () -to je novonastala nezavisna drava? () -priznanje de iure i de facto? (priznanje de iure je stalno i potpuno, a priznanje de facto je privremeno ili ogranieno na neke odnose. Priznanje de iure neopozivo je, ne moe se opozvati ni onda ako priznata drava ne izvri obvezu koju je preuzela prigodom priznanja. Ono je retroaktivno) -moe li priznanje biti uvjetovano? (moe) -to ako hrvatska uspostavi diplomatske odnose sa crnom gorom? (znai da ju je priznala) -to se jo moe smatrati priznanjem? (npr.ako drava sklopi dvostrani ugovor. U sluaju mnogostranog ugovora priznanje se ne pretpostavlja) -to je sa konzulima i priznanjem? (ako poalje konzula ne pretpostavlja se priznanje, a ako primi konzula priznanje se pretpostavlja) 14.PRIZNANJE VLADE -tko se smatra vladom? (ona koja efektivno vri vlast) -to je benedurova doktrina?? () -kako djeluje priznanje vlade? (priznanje vlade je retroaktivno tj.njime se priznaju akti priznate vlade unatrag od vremena kad je faktino preuzela vlast. Po tome je ovo priznanje deklarativno) -to je priznanje vlade? () -koga meunarodno pravo smatra vladom?? (vladu de facto?? -koje vlade ne priznaje? (protuustavne?? 7

www.pravokutnik.net

-koja je doktrina suprotna wilsonovoj? (estrada doktrina meksika. Estrada je postavio naelo da priznanje vlade znai uvredljivo mijeanje stranih drava u unutranje prilike) 15.USTANICI I OSLOBODILAKI POKRETI +b -to je graanski rat? (to je borba u jednoj dravi u kojoj jedna strana eli zadrati vlast, a druga eli stei vlast u cijeloj dravi ili jednom njezinom dijelu) -zato su ustanici privremeni subjekt? () -koja 2 instituta povlae ustanici priznati kao zaraene stranke? (priznanje drave i priznanje vlade) -koji su uinci priznanja ustanika? (priznanje djeluje konstitutivno i relativno, tj ustanici priznanjem stjeu meunarodnopravnu sposobnost, ali samo prema onom tko ih je priznao. vlada vie ne odgovara prema onim dravama to su priznale ustanike za taj dio podruja) -koja je osnovna razlika ustanika i oslobodilake borbe? (meunarodni/nemeunarodni) -ima li ijedno priznanje konstitutivan uinak, tj.koji subjekt ako ga se ne prizna, ne postoji? (to su ustanici priznati kao zaraena stranka. Tek njihovo priznanje njima daje ogranieni meunarodnopravni subjektivitet.) 16.TEMELJNA PRAVA DRAVA a -koja prava pripadaju dravi ve po samoj injenici njezinog postojanja? (5 prava- pravo na opstanak ili samoodranje, pravo na nezavisnost ili suverenitet, pravo na jednakost, pravo na meunarodni saobraaj, pravo na tovanje) 17.SLOENE DRAVE 18.ODNOSI OVISNOSTI UOPE +a -koja su 4 tipa? (vazalitet, protektorat, mandati i starateljstvo) -koje su 3 vrste podruja mogla ui u sustav starateljstva () 19.VAZALITET I PROTEKTORAT 20.MANDATI I STARATELJSTVO +b -koje su bile dunosti drave mandateljice, to je morala a to nije smjela? (mandatarica je morala slati ligi naroda godinje izvjetaje, koje je ispitivao poseban poboni organstalni odbor za mandate. Pakt lige naroda nametnuo je razliite obveze lanicama, a u paktu su glede mandata b i c istaknute sljedee obveze: 1.suzbijanje zloupotreba kao to su trgovanje robljem i prodaja oruja i alkohola,2.osiguranje slobode savjesti i vjeroispovjedi,3.zabrana podizanja utvrda, vojnih baza i vojne izobrazbe puanstva za druge svrhe nego to je obrana samog podruja, 4.potovanje naela otvorenih vrata za trgovinu svih lanova lige naroda) -koja su podruja nakon 1.svjetskog rata ula u sustav mandata? (pod mandat su dole neke zemlje biveg otomanskog carstva i njemake kolonije. Prema stupnju razvoja podijeljene su na 3 kategorije a,b i c) -koja su podruja nakon 2.svjetskog rata postala starateljskog podruja? (taj je sustav predvien u prvom redu za podruja koja su dotad bila pod mandatom, zatim za podruja koja bi se po zavretku rata oduzela pobijeenim dravama. Sustav se mogao primjeniti i na druga podruja dobrovoljnom odlukom drava to njima upravljaju. Ukupno je 11 podruja dolo pod starateljstvo: togo(pod upravom uk), togo(francuska), kamerun(uk) kamerun(francuska), somalija(italija), tanganjika(uk), zapadni samoa(novi zeland), nauru(australija), ruandaurundi(belgija), nova gvineja(australija), pacifiki otoci(sad). -to su strategijske zone? 8

www.pravokutnik.net

(strategijske zone su starateljska podruja nad kojima vrhovni nadzor nema opa skuptina nego vijee sigurnosti. Kao strategijska zona proglaeni su jedino pacifiki otoci koji su stavljeni pod starateljstvo sad-a) -------------starateljsko vijee? (za poslove starateljstva predvia povelja poseban organ ujedinjenih naroda, starateljsko vijee. Ono radi pod vodstvom ope skuptine za sva podruja osim starateljskih zona, za koje ulogu ope skuptine vri vijee sigurnosti) -da li postoje stalna mjesta u starateljskom vijeu? (stalne lanice vijea sigurnosti moraju biti u starateljskom vijeu) -kakav je sastav starateljskog vijee? (pola pola) -koje su funkcije starateljskog vijea? ( nadzor nad starateljskim podrujima, slanje kontrole, peticije.. -na koja nain moe prestati status starateljskog podruja? (3 su naina:..) -ta je bilo sa mandatima? () 21.NESAMOUPRAVNA PODRUJA a+ -kome drave alju izvjea? (odbor dvadeset etvorice??) -koja su dva najvanija dokumenta koja ureuju pitanja nesamoupravnih podruja? (deklaracija o nesamoupravnim podrujima i deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalanim zemljama i narodima) -tko nadzire nesamoupravna podruja? (odbor 24-orice) -koja su mu ovlatenja? (odbor 24-orice prima peticije, sasluava njihove podnositelje, alje misije u pojedino podruje pod kolonijalnom upravom) -to prima? (izvjea od drava, peticije od stanovnitva) -koja je definicija, razlika nesamoupravnih podruja po dvije deklaracije? (prije metoda numeracije, sada geografski, etniki odvojene) -kada prestaje status nesamouopravnih podruja? (to moe biti na tri naina: nastankom suverene nezavisne drave, slobodnim pridruivanjem nekoj nezavisnoj dravi ili integracijom u neku nezavisnu dravu.) -usporedi status nesamoupravnih podruja i starateljskih podruja? (povoljniji je poloaj starateljskih podruja jer imaju tono odreena prava kojih se moraju pridravati upraviteljice. U pogledu nesamoupravnih podruja trae se samo informacije statistike i tehnike prirode. Ipak se to iri i na politika pitanja) 22.TRAJNA NEUTRALNOST -koje su drave trajno neutralne? (austrija.vicarska, malta,drava vatikanskog grada) -na koji je nain malta postala neutralna? (razmjenom nota) 23.PODRUJA S POSEBNIM POLOAJEM +b -to znate o trstu?? -kojim dukumentom je osnovan slobodni teritorij trsta? (mirovnim ugovorom s italijom) -da li je trst mogao biti lanom meunarodnih organizacija? 9

www.pravokutnik.net

(da) -kojim dokumentom je okonan slobodni teritorij trsta? (memorandum o suglasnosti u londonu) -to znate o gdanjsku () -kome je pripadao gdanjsk (izmeu poljske i njemake) -kojim ugovorom je osnovan gdanjsk? (versajskim ugovorom) -tko je davao egzekvaturu za gdanjsk? (poljska) 24.SVETA STOLICA I DRAVA VATIKANSKOG GRADA +b -sveta stolica? -to povezuje svetu stolicu sa vicarskom, maltom i austrijom (trajna neutralnost) -koja je posebna slunost povezana sa dravom vatikanskog grada? (zabrana gradnje viih zgrada od bazilike sv.petra i pravo turista da pristupaju trgu sv.petra)

OBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA 25.DRAVNO PODRUJE a -ako drava ima more gdje je granica drave na moru? (granica drave na moru ide vanjskom granicom teritorijalnog mora) -gdje je dravna granica u zraku? (najnia orbitalna putanja, 100km) 26.GRANICE a -to je to uti posidetis? (to je naelo po kojem su odreene granice u latinskoj americi) -gdje je poslije primjenjeno? (poslijne je primjenjeno u africi, a zatim i u jugoslaviji na temelju miljenja badinterove komisije) -ako se izmeu drava nalazi jezero, koja se pravila koriste? (3 su pravila-1koimperij,2 podjela cijelog jezera i3tree- da pojas uz obalu pripada svakoj dravi posebno, a ostatak je slobodan) -to ako rijeka promijeni tok? (prema obiajnom pravu dravna granica slijedi izmjenu toka rijeke ako se zbiva postepeno djelovanjem prirodnih sila. Kod nagle izmjene toka rijeke granica ostaje u dosadanjem koritu. Ipak poeljno je da se to uredi ugovorom.) -to je thalweg? (to je obiajnopravno pravilo kod razgranienja na rijekama, znai da se granica na vodenom toku odreuje sredinom plovne matice rijeke) -koja je metoda suprotna thalwegu? (metoda geometrijske sredine) 27.RIJEKE -je li dunav reguliran? (reguliran je najprije 1921 kad je donesen definitivni statut dunava, a zatim je 1948 donesena konvencija za dunav) -koja je osnovna razlika dunavskih statuta? 10

www.pravokutnik.net

(po novom ureenju samo je jedna komisija, i to ine je samo obalne drave, i konvencija se ne odnosi na pritoke dunava, nego samo na dunav od ulma do ua, i to sulinskim rukavom.) -koja je razlika u pogledu komisija? (prije su bile dvije komisije, a po novom ureenju jedna, i ine je samo obalne drave) -koliko je bilo komisija? (prije2 sada1) -to kae barcelonska izjava? (barcelonskom konvencijom i statutom o reimu plovnih putova meunarodnog interesa od 1921 ugovorena su opa pravila, tj.pravila o slobodi plovidbe svim rijekama, ali samo izmeu drava stranaka te konvencije.) 28.MORE -------konvencija o pravu mora a -koja je bila prva konvencija o pravu mora? (konvencija iz1933o teritorijalnom moru, ali nije stupila na snagu) -kad je konvencija o pravu mora stupila na snagu? (1994) -zato tako kasno (tad je zakljuen protokol uz glavu 11.. -koje je novine uvela konvencija iz 1983? (uvedene su arhipelake vode, gospodarski pojas..) -koji su uvjeti za arhipelake vode? (voda.kopno izmeu 1:1 i 9:1..) ------unutranje morske vode a -ua rijeka? () -na to se smiju povlaiti ravne polazne crte? -koji su uvjeti za povlaenje ravnih polaznih crta? (ako je obala razvedena i duboko usjeena ili ako se uzdu obale nalazi niz otoka, moe se za povlaenje polazne crte primjeniti metoda ravnih polaznih crta. na vanjske rubove otoka i na uzvisine koje su suhe za visoke vode) (povlaenje polazne crte ne smije se znatno udaljiti od opeg smjera obale, a dio mora koji lei unutar tih crta mora biti dovoljno povezan s kopnenim podrujem da bi se smio podvrgnuti reimu unutranjih voda. Ravne polazne crte ne smiju se povlaiti na uzviice koje su suhe samo za niske vode, niti od njih, osim ako su na njima podignuti svetionici ili slini ureaji koji se stalno nalaze nad morskom razinom, ili ako je povlaenje polaznih crta na takve uzviice dobilo ope meunarodno priznanje. Nije doputeno da se povlaenjem ravnih polaznih crta odvoji teritorijalno more druge drave od otvorenog mora ili iskljuivog gospodarskog pojasa) -----teritorijalno more a -kakva je kaznena jurisdikcija obalne drave nad teritorijalnim morem? () -za koja 2 sluaja drava ima kaznenu jurisdikciju za djela poinjena izvan teritorijalnog mora? (ako kri prava drave u gospodarskom pojasu i ako kri pravila o ouvanju okolia u otvorenom moru) -----vanjski pojas -koliko moe sezati? (24 milje) -koja su prava obalne drave u vanjskom pojasu? (zatita carinskih, zdravstvenih, fiskalnih i imigracijskih poslova) 11

www.pravokutnik.net

-to je novo uvela konvencija o pravu mora u vanjskom pojasu? (pravo nadzora nad arheolokim.. -moe li u vanjskom pojasu poeti progon? (moe ali samo ako brod kri prava koja su dravi dana u vanjskom pojasu) -----otvoreno more a -koja su naela otvorenog mora? (imaju 4 naela otvorenog mora.to su: -koje su slobode otvorenog mora? (ima 6 sloboda otvorenog mora. To su: -nad kojim brodovima drava moe vriti jurisdikciju na otvorenom moru? (piratstvo) -koje su iznimke jurisdikcije nad brodovima vlstite zastave na ostvorenom moru? (piratstvo, trgovina robljem, sumnja da je brod iste zastave, da plovi pod lanom zastavom ili da nema zastave, da se bavi neovlatenim emitiranjem) -tko smije zaustaviti brod koji se bavi neovlatenim emitiranjem? () -to je piratstvo? (to je svakii in nasilj...) -pravo progona? () --------morski tjesnaci? -za koje tjesnace postoji tranzitni prolazak? (kada spaja gospodarski pojas ili otvoreno more sa gospodarskim pojasom ili otvorenim morem) -u kojim tjesnacima postoji nekodljivi prolazak? (kad se tjesnac nalazi izmeu kopna i otka,a moe se proi i s vanjske strane otoka, i kad spaja teritorijalno more jedne drave s.. -usporedba tranzitnog i nekodljivog prolaska (zrakoplovi, podmornice ne moraju viti zastavu.. -koje jo vrste tjesnaca postoje? (iroki tjesnaci- koji su iri od 24 milje i tjesnaci koji ju ureeni meunarodnim ugovorima) -koji ugovor ureuje bospor i dardaneli? () 29.MEUNARODNI PROKOPI +b -kielski prokop? -kad je internacionaliziran i kojim ugovorom (nakon dugog svjetskog rata, versajskim ugovorom) -da li je kielski prokop danas internacionaliziran? (nije jer je njemaka jednostrano otkazala obvezu) -sueski prokop? -ime je ureen? (carigradskom konvencijom 1888.g.) -kako je danas ureen? (egipatska vlada je 1956 proglasila nacionalizaciju drutva sueskog prokopa i preuzela je u svoje ruke upravu nad prokopom.) -gdje spada obeanje? (to je samostalni jednostrani pravni posao) -panamski prokop (novo ureenje panamskog prokopa temelji se na 2 ugovora sklopljena izmeu paname i sad-a 1977: ugovor o panamskom prokopu i ugovor o trajnoj nutralizaciji i o upravljanju panamskim prokopom) 12

www.pravokutnik.net

-to znai da je (sueski prokop) demilitariziran? -koja je osnovna razlika tjesnaca i prokopa (razlika je u njihovoj regulaciji. Tjesnace regulira konvencija o pravu mora, a prokopi imaju svaki svoju konvenciju, tjesnaci su prirodni, prokopi umjetnio) -kad ne bi bilo nita ugovoreno, to bi se za njih primjenjivalo? (za tjesnace obiajno pravo, a za prokope unutranje zakonodavstvo drave) 30.ZRANI PROSTOR a -koji je osnovni dokument vezan za zrani prostor? (ikaka konvencija 1944) -koja su 2 ugovora ublaila ikaku konvenciju? (to su sporazum o tranzitu u meunarodnom zranom prometu ili sporazum 2 slobode i sporazum o meunarodnom zranom prijevozu ili sporazum 5 sloboda) koje su tehnike a koje komercijalne slobode zraka? (tehnike slobode zraka su:1.pravo nekodljivog preleta druge drave bez slijetanja i2.pravo slijetanja na podruje druge drave, ali samo iz tehnikih razloga, ne iz komercijalnih komercijalne slobode zraka su: 1.pravo da se iskrcaju putnici, pota i teret iz drave pripadnosti zrakoplova, 2.pravo da se uskrcaju putnici, pota i teret za dravu pripadnosti zrakoplova i 3.pravo da se ukrcaju putnici, pota i teret za bilo koju dravu koja nije drava pripadnosti zrakoplova i pravo da se iskrcaju.) -je li ikakom konvencijom osnovana organizacija? (jest. Meunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo) -gdje poinje svemir a zavrava zrani prostor? (2su kriterija, jedan je daljinski, a drugi funkcionalni, najnia orbitalna putanja, 100km) -koje su sve konvencije? (ikaka konvencija 1944, sporazum 2slobode, sporazum5sloboda, konvencija o kaznenim djelima i nekim drugim inima poinjenim u zrakoplovima ili tokijska konvencija 1963. ona je dopunjena s tri konvencije: konvencija o suzbijanju protupravne zapljene zrakoplova ili haaka konvencija iz 1970, konvencija o suzbijanju protupravnih ina protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva ili montrealska konvenvencija iz 1971, dopunjena protokolom za suzbijanje protupravnih ina nasilja u zranim lukama koje slue civilnom zrakoplovstvu, ili montrealskim protokolom iz 1988, konvencija o obiljeavanju plastinih eksploziva u svrhu otkrivanja, tehnikim prilogom. Donesene su jos: konvencija o prekograninom oneienju zraka na velikim udaljenostima u enevi 1979 i beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa iz 1985) 31.SVEMIR -odbor za miroljubivu upotrebu svemira? (osnovan je 1958 kao ad hoc a 1959 kao stalni odbor. On djeluje kao cjelina ili kroz svoja 2pododbora- znanstvenotehniki i pravni) -je li svemirski prostor reguliran? (reguliran je sa 5 ugovora. Uz prvi i osnovni 1ugovor o svemiru tu su: 2sporazum o spaavanju astronauta, vraanju astronauta, i vraanju objekata lansiranih u svemir, 3.konvencija o meunarodnoj odgovornosti za tetu koju prouzroe svemirski objekti, 4.konvencija o registraciji objekata lansiranih u svemir i 5.sporazum koji ureuje aktivnosti na mjesecu i drugim nebeskim tijelima.) -to su astronauti? (poslanici ovjeanstva u svemiru) -to je razlika svemirskih objekata i nebeskih tijela? (svemirski objekti su umjetni, nebeska tijela prirodna? 32.STJECANJE PODRUJA a a -zato je to bitno? 13

www.pravokutnik.net

() -koji je glavni nain originarnog stjecanja? (okupacija) -to je okupacija (okupacija je trajno zaposjedanje niijeg podruja s namjerom da se stekne) -to se jo moe stei okupacijom? (moe i derelikvirano podruje) -da li je bitno da podruje nije bilo niije nikad ili u trenutku stjecanja? (u trenutku stjecanja) -koji su uvjeti za okupaciju? (3.su uvjeta-terra nullius, efektivnost, notifikacija) -je li se terra nullius isto shvaala u prolosti i danas? (u praksi drava nije se smatralo zaprekom okupaciji ako se na tom podruju nalazila organizirana domorodaka vlast ili ak drava koja nije lan meunarodne zajednice??.) -efektivnost? (potrebno je da je podruje zaposjednuto na vidljiv i djelotvoran nain, tj.da drava na njemu stalno vri svoju vlast, da osigurava pravni poredak) -to u sluaju da se hoe okupirati arhipelag? (dovoljno je okupirati samo glavne otoke) -koje su teorije? (teorija geografskog jedinstva ili susjedstva i teorija zalea, drava bi po njima mogla pukim oitovanjem bez efektivnog zaposjedanja stei krajeve koji su sa zaposjednutim podrujem u prirodnoj vezi, npr.neko otoje ili zalee obalnog podruja. To naelo je sluilo kolonijalnim dravama da lake protegnu svoju vlast u doba kolonijalne ekspanzije. Unato estoj upotrebi ne moe se smatrati da je to naelo priznato u meunarodnom pravu. Jo dalje je ila teorija sektora, prema kojoj su neke drave koje lee uz polarna podruja htjele podijeliti ta podruja, osobito arktik. Prema toj teoriji svakoj od takvih drava pripao bi dio polarnih podruja omeen meridijanima koji se nastavljaju na njezinu istonu i zapadnu granicu, ali to nije u meunarodnom pravu opepriznato. -to pripada dravi po teoriji sektora? (gore..) -jesu li te teorije prihvaene? (nisu opepriznate.) -kako je danas ureen antartik? (ureen je ugovorom o antartiku 1959. na konferenciji u washingtonu. ) -naela antartikog sustava? (ugovorom a antarktiku postavljena su sljedea naela: upotreba antartika iskljuivo u miroljubive svrhe, sloboda znanstvenog istraivanja i najvea mogua meunarodna suradnja, ouvanje antarktikog okolia zabranom odlaganja nuklearnog otpada i poduzimanjem potrebnih mjera za zatitu ivih bogatstava. ne moe ga nitko zaposjesti??) -to kae ugovor o antartiku o zahtjevima zemalja? (novi zahtjevi se ne smiju postavljati, a stari su zamrznuti -koja je razlika antartika i antartike? (antartika je kontinent, a antartik obuhvaa i ..) -koji su drugi naini stjecanja podruja? (ustup ili cesija, stjecanje silom oruja, dosjelost ili preskripcija) -zato je debelacija sporna, koji su argumenti autora da je to originarno stjecanje. to se dogaa sa tim podrujem prije pripajanja? (to podruje postaje niije.ipak veina autora misli drukije) -to u sluaju da otok izroni u otvorenom moru, a to u teritorijalnom moru, kakvo je to stjecanje, a to u epikontinetskom pojasu? 14

www.pravokutnik.net

(suverenost u epikontinentskom pojasu nad otokom) -na koji se nain stjee terra nullius? (okupacijom) -to je cesija? (to je stjecanje podruja na temelju meunarodnog ugovora) -koji se institut redovito aktivira kod derivativnog stjecanja (sukcesija) -gdje spadaju okupacija i derelikcija to se tie pravnih poslova? (to su mjeoviti jednostrani pravni poslovi) 33.SUKCESIJA DRAVA +a -to je sukcesija? (suikcesija kao ustanova meunarodnog prava jest ulaenje neke drave u pravne odnose druge drave, koje je posljedica osnivanja ili proirenja vlasti, odnosno uspostave suverenosti te drave na podruju koje je dotada pripadalo drugoj dravi. -koje su beke konvencije o sukcesiji? (2.su beke konvencije- beka konvencija o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora iz 1978 i beka konvencija o sukcesiji drava glede dravne imovine, arhiva i dugova iz 1983) -koja su 4 temeljna pravila sukcesije? (1.sama promjena dravne vlasti, makar bila i protuustavna, u odnosu na isto dravno podruje ne dovodi do sukcesije. 2.nema mjesta sukcesiji drava u sluaju ratne okupacije, 3.to se tie prava i obveza vezanih ba za podruje kao takvo, prema naelu nemo plus iuris transferre pottest quam ipse habet, sljednica u u pravilu preuzima podruje kakvo je bilo u prednice, sa svim eventualnim ogranienjima. 4.ako nije drukije ugovoreno za steeno podruje u pravilu vrijede meunarodni ugovori sljednice, a ne prednice.) -to se dogaa sa ugovorima prednice? (na tom podruju vrijede ugovori drave sljednice, a od ugovora prednice samo radificiirani ugovori) -pojam arhiva? (to su svi dokumenti bilo kojeg datuma i bilo koje vrste to ih je prednica izdala ili primila u obavljanju svojih funkcija, a koji su na dan sukcesije drava pripadali prednici na temelju njezina unutranjeg prava i koje je ona sauvala neposredno ili su sauvani pod njezinim nadzorom, i to kao arhivi u bilo koju svrhu. -kako je ureena sukcesija u pogledu arhiva? (dunost je..) -to je novonastala nezavisna drava i kako je ureena sukcesija? (naelo kontinuiteta i tabule rase) -to se deava sa pokretninama a to sa nekretninama? -koji nain stjecanja prva konvencija ne spominje, tj. Koji od derivativnih naina? (raspad-ako se odvoji jedna ili vie.. -to je opcija? (opcija je izbor izmeu dva dravljanstva koji se vri oitovanjem) 34.MEUDRAVNE SLUNOSTI +b -kako se dijele slunosti? (vojne i gospodarske(od kojih su osobito vane prometne?) -kojim ugovorom se ugovaraju? (radificirani ugovori) -to su radificirani ugovori? (to su oni ugovori koji su najue povezani sa samim podrujem, tj oni koji se odnose na ugovorom ustanovljenu granicu) 15

www.pravokutnik.net

OVJEK U MEUNARODNOM PRAVU 35.DRAVLJANI I STRANCI -to je opcija? (opcija je izbor izmeu dva dravljanstva koji se vri oitovanjem) -to postaju dravljani koji ne prihvate novo dravljanstvo, i to ih titi? (manjina.. -ime su ureeni sluajevi bezdravljanstva? (konvencijom o smanjenj sluajeva bez dravljnstva, donesenoj 1961 u ujedinjenim narodima) -to su stranci? (stranci su osobe koje nisu u dravljanskoj vezi sa zemljom u kojoj ase trajno ili privremeno nalaze) -to je izruenje? (opa skuptina ujedinjenih naroda izradila je 1990.model ugovora o izruenju. Ne postoji obveza izruenja ako zamoljena drava ima ozbiljnog razloga misliti da se izruenje zahtjeva zbog obinog kanjivog djela, a s ciljem da se izruenog moglo kazniti zbog rasnih vjerskih ili njacionalnih razloga.) -koja je deklaracija za strance? (deklaracija o pravima ovjeka osoba koje nisu dravljani zemlje u kojoj ive) 36.MEUNARODNA ZATITA OVJEKA a -koji dokumenti ureuju zatitu? (konvencija o suzbijanju ropstva koju je donijela liga naroda 1926, konvencija o pravnom poloaju izbjeglica 1951,) koji su glavni dokumenti u ujedinjenim narodima? (opa deklaracija o pravima ovjeka usvojena 1948, meunarodni pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima i meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima koji su doneseni 1966 a stupili na snagu 1976) -koja je razilka izmeu 2 pakta? (razlika je u njihovoj obvezatnosti: obveze iz pakta o graanskim i politikim pravima bezuvjetne su i neograniene, dok pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima obvezuje stranke da porade na tome da se postigne puno ostvarenje prava priznatih u paktu. Drave stranke meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima mogu poduzeti mjere koje ukidaju njihove obveze iz ovoga pakta jedino u sluaju izvanredne javne opasnosti koja ugroava opstanak nacije i ije je postojanje slubeno proglaeno.) -tko nadzire pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima? (odbor za ekonomska socijalna i kulturna prava sastavljen od 18 lanova) -tko nadzire pakt o graanskim i politikim pravima? (odbor za prava ovjeka) -kako djeluje odbor za prava ovjeka? (djeluje na 3 naina: kao prvo prima i razmatra izvjetaje od drava i to redovno svakih pet godina a i kad god to smatra potrebnim,. Njegov drugi zadatak je da razmatra i rjeava pripoenja kojima neka stranka upozorava na neprovoenje odredaba pakta od druge drave. Ta nadlenost vrijedi samo prema onim dravama koje su je priznale posebnom izjavom. Fakultativnim protokolom dana je mogunost pritube pojedinca zbog krenja pakta od neke drave stranke.) -tko moe izii pred odbor za prava ovjeka? (drave, a sad i pojedinac??) -tko nadzire zatitu izbjeglica? (visoki komesar ujedinjenih naroda za izbjeglice) -tko nadzire zatitu prava ovjeka? 16

www.pravokutnik.net

() -to je uveo 1.protokol? (on je dao mogunost pritube pojedincu zbog krenja pakta od neke drave stranke -o emu govori 2.dopunski protokol? (o ukidanju smrtne kazne) -moe li jedna drava tuiti drugu pred odborom? (moe) -to regulira rasnu diskriminaciju? (deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1963 i konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. konvencijo0m je ustanovljen odbor za ukidanje rqasne diskriminacije.odbor razmatra izvjetaje drava stranaka o poduzetim mjerama.) -koje su jo konvencije protiv diskriminacije? (konvencija o diskriminaciji u zaposlenju i zvanjima, u okviru meunarodne organizacije rada i konvencija o borbi protiv diskriminacije na polju nastave u okviru UNESCO-a. Tu su i 4enevske konvencije o zatiti rtava u ratu. Tu je i konvecija protiv muenja i drugih okrutnih meovjenih ili poniavajuih postupaka ili kazni. Osnovan je i odbor protiv muenja) -koji je glavni organ u europi za zatitu i na temelju kojeg dokumenta djeluje? (europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda usvojena je u rimu 1950. ona je ustanovila posebne organe za nadzor: Europska komisija za prava ovjeka i Europski sud za prava ovjeka) -to regulira poloaj ena? (opa skuptina je 1967 prihvatila deklaraciju o ukidanju diskriminacije prema enama, a 1979 konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije prema enama.) -to regulira poloaj djece? (ops skuptina je 1959 prihvatila deklaraciju pravima djeteta koja sadri samo smjernice, a 1989. prihvatila je konvenciju o pravima djeteta. Osnovan je i odbor za prava djeteta.) 37.MEUNARODNA ZATITA MANJINA a -to je (1947.osnovana je potkomisija za spreavanje diskriminaciju i zatitu manjina) -to regulira manjine? (deklaracija o pravim osoba to pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim i jezinim manjinama. Donijela ju je opa skuptina 1992. vijee europe donijelo je Okvirnu konvenciju za zatitu nacionalnih manjina) -da li meunarodno pravo odreuje poloaj izbjeglica? (da. To ureuje konvencija o pravnom poloaju izbjeglica) -dodatni dokument?? 38.KAZNENA ODGOVORNOST POJEDNICA +b -to je meunarodni zloin? (meunarodni zloin je takav in koji meunarodno pravo izravno normira zabranom usmjerenom prema pojedincu, bilo da onda kanjavanje prepusti pojedinoj dravi kao njezinu obvezu ili da se uredi meunarodno sudstvo) -koga se trebalo suditi poslije 1.svjetskog rata? (njemakog cara, ali je pobjegao u nizozemsku) -to se dogaa nakon 2.svjetskog rata? (osnovana su 2 suda, u tokiju i nurnbergu, sporazum etiriju sila) -zakon br.10 o kanjavanju glavnih ratnih krivaca? () 17

www.pravokutnik.net

-kakav je bio sastav suda? (4 suca, 4 zamjenika, odluivalo se veinom glasova) -kakva je stvarna nadlenost nurnbernkog suda? (zloini protiv mira, ratni zloin i zloin protiv ovjenosti) -kad je reguliran genocid (1946 donesena je deklaracija o genocidu, a 1948 konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida) -kojeg dijela nadlenosti nema sud za ruandu? (nema tekih krenja enevskih konvencija jer se ne radi o meunarodnom sukobu) -koje su jo konvencije? (konvencija o suzbijanju i kanjavanju zloina apartheida iz 1973, meunarodna konvencija protiv uzimanja talaca iz 1979, konvencija o sigurnosti osoblja ujedinjenih naroda i pridruenog osoblja iz 1994, europska konvencija o suzbijqanju terorizma koju je donijelo vijee europe 1977, deklaracija o mjerama za eliminiranje terorizma. Iz 1994) -koja je nadlenost suda za jugoslaviju? (sud je nadlean za 4 zloina: 1.teke povrede enevskih konvencija od 1949, tj djela uperena protiv osoba i imovine, 2.povrede ratnog prava ustanovljenog konvencijom iz 1948, 3.genocid i 4.zloin protiv ovjenosti)

ORGANI MEUNARODNIH ODNOSA 38.OPENITO a -kako dijelimo organe meunarodnih odnosa? (neki organi imaju vlast zastupanja po samom svom poloaju, npr.dravni poglavar, vojni zapovjednici, dok je kod drugih potreban akt opunomoivanja, npr.poslanici. mogu se jo razlikovati redovit, prigodni i izvanredni organi. Prema sjeditu svog djelovanja razlikuju se unutranji i vanjski organi od kojih su najvaniji redoviti diplomatski zastupnici.) 39.NAJVII ORGAN VANJSKOG ZASTUPANJA -koji su organi vanjskog zastupanja? (ef drave, predsjednik vlade, ministar vanjskih poslova) -kakva je podjela (po tome treba li punomo ili ne) -tko jo moe obvezati dravu? (diplomatski agenti, akreditirani predstavnici pri meunarodnim organizacijama, vojni zapovjednici) 40.VLADA I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA 41.DIPLOMATSKI ZASTUPNICI +a -to je diplomatski zastupnik? (diplomatski zastupnik je osoba koja na temelju izdane punomoi zastupa dravu prema drugoj dravi ili drugim dravama. Redoviti diplomkatski zastupnici nazivaju se poslanicima) -ime je regulirano ? (konvencijom o diplomatskim odnosima i konvencijom o specijalnim misijama) -koje su funkcije diplomatskih zastupnika? () -to je diplomatski agent (to je zajedniki naziv za efa misije i diplomatsko osoblje) -to je uveo beki kongres? (beki kongres je uveo podjelu diplomatskih zastupnika na 3 razreda: na poklisare poslanike, otpravnike poslova) 18

www.pravokutnik.net

-efovi misije? (3 su razreda efa misije- 1ambasadori,nunciji 2poslanici, internunciji, ministri 3.-otpravnik poslova...) -kako stupa na slubu ef misije? (prvo je potreban agreman drave iljateljice da bi drava primateljica mogla izdati vjerodajnice, tj akreditiv. ef misije predaje vjerodajnice i to poklisari i poslanici vrhovnom organu vanjskog zastupanja, tj.dravnom poglavaru, a otpravnik poslova ministru vanjskih poslova. U sluaju odlaska sa funkcije predaje odazivno pismo, a dobija rekreditiv) -to je otpravnik ad interrim' (to je obino najstariji diplomatski slubenik misije koji privremeno djeluje kao ef misije ako je mjesto efa misije ispranjeno ili ako je ef misije sprijeen da vri svoje funkcije) -odkud se izabire otpravnik poslova ad interrim (po stau najstariji lan diplomatskog osoblja) -kako ide struktura.. (e misije, diplomatsko osoblje, administrativno i tehniko osoblje, posluno osoblje) -to je doajen' (kad diplomatski zbor nastupa kao cjelina, predvodi ga po rangu najstariji ef misije kao doajen diplomatskog zbora) -postoji li druga mogunost odreivanja doajena? (papinski nuncij) -koje su funkcije efa misije? (1predstavljanje drave iljateljice u dravi primateljici, 2zatita interesa drave iljateljice i njezinih dravaljana, 3pregovaranje s vladom drave primateljice, 4sakupljanje obavijesti o stanju i razvoju dogaaja i podnoenje izvjetaja svojoj vladi, 5unapreivanje prijateljskih odnosa i razvijanje gospodarskih, kulturnih i znanstvenih odnosa) -koje su dunosti efa misije? (ne mijeati se u unutranje poslove, potovanje drave primateljice i njenih lanova, da potuje zakone) -to se deava u sluaju krenja dunosti efa misije? (on postaje persona non grata, drava primateljica trai opiziv) -koji su organi vanjskog zastupanja? (predjsednik, premijer.. -to su nunciji? (papini poslanici) -kad se alje otpravnik poslova? () -to je akreditiv? (to su vjerodajnice. Njih ef misije predaje dravnom poglavaru odnosno ministru vanjskih poslova) -to je agreman? () -kome se akreditiv predaje? (12razred dravnom poglavaru a 3razred ministru vanjskih poslova) -koja je osnovna razlika 3.razreda efa misije od prva 2? (jer se akreditira kod ministra vanjskih poslova, a prva dva razreda kod dravnog poglavara) 42.DIPLOMATSKE POVLASTICE -to je valiza (to je prtljaga diplomata koja ne podlijee pregledu) -kazneni imunitet efa misije? (drava primateljica moe efa misije samo vratiti dravi iljateljici) -to ako poini kazneno djelo? 19

www.pravokutnik.net

(moe otii, a ako ostane postaje obini stranac) -graanski imunitet efa misije? (to se tie graanske sudbenosti izuzee se priznaje, osim u 3 sluaja:..1.kod stvarnopravne tube glede privatne nekretnine na podruju drave primateljice, izuzevi ako diplomatski agent posjeduje tu nekretninu za raun drave iljateljice a za potrebe misije, 2.kod nasljednopravnih predmeta u kojima je diplomatski agent izvritelj oporuke, upravitelj ostavine i to na privatnoj osnovi, i 3.kada diplomatski agent vri u dravi primateljici izvan svojih slubenih funkcija neko clobodno zvanje ili trgovaku djelatnost) -usporedba imuniteta efa diplomatske misije i efa konzularne misije? (konzul je osloboen samo za djela poinjena u obavljanju slubene dunosti) 43.KONZULI a -koje su vrste konzula? (konzuli po zvanju i poasni konzuli) -koja su 4 razreda efa konzulata? (generalni konzuli, konzuli, vicekonzuli, konzularni agenti) -to je egzekvatura? (to je ovlatenje kojim drava primateljica doputa efu konzulata vrenje funkcija) -kako se zove akt kojim se trai egzekvatura? (patentno pismo) -tko ini strukturu konzulata? (ef konzulata, funkcioneri, osoblje..) -koje su funkcije konzula? (da titi interese dravljana drave iljateljice i same te drave, das bude na pomo dravljanima svoje drave, da prua pomo brodovima pod zastavom svoje drave i zrakoplovima, da razvija trgovinske,kulturne i druge prijateljske odnose izmeu drava.) -kakav je postupak postavljanja konzula? (drava iljateljica daje patentno pismo, drava primateljica izdaje efu konzulata ovlatenje koje se naziva egzekvatura i kojom mu doputa vrenje funkcija.) -koje administratine poslove obavlja? (matine.. -kad konzul odgovara graanski? (3su sluaja.. 44.MEUNARODNI SLUBENICI PRAVNE INJENICE MEUNARODNOG PRAVA 45.PREGLED 46.PRAVNI POSLOVI UOPE a -to su mjeoviti pravni poslovi? (uz oitovanje je potreban i stvarni in) 47.JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI +b -koje su vrste jednostranih pravnih poslova? (samostalni, akcesorni i mjeoviti) -koji su samostalni pravni poslovi? (notifikacija, prosvjed, priznanje, odreknue i obeanje) -kakav je pravni uinak pripoenja? () -odkad djeluje pravni uinak priopenja? () -koji je pravni uinak prosvjeda? () 20

www.pravokutnik.net

-to je prosvjed. emu slui? (to je samostalni jednostrani pravni posao., slui da sprijei djelovanje pravnog pravila qui tacet consetire videtur) -tko je ovlaten da uputi prosvjed (svi organi vanjskog zastupanja, t.jredoviti organi dipl(vanjskih??) odnosa) -koji je pravni uinak notifikacije i kad ona nastupa? -to je priznanje? (to je oitovanje stranke koja priznaje valjanost nekom stanju ili injenici) 48.MEUNARODNI UGOVORI UOPE, POJAM I VRSTE a 49.POSTANAK MEUNARODNIH UGOVORA a -koja su dva postupka nastanka meunarodnih ugovora? (sastavljeni potupak i jednostavni postupak) -to je sastavljeni postupak? (3 faze) -u sastavljenom postupku kojim nainom se provodi autentifikacija? (parafiran -to je jednostavni postupak? () -kako se izraava pristanak na ugovor (ratifikacija, potpisivanje.. -u koja 4 sluaja je potrebna ratifikacija? () -kad ugovor obvezuje potpisivanjem? (kad se stranke tako dogovore) 50.UGOVORI I TREE DRAVE 51.DJELOVANJE UGOVORA 52.PRESTANAK UGOVORA a -to je rebus sic stantibus? (to je jedan od naina prestanka ugovora po opem pravu) -kad se ne moe pozvati na klauzulu rebus sic stantibus? (ne moe kod ugovora o granici ako je drava sama kriva za izmjenu okolnosti) -koji ugovori prestaju ratom? (oni iji se sadraj odnosi na mirno stanje, naroito bilateralni) 53.USPOSTAVLJANJE UGOVORA 54.NEDOPUTENI INI, MEUNARODNI DELIKTI B+ -koji su elementi meunarodnog delikta? (povreditelj, povrijeeni, a oba moraju biti subjekti meunarodnog prava, mora biti povrijeeno dobro koje je u meunarodnom pravu zatieno, mora nastati teta) -to je bitno u zadovoljtini, kakav mora imati znaaj? (mora imati znaaj javnosti) -moe li se dati satisfakcija u novcu? (moe) -to se dosuuje uz naknadu tete? (kamate i izbjegla dobit) -to je naknada ex gracia? () -moe li o tome suditi meunarodni sud () 21

www.pravokutnik.net

MEUNARODNE ORGANIZACIJE I.ODSJEK-UJEDNINJENI NARODI 55.PRETEE 56.OSNIVANJE -kad je osnovana sveta alijansa? (nakon bekog kongresa 1815g) -to je bila njena svrha? () -koncert europskih velevlasti? () -liga naroda? () -kako je liga naroda donosila odluke? (jednoglasno) -faze osnivanja ujedinjenih naroda? (atlantska povelja 1941, deklaracija un1942, moskovska deklaracija1943, konferencija u dumberton oaksu1944, konferencija u san franciscu1945) 57.PRAVO UJEDNINJENIH NARODA +c -to ini pravo ujedinjenih naroda?? (povelja, statut, radni akti koje donosi, ugovori s drugim organizacijama, poslovnici raznih organa) 58.OPI POGLEDI 59.LANOVI +a -kakav znaaj moraju imati lanovi? (lanovi mogu biti samo drave) -tko odluuje o prijemu novih lanova u ujedinjene narode? (opa skuptina 2/3 veinom na prijedlog vijea sigurnosti) -koji je jedini sluaj 2/3 veine svih lanova (izmjena povelje) -iskljuenje, suspenzija, mala suspenzija? -tko odluuje o prestanku suspenzije? (vijee sigurnosti) -u emu se sastoji suspenzija? (gubi pravo glasa.. -koja prava se ne mogu suspendirati? (pravo pristupa prd meunarodni sud i jo 2 prava-.. 60.POSEBAN POLOAJ STALNIH LANOVA VIJEA SIGURNOSTI a 61.POLOAJ DRAVA NELANICA -mogu li se nelanica pojaviti kao stranka pred meunarodnim sudom? (mogu na dva naina- ako postane strankom statuta ili ako potpie izjavu vijeu sigurnosti) 62.ORGANI UJEDINJENIH NARODA a -koji su glavni organi ujedinjenih naroda? (opa skuptina, starateljsko vijee., gospodarsko i socijalno vijee, starateljsko vijee, tajnitvo i meunarodni sud) -koji organ ima nadzor nad zatitom prava ovjeka? (gospodarsko i socijalno vijee) 63.OPA SKUPTINA a 64.VIJEE SIGURNOSTI a -kako odluuje vijee sigurnosti. Kako se donose odluke? (razlikuju se meritorne i proceduralne odluke. Za meritorne je potrebna veina od 9 lanova, ukljuujui sve stalne lanove, a za proceduralne samo veina od 9 lanova) 22

www.pravokutnik.net

-prvi veto? -to je dvostruki veto? () -da li je mogu veto kod proceduralnih odluka? (nije jer nisu potrebni glasovi svih velesila) 65.POMONI ORGANI VIJEA SIGURNOSTI 66.GOSPODARSKO ISOCIJALNO VIJEE -kakav je sastav? (ima 54 lana, svake godine se bira 1/3 na 3 godine) -tko bira lanove gospodarskog i socijalnog vijea? (opa skuptina) -kako se zove to svojstvo ope skuptine? (ona je kreativni organ za druge organe) 67.STARATELJSKO VIJEE 68.TAJNITVO 69.MEUNARODNI SUD(86) --------sastav -koliko sudaca ima meunarodni sud? (15) -tko bira suce meunarodnog suda? (opa skuptina i vijee sigurnosti, ali svaki zbor posebno) -tko ini kandidacijkse odbore? (kandidiranje za izbor vre u svakoj dravi kandidaciona tijela, sastvaljena od osoba koje je ta drava stavila na popis stalnog arbitranog suda. Ako neka drava nije potpisnica haake konvencije po kojoj djeluje stalni arbitrani sud, imenuje ona kandidacioni odbor ad hoc.) -to je adhoc sudac? (ako u raspravi pred sudom sudjeluje neka drava koja u tom asu nema svog pripadnika u sastavu suda, ima ta drava pravo imenovati suca ad hoc, tj.nacionalnog suca, koji ulazi u sudaki zbor i ima jednaka prava kao i svaki redoviti sudac. Nacionalni suci odreuju se i u savjetodavnom postupku.) ---------nadlenost -kako se izglasava presuda meunarodnog suda? (veinom glasova, ako je pola-pola, odluuje predsjednik) -posebna ili odvojena miljenja? (svaki sudac koji se ne slae s presudom ili njezinim razlozima moe presudi dodati svoje miljenje i ono se objavljuje uz presudu. (miljenje-posebno ili odvojeno)) -osobna nadlenost meunarodnog suda? (tri su kategorije drava-...(3su kategorije- lanice povelje ujedinjenih naroda koje su sve i stranke statuta, stranke statuta koje nisu lanice ujedninjenih naroda i one drave koje nisu stranke statuta ako potpiu koju propisuje vijee sigurnosti).. -to nelanica UN treba napraviti da postane stranka pred meunarodnim sudom (treba vijeu sigurnosti potpisati izjavu u kojoj prihvaa 3 uvjeta- nadlenost suda, da e prihvatiti obveznost i da e snositi trokove) -stvarna nadlenost meunarodnog suda? (4 sluaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose na: 1.tumaenje nekog ugovora, 2.svaku toku meunarodnog prava, 3.postojanje svake injenice koja bi, ako se ostanovi tvorila povredu meunarodnog prava, 4.prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu meunarodne obveze). -koje obveze drave moraju prihvatiti u statutu meunarodnog suda? (3stvari23

www.pravokutnik.net

-za koje je sluajeve nadlean meunarodni sud? (4 sluaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose na: 1.tumaenje nekog ugovora, 2.svaku toku meunarodnog prava, 3.postojanje svake injenice koja bi, ako se ostanovi tvorila povredu meunarodnog prava, 4.prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu meunarodne obveze). -----------postupak -kako poinje, na koji nain? (postupak u parnicama zapoinje na 2 naina. Jedan nain primjenjuje se kad meu strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju odreenih vrsta sporova meunarodnom sudu. U tom sluaju moraju se stranke tek sporazumjeti da e konkretni spor iznijeti pred sud. To biva u obliku meunarodnog ugovora koji se naziva kompromis ili pristatna pogodba. Kad je takav sporazum posignut, postupak se zapone saopenjem kompromisa sudu. U tako zapotom postupku nema ni tuitelja ni tuenog. Ako ve otprije postoji ugovorna obveza stranaka o podvgavanju nadlenosti suda, postupak se zapone jednostranom tubom jedne od stranaka. Tada se postavlja tubeni zahtjev, a druga se stranka od njega brani i trai da zahtjev odbije, a moe i postaviti zahtjev u obliku protutube.) -u sluaju kompromisa, kada se on sklapa u odnosu na postojanje spora? (kad je spor ve nastao) -kasko ide dalje postupak? (sam postupak se dijeli na pismeni i usmeni, pismeni postupak sastoji se u podnoenju parnihnih pisama stranaka i u njihovu saopenju protivnoj stranci. Ako se postupak zapoinje jednostranom tubom, tuiteljica podnosi prvo parnino pismo(memoire) na koje protivna stranka daje odgovor(contre-memoire). Dok je vaio stari poslovnik, slijedio je protuodgovor (replika), a za njime drugotnica (duplika). Poslovnik od 1972.g. daje pravo samo na prvi par parninih pisama, a drugi par moe dozvoliti ako to stranke sporazumno trae, a i po vlastitoj ocjeni ili na prijedlog samo jedne od stranaka. Kad se parnica temelji na pristatnoj pogodbi, pa nema ni tuitelja ni tuenoga, tada svaka stranka daje prvo pismo i odgovor na prvo pismo protivne stranke. Mo esto itu jedna stranka preuzima poloaj tuitelja a druga tuenoga) -kako sud moe postupiti povodom prigovora? (u poetku pismenog postupka moe tuena stranka staviti prigovor. To treba uiniti uroku koji je koji je odreen za odgovor na tubu. Ako je prigovor stavljen sud prekida pismeni postupak o glavnoj stvari i i vodi najprije pismeni, a zatim usmeni postupak o prigovorima. Sud moe postupiti na tri naina. Ako sud uvai prigovore, sud izrie presudu kojom utvruje opravdanost prigovora i time se postupak obustavlja. Ako sud odbaci priogovore nastavlj se prekinuti postupak u glavnoj stvari i i odreuju se za podnoenje parninih pisama novi rokovi. Sud moe zakljuiti da su prigovori takve naravi da se o njima ne moe suditi bez ulaenja u glavnu stvar. Tada sud odreuje da se raspravljanje oprigovorima spoji s raspravljanjem o glavnoj stvari. Sud moe i u kjonanoj presudi uvaiti prigovore i tako odbiti da sudi o glavnoj stvari.) -to sudac moe dati uz presudu? (svaki sudac koji se ne slae s presudom ili njezinim razlozima moe presudi dodati svoje miljenje i ono se objavljuje uz presudu. (miljenje-posebno ili odvojeno)) -je li presuda suda konana? (presuda suda je konana ali njezin uinak je ogranien na stranke spora) -da li postoji pravni lijek? (statut nije predvidio mogunost pravnog lijeka na neku viu instanciju) ----savjetodavno miljenje? (uz svoju sudsku djelatnost maunarodni sud daje savjetodavna miljenja ujedninjenim narodima i nekim drugimn meunarodnim organizacijama. I u davanju savjetodavnih miljenja meunarodni 24

www.pravokutnik.net

sud je pravosudni organ i zato on moe dati samo pravna miljenja, pa je u tome po njegovoj funkciji ograniena njegova nadlenost u davanju savjetodavnih miljenja. U osobnom pogledu sud je ogranien utoliko to davanje savjetodavnih miljenja ne mogu traiti drave, nego jedino neki organi ujedinjenih naroda i neke organizacije. Traenje savjetodavnog miljenja nije obvezatno. Savjetodavno miljenje nije obvezatno.) -savjetodavni postupak? (statut meunarodnog suda sadri samo nekoliko odredaba o postupku za davanje savjetodavnih miljenja, ali daje ovlatenja sudu da ga uskladi s postupkom u parnicama. U praksi je savjetodavni postupak postao kontradiktornim stranakim postupkom s opirnom razmjenom podesaka u pismenom i govorqa u usmenom postupku. ak se u tom postupku dopustilo imenovanje sudaca ad hoc od strane zainteresiranih drava. U pronalaenju rjeenja sud se ne da vezati direktivama. Sud mora imati punu slobodu da ispita sve raspoloive okolnosti i podatke koji su mu potrebni radi davanja miljenja na postavljeno pitanje. Ali i u savjetodavnom postupku sud daje miljenje samo o pravnim pitanjima. Ako pitanje nije praqvno, sud mora otkloniti davanje miljenja. Sud u naelu ne bi trebao otklanjati davanje miljenja osim ako za to ima vanih razloga. Ipak sud je pravosudni organ i njegovi razlozi uskraivanja mogu biti samo pravne naravi. Savjetodavno miljenje nema pravnu mo presude. Zato se moe o istom pitanju uvijek zapoeti parnicu pred arbitranim sudom ili samim meunarodnim sudom, tj.ne moe se staviti prigovor rei judicatae.) --------fakultitativna klauzula -to je fakultativna klauzula? (to je sluaj kojim je svaka drava mogla svojom jednostranom izjavon preuzeti obvezu da se podvrgava nadlenosti suda u sporovima odreena vrste prema svakoj dravi koja je potpisala takvu istu izjavu.) -emu ona slui? (da se ustanovi nadlenost meunarodnog suda za odreene sporove izmeu drava) -u kojim sluajevima se daje? (izjava se odnosi na vrste sporova to ih navodi l. 36 statuta. imamo-4 sluaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose na: 1.tumaenje nekog ugovora, 2.svaku toku meunarodnog prava, 3.postojanje svake injenice koja bi, ako se ustanovi tvorila povredu meunarodnog prava, 4.prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu meunarodne obveze). 70.REGINALNI SPORAZUMI II.ODSJEK-SPECIJALIZIRANE USTANOVE I OSTALE M.ORGANIZACIJE 71.OPI PREGLED -to su specijalizirane ustanove? () -na koji nain neka organizacija moe postati specijaliziranom ustanovom ujedinjenih naroda (ona mora sklopiti sporazum sa gospodarskim i socijalnim vijeem) -to su poboni organi i primjer?? (UNCTAD) -na koji nain djeluju specijalizirane ustanove? () 72.MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA 73.ORGANIZACIJA ZA PREHRANU I POLJODJELSTVO 74.MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO 75.MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA PROSVJETU 76.SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA 25

www.pravokutnik.net

77.ORGANIZACIJA ZA FINANCIJE, TRGOVINU I RAZVOJ 78.OSTALE ORGANIZACIJE DODATAK 79.REGIONALNE ORGANIZACIJE RJEAVANJE(MIRNO) SPOROVA I OSIGURANJE MIRA 80.PREGLED SREDSTAVA ZA MIRNO RJEAVANJE SPOROVA +a -koja su sredstva za mirno rjeavanje meunarodnih sporova? (posredovanje, istraga, mirenje, izravnanje i arbitraa) -tko donosi obvezujuu odluku (arbitraa i izravnanje) -to je razlika arbitrae i izravnanja (kod arbitrae sporovi se rjeavaju primjenom prava. izravnanje ne primjenjuje pravnu normu, nego samo pravinost. izravnanje nije presuda.. Zajednika crta izravnanja s arbitraom je u tome to su se stranke unaprijed obvezale na izvrenje odluke koju e stvoriti prizvani forum. ) -koja je pretpostavka za primjenu pravinosti? (da su stranke ovlastile sud) -to je zajedniko izravnanju i arbitrai? (Zajednika crta izravananja s arbitraom je u tome to su se stranke unaprijed obvezale na izvrenje odluke koju e stvoriti prizvani forum.) -to je situacija? (u njoj stranke imaju pravo glasa, dok u sporu nemaju) -zato je to bitno? (zbog 5 stalnih lanica vijea sigurnosti) -koje sredstvo mirnog rjeavanja sporova slui utvrivanju injenica? (istraga) 81.POSREDOVANJE -koja je razlika posredovanja i mirenja? (kod posredovanja organ mirenja je drava, a kod mirenja sporazumom izabran pojedinac ili zbor od vie njih) 82.ISTRAGA 83.MIRENJE 84.IZRAVNANJE -to je izravnanje? (izravnanje je nain mirnog rjeavanja sporova koji ima sljedee znaajke: 1.stranke su priznale neki objektivni forum sa zadatkom da rijei spor a ve su se unaprijed obvezale da e izvriti rjeenje i 2.prizvani forum nije vezan pri donoenju rjeenja na primjenu prava, bilo zato to to nije mogue(mnogi sporovi o odreivanju granice) bilo zato to stranke ele ukloniti uzrok sukoba novim ureenjem (to je tzv.zakonodavna ili administrativna arbitraa) -to ga karakterizira? (neprimjena prava i obvezatnost) -da li je obvezatno? (da) -to je jedina razlika izmeu izravnanja i arbitrae (kod arbitrae sporovi se rjeavaju primjenom prava. izravnanje ne primjenjuje pravnu normu, nego samo pravinost. izravnanje nije presuda.. Zajednika crta izravnanja s arbitraom je u tome to su se stranke unaprijed obvezale na izvrenje odluke koju e stvoriti prizvani forum. ) -to je bitna razlika(fakultativna klauzula??? 85.ARBITAA a 26

www.pravokutnik.net

-koji je najvaniji dokument o arbitrai? (najvaniji dokument o arbitrai je enevski opi akt iz 1928. To je kolektivni ugovor o mirnom rjeenju meunarodnih sporova koji je izradila liga naroda. Akt obvezuje stranke da svaki spor u konanom stadiju podvrgnu arbitrtai, razumijevajui pod arbitraom i sudski postupak. Opi akt je supsidijaran u tome to on stupa u djelovanje samo onda ako stranke ne izaberu sporazumno neki drugi nain mirnog rjeavanja.) -kako je enevski opi akt podijelio sporove?? (na pravne i nepravne?? -kako moe zapoeti arbitraa? (na 2naina-pristatnom pogodbom i tubom) -koje su vrste arbitrae? (razlikuju se prigodna i institucionalna arbitraa prema tome stvara li se sporazum za pojedini ve nastali sluaj ili postoji unaprijed dana obveza da e se sporovi odreene vrste podvrgavati arbitrai) -koja je razlika prigodne i institucionalne arbitrae? (prigodna se ugovara za pojedini ve nastali sluaj, a kod institucionalne postoji unaprijed dana obveza da e se sporovi odreene vrste podvrgavati arbitrai) -kad se zakljuuje pristatna pogodba kod prigodne arbitrae? (kad spor ve nastane) -portoro konvencija? (na drugoj haakoj mirovnoj konferenciji iz 1907 godine prihvaena je portoro konvencija, kojom se zabranjuje istjerivanje niovanih trabina silom, osim ako dunika drava nije htjela pristati na arbitrau ili je kasnije prijeila njezino konstituiranje, odnosno nije htjela izvriti presudu.) 86.MEUNARODNI SUD (69) --------sastav -koliko sudaca ima meunarodni sud? (meunarodni sud ima 15 sudaca) -tko bira suce meunarodnog suda? (suce meunarodnog suda biraju opa skuptina i vijee sigurnosti, ali svaki zbor posebno. Izabran je onaj koji je dobio veinu u oba zbora) -tko ini kandidacijke odbore? (kandidiranje za izbor vre u svakoj dravi kandidaciona tijela, sastavaljena od osoba koje je ta drava stavila na popis stalnog arbitranog suda. Ako neka drava nije potpisnica haake konvencije po kojoj djeluje stalni arbitrani sud, imenuje ona kandidacioni odbor ad hoc.) -to je adhoc sudac? (ako u raspravi pred sudom sudjeluje neka drava koja u tom asu nema svog pripadnika u sastavu suda, ima ta drava pravo imenovati suca ad hoc, tj.nacionalnog suca, koji ulazi u sudaki zbor i ima jednaka prava kao i svaki redoviti sudac. Nacionalni suci odreuju se i u savjetodavnom postupku.) ---------nadlenost a -osobna nadlenost meunarodnog suda? (3su kategorije drava podvrgnute nadlenosti suda- lanice povelje ujedinjenih naroda koje su samim timei stranke statuta, stranke statuta koje nisu lanice ujedinjenih naroda i one drave koje nisu stranke statuta ako potpiu koju propisuje vijee sigurnosti).. -to nelanica UN treba napraviti da postane stranka pred meunarodnim sudom (nelanica UN treba vijeu sigurnosti potpisati izjavu u kojoj prihvaa 3 uvjeta- nadlenost suda, da e prihvatiti obveznost i da e snositi trokove) -stvarna nadlenost meunarodnog suda? -koje obveze drave moraju prihvatiti u statutu meunarodnog suda? (3stvari27

www.pravokutnik.net

-za koje je sluajeve nadlean meunarodni sud? (meunarodni sud nadlean je za 4 sluaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose :na 1.tumaenje nekog ugovora, 2. na svaku toku meunarodnog prava, 3. na postojanje svake injenice koja bi, ako se ustanovi tvorila povredu meunarodnog prava, 4. na prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu meunarodne obveze). -----------postupak -kako poinje, na koji nain? (postupak u parnicama zapoinje na 2 naina. Jedan nain primjenjuje se kad meu strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju odreenih vrsta sporova meunarodnom sudu. U tom sluaju moraju se stranke tek sporazumjeti da e konkretni spor iznijeti pred sud. To biva u obliku meunarodnog ugovora koji se naziva kompromis ili pristatna pogodba. Kad je takav sporazum postignut, postupak se zapone saopenjem kompromisa sudu. U tako zapoetom postupku nema ni tuitelja ni tuenog. Ako ve otprije postoji ugovorna obveza stranaka o podvgavanju nadlenosti suda, postupak se zapone jednostranom tubom jedne od stranaka. Tada se postavlja tubeni zahtjev, a druga se stranka od njega brani i trai da zahtjev odbije, a moe i postaviti zahtjev u obliku protutube.) -u sluaju kompromisa, kada se on sklapa u odnosu na postojanje spora? (kad je spor ve nastao) -kasko ide dalje postupak? (sam postupak se dijeli na pismeni i usmeni, pismeni postupak sastoji se u podnoenju parnihnih pisama stranaka i u njihovu saopenju protivnoj stranci. Ako se postupak zapoinje jednostranom tubom, tuiteljica podnosi prvo parnino pismo(memoire) na koje protivna stranka daje odgovor(contre-memoire). Dok je vaio stari poslovnik, slijedio je protuodgovor (replika), a za njime drugotnica (duplika). Poslovnik od 1972.g. daje pravo samo na prvi par parninih pisama, a drugi par moe dozvoliti ako to stranke sporazumno trae, a i po vlastitoj ocjeni ili na prijedlog samo jedne od stranaka. Kad se parnica temelji na pristatnoj pogodbi, pa nema ni tuitelja ni tuenoga, tada svaka stranka daje prvo pismo i odgovor na prvo pismo protivne stranke. no esto i tu jedna stranka preuzima poloaj tuitelja a druga tuenoga) -kako sud moe postupiti povodom prigovora? (u poetku pismenog postupka moe tuena stranka staviti prigovor. To treba uiniti u roku koji je koji je odreen za odgovor na tubu. Ako je prigovor stavljen sud prekida pismeni postupak o glavnoj stvari i i vodi najprije pismeni, a zatim usmeni postupak o prigovorima. Sud moe postupiti na tri naina. 1.Ako sud uvai prigovore, sud izrie presudu kojom utvruje opravdanost prigovora i time se postupak obustavlja. 2.Ako sud odbaci prigovore nastavlja se prekinuti postupak u glavnoj stvari i i odreuju se za podnoenje parninih pisama novi rokovi.3. Sud moe zakljuiti da su prigovori takve naravi da se o njima ne moe suditi bez ulaenja u glavnu stvar. Tada sud odreuje da se raspravljanje o prigovorima spoji s raspravljanjem o glavnoj stvari. Sud moe i u konanoj presudi uvaiti prigovore i tako odbiti da sudi o glavnoj stvari.) -to sudac moe dati uz presudu? (svaki sudac koji se ne slae s presudom ili njezinim razlozima moe presudi dodati svoje miljenje i ono se objavljuje uz presudu. (miljenje-posebno ili odvojeno)) -je li presuda suda konana? (presuda suda je konana ali njezin uinak je ogranien na stranke spora) -da li postoji pravni lijek? (statut nije predvidio mogunost pravnog lijeka na neku viu instanciju) -kako se izglasava presuda meunarodnog suda? (veinom glasova, ako je pola-pola, odluuje predsjednik) -posebna ili odvojena miljenja? 28

www.pravokutnik.net

(svaki sudac koji se ne slae s presudom ili njezinim razlozima moe presudi dodati svoje miljenje i ono se objavljuje uz presudu. (miljenje-posebno ili odvojeno)) ----savjetodavno miljenje? (uz svoju sudsku djelatnost meunarodni sud daje savjetodavna miljenja ujedinjenim narodima i nekim drugim meunarodnim organizacijama. I u davanju savjetodavnih miljenja meunarodni sud je pravosudni organ i zato on moe dati samo pravna miljenja, pa je u tome po njegovoj funkciji ograniena njegova nadlenost u davanju savjetodavnih miljenja. U osobnom pogledu sud je ogranien utoliko to davanje savjetodavnih miljenja ne mogu traiti drave, nego jedino neki organi ujedinjenih naroda i neke organizacije. Traenje savjetodavnog miljenja nije obvezatno. Savjetodavno miljenje nema obvezatnu snagu.) -savjetodavni postupak? (statut meunarodnog suda sadri samo nekoliko odredaba o postupku za davanje savjetodavnih miljenja, ali daje ovlatenja sudu da ga uskladi s postupkom u parnicama. U praksi je savjetodavni postupak postao kontradiktornim stranakim postupkom s opirnom razmjenom podnesaka u pismenom postupku i govora u usmenom postupku. ak se u tom postupku dopustilo imenovanje sudaca ad hoc od strane zainteresiranih drava. U pronalaenju rjeenja sud se ne da vezati direktivama. Sud mora imati punu slobodu da ispita sve raspoloive okolnosti i podatke koji su mu potrebni radi davanja miljenja na postavljeno pitanje. Ali i u savjetodavnom postupku sud daje miljenje samo o pravnim pitanjima. Ako pitanje nije pravno, sud mora otkloniti davanje miljenja. Sud u naelu ne bi trebao otklanjati davanje miljenja osim ako za to ima vanih razloga. Ipak sud je pravosudni organ i njegovi razlozi uskraivanja mogu biti samo pravne naravi. Savjetodavno miljenje nema pravnu mo presude. Zato se moe o istom pitanju uvijek zapoeti parnicu pred arbitranim sudom ili samim meunarodnim sudom, tj.ne moe se staviti prigovor rei judicatae.) --------fakultitativna klauzula -to je fakultativna klauzula? (to je sluaj kojim je svaka drava mogla svojom jednostranom izjavom preuzeti obvezu da se podvrgava nadlenosti suda u sporovima odreena vrste prema svakoj dravi koja je potpisala takvu istu izjavu.) -emu ona slui? (da se ustanovi nadlenost meunarodnog suda za odreene sporove izmeu drava) -u kojim sluajevima se daje? (izjava se odnosi na vrste sporova to ih navodi l. 36 statuta. imamo-4 sluaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose : 1.na tumaenje nekog ugovora, 2.na svaku toku meunarodnog prava, 3.na postojanje svake injenice koja bi, ako se ustanovi tvorila povredu meunarodnog prava, 4.na prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu meunarodne obveze).

87.OSIGURANJE MIRA PREMA POVELJI UJEDINJENIH NARODA 88.MIRNO RJEAVANJE SPOROVA U KRILU UJEDINJENIH NARODA +c -koji je prvi ugovor koji zabranjuje rat? (prvi ugovor koji zabranjuje rat je briand-kellogov palkt iz 1928.g. doputen je jedino obrambeni rat. liga narod pokuala ga je zabraniti i prije: enevski protokol iz 1924.g, rezolucija skuptine lige naroda o zabrani napadakog rata 1927, opi akt iz 1928. glavni je nedostatak svih tih akata to su drave same sudile o tome to je napad a to obrana. U krugu ameriki drava rat je jo stroe zabranjen: havana 1928, saavedra lamas 1933) 29

www.pravokutnik.net

-koje su obveze drava lanica za osiguranje mira? (obveze drava lanica za osiguranje mira dadu se svesti na 4 naela: 1.drave lanice moraju svoje sporove ureivati mirnim sredstvima na takav nain da ne budu ugroeni meunarodni mir i sigurnost,2.drave lanice moraju se u svojim meunarodnim odnosima uzdravati od prijetnje silom ili upotrebe sile koja bi bila uperena protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike nezavisnosti bilo koje drave, ili bi na bilo koji nain bila nespojiva s cilojevima ujedinjenih naroda, 3.drave lanice pruat e pomo ujedinjenim narodima u bilo kojoj akciji to bi bila poduzeta prema odredbama povelje, a ne smiju dati pomo dravi protiv koje bi vijee sigurnosti poduzelo preventivne ili prinudne mjere, 4.drave lanice obvezuju se primiti i izvriti odluke vijea sigurnosti stvorene u skladu s propisima povelje) -moe li svaki spor doi pred ujedinjene narode? (ne moe) -pred kim se rjeava, pod kojim uvjetom? (pred vijeem sigurnosti, uvjeti su da se bezuspjeno pokuao rijetii mirnm sredstvima, da je spor ozbiljne prirode, tj da bi njegovo produenje moglo dovesti u opasnost odranje meunarodnog mira i sigurnosti...to nisu obvezujue odluke) 89.MIRNO RJEAVANJE SPOROVA BEZ INTERVENCIJE UJEDNINJENIH NARODA 90.IZNOENJE SPORA PRED UJEDINJENE NARODE 91.KOLEKTIVNE MJERE -koje su 3 pretpostavke da bi se pokrenule kolektivne mjere? (naruavanje mira, prijetnja miru, napadaki ini) 92.MIROVNE OPERACIJE -to je osnovna razlika mirovnih operacija i kolektivnih mjera? (mirovne operacije nisu predviene u povelji) -to su mirovne operacije? (mirovne operacije su takve mjere ujedinjenih naroda koje ukljuuju upotrebu oruanih snaga, ali ne kao prinudna mjera uperena protiv nekog naruitelja mira nego radi odranja mira spreavanjem izbijanja oruanog sukoba ili uspostavljanjem mira, a da se prinudne mjere ne upotrebljavaju ni protiv jedne od stranaka u sukobu.) 93.SMANJENJE ORUJA I RAZORUANJE 94.DRUGE MJERE ZA OSIGURANJE MIRA -to je napad? (definicija) (napad je: 1.upad ili navala oruanih snaga neke drave na podruje druge drave; bilo koja vojna okupacija, ma i privremena, koja je poisljedica upada ili navale; upotrebom sile izvreno pripajanje podruka druge drave ili dijela njezina podruja 2.bombardiranje podruja druge drave pomou dravnih oruanih snaga ili upotreba bilo kakvog oruja protiv tog podruja 3.blokada luka ili obala neke drave pomou oruanih snaga druge drave 4.navala dravnih oruanih snaga na kopnene, pomorske ili zrane snage druge drave ili na trgovaku mornaricu odnbosno zrakoplovstvo druge drave 5.upotreba oruanih snaga, to ih neka drava dri na podruju neke druge drave na osnovi sporazuma s tom drugom dravom, krenjem uvjeta tog sporazuma kao i svako produenje prisutnosti tih snaga preko odreenog roka. 6.ako neka drava koja je svoje podruje dala na raspolaganje drugoj dravi dopusti da ta druga drava upotrijebi to podruje za izvrenje ia napada protiv neke tree drave 7.slanje od strane neke drave ili u njezino ime, oruanih eta, grupa, neredovitih ili plaenika, koji protiv druge drave vre ine oruane sile takve teine da tvore in napada, kao i bitno upletanje u takvo slanje 30

www.pravokutnik.net

definicija nije iscrpna i doputa se da se pod napadom razumjevaju i druge stvari. DODATAK 95.SAMOPOMO -koji su uvjeti za samopomo? (pretpostavke za opravdanu upotrebu samopomoi su sljedee: 1,mora biti u pitanju neki interes koji je u meunarodnom pravu zatie 2.mora postojati povreda, odnosno uskrata zatraenog izvrenja neke dunosti 3.treba da je ostvarenje prava pokuano prije pribjegavanja samopomoi, i to bez uspjeha, npr.diplomatskim putem, posredovanjem, arbitraom 4.drava koja pristupa samnopomoi nije se smjela odrei upotrebe samopomoi) -koje su vrste samopomoi? (represalije, retalijacija, retorzija) -to su reprezalije? (reprezalije su mjere to ih drava poduzima uz povredu meunarodnim pravom zatienih interesa druge drave kao odgovor na protupravni in te druge drave, a sa svrhom samopomoi, tj.da drugu dravu skloni na odustajanje od protupravnih ina, odnosno na davanje zadovoljenja) -to je retalijacija? (posebna vrsta reprezalija je retalijacija, koja se sastoji u upotrebi jednakih protumjera kao odgovor nas protupravnu mjeru druge drave.) -to je retorzija (retorzija je uzvraanje neke meunarodnim pravom doputene ali neprijazne mjere primjerenom protumjerom, koja jo ne tvori povredu meunarodnog prava. Primjera za retorziju ima mnogo u carinskoj i tarifnoj politici drava. Ako se takvom mjerom odstupa od ugovornih obveza onda to nije retorzija nego mogu biti reprezalije) -porotoro konvencija, alvarezova deklaracija?

RATNO PRAVO I.ODSJEK- ODNOSI ZARAENIH 96.UVOD 97.POJAM RATA -to je svrha ratnog prava? (eli se humanizirati rat, tj ele se ukloniti okrutnosti, sprijeiti strani oblici ratovanja. Mjera humanizacije namee samo ogranienja koja ne smetaju postizanju vrhovnih ratnih ciljeva.) 98.IZVORI RATNOG PRAVA a+ -na to se odnosi i nabrojati?? (Viestrani ugovori koji sadre pravila rata su: 1.parika pomorska deklaracija od 1856 2.petrogradska deklaracija od 1868. o upotrebi eksplozivnih metaka 3.druga haaka deklaracija od1899 o zabrani upotrebe metaka sa otrovnim ili zaguljivim plinovima 4.trea haaka deklaracija od 1899 o zabrani upotrebe dum-dum metaka 31

www.pravokutnik.net

haake konvencije i deklaracije od 1907 1trea o zapoinjanju neprijateljstava 2etvrta o zakonima i obiajima rata na kopnu. Ta su pravila sadrana u prilogu koji se naziva haakim pravilnikom o suhozemnom ratovanju. Konvencija je zamijenila analognu haaku konvenciju i pravilnik od 1899 3peta o pravima i dunostima neutralnih vlasti i osoba u kopnenom ratu 4esta o postupanju s neprijateljskim trgovakim brodovima kod izbijanja neprijateljstava 5sedma o pretvaranju trgovakih brodova u ratne 6osma o polaganju podmorskih automatskih mina na kontakt 7deveta o bombardiranju po pomorskim snagama u vrijeme rata 8jedanaesta o nekim ogranienjima pri vrenju prava plijena u pomorskom ratu 9trinaesta o pravima i dunostima neutralaca u pomorskom ratu 1deklaracija o zabrani bacanja projektila i eksploziva iz balona 2enevski protokol od 1925 o zabrani upotrebe zaguljivih, otrovnih ili slinih plinova i bakteriolokih sredstava u ratu. 3londonski protokol od 1936 o pravilima voenja pomorskog rata enevske konvencije o zatiti rtava rata od 1949 1.konvencija o poboljanju sudbine ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu 2.konvencija o poboljanju sudbine ranjenika bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru 3.konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima 4.konvencija o zatiti graanskih osoba za vrijeme rata 1.konvencija o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, potpisana u haagu 1954 2.konvencija o zabrani usavravanja proizvodnje i uskladitenja bakteriolokog oruja i oruja otrova i njihovom unitenju, potpisana u londonu moskvi i washingtonu) -koji su izvori ratnog prava? -koje su haake konvencije? -koje su enevske konvencije? -koje jo konvencije osim hakih i enevskih postoje? -koja je 4.haaka konvencija (to je haaka konvecija o zakonima i obiajima rata na kopnu) -zato je bitna 4. konvencija? (4.konvencija je bitna radi toga to u preambuli sadri martensovu klauzulu i zato to prilog sadri haaki pravilnik) -martensova klauzula? (martensova klauzula u uvodu etvrte haake konvencije kojom su usvojena pravila ratovanja na kopnu izrijekom kae da su u sluajevima koji nisu ureeni ugovornim pravom puanstvo i ratnici podvrgnuti zatiti i propisima naela meunarodnog prava koja su rezultat obiaja ustanovljenih meu civiliziranim narodima, zakona ovjenosti i zahtjeva javne savjesti) -prema kome su zabranjene represalije? (etiri enevske konvencije od 1949.izrijekom zabranjuju represalije prema zatienim osobama: bolesnicima, brodolomcima kao i osoblju, zgradama, brodovima i materijalu namijenjenima njihovoj njezi, prema zarobljenicima i prema zatienim graanskim osobama i njihovoj imovini. I s obzirom na kulturna dobra zabranjene su represalije konvencijom o njihovoj zatiti od 1954g) 32

www.pravokutnik.net

99.POETAK I SVRETAK RATA -to je objava rata? (objava rata je jednostrani pravni posao, tj.pripoenje, notifikacija kojim se nekoj dravi stavlja do znanja odluka o poetku ratnog stanja.) -kakva moe biti objava rata? (objava rata moe biti bezuvjetna, tj.objava rata u uem smislu i uvjetna, tj.ultimatum s uvjetnom objavom rata) -kakva mora biti objava rata? (mora biti jasna i mora sadravati razloge) -koji je najvei nedostatak objave rata? (nije propisano koje vrijeme treba protei od objave rata do zapoinjanja neprijateljstava. Dovoljno je da je objava dana neposredno prije zapoinjanja neprijateljstava.) -to je ultimatum? (ultimatum je priopenje kojim se stavlja neki zahtjev i prijeti odreenim posljedicama, (npr ratom) ako se zahtjev ne izvri. Haaka konvencija propisuje da ultimatum mora sadravati uvjetnu objavu rata) -kako poinje rat? (rat moe zapoeti na dva naina: faktiki-zapoinjanjem neprijateljstava, i objavom) -koja konvencija regulira ovo pitanje? (trea haaka konvencija od 1907.g. o zapoinjanju neprijateljstava) -to je sa ugovorima? (obustavlja se izvrenje obveza koje terete stranke po odredbama opeg prava i meunarodnih ugovora.) -to su karteli? (karteli su sporazumi o razmjeni zarobljenika itd.) -to je kapitulacija? (kapitulacija je ugovor o nainu i uvjetima predaje cjeline ili dijelova oruanih snaga) -to je primirje? (primirje je obustava neprijateljstava na neko vrijeme, bilo izmeu svih oruanih snaga ini na nekom odreenom podruju.) -kako zavava rat? (rat zavrava sporazumno ili jednostrano. Jednostrani zavretak biva nakon potpuna upokorenja neprijatelja (debelacija). Do sporazuma o zavretku rata moe izuzetno doi i utke, tj.bez mirovnog ugovora, konaom obustavom neprijateljstava.) -kako normalno zavrava rat? (normalno rat zavrava s mirovnim ugovorom. To je meunarodni ugovor izmeu zaraenih stranaka kojim se uspostavlja stanje mira, a uz to se obino uglavljuju mnoga pitanja, tj. Ustup podruja, ratna odteta, povratak zarobljenika, uspostavljanje ugovora, imovinska pitanja, garancije itd) -kad prestaje ratno stanje? (ratno stanje prestaje tek kad stupi na snagu mirovni ugovor, dakle u pravnom pogledu tek razmjenom ratifikacija ako je ratifikacija propisana.) 100.RATITE -to je ratite? (ratite je sav prostor na kome zaraeni mogu pripremati i vriti neprijateljstva) -to spada u ratite? (ratite obuhvaa podruje zaraenih drava zajedno s njihovim obalnim morem i zranim prostorom, otvoreno more i terra nullius. Ono ne obuhvaa podruje neutralnih drava, njihovo obalno more i neutralizirana podruja, kao ni zrani prostor nad tim povrinama. Ipak ratite se moe priotegnuti i na podruje ili dio podruja neutralne drave koja sama nije u ratu, ako stranke faktino vre ratne operacije na tom podruju. To je onda ratite ali nije neprijateljsko podruje. Ratitem 33

www.pravokutnik.net

postaju i ratne baze koje zaraena drava ima na podruju neutralne drave. Ratite obuhvaa uz maticu zemlje takoer kolonije i protektorate.) -to je vojina prostorija? (to je podruje gdje se ratne operacije stvarno vre) -koja je razlika ratita i vojinih prostorija? (na ratitu se mogu vriti ratne operacije a na vojinim prostorijama se stvarno vre) -to obuhvaa ratite pomorskog rata? (ratite pomorskog rata obuhvaa itavo more i morskim brodovima pristupne vode uz izuzetak obalnog mora neutralnih drava i neutraliziranih dijelova mora. Ono tako obuhvaa unutranje vode i teritorijalno more zaraenih drava i sve otvoreno more irom cijelog svijeta izuzevi neutralizirane povrine.) 101.OSOBE KOJE SUDJELUJU U RATU -to je puki ustanak? (pod tim se razumijeva stanovnitvo nezaposjednutog podruja koje se kod pribliavanja neprijatelja od svoje pobude hvata oruja da bi se oduprlo napadau, a nije imalo vremena da se organizira po propisima l.1pravilnika. ) -koja su 2 uvjeta da bi se puki ustanici izjednaili sa oruanim snagama? (puki ustanak priznaje se pod uvjetom da nosi oruje otvoreno i da potiva zakone i obiaje rata) -to su neborci? (haaki pravilnik spominje razliku izmeu boraca i neboraca u sklopu oruanih snaga. Neborci su osobe koje pripadaju vojsci i potpadaju pod vojnu disciplinu, ali se ne bore s orujem u ruci,npr. Upravno i tehniko osoblje, vojni sveenici, opskrbnici, kao i osobe koje prate vojsku zbog nekeposebne dunosti, npr.ratni dopisnici, vojni ataei stranih drava, prodavai ivea. Takvi neborci ne smiju upotrebljavati oruje osim ako su napadnuti. Isto tako se ne smije protiv njih upotrijebiti oruje. Ako padnu u ruke neprijatelju imaju se pravo smatrati ratnim zarobljenicima. ) -tko ini ratnu mornaricu? (nju sastvaljaju brodovi koji su stalno namijenjeni toj slubi ili su za nju privremeno preudeeni, tj.trgovaki brodovi pretvoreni u ratne. Ratni brodovi su oni brodovi koji su uvrteni u ratnu mornaricu, stoje pod zapovjednikom koga je postavila drava, imaju posadu podreenu vojnoj disciplini i nose vanjski znak ratnog broda. Tom definicijom obuhvaeni su ne samo brodovi odreeni za borbu, nego i pomoni brodovi ratne mornarice, npr.opskrbni, bolniki, itd.) -koja konvencija ureuje pitanje pretvaranja trgovakih brodova u ratne? (sedma haaka konvencija o pretvaranju trgovakih brodova u ratne) 102.OGRANIENJE RATOVANJA ------------ogranienja ratovanja s obzirom na osobe ------------ogranienja ratovanja s obzirom na stvari (objekte ------------ogranienja ratovanja s obzirom na vrste oruja -koja su zabranjena sredstva? (dum dum meci...skripta) ------------ogranienja ratovanja s obzirom na nain (metode) ratovanja -ogranienje ratovanja s obzirom na metode (zabranjena su perfidna sradstva, a doputene su varke) -to je perfidija? (zloupotreba povjerenja nprijatelja) -milost? (zabranjena je izjava da se nee davati milost) 103.ZATITA RANJENIKA, BOLESNIKA I BRODOLOMACA 34

www.pravokutnik.net

104.ZATITA CIVILNOG PUANSTVA 105.RATNA OKUPACIJA -ima li okupant odreene dunosti? (Prva je dunost okupanta da poduzme sve mjere koje ovise o njemu, da po mogunosti uspostavi i uzdri javni red i ivot, i to uz potivanje domaih zakona ako nije u tome apsolutno sprijeen. Okupant ne moe traiti prisegu vjernosti od puanstva i ne smije od njega zahtijevatu slubu u svojim pomonim i oruanim snagama. Okupant mora urediti upravu okupiranog kraja.) -to je branjeno mjesto? (to je mjesto gdje se prua aktivni otpor) 106.NEPRIJATELJSKA IMOVINA NA MORU II.ODSJEK-NEUTRALNOST 107.POJAM 108.PRAVA I DUNOSTI NEUTRALACA 109.ODRAZ GOSPODARSKOG RATA S OBZIROM NA ODNOSE ZARAENIH DRAVA 110.GOSPODARSKI RAT NA MORU I NUEUTRALNA IMOVINA(PRAVO PLIJENA, MORSKOG) 111.ZATITA NEUTRALNE IMOVINE U POMORSKOM RATU 112.BLOKADA -to je ratna blokada? (blokada je zatvaranje protivnike luke, dijela obale ili ua rijeke za pomorski promet.) -koji su uvjeti za valjanost ratne blokade? (efektivnost, notifikacija i deklaracija) 113.KONTRABANDA -to je kontrabanda? (kontrabanda je roba koja moe sluiti za ratne svrhe a nalazi se na morskom putu za neprijatelja, iako je njezin prijevoz protivna stranka zabranila.) -koje su vrste kontrabande? (londonska deklaracija razlikuje tri skupine predmeta: 1.kao apsolutnu kontrabandu predmete koji slue iskljuivo za ratne svrhe, npr.oruje, municija, ratna oprema, itd, 2.kao relativnu ili uvjetnu kontrabandu predmete koji mogu sluiti i za ratne svrhe i za mirnu upotrebu, npr.odjea, obua, novac, gorivo,itd.i 3.predmete koji se ne mogu proglasiti kontrabandom:pamuk,svila, lan, konoplja, hrana, pokustvo... ) -to je navicert? (to je potvrda diplomatskog i konzularnog predstavnika drave da brod ne prevozi kontrabandu) 114.PROTUNEUTRALNA POMO 115.FORMALNO PLJENOVNO PRAVO 116.PLJENOVNO REDARSTVO 117.PLJENOVNO SUDOVANJE -u kojem trenutku poinje neutralnost u ratu? () -koja su prava i dunosti neutralnih drava? (skripta) -to je dunost neutralne drave ako se na njezinom podruju nalaze pripadnici zaraenih stranaka? 35

www.pravokutnik.net

() -to je internacija? (ureena je ponajvie 4 enevskom konvencijom koja skoro cijela govori o nainima internacije. To je prinudni boravak.) -koja je najtea doputena mjera okupatora na civilno stanovnitvo na okupiranom podruju? (internacija) -to je indult? (to je rok unutar kojega bi brodovi koje poetak rata zatee u neprijateljskoj luci mogli nesmetano napustiti luku.) -to je ekstradicija (izruenje)? -za koje sluajeve je nadlean sud zs jugoslaviju? (za 4 sluaja- teka krenja enevskih konvencija, genocid, zloin protiv ovjenosti i) -to je genocid? (genocid je djelo poinjeno...) -to ako ratne stranke smatraju da to nije rat? (to nema utjecaja) -to je meunarodni zloin? () -to regulira rasnu diskriminaciju? (konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije) -to je uveo enevski opi akt? (podjelu sporova na pravne i nepravne) -koje su vrste protuneutralne pomoi? (tei i laki oblik.. -crna gora, kojim momentom nastaje drava? () -dok ratne operacije traju a protivna strana je zauzela to podruje, a protivna strana ve zauzela to podruje, kako se zove taj institut? (ratna okupacija) -da li je u meunarodnom pravu reguliran graanski rat, tj.nemeunarodni oruani sukob?posoji li dokument koji to regulira? (reguliran je dopunskim protokolom enev.konv.o zatiti rtava nemeunarodnih sukoba) -naelo obveze se moraju izvravati -u pomorskom ratu, moe li u neutralnu luku biti doveden brod zaraene stranke? () -koja je razlika izmeu ratnog plijena i pomorskog plijena? () -koji su brodovi izuzeti od zapljene? (bolesniki, kulturni, znanstveni, ) -koje konvencije reguliraju ovo pitanje (5 i 13) -to je indult? () -prava angarija? (nije bitno) -to je ............okupacija? (sadri i politike razloge, moe se ak svesti na cesiju) -kako prekid diplkomatskih odnosa djeluje na ugovore? 36

www.pravokutnik.net

()

-naelo obveze se moraju izvravati -gdje spada odbor za prava ovjeka? (meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima) -gdje spada 24-orice? (nesamoupravna podruja) -to je teritorijalno vrhovnitvo? (to je ukupnost vlasti nad osobama i stvarima na odreenom teritoriju= -to je personalno vrhovnitvo? (ukupnost vlasti drave nad svojim dravljanima) -to je benedurova doktrina?? -radicirani ugovori? -klauzula rebus sic stantibus? -mogu li ugovori (radicirani) prestati zbog pozivanja na okolnosti? (ne mogu) -da li je meunarodno pravo definiralo zloin agresije? (197.. to je svaka upotreba dravne sile...) -koji su ini agresije (imamo 7 ina agresije: bombardiranje, paravojne snage, davanje svog teritorija da bi duga drava napala treu..

oko 430 pitanja

37