1

MEUNARODNO PRAVO

^ MP je sustav pravnih pravila koja ureuju odnose u meunarodnoj zajednici priznatih subjekata
+ ta grana prava se jo naziva i JAVNO meunarodno pravo ( postoji i PRIVATNO meunarodno pravo )
bitno razliite grane prava ( vee ih samo isti izraz u nazivu )
privatno MP unutranje dravno pravo koje ureuje pitanje granica pravnih sustava u prostoru
kada se na neki odnos dade primijeniti pravo dviju ili vie drava, mpp daje pravila o tome koja e se
pravila primijeniti
ta kolizijska pravila su uvijek unutranje pravo, pa i onda kada se uglavljuju sporazumno izmeu vie
drava
javno MP sustav pravnih pravila koja ureuju odnose u me. zajednici priznatih subjekata
drave lanice su obvezne svoje unutranje zakonodavstvo uskladiti sa sadrajem tih konvencija kao
to su obvezatne uiniti i sa svakim drugim sadrajem meunarodnih ugovora kojih su postale
stranke
+ naziv
pisci koji su pisali latinski od poetaka upotrebljavali su naziv IUS GENTIUM
u rimskom pravu je taj izraz znaio dio domaeg prava, koji se primjenivao u odnosima izmeu
rimskih graana i stranaca


^ KARAKTERISTIKE MP-a

+ MP je PRAVO kao i svaka druga grana prava
od pravnog pravila treba razlikovati puki obiaj i pravila utivosti ( comitas gentium )
pravila utivosti su obiaji ophoenja izmeu lanova meunarodne zajednice
nisu pravno obvezatni ( nastali su u elji za prijateljskim odnosima )
njihovo vrenje ovisi o dobroj volji lanova meunarodne zajednice.
u ta pravila spadaju neki obiaji ceremonijala, neke diplomatske povlastice,...
iskustvo pokazuje da se neki obiaji provode vrlo strogo i dosljedno
njihovo nevrenje ne povlai meunarodnopravnu odgovornost ( ali moe politike posljedice )
na njihovo se nepotivanje ne moe odgovoriti represalijama ve na nain koji ne
predstavlja krenje meunarodnog prava
doputeno je opozivanje diplomatskog predstavnika ali ne i otvaranje diplomatske pote
pravila uitivosti mogu s vremenom postati obveznim pravilima MP-a, a pravila
meunarodnog prava mogu izgubiti znaenje pravnih pravila i odrati se kao pravila
uitivosti
npr. postupanje s ribarskim brodovima u starije i novije vrijeme
o u starije doba je bio obiaj da se ribarsi brodovi mogu izuzeti od zapljene u ratu, a kasnije je
to postalo pravilo meunarodnog prava

+ MP je SUSTAV pravnih pravila
to je cjelovit sustav pravnih normi u okviru kojeg je mogue rijeiti i sluaj koji nije
predvien normom a to inimo primjenom vie, openitije norme
pravila koja nisu sustavno povezana ostavljaju pravne praznine zbog kojih se odreena
pitanja ne mogu pravno rijeiti
praznine u meunarodnom pravu postupno se popunjavaju, ponekad i uz pomo analogije
s drugim ve usvojenim rjeenjima u meunarodnom pravu
meunarodno pravo je jednako ostalim granama prava jer se ono izgradilo kao sustavna
cjelina i smatra se takvom cjelinom u kojoj su pojedina pravila povezana.
bez te znaajke meunarodno pravo ne bi bilo pravo




2
+ MP UREUJE ODNOSE MEU DRAVAMA
ova definicija bi trebala uzeti u obzir i injenicu da osim drava postoje i drugi subjekti
meunarodnog prava, meunarodne organizacije, zemlje u odnosima ovisnosti, ustanci,
oslobodilaki pokreti

+ MP je PRAVO MEUNARODNE ZAJEDNICE
meunarodna zajednica je ona zajednica u kojoj se izgradio neki odreeni sustav pravila
meunarodnog prava
karakteristike meunarodne zajednice
o postojanje vie drava
o slinost kulture meu tim dravama
o mogunost komunikacije meu dravama toga kruga
o mogunost izgraivanja normi MP-a unutar toga kruga drava
meunarodno pravo ureuje odnose meu subjektima koji su u toj zajednici priznati kao
subjekti, kao nosioci prava i dunosti ( kao adresati tog meunarodnog prava )
danas postoji jedna meunarodna zajednica
u njoj je izgraen jedinstveni sustav meunarodnog prava ( s mnogo partikularizma )
unutar iste zajednice moe postojati vie razliitih pravnih krugova u kojima se razvijaju
partikularne norme temeljene na odreenoj pripadnosti ( kulturnoj, regionalnoj,
drutveno-politikoj )
makar ima partikularizma itava zajendica povezana je barem glavnim naelima i
temeljnim pranvim shvaanjima
mogue je postojanje vie odvojenih meunarodnih zajednica, gdje svaka ima posebne
propise ( tako je bilo u staro dova kada je paralelno postojalo vie kulturnih krugova koji nisu
meusobno bili povezani ( Grka, Indija, Kina, Rim ) )




























3
^ ODNOS MEUNARDNO / UNUTARNJE PRAVO ( dvije teorije kojima se pitanje odnosa nastoji rijeiti )

+ MONISTIKA TEORIJA ( Kelsen, Duguit, Guggenhaim )
itavo pravo je jedinstven sustav koji sadri naela o rjeavanju sukoba izmeu pravila
meunarodnog prava i propisa unutranjeg prava
dvije varijante
teorija o primatu meunarodnog prava
o meunarodno pravo iznad unutranjeg prava
o ne odgovara praksi drava i stvarnosti
o temeljna norma meunarodnog prava PACTA SUNT SERVANDA predstvalja
pakt, sporazum, a on nuno mora predstavljati i subjekte sporazuma,tj. drave, a
drave su zapravo unutarnji pravni poredak
o obveze drave po MP- u imaju prvenstvo nad njezinim unutarnjim propisima pa
ak i u odnosu na njezin ustav.
o zastupa se stav da se niti jedna drava ne moe jednostrano razrijeiti svojih
meunarodnih obveza prostom izmjenom svojih zakona
o iz toga shvaanja proizlazi da bi suci u nekoj dravi, kada primjenjuju unutarnje
propise, morali neprestano imati na umu o tome da njihove odluke ne budu u
suprotnosti s meunarodnim obvezama njihove zemlje, pogotovo ne s onima iz
ugovora
teorija o primatu unutranjeg prava
o unutranje pravo iznad je meunarodnog prava
o meu pristaama teorije o primatu unutranjeg prava najradikalniji su oni koji
meunarodno pravo smatraju vanjskim dravnim pravom
o to nauavanje vue korjene jo od Hegela a polazi od pretjeranog shvaanja
apsolutne suverenosti drave
o na teoriju o primatu unutarnjeg prava pozivale su se obrane u procesima protiv
ratnih zloinaca nakon 2.svj.rata
o argumenti teorije
nepostojanje naddravne vlasti te stoga svaka drava slobodno
odluuje o tome koje su njezine me.obveze i sama odluuje o nainu
izvravanja obeza
nadlenost za zakljuenje ugovora u ime drave i za njezino obvezivanje
lei u njezinu ustavu, dakle, u unutarnjem pravu






























4
+ DUALISTIKA TEORIJA ( Trieppel i Anzelloti, bonnska kola prof. Zorna )
MP i unutranje pravo su meu sobom odijeljeni, usporedni i neovisni sustavi pravnih
pravila
pravila MP ne vrijede neposredno unutra dravnog poretka, ali ni unutranji propisi ne
mogu ukidati ili mijenjati pravila MP-a
zbog toga mogu postojati proturjeja izmeu tih prava
esto se dogaa da norme unutarnjeg poretka upuuju na meunarodne norme i obratno
dvije varijante
teorija transformacije svako pravilo MP-a izrijekom treba pretvoriti u unutr.
teorija adopcije dovoljno je da pravila MP-a budu prihvaena u unutranjem pravu
o dovoljno je da ugovori budu pravovaljano sklopljeni i ratificirani, a nije potrebno
da ba budu ozakonjeni pa da tek onda mogu derogirati zakon
drave obvezane da usklade svoje unutranje pravo sa svojim meunarodnim obvezama
u unutranjem poretku pojedinci su vezani propisima unutranjeg prava bez obzira na to jesu li u
skladu s meunarodnim pravom ( ako drugaije nije propisano pravilima unutarnjeg poretka )
odgovorni su u meunarodnom pravu ako je ta odgovornost predviena meunarodnim pravom
npr. Nurnberi procesi
o iz suenja je vidljivo da krenje meunarodnog prava postoji iako je kazneno djelo
izvedeno po pravilima unutranjeg prava ili po nalogu dravne vlasti
o u tim presudama izrie se PRAVILO o odgovornosti po pravilima meunarodnog prava bez
obzira da li je to djelo o kojem je bilo rije bilo u skladu sa unutranjim pravom drave
u mnogim je zemljama proglaeno naelo da je meunarodno pravo dio unutranjeg
prava to znai da se pojedinci moraju pridravati tih pravila
to pokazuje da su pravila meunarodnog prav aprihvaena i da je ustavotvorac naredio
svima da ih se pridravaju
u SAD je meunarodni ugovor izjednaen sa zakonom
to znai da se e se primjenjivati kasniji zakon koji je protivan ranijem ugovoru i obrnuto
ako neki zakon provodi odredbe ugovora sudovi e ga primjenjivati i onda ako ugovor
eventulano prestane obvezivati ( ovisno o stilizaciji zakona )
ugovori se razlikuju prema tome jesu li izravno provedivi (self executive) ili za njihovu
provedbu treba donijeti novi unutranji propis
u nekim zemljama vrijedi naelo MP nema vrijednosti ako nije prihvaeno u dom. pravu
sudovi e pravila meunarodnog prava smatrati uklopljenim u domae pravo samo ako
nije u neskalu s pravilima uvrtneim u domae zakone ili konano proglaenim od sudova
dualistiko shvaanje podupire i meunarodna judikatura, te moemo rei da ono
odgovara i stvarno primjenjivanom meunarodnom pravu.
Arbitrana presuda u sluaju Tinoco
o po Ustavu SAD-a ugovor moe mijenjati zakon, a zakon moe mijenjati ili ukinuti ugovor
o vrhovni sud SAD-a ne moe strancima priznati prava prema nekom ugovoru ako je kongres
taj ugovor ukinuo zakonom
o u unutranjem poretku vrijedi unutranje pravo premda je tako prekren ugovor
o jednostrano ukidanje ugovora zakonom me moe pred meunarodnim sudom utjecati na
prava iz tog ugovora i presuda meunarodnog suda nuno e priznati vanost ugovoru i
smatrati neprimjenjivim zakon koji ga je ukinuo
+ Ustav RH
meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, ine dio
unutarnjeg pravnog poretka a po snazi su iznad zakona
to ne pobija dualistiko shvaanje jer se RH moe odrei toga izmjenom Ustava, koja ne bi
znaila povredu meunarodnog prava
prednost pred vlastitim zakonodavstvom daje se samo onom dijelu meunarodnog prava
koje je RH izriito i dobrovoljno prihvatila




5
^ PODJELA MEUNARODNOG PRAVA

+ PRIRODNO - POZITIVNO ( staro razlikovanje )
PRIRODNO pravo je sustav od prirode danih pravila i u taj sustav se samo odlukom ljudi
mogu ugraditi samo pojedinosti, to se pravo moe spoznati samo umovanjem
POZITIVNO pravo - kao vaee pravo stvoreno uz privolu drava. Ova podjela potjee iz
kole prirodnog prava. Danas se priznaje samo pozitivno pravo

+ OPE POSEBNO
OPE pravo vrijedi meu svim dravama meunarodne zajednice
POSEBNO (partikularno) pravo vrijedi iskljuivo meu dravama odreenog ueg kruga
(npr. europskog ili anglosaksonskog prava)

+ APSOLUTNO OBVEZATNO DISPOZITIVNO
APSOLUTNO OBVEZNO PRAVO (imperativne norme, ius cogens)
pravna pravila koje stranke ne mogu izmijeniti izmeu sebe
pravila opeg MP- a koja su od itave meunarodne zajednice prihvaena i
priznata kao pravila od kojih nije mogue odstupanje, ali je mogua izmjena
samo istim takvim pravilom
moe nastati putem obiajnog prava i putem meunarodnih ugovora i moe se mijenjati
kao i druga obiajna i ugovorna pravila meunar. prava
posao sklopljen protivno pravilima jus cogens ne vrijedi
ne postoji nikakav slubeni popis svih pravila koji ine obvezatne norme, ve njih
autoritetom ukazuju pravna znanost i sudske rjeidbe
primjer apsolutno obvezatnog obiajnog meunarodnog prava nalazimo u podruju
temeljnih prava i sloboda ovjeka te u nekim temeljnim pravima i obvezama drava kao
to su zabrane agresije i zabrane mijenjanja dravnih granica upotrebom sile
beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora izrijekom propisuju postojanje
apslutno obvezatnih normi meunarodnog prava
npr. zabrana zloina genocida, zabrana agresije, zabrana muenja (Beka konvencija)

DISPOZITIVNO PRAVO
doputa subjektima da meusobno dogovore neto drugo nego to za taj taj
odnos propisuje pravilo opeg ili regionalnog prava koje bi se bez tog dogovora
primjenjivalo na taj odnos
veina pravila meunarodnog prava je dispozitivno pravo
ako ne ugovore drugaije, vrijedi ono to propisuje ope pravilo
npr. dogovor da ugovor djeluje retroaktivno iako po pravilima meunarodnog prava
ugovor ne moe tako djelovati

+ PRAVO MIRA PRAVO RATA
ova podjela ne znai da postoje 2 razliita sustava pravnih normi jer i za vrijeme trajanja
rata u vanosti ostaju mnoga pravila mira
to je podjela u sustavnom prikazivanju gradiva meunarodnog prava

+ OBIAJNO UGOVORNO PRAVO
vidi dalje kod izvora meunarodnog prava

+ u novije vrijeme esto se izdvajaju pojedine skupine unutar meunarodnog prava kao posebne
grane. Tu govorimo o ustavnom, upravnom, kaznenom, postupovnom meunarodnom pravu.




6

PRAVNA PRIRODA MEUNARODNOG PRAVA

^ ima mnogo pisaca koji meunarodnom pravu odriu znaaj prava
+ zato jer pravo smatraju izrazom neije volje ili vlasti zapovijedanja
+ 1710. god je izala teza Arnolda Rotgersa pod nazivom Disertatio qua demonstratum jus gentium non dari
+ u 19. stoljeu poela navala raznih pisaca na pravni znaaj meunarodnog prava tvrdei da je ono to se
naziva meunarodno pravo samo konvencionalna norma, nepotpuno pravo

^ osnovni razlozi zbog kojih se MP-u odrie znaaj prava

+ pravila tog tzv. prava esto kre ( pa zato nema meunarodnog prava )
iskustveni dokaz koji su upotrebljavali prvenstveno politiari, povjesniari ali i pravnici
najvie se upotrebljavao nakon I i II svjetskog rata
oni tvrde da pravila meunarodnog prava ne postoje stoga to se preesto kre, iako su se
mnoge drave pozivale na ratno pravo u oba svjetska rata.
tvrde da meunarodno pravo ne postoji kao skup obvezatnih pravila
protuargumenti
1. norma ( pa tako i pravna ) je izazvana potrebom da se urede pitanja u prigodama kada
ljudsko ponaanje moe biti i protivno normi ( situacija ako postoji vie mogunosti
ponaanja ) ( tamo gdje postoji samo jedna mogunost ponaanja, norma nije potrebna )
2. iako se u oba rata jako krilo meunarodno pravo, postojalo je jedno podruje koje za
vrijeme rata nije bilo dirnuto pravo mira ( to pravo smatra se redovitim stanjem )
3. krenja se nisu odnosile na sve dijelove ratnog prava (vei dio pravila se dosljedno
primjenjivao)
4. dokaz postojanju meunarodnog prava je i to to su drave esto izavljivale kako ele svoje
ponaanje prilagoditi pravilima ratnog prava i esto su optuivale protinvike kako to pravo
kre
5. uspostavljanje kaznene represije za zloine poinjenje na podruju Jugoslavije i nakon
II.svj. rata
6. usvojen statut stalnog meunarodnog kaznenog suda (kanjavanje zloina agresije, zloina
protiv ovjenosti,..)
7. povelja Ujedinjenih naroda postavlja kao cilj UN-a ureenje ili rjeenje meunarodnih
sporova mirnim sredstvima i u skladu s naelima pravde i meunarodnog prava

+ nemogua je pravno-filozofska konstrukcija meunarodnog prava
meunarodno pravo moglo bi postojati samo u sluaju da iznad drava postoji neka via
organizacija vlasti
pravo su samo one norme koje izdaje neka pravna vlast
pravna vlast ne postoji kod meunarodnog prava
pravna vlast nije mogua jer bi negirala suverenost
koncepcija MP-a u sebi sadri logino proturjeje meunarodno pravo bi trebalo
ureivati odnose meu suverenim dravama, a suverenost iskljuuje svako obvezivanje
izvana i svaku nadreenost pravne norme
protuargumenti
1. meunarodno pravo mogue je i postoji uz postojanje suverenih drava
2. suverenost treba shvatiti kao pravni pojam
o svaki pravni pojam je odraz pravnih pravila, a svako pravno pravilo je nekakvo
ogranienje
o suverenost je prema tome podlona pravu, dakle, i ograniena pravnim pravilima





7
+ oskudnost normi
MP obuhvaa premalen broj normi pa one ne mogu ni stvarati cjelinu bez koje ne bi
mogao ni postojati jedan pravni sustav
nedostaje sustavna izgraenost, velik broj normi je samo prividan jer veina toga i nisu
norme nego ono to bi pisci eljeli da bude pravo, ili vrijedi samo meu ugovornim
strankama => samo meunar. MORAL
protuargumenti
1. pravo je sustavna cjelina pravnih pravila, makar i malenoga broja, jer je mogue i njima
urediti veliki broj ivotnih odnosa
2. u nedostatku specijalnog pravnog pravila za neki odnos primijenjuju se openitija pravila i
naela
3. potrebom da se reguliraju pojedini odnosi izgrauju se i potrebna pravila
4. razvoj MP-a kroz donoenje opsenih kodifikacija kojima se ureuju pojedina podruja
5. sustavno osnivanje novih podruja me.prava ( zatita prava ovjeka, okoloa, svemirsko
pravo,... )

+ nepostojanje zakonodavca, suca i prisilnog izvrenja kao bitnih obiljeja prava
nema zakonodavca
MP nije pozitivno objektivno prvo jer pravna pravila nije utvrdila neka vlast
MP je subjektivno, uglavljeno pravo
protuargument
1. zakon je samo jedan od oblika stvaranja prava ( dobio puno na znaenju tijekom
razvoja drava )
2. vrlo dugo je obiajno pravo bilo pretean nain stvaranja prava
3. postojanje MEUNARODNIH UGOVORA koji kodificiraju pojedine dijelove
meunarodnog prava ( umjesto zakona )
4. u me pravu se pravo stvara na njemu svojstven nain pristankom drava

nema suca
sudac nije preduvjet za postojanje prava jer ga on ne stvara ve ga primjenjuje
o za mnoga podruja prava ne postoji sudac ni u unutranjem poretku
o u veini drava nema sudaca koji bi ocjenjivao ustavnosti ili neustavnost u
postupanju najviih dravnih organa
isto se tako u meunarodnoj zajednici postepeno razvija meunarodno
pravosue a postoji i izvrenje sankcija iako je slabije organizirano nego u
unutranjem pravu neke drave
primjene prava ima i BEZ sudaca (samopomo doputena iako danas iznimno)
meunar. pravo se primjenjuje i u praksi internih sudova
iako u mp nema obj. suenja (osim u nekim sluajevima sporova pred me.
sucem na temelju dobrovoljnog pristanka) postoje drugi naini ocjenjivanja
kreenja prava i reagiranja na njega














8
nema prisile ( nema izvrenja silom )
iznad drave nema vie organizirane vlasti
u starije vrijeme jedina sankcija bila je rat
o on se smatrao kao sankcija i u poecima se smatralo da e pobjeda pripasti
pravednoj strani
o kasnije je on bio pravdan time da je drava s time to je povela rat stala u
obranu svojih prava
o ishod rata ne ravna se prema pravednosti stvari zbog koje je rat zapoet, a
danas se zbog naelne zabrane rata, rat ni ne moe smatrati sankcijom
o danas je rat zabranjen i ne moe se smatrati sankcijom
protuargumenti
1. ni u ustavnom pravu neke norme o pravima i odnosima najviih organa nemaju
sankciju, ali nema sumnje u njihovu pravnu narav
2. ak i kod potpunog nedostatka sankcija, mp se ne bi mogla odrei pravna narav
3. sankcije u meunarodnom pravu postoje, samo su slabije izraene
4. u meunarodnom je pravu sustav sankcija slabije organiziran nego u unutranjem
poretku
5. meunarodna zajednica na razliite naine reagira na krenje normi meunarodnog
prava
a. sredstvima doputene samopomoi
b. pojedinanim ili kolektivnim prosvjedima
c. konstatacijom o krenju prava
d. nepriznavanjem protupravno stvorenih stanja
e. neorganiziranim ili organiziranim ustajanjem protiv ponovljenog ili
grubog krenja meunarodnog prava
f. gubitkom blagodati koje su osigurane nekim ugovorima

dananje meunarodno pravo zabranjuje rat (u ranijim vremenima bio jedina sankcija )
o ako krenje meunarodnog prava dosegne razinu prijetnje miru,
naruavanja mira ili ina agresije prema Povelji UN-a doputene su razne
kolektivne mjere ( UN ih naziva SANKCIJAMA )
o one se mogu izvriti
bez upotrebe oruja ( npr. prekidom ekonomskih odnosa,
prekidanje prometnih veza, diplomatski odnosa )
uz upotrebu oruja ( npr. blokadom i uz oruje, operacije
kopnenih, zranih, pomorksih snaga )
o odluke o sankcijama i drugim mjerama UN-a donose drave lanice

^ meunarodno pravo doista je pravo, samo se u mnogim pojedinostima razlikuje od unutranjeg prava
+ razlike meunarodnog i unutranjeg prava su razlike u stupnju razvoja - NE u biti
+ u odnosu na unutranje pravo, MP se nalazi na niem stupnju razvoja

^ glavna slabost meunarodnog prava je u tome to ureuje ponaanje suverenih drava, dakle njegova su
pravila upravljena na subjekte koji sami raspolau silom ali ne postoji oranizirana sila zajednice nad njima











9
IZVORI MEUNARODNOG PRAVA
^ izvori prava dijele se na
+ materijalne razni odnosi u drutvu ( unutar drava i unutar meunarodne zajednice ) u kojima
dolazi do interesnih razlika i suprotnosti koji zbog toga izazivaju nastanak pravnih
pravila ( ekonomski, bioloko-drutveni, politiki,... )
+ formalne pisani pravni propisi koje donose nadlena tijela na propisani nain

^ MP se pojavljuje u 2 oblika
+ obiajno pravo
+ postavljeno pravo ( meunarodni ugovori i odluke meunarodnih organizacija )

^ izvori meunarodnog prava prema STATUTU MEUNARODNOG SUDA ( l. 38 )
+ meunarodne konvencije ( ope i posebne )
+ meunarodni obiaji ( kao dokaz ope prakse, prihvaene kao pravo )
+ opa naela prava
+ sudske rjeidbe i nauavanje nejpoznatijih publicista razliitih naroda ( pomono sredstvo )

^ sva 3 izvora su jednaka ( nema hijerarhije meu njima )
^ u sluaju nepodudarnosti ili sukoba vrijede opa naela o sukobu jednako vrijednih pravnih pravila;
+ (LEX POSTERIOR DEROGAT LEGI PRIORI) mlae pravilo ukida starije
+ (LEX SPECIALIS DEROGAT LEGI GENERALI). posebno pravilo prevladava nad openitijim
+ (IUS COGENS) apsolutno obvezatna norma prijei stvaranje protivnog pravila
nitavan je svaki ugovor koji je u trenutku sklapanja suprotan imperativnoj normi opeg MP
imperativna norma je norma to ju je prihvatila i priznala itava me zajednica kao normu od koje nije doputeno
nikakvo odstupanje i koja se moe zamijeniti samo novom normom opeg MP iste prirode


A) OBIAJNO PRAVO

^ obiajno pravilo nastaje tako
+ da se postupa u odreenom smislu dulje vrijeme
+ da nema protivnog postupanja
+ da se na temelju tog ponaanja stvorilo uvjerenje kako se s tim postupanjem ispunjava pravna
dunost a da je protivno postupanje zapravo krenje te dunosti

^ obiajno pravo moe biti
+ ope ( obvezuje sve drave )
+ partikularno ( obezuje samo neke drave )
meunarodni je sud potvrdio i mogunost stvaranja i regionalnog pa i meunarodnog prava
ovdje je pristanak svake pojedine drave to bitniji to je ui krug drava za koje nastaje ob pravilo
pravo diplomatskog azila u zemljama Latinske Amerike je primjer regionalnog obiajnog prava
obvezuje samo one drave za koje postoji dokaz da su sudjelovale u njegovu stvaranju

^ dva elementa potrebna da nastane obiajno pravo ( kumulativno )
+ praksa drava ( ponovljeno i neprekinuto vrenje od strane drava ) objektivni
praksa ( to vrenje ) mora biti
opa - velika veina drava postupa na odreeni nain u odreenim situacijama
uestala
kontinuirana - nema znaajnih prekida u njezinu vrenju u kojima bi prevladavala praksa njoj suprotna
jednoobrazna (istovjetna) - drave u slinim/ jednakim situacijama reagiraju na slian/ jednak nain
vrenje moe biti i propustom, ali je uvijek potrebna svijst da je ponaanje u skladu sa MP
vrenje se u pravilu mora manifestirati kroz due vrijeme



10
mogue je da se neko pravilo stvori i u kraem roku
onda ako je mali broj presedana uspio izazvati pravno uvjerenje da je odreeno ponaanje
pravno obvezatno
primjer: mjesec svojim orbitalnim kretanjima iznad mnogih dravnih podruja nije izazvao
ni jedan slubeni prosvjed pa se to moe tumaiti kao ispunjenje subjektivnog elementa
stvaranju obiajnog prava

+ opinio iuris ( pravno uvjerenje da je ta prasa drava obvezatna ) subjektivni
svijest da je odreeno ponaanje u skladu sa pravilima MP-a
svijest da se neto ini jer tako odreuje MP
^ obiajno pravo valja razlikovati od pukog obiaja
+ obiajno pravo nastaje ponavljanim vrenjem koje prati pravna svijest
+ obiaj se manifestira razliitim nainima, praksom drava ( dipl. note, mejre dr organa, izjave,... )
nema opinio iuris-a
puki obiaj nije obvezatan ( nema sankcija za njihovo krenje )
^ postoje miljenja da se obiajno pravo temelji na volji ili pristanku drava (voluntaristiko shvaanje )
+ pristae smatraju da je obiajno pravo rezulatat utke danog pristajanja drava na neko pravilo
+ to nije tono jer kada bi tako bilo pravilo meunarodnog obiajnog prava ne bi vrijedilo
za dravu koja bi mogla ustvrditi da nije ni utke dala svoj pristanak na nj
za novonastalu dravu koja bi izjavila da ne pristaje na neko od pravila koja vrijede u trenutku
njezinog nastajanja

^ pri stvaranju nekog obiajnog prava ne moraju sudjelovati SVE drave (practique GENERALLE, ne universalle)
+ za nastanak pravila trai se da veina subjekata sudjeluje u njegovom stvaranju
+ meu tim subjektima moraju biti oni koji su relevantni u oblasti za koje se stvara pravilo
npr. kod stvaranja pravila iz oblasti prava mora moraju sudjelovati obalne drave
+ trai se da ne postoji aktivno protivljenje znatnog broja drava
+ kada pravilo nastane ono obvezuje i one drave koje nisu sudjelovale u nejgovom nastanku
pred Meunarodnim sudom ne treba dokazivati da je jedna ili druga od parninih stranaka prihvatila
za sebe obvezatnost nekih pravila obiajnog meunarodnog prava inae se nijedno od tih pravila ne
bi moglo odnositi na nju
kada bi se odpustilo da drava koja nije sudjelovalau donoenju pravila moe izjaviti da ne priznaje to
pravilo, onda bi neka drava koja nema npr. morska obale mogla smatrati da nije vezana pravilima
meunarondog prava koje ograniuju irinu teritorijalnog pojasa,...
^ dosta je teko ustanoviti postojanje obiajnog prava ( jer ono nastaje kao nepisano pravo )
+ obiaj se manifestira na razliite naine praksom drava
+ kao dokaz ope prakse uzimaju se razliite injenice, mjere dravnih tijela, izjave, diplomatske note,
dravni zakoni, arbitrane presude,...
+ veliki dio dananjeg obiajnog prava je pisani jer norme postoje u konkretnim me ugovorima
+ sama injenica to obiajno pravo ne mora biti pisano ne utjee na njegovu obvezatnost

^ najstariji izvor meunarodnog prava
+ obvezatna snaga samih ugovora kao izvora meunarodnog prava temelji se na pravilima obijanog prava, koja
ujedno ureuju elemente ugovora, oblik sklapanja, naine prestanka
+ danas su ta pravila uglanvom unesena u BEKE KONVENCIJE O PRAVU MEUNARODNIH UGOVORA iz 1969 i
1986

^ obiajno pravo moe dovesti i do UKIDANJA neke norme ugovornog prava desuetudo






11
B) UGOVORNO PRAVO ( detaljnije u dijelu pravo MU )

^ subjekti meunarodnog prava meusobne odnose ureuju MEUNARODNIM UGOVORIMA
+ ugovor je suglasnost volja njegovih stranaka (subjekata MP- a) sa ciljem da se polui MP- om doputeni uinak
+ bitni propisi
Beka konvencija o prvu meunarodnih ugovora 1969
Beka konvencija o pravu meunarodnih ugovora meunarodnih organizacija 1986

^ razlikuju se dvije vrste ugovora ( teorijska podjela koja ipak ne pogaa stvarnost )
1.) ugovori - POGODBE ( razni pravni poslovi )
ureuju konkretne inidbe i izvrenjem te inidbe se konzumiraju
oitovanja stranaka su razliitog sadraja ali smjeraju na istu svrhu i meusobno se upotpunjuju
svrha zadovoljavanje suprotnih ili neusklaenih interesa
stvara obvezu na odreeno djelovanje jedne ili obiju stranaka ( npr. ustupanje i preuzimanje podruja )
veu samo ugovorne strane
2.) ugovori ZAKONI ( uglave )
ureuju ponaanje stranaka na due vrijeme te uvode trajna pravila toga ponaanja
oitovanja stranaka imaju isti sadraj ( sadrajno su jednake )
svrha zadovolje zajednike interese
stvara nerazrijeivu obvezu na odreeno ponaanje
npr. opa pravila o reimu plovidbe meunarodnom rijekom
npr. ugovor o zatiti ljudskih prava
kao i pravni poslovi, veu samo ugovorne stranke
mogu postati opim pravom ako uu u obiajno pravo

^ ugovor je kalup u koji se moe staviti razliit sadraj ( tako zapravo funkcionira u stvarnosti )
+ kao vanjski oblik on je uvijek pravni posao
+ u sadraju postoje mnoge razlike u stupnju
+ i najsitnija pogodba ujedno je pravno pravilo koje se uklapa u postojei pravni poredak i donekle ga
mijenja

^ bitna znaajka ugovora kao izvora prava
+ on stvara samo partikularno pravo ma koliko bio irok krug njegovih stranaka
+ za novu dravu taj ugovor vrijedi tek ako su njegova pravila postala sastavni dio obiajnog prava

^ prelaenje ugovornog u obiajno pravo
+ esta pojava
+ vijee sigurnosti osnivajui meunarodni sud za ratne zloine poinjene na podruju bive jugoslavije ustvrdio
je da su neke najvanije odredbe ugovornog humanitarnog prava postale dijelom obiajnog meunarodnog
prava.
+ i jedan ugovor izmeu dvije drave moe dostajati da njegova pravila preu u obiajno pravo.
npr. Washingtonska pravila iz 1871. Koja su stvorila norme za arbitrau u alabamskom sporu kasnije su
openito priznata.
+ nekad pravilo obiajnog prava nastaje na injenici da mnogi meunarodni ugovori ureuju isto pitanje na isti
nain ( kumulativno djelovanje )

^ sadraj ugovornog prava lako je saznati jer postoji obveza lanova UN da ih registriraju u tajnitvu
+ obveza registracije lanica UN u Tajnitvu organizacije koje ih mora objaviti u posebnoj zbirci
+ potekoa to drave ne registriraju, a Tajnitvo ne objavljuje na vrijeme
+ i drave objavljuju svoje meunar. sklopljene ugovore (RH u NN)
+ rano izdavanje privatnih zbornika




12
C) OPA NAELA PRAVA
^ trei glavni izvor meunarodnog prava
^ krug pravila koja su sadrana u obiajnom u ugovornom pravu razmjerno je oskudan
+ ugovorno pravo vrijedi samo za stranke ugovora, a kod obiajnog je kadtak teko dokazati postojanje i sadraj
pravila
+ i tako uzak krug pravila daje podlogu za rjeavanja svakog pitanja
u nedostatku specijalnog pravila posee se za opim naelom, a u krajnjoj liniji vrijedilo bi pravilo da je
doputeno sve to nije meunarodnim pravom zabranjeno
takvo rjeavanje ne bi zadovoljavalo potrebe jer bi bilo odve kruto i esto nepravedno

^ misli se na naela koja dodue nisu nastala u meunarodnoj praksi, ali su zbog svoje openite
primjenjivosti zajedniko dobro svih odsjeka u pravnoj nadgradnji civiliziranih naroda
+ ne radi se o pojedinanim normama koje bi bile istovjetne u razl zemljama nego o naelima
+ naelo treba postojati u svim glavnim pravnim sustavim svijeta
+ npr. naelo o neopravdanom obogaenju, naelo auditur et altera pars,...

^ 4 temeljne karakteristike
+ u naelu su nastala u unutarnjim pravnim sustavima, najee u odnosima subjekata unutarnjeg prava
+ prihvaena su u najveem broju razvijenih pravnih sustava (npr. u svim sustavima vrijedi naelo pacta sunt
servanda)- ili su kodificirana u sudskoj praksi
+ podobna su i primjenijva na meunarodne odnose (jer su nastala u nekoj drugoj sredini, u unutarnjem
sustavu)
+ zajednika su svim pravnim porecima (unutarnji, transnacionalni, meunarodni, supranacionalni)

^ materijalna opa naela
+ pacta sunt servanda- slobodno preuzete ugovorne obveze moraju u dobroj vjeri (bona fide) izvravati
+ bona fide
+ vis, claim, precario
+ nullum crimera sine lege
+ pacta tertiis nec nocent nec prosunt - ugovor ne stvara ni obveze, a niti prava za tree drave bez njihova
pristanka
+ res inter alios acta - ugovor prema treima; naelo blisko 6., ali je vezano i za izvanugovorno pravo

^ procesna opa naela
+ audiatur et altera pars - ravnopravnost u sasluanju stranaka; obje stranke mogu iznijeti svoje iskaze
+ naelo nepristranosti suda
+ naelo nezavisnosti suda
+ iura novit curia
+ ne bis in idem


















13
D) SUDSKE RJEIDBE i NAUAVANJE PISACA
^ niti rjeidbe niti nauavanja pisaca nisu samostalni izvor meunarodnog prava
^ oni se ne smiju shvatiti niti kao supsidijarni izvor prava
^ presuda suda stvara pravo samo za sluaj koji je rijeila i samo za stranke toga spora
^ oni su samo pomono sredstvo za tumaenje pavnih pravila
+ oni slue kao sredstvo za iznalaenje i tumeenje pravnih pravila, a ne da se putem njih neposredno
stvaraju nova pravna
+ nauavanja i miljenja pisaca mogu se samo onda i utoliko uzeti u obzir kada izlau i koliko izlau
postojee pravo
^ unutranje zakonodavstvo & unutranja judikatura NISU izvori
+ oni su samo sredstvo za spoznaju to se smatra mp
+ nekada su samo faktor u stvaranju obiajnog mp


E) MEUNARODNE ORGANIZACIJE i IZVORI MEUNAORDNOG PRAVA

^ u okviru svake se stvara poseban pravni sustav primjenjiv na drave lanice
^ broj i utjecaj meunarodnih organizacija namee nam 2 osnovna pitanja:
+ da li uz Statut Meunarodnog suda postoje i drugi naini stvaranja meunarodnopravnih pravila?
+ vrijede li pravila iz pravnog sustava me org i izvan kruga lanica neke organizacije?
^ na ta pitanja za sad nema konkretnog, slubenog i autoritativnog odgovora meunarodne zajednice
+ a odgovori su vani jer se meunarodne organizacije danas bave gotovo svim bitnim problemima
meunarodne zajednice i veinom pitanja koja se rjeavaju pravilima meunarodnog prava i izvan tih
meunarodnih organizacija; javljaju se i u vezi s dokumentima koji nisu meunarodni ugovori
^ na ta se pitanja esto osvru sudska rjeenja i znanstveni radovi
^ za ta pitanja znaajne su 2 rezolucije instituta za meunarodno pravo
+ rezolucija o meunarodnim tekstovima koji imaju pravni znaaj u odnosima izmeu njihovih tvoraca i o
tekstovima koji nemaju takav znaaj ( 1983 )
+ rezolucija o rezolucijama ope skuptine ujedinjenih naroda ( 1987 )

^ meunarodne organizacije ima posredan utjecaj na ravoj MP-a putem izvora koje navodi statut
+ utjecaj na ugovorno pravo
esto se u me org izrauju nacrti ugovora koji se onda kasnije usvajaju u organima tih organizacijama
ilina sveanim diplomatskim konferencijama
svi ti ugovori obvezuju samo one drave koje su ih konano prihvatile
i same meunarodne organizacije mogu postati lanice tih ugovora
ugovori nastali u okviru MO e vrijediti i za nelanice ako njihova pravila prerastu u
ope obiajno pravo
opa naela prava
+ utjecaj na obiajno pravo
dokumenti i akti usvojeni u meunarodnim organizacijama i konferencijama usko su
povezani i s meunarodnim obiajnim pravom
ti dokumenti (rezolucije, deklaracije, odluke..)
esto su izraz ve postojeeg MP-a ( npr. Deklaracija o naelima MP o prijateljskim odnosima i suradnji
izmeu drava )
na temelju tih dokumenata ponekad se formira novo obiajno pravo ( Deklaracija o naelima
kojima se ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije)








14
^ donoenje neposredno obvezujuih pravila za drave lanice MO
+ nema jedinstvenog odgovora na to pitanje da li tijela mogu donositi pravila koja lanice obvezuju ne ekajui
da prijeu uobiajano pravo
+ nema opeg pravila koje bi tijelima dalo takvu ovlast, ali niti koje bi im to branilo
+ odgovor treba potraiti prvenstveno u konstitutivnom aktu svake pojedine organizacije
+ organizacije koje imaju neke elemente nadravnosti (u okviru kojih je provedena integracija drava )
u takvim organizacijama pravo na suvereno odluivanje lanice preputaju tijelima organizacije
predviena ovlast pojedinih organa da donose akte koji obvezuju sve drave lanice
mogu stvarati prava o obveze sa subjekte unutranjeg prava svake drave lanice
npr ugovor o osnivanju EEZ iz 1957. predvia da organi Zajednice koji donose akte koji obvezuju
drave lanice i subjekte
+ organizacije koje nemaju nadravnih elemenata
i njihovim organina se mogu dati ovlasti organi da donose zakljuke koji obvezuju sve drave lanice
^ vrste obvezujuih odluka
+ zakljuci (rezolucije, odluke)
donose se o pitanjima ije je jedinstveno rjeenje i provoenje bitno za djelovanje same organizacij
npr. odluke o primanju i iskljuivanju iz lanstva, financijska pitanja
+ ustavni akti (konstitutivni ugovori)
mnogi propisuju da e se u njihovu krilu donositi pravila ope prirode tj. pravila koja e ureivati
budue postupke drava lanica u podruju djelovanja organizacije
najee su to preporuke upuene dravama ija obvezatnost ovisi od izriitog ili preutnog
pristanka drave kojoj je preporuka upuena
ima o organizacija za koje je dogovoreno da e veinom usvojena praavila u njihovim nadlenim
organima obvezivati sve drave lanice
npr. Meunarodna vlast za morsko dno donosi pravila, propise i postupke za istraivanje,
iskoritavanje i ispitivanje podmorja izvan drvanih jurisdikcija
pravila su usvojena 2/3veinom i obvezatna za sve drave lanice i sve subjekte unutranjih
pravnih poredaka
+ obvezujue odluka pojedinog organa u pogledu rjeavanja konkretnih problema iz odreenog podruja
djelovanja organizacije
obvezujuom odlukom se tada rjeava pojedinano sluaj koji ulazi u nadlenost organizacije
tako je u Povelji UN-a previeno da e svi lanovi UN-a prihvaati i izvravati odluke vijea sigurnosti u
sluajevima prijetnje miru, naruavanja mira i ina agresija

^ ipak, u ustavnim aktima meunarodnih organizacija ne precizira se pravna priroda i doseg primjene svih
dokumenata koji se u njima usvajaju
+ najbolji su primjer rezolucije Ope skuptine UN koje mogu biti smatrane neposrednim izvorom prava barem
za drave lanice
+ ali takav stav NEMA UPORITA ni u samoj Povelji UN (zato neki pisci tvrde da su rezolucije zapravo
meunarodni sporazumi sklopljeni u jednostavnom obliku )
















15
^ Ujedinjeni narodi i izvori meunarodnog prava
+ Povelja UN-a ne daje Opoj skuptini vlast da donosi pravila koja bi obvezivala drave u njihovim
meusobnim odnosima
+ rezolucije koje UN donosi mogu
mogu odraavati ve postojee obiajno meunarodno pravo ili opa naela prava
pridonositi stvaranju meunarodnih obiaja, opih naela prava i pregovaranja o multilateralnim
ugovorima od opeg interesa
+ institut za meunarodno pravo 1987. g je istaknuo da "rezolucije Osnivake skuptine UN-a
1. doprinose boljem poznavanju meunarodnog prava
2. potiu njegov razvoj
3. poveavaju njegov autoritet
4. osiguravaju njegovo striktnije potovanje

+ rezolucijama se pripisuje znaaj kvaziprava, eng soft law ( fleksibilno pravo )
+ neki pisci se za to zalau zato jer neke rezolucije imaju vrlo znaajnu ulogu u rjeavanju problema
meunarodne zajednice
+ zalau se da se taj znaaj dade onim rezolucijama koje
proglaavaju naela budueg ponaanja drava
kada se nazivaju deklaracijama
kada su usvojena jednogasno, konsenzusom, velikom veinom,..

+ izraz soft law se jo primijenjuje
za druge meunarodne akte kojima je svrha da utjeu na postupke subjekata meunarodnog prava, ali
u pogledu njih ne postoji jasna volja drava da budu izvorom njihovih prava i obveza
bonnska deklaracija o meunarodnom tetorizmu
zavrni akt konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi
za odredbe MU u kojima nisu dogovorena jasna i precizna prava i dunosti subjekata nego im je
sadraj politiki dogovor, preporuka ili savjet dravama, obeanje da e zapoeti pregovori o sklapanju
detaljnijeg ugovora ( tzv. gentlemens agreements )
npr. Atlantska povelja ( utvrena politika SAD-a i VB prema treim dravama )
sporazum s Jalte i Posdama

+ SOFT LAW niz standarda, obveza, zajednikih izjava, delaracija, politika ili namjera, akata
usvojenih od strane meunarodnih organizacija koje ne predstavljaju obvezujue akte
naziva se jo kvazi pravo, fleksibilno pravo
ta pravna pravila sama po sebi nisu obvezujua ali se s vremenom pretau obiajno pravo
razlika od hard law-a ( nesumnjivo pravno obvezujueg prava )
pristanak subjekata na koje se soft law odnosi
namjera autora za stvaranje soft law-a
postojanje pravnoobvezujueg naela
















16
F ) PRAVINOST KAO IZVOR PRAVA
^ mnogi pisci navode pravinost kao poseban izvor MP-a, odnosno kao nunu dopunu njegovih praznina
+ meunarodno pravo nema takvih praznina jer se inae neki sluaj nikada ne bi mogao rijeiti, te stoga ona ne
postoji kao pravni izvor
+ mnogi ugovori o mirnom rjeavanju psorova upuuju arbitranog suca da pri suenju primijeni pravila
pravinosti

^ 2 vrste pravinosti
+ akcesorna pravinost ( unutarpravna pravinost )
pravinost koja je ukljuena u ispravnu primjenu prava
sudac ju primijenjuje pri rjeavanju konkretnog spora
suca na tu pravinost ne treba posebno upuivati jer on mora po svojoj dunosti paziti na tu pravinost
u onoj mjeri u kojoj je ona spojiva sa potovanjem prava
podvrste
pravinost na koju nije potrebno posebno upozoravati
posebne vrste akcesorne pravinosti
o pravinost radi pravilne primjene konkretnog pranvog pravila
o pravinost izvedena iz konkretnog pravnog pravila
- primjere za posebne vrste akcesorne pravinosti moemo nai u Konvenciji o pravu mora
kod razgranienja gospodarskog i epikontinentalnog pojasa drave ( koje
granie ili lee suelice ) se upuuju da meunarodno pravo primjene tako da
se postigne pravino rjeenje
o drave se upuuju da moraju meunarodno pravo
primijeniti tako da se postigne pravino rjeenje
o cilj pravinog rjeenja mora voditi drave u izboru i primjeni
postojeih pravila
plaanja doprinosa za iskoritavanje epikontinentskog pojasa izvan 200 milja,
daju se preko Meunarodne vlasti koja ih idjeli dravama strankama konvencije
na temleju kriterija i pravinoj raspodjeli
o meunarodnu vlast za morsko dno se upozorava da mora
pri izradi pravila voditi rauna o kriterijima koji e omoguiti
pravilnu raspodjelu
o pravinost moraju imati predstavnici pri izradbi novih pravila

+ pravinost ex aequo et bono ( izvanpravna pravinost )
primjena shvaanja pravde koja se nalazi izvan pravnih pravila dopunjuje pravo ( takva pravinost nije
pozitivno pravo)
pravinost se esto navodi kao izvor naela ( normi nevezanih uz MP )
karakteristike
na temelju te pravinosti moe se suditi
o tek kada je to izriito predvieno
o iskljuivo ako o tme postoji sporazum strana
to se smatra pravinou u konkretnom sluaju odreuju stranke u sporazumu, a inae o
tome odluuje sam sudac
suenjem ex aeqo et bono nikada se ne smije kriti norma apsolutno obvezatnoga
meunarodnog prava
mogunost primjene tih pravila predvieno je u
statutu Meunarodnog suda - sud moe suditi ex aequo et bono ( ne primjenjujui MP )
ako o tome postoji sporazum strana
konvencija UN-a o pravu mora - mogunost suenja ex aequo et bono je predviena za sva pravosudna
tijela koja po konvenciji imaju nadlenost rjeavati sporove o tumaenju
ili primjeni konvence ( pravinost na temelju koje oni odluuje ne smije
nikako odstupiti od pravila Konvencije o pravu mora, jer je
nadlenost tijela suena samo na rjeavnaje psorova o tumaenju ili
primjeni te konvencije )



17
KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA

KODIFIKACIJA openito se u pravu oznaava sabiranje postojeih pravnih propisa u jedan jedinstveni zbornik
+ proces kodifikacije esto povezan sa procesom legislacije, tj. s manjom ili veom izmjenom
postojeeg prava ( jer se ista kodifikacija u pravu moe teko zamisliti )

+ karakteristike kodifikacija ( te karakteristike vrijede i za kodifikaciju meunarodnog prava )
obino djelo pravotvornog organa razliitog od onog koji je stvorio propise to se ujedinjuju
kodifikacijskim radom
dotadanje obiajno pravo moe se izmijeniti i tako to na mjesto vie partikularnih pravila stupa
jedinstveno pravilo
izjednaavanje pravila
s obzirom na stupanj pravne moi ( prije kodifikacije su pravila bila razliitog stupanja)
s obzirom na vremenski slijed njihova stupanja na snagu (lex posterior derogat legi prior)
kodifikacija uvijek sadrava neku izmjenu dotadanjih pravila
vrijedi i za kodifikaciju obiajnog i za kodifikaciju postavljenog prava
obiajno pravo je zbog svoje neformalnosti podatnije i lake se prilagoava promijenjenom
shvaanju budui da nije utvreno nekim ustaljenim tekstom, mnoge izmjene se ni ne
primjeuju, ili teko dokazuju
ako u obiajnom pravu postoje regionalne ili neke druge razlike treba izabrati jednu
varijantu a druge odbaciti ( to se isto dogaa i pri sabiranju partikularnog pisanog prava )
ako kod kodifikacije postoje razna miljenja o pravnim pravilima koja se kodificiraju,
kodifikator treba izabrati jedno od njih
kodifikacija ukida nestalnost prakse i djeluje pravotvorno

^ VRSTE KODIFIKACIJA
+ openita sastavljen zbornik svega meunarodnog prava (zasad nema mogunosti za njeno sastavljanje)
+ djelomina kodifikacija pravila o pojedinim dijelovima MP (o pravu moru, sukcesiji drave, diplomat i konz
odnosima)
+ sustavna ( planska) kodifikacija kojom se kao svojeim trjanim zadatkom bavi neko struno me tijelo
najvie uspjeha kod susavnih kodifikacija ima UN
prva i druga Haka mirovna konferencija 1899. i 1907
+ prigodna kodifikacija kojom se preciziraju pravila MP o nekim pitanjima koja se nametnu zbog aktualnih
vojnih, politikih, gosp ili drugih odnosa (Westfalski mir 1648)
+ privatna kodifikacija koja je djelo znanstvenika pojedinaca
+ slubena kodifikacija koju putem meunarodnih dokumenata ( njaee ugovora ) provode drave


^ KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA
+ proces kodifikacije i progresivnog razvoja je poseban zadatak UN-a koji mu je dodijeljen Poveljom
+ argumenti za kodifikaciju MP-a
potrebno radi unifikacije pravila MP-a
naela i pravila obiajnog prava nisu utvrena stalnim formulama, njihove su odredbe
dijelom nesigurne u sadraju, dijelom nejasne ili neodreene u domaaju
katkad se unato najboljoj volji ne moe utvrditi kakvo se pravilo treba primjeniti na
konkretni sluaj (nejasna pravila, vie partikularnih pravila)
ona bi znaila napredak u razvoju MP-a
njome moe usavriti postojee pravo i postii vea sigurnost







18
+ argumenti protiv kodifikacije
pravilo u kojem tekst nije utvren rijeima prilagodljivije je
nesigurnost je esto korisna jer omoguuje pravinija rjeenja prema potrebi sluaja
vea mogunost pravinosti jer ne robuje formi
kodifikacija djeluje negativno na prirodni razvoj meunarodnog prava jer ukida upravo tu
sposobnost obiajnopravne norme da se prilagodi izmjenjenim prilikama.
takoer neke drave nikako nee pristati na pojedina pravila pa bi se tako moralo odstupiti
od nekih koja bi i dalje mogla neometano ostati kako obiajno pravo

+ nakon II.svjetskog rata kodifikacija meunarodnog prava dana je u zadatak UN-a ( u nadl OS-a UN-a )
i sama Povelja je kodifikacija i ona sama je unijela mnogo izmjena dotadanjeg prava, npr.
apsolutna zabrana rata, pravo na razvoj, samoupravu i nezavisnost kolonijalnim narodima, temeljna prava
pojedinca i njihova meunarodna zatita
proces kodifikacije dan je u nadlenost Ope Skuptine
ona potie prouavanje
ona daje preporuke kako bi se poticao progresivan razvoj MP-a
o preporuke mogu biti inicijalne prirode
o mogu se odnositi i na gotove nacrte izraene pod okriljem Ope skuptine
iz toga se vidi da su pravi organi kodifikacije drave anice UN-a
OS moe neka naela ili pravila skupiti u nekom tekstu i sama ih odobriti i prihvatiti u obliku
rezolucije
prikladno ako se eli utvrditi ono to ve vrijedi kao pravo
npr. deklaracija o naelima MP-a o prijateljskim odnosima i suradnji izmeu drava
svrha rada na kodifikaciji
progresivan razvoj pripremanje nacrta konvencije o predmetima koji jo nisu bili
ureeni meunarodnim pravom ili o kojima pravo nije bilo
dovoljno razvijeno u praksi drava
kodifikacija MP tonija formulacija i sistematizacija pravila MP na podrujima gdje ve
postoji opsena praksa, presedani i doktrine

+ UN na kodifikaciji MP-a radi na razne naine
preko Komisije za meunarodno pravo
preko drugih tijela i odbora
ekonomsko i socijalno vijee (Opa dekl o pravima ovjeka; Me ugovori o tatiti prava ov)
odbor za miroljubivu upotrebu svemira ( 5ugovora sa podruja prava svemira)
posebni odbori su pripremili
o Deklaraciju o naelima MP-a o prijateljskim odnosima i suradnji izmeu drava
o Konvenciju o sigurnosti UN-a i pridruenog osoblja
neke nacrte OS je prihvatila u prilogu rezolucije i pozvala drave da joj postanu stranke
nacrt komisije o poloaju specijalnih misija
nacrt konvencije o sprjeavanju i kanjavanju zloina protiv meunarodno zatienih osoba
nacrt konvencije o izuzeu od sudbenosti drava i njihove imovine
nacrt konvencije o pravu koje se primjenjuje na upotrebu vodenih tokova za druge svrhe
osim plovidbe
kodifikacija uzvan ustanova UN-a
u Meunarodnoj organizaciji rada,
u Nordijskom vijeu, Arapskoj ligi, Afrikoj uniji
u Vijeu Europe
mnogi od ugovora zakljuenih u tim organizacijama imaju znaajke kodifikacija




19
+ metode rada pri kodifikaciji u svim organizacijama su sline
predmet kodifikacije se raspravlja na konferenciji strunjaka koja izradi nacrt konvencije
nacrt se alje vladama na prouavanje
potom se saziva tzv. diplomatska konferencija na kojoj opunomoenici drava opet raspravljaju nacrt
konaan nacrt se usvaja, izlae potpisivanju i ratifikaciji
npr izrada ENEVSKIH KONVENCIJA o zatiti rtava rata
pripremna konferencija drutva Crvenog Kria u enevi
konferencija Crvenog kria u Stockholmu
diplomatska konferencija u enevi

+ stranke kodifikacijskog ugovora izmeu sebe vezane pravilima u onom obliku kako je ustanovljeno
u ugovoru
prema ostalim dravama vezane su dotadanjim obiajnim pravom
i meusobno su vezane obiajnim pravom ako bi ugovor prestao vrijediti uope ili samo za neku od
njih
KOMISIJA ZA MEUNARODNO PRAVO
+ pomoni organ Ope skuptine osnovan 1947godine za svrhe rada na kodifikaciji MP
+ u Statutu komisije definirani pojmovi progresivan razvoj i kodifikacija MP
+ 34 strunjaka za MP biranih od Ope skuptine kao strunjaci, a ne predstavnici drava
+ lanovi moraju dolaziti iz svih glavnih pravnih sustava
+ 2 sastanka godinje ( manji odbori po potrebi radi raspravljanja o pojedinim pitanjima )
+ pitanja kojima se komisija bavi
neka predlae sama
neka joj odreuje Opa skuptina
+ raspravljanje o pitanjima koja joj se postave
za svako pitanje imenuje se posebni izvjestitelj koji izrauje referat i daje prijedlog kodifikacijskog
teksta
rasprava na plenarnoj sjednici o izvjetaju i prijedlogu
upuivanje vladama upitnika i izvjetaja s pozivom da stave svoje primjedbe
komisija svake godine alje Opoj skuptini opsean izvjetaj o radu zajedno sa nacrtima i
obrazloenjima
o izvjetaju se raspavlja
na pravnom odboru ope skuptine
na plenumu Skuptine ( na temelju izvjetaja pravnog odbora )
vraanje nacrta komisiji sa evnetulanim primjedbama ili upitima lanica
kada Komisija zavri rad, alje konaan izvjetaj i nacrt s obrazloenjem Opoj skuptini
rasprava u Opoj skuptini
ako se odlui da je predmet dobro pripremljen odluuje se o nainu dovrteka kodifikacije
inae se ponovno vraa Komisiji sa uputama za daljnji rad
+ obino se dovrava kodifikacija tako da se saziva diplomatska konferencija drava lanica i posebno
pozvanih nelanica
kodifikacija se dovrava putem KONVENCIJA koja se usvaja na konferenciji i izlae potpisivanju,
ratifikaciji i pristupanju drava
na takav su nain donesene;
4 konvencije o pravu mora
pravila o smanjenju sluajeva bez dravljanstva
pravo o sukcesiji drava
pravo diplomatskih i konzularnih odnosa
pravo meunarodnih ugovora
+ Komisija je izradila i nacrt na temelju kojega je usvojem Rimski statut meunarodnog kaznenog
suda




20
POVIJEST MEUNARODNOG PRAVA
STARI VIJEK ( sumerska kultura, Grka, Rim )
^ meunarodnopravni odnosi razvijali su se svagdje gdje je bilo vie drava izmeu kojih su postojale neke
veze ili barem zajednica kulture
+ tako nam povijest pokazuje ugovore o arbitrai u doba sumerske kulture, dakle prije 5000 godine, ugovore o
izruenju u starom Egiptu ( ugovor s Ramzesom II) te razvoj meunarodnog prava u krugu stare Indije i Kine
+ u mezopotamiji se javljaju ugovori kojim se priznaju nove granice izmeu drava Laga i Uma; pojavljuje se
institut jamstva za ispunjenje meunarodnih ugovora, ugovori o prijatlejskim odnosima i trgovini ( ugovor Eble
i Sirije )
+ ugovori toga vremena sadravaju invokacije pozivajui se na religijske sankcije za sluaj krenja njihovh
odredbi

^ stara Grka
+ u okviru helenske kulture, nalazimo preduvjete za puniji razvoj meunarodnog prava i odnosa
+ grci ive u malim neovisnim politikim zajednicama ( koje moemo nazvati dravama )
+ povezani su jednakou kulture, svijesti o pripadnosti i vjerom
+ Grko je meunarodno pravo, kao i unutranje, djelomino zasnovano na vjerskim temeljima, odnosi meu
drava imaju esto sakralni znaaj
+ odnosi izmu tih dravica su bili normirani unutranjim pravnim propisima
+ ugovori meu dravama su se potvrivali prisegom koja se nakon nekog vremena ponavljala
+ nalazimo i ugovornu odredbu o pridraju prava sporazumne izmjene
+ brojni primjeri sklapanja saveza, trajnih ili prigodnih
bili su politikog karaktera u svrhu zajednikog napada ili obrane zemlje
meu njima su poznate amfiktionije ( trajni savez ) od kojih je najznaajnija delfska u kojima je
prevladavao sakralni znaaj a imale su pravne i politike zadae. U njima je esto dolazilo do vodstva
jednog lana saveza (Atena, Sparta)
+ Grci su poznavali razliite naine mirnog rjeavanja sporova
arbitraa je bila unaprijed predviena ili ugovorena
za rjeavanje sporova primjenjivao se pravorjek proroita (Delfi), saveza ili pak tree drave ili su
arbitri bili pojedinci (Temistoklo, Filip Makedonski)
+ Grci su poznavali represalije
androlepsija - ako se neka drava nije odzavala pozivu da izrui ubojicu graana druge drave, znala bi
domaa drava ubijenog dopustiti porodici ubijenog da uhvati graane drave kojoj pripada ubojica
+ poznavali su i objavu rata, u ratu se najvie pazilo na sakralne propise
+ stranci nisu bili izjednaeni s vlastitim graanima
status stranaca se popravljao ugovorima meu dravama;
isotelia izjednaavanje u porezima i oslobaanje od poreza za strance
isopolitea davanje prava braka i posjedovanje nekretnina
sympolitea potpuno izjedbaavanje s vlastitim graanima

^ Rim
+ dok je Rimska drava bila po snazi i moi superiornija nad svojim susjedima, odnos ravnopravnosti nije
postojao ( dolazilo je do sklapanja neravnopranvih ugovora u obliku aminitia, foedusa )
+ do razvoja meunarodnog prava dolo tek u situaciji sueljavanja s nekom drugom dovoljno jakom dravom a
protiv koje se rimska drava nije mogla ili eljela boriti.
+ tada je dolazilo do odnosa i ugovora na temelju ravnopravnosti i do izgraivanja i primjene meunarodnog
prava
+ ugovori su se smatrali obveznima pa su ih Rimljani strogo postivali i izvravaliza valjanost ugovora bila je
potrebna ratifikacija
+ takoer su visoko potovali status poslanika






21
SREDNJI VIJEK (476-1492):
^ u srednjem se vijeku stvara vei broj meusobno nezavisnih politikih jedinica drava
^ jak utjecaj kranstva ( koji jo jaa nakon pokrtavanja Germana i Slavena )
+ utjecanje na nastanak srednjovjekovne meunarodne zajednice s papom u sreditu
+ ono je bilo svojevrsna naddrava kojom su pape eljele zaustaviti srednjovjekovne sukobe feudalaca
+ kriarski ratovi
^ stvaranje veeg broja neovisnih politikih jedinica- drava
+ nema vie univerzalne drave Rimskog carstva
+ sam feudalizam tei partikularizaciji
+ politika neovisnost omoguava razvoj meunarodnih odnosa
^ u tim se prilikama meunarodno pravo moglo razvijati iz skromnih poetaka
+ razvija uenje o pravednom ratu
+ uvodi se zabrana voenja borbe u odreene dane
+ rat se smatra pravednim ukoliko postoji pravedan uzrok i pravedna namjera
^ katkada se odravaju i kongresi o rjeavanju meunarodnih pitanja
^ javljaju se i pravi planovi za osiguranje svjetskog mira

NOVI VIJEK:
^ zapoinje u doba kada su preivjeli feudalni odnosi ustupali mjesto razvoju velikih modernih drava
^ dolazi do prevlasti vladara i jakih centralistikih tendencija
^ teoretski je to vrijeme razvoja shvaanja o suverenosti
^ dolazi do izoliranosti svake pojedine drave koja stupa s drugima u prolazne saveze, ali se ne smatra
vezanom dubljom i trajnijm vezom
^ to je isto tako i razdoblje iste politike interesa u kojoj vladaju naela ravnotee sila i kompenzacija
^ Westfalski mir 1648
+ Europa se konano konstituira kao skup formalno jednakih i nezavisnih drava
+ izdie se nekoliko drava koje se bore za prevlast (panjolska, Francuska)
+ uz Engleski koja se razvila u veliku pomorsku silu, izdie se Pruska koja se pretvara u vojniku dravu, a dolazi i
do uzdizanja Rusije
^ novosti
+ javljaju se prva stalna poslanstva (1455. Milana u Genovi)
+ razvijaju se pravila diplomatskog ophoenja i ceremonijal
+ razvoj pomorstva dovodi do usavravanja prava mora ( pobijeuje naelo slobode mora )
+ razvija se i institut neutralnosti, zatita civilnog stanovnitva u ratu i arbitraa
^ upotrebi arbitrae protivi se pojam suverenosti kako je bila shvaena u to vrijeme, pa se arbitraa javlja
ponovno tek na kraju 18. st

















22
NAJNOVIJE DOBA

1. od francuske revolucije do I svjetskog rata.
^ znaajke
+ napredak tehnike,
+ razvoj prometa i ope pribliavanje svih dijelova svijeta,
+ stvaranje svjetskih velevlasti i razvoj imperijalizma
+ budi se nacionalizam
+ pojava novih drava na Balkanu, ujedninjenje Italije i Njemake ( 19st utjecaj naela narodnosti )
+ raspad Austro-Ugarske, nastajanje Poljske, ehoslovake ( 20st )
+ povezivanje zemalja na gospodarskom polju
+ pentarhija vlasti ( rusija, prusija ( njemaka ), austro-ugarska, francuska, britansko carstvo)
+ suparnitvo velevlasti
radi stjecanja to boljih poloaja za ekonomsku ekspanziju na Balkanu, ist Sredozemlju, prednjoj Aziji
radi kolonijalne ekspanzije u Africi i Aziji
+ na podruju MP-a
razvoj teorije o narodu kao meunarodnopravnom subjektu
naelo samoodreenja postaje jedno od glavnih naela
meunarodna zajednica se iz europske razvija polako u svjetsku
poetkom 19st u nju ulaze drave srednje i june Amerike
1856.godine Turska, kasnije uaze razne azijske zemlje
razvoj naela neintervencije kao odgovor na djelovanje Svete Alijanse
Monreova doktrina ( 1823 )
naglaava pravo amerikih drava na netom steenu slobodu koju izvanamerike drave ne
smiju krinjiti
te drave ne smiju osnivati kolonije na tlu Amerike niti se mijeati u poslove amerikih drava

^ etape u razvoju meunarodnih odnosa:
+ Beki kongres (1815.)
mijenja se karta Europe nakon napoleonskih ratova
omoguuje slobodna plovidba rijekama
suzbija trgovina robljem
ureuje pitanje diplomatskih zastupnika
u to je doba osnovana Sveta Alijansa kao pokuaj uvoenja trajnog mira meu vladarima uz strogo
potovanje naela legitimiteta
ustaljuje se naelo neintervencije kao odgovor na djelovanje Svete Alijanse
+ Pariki kongres (1856.)
postavlja pravila pomorskog rata
Parika pomorska deklaracija i uvodi meunarodnu kontrolu ua Dunava
neutralizacija Crnog mora
+ Londonska konferencija (1871.)
pravilo meunarodnog prava da se meunarodni ugovori ne mogu jednostrano raskidati
+ Berlinski kongres (1878.)
+ Hake mirovne konferencije (1899. i 1907.)
prva haka konferencija ( 1899godina )
kodificirala propise o ratovanju
ustanovljen Stalni arbitrani sud u Haagu
propisi enevske konvencije o ranjenicima protegnuti na pomorki rat
prihvaene tri rezolucije o zabrani neke vrste oruja
druga haka konferencija ( 1907godina )
sastale se 44 drave
usvojemo 13 konvencija ( najvie o ratnom pravu )
Porterova konvencija konv o zabrani upotrebe nasilnih sredstvava da bi se utjerala
privatna potraivanja protiv neke drave
usavrena Konvencija o mirnom rjeaanju sporova iz 1899




23
2. od I svjetskog rata pa do danas

^ nakon prvog svjetskog rata
+ mirovna konferencija u Parizu gdje su velevlasti izradile mirovne ugovore
+ pojava zemalja sa socijalistikim ureenjem koje su se 1923.g. udruile u Sovjetski Savez
+ osnivanje se Liga naroda 1920. s ciljem odranja mira (ali bez uspjega jer usprkos njenoj politici dolazi do jaanja
Njemake, osvajakih i imperijalstikih ciljeva Japana... )

+ NA PODRUJU MEUNARODNOG PRAVA
usavravanje sredstvava za mirno rjeavanje meunarodnih sporova, jaa arbitraa, izgrauje se
mirenje
osnivanje Stalnog suda meunarodne pravde
zapoinje razvoj prava MO
razrauje se naelo slobode prometa i prometnih puteva
uvodi se zatita manjina, sustav madata
potpisuju se ugovori o zabrani izvrenja agresije
osnovana i Meunarodna organizacija rada

^ nakon drugog svjetskog rata
+ 1945. se osnivaju Ujedinjeni narodi
cilj je osiguranje mira
slue kao sredite za meunarodnu suradnju a za pojedine se grane osniva niz specijaliziranih
ustanova
+ javlja se suenje za teke prekraje MP-a
+ razvija se meunarodna zatita prava ovjeka
+ ureuju se prostori izvan granica nacionalne jurisdikcije
+ razvija se meunarodna zatita okolia
+ razvija se ratno pravo, posebice humanitarno pravo
+ blokovsko suparnitvo poputa tek 1990.g. , sruen je Berliinski zid, raspada se ehoslovaka,
Jugoslavija, i SSSR
+ prestanak hladnog rata omoguava bolju meunarodnu suradnju u UN i u regionalnim
organizacijama. Danas uz ekonomski jake SAD dva druga ekonomska svijeta postaju Japan i
evropske drave integrirane u Europsku uniju.























24
RAZVOJ ZNANOSTI MEUNARODNOG PRAVA

^ Demetrije Faleronski
+ suvremenik Aleksandra Velikog
+ za njega povjesniari tvrde da je izradio sustav meunarodnog prava i prouavao meunarodno pravo u
spisima Polibija
^ u 14. i 15. stoljee
+ prve monografije o ratnom pravu i pravu poslanstva
+ sv. Augustin ( De civitatae Dei )
istie uenje o univerzalizmu utemeljenome na boanskome pravu, to je pogodovalo koheziji
srednjovjekovne meunarodne zajednice
istie i uenje o pravednome ratu
+ sv. Toma Akvinski ( Summa theologica )
+ monografije krakovskog profesora Pavla Wladkovica

^ 16. - 19. stoljee
+ Albericus Gentilis
porijeklom talijan, profesor rimskog prava na Oxfordu
prvi je znatan teoretiar meunarodnog prava
djela De legationibus, De jure belli
+ Hugo Grotius
esto se naziva osnivaem znanosti meunarodnog prava
najvanija djela su
De jure belli ac pacis 1625
o godina izdanja se smatra godinom roenja znanosti meunarodnog prava
o prvi sveobuhvatni sustavan prikaz MP
o u djelu je sustavno obuhvaano itavo tadanje MO
Mare liberum 1609 u kojoj brani naelo slobode mora
iako se oslanja na srednjovjekovno uenje, on je u mnogo pitanja prekinuo s dosadanjim gledanjima
razlikuje dva izvora meunarodnog prava
jus naturale, prirodno pravo koje se moe spoznati umovanjem
jus voluntarium, pravo osnovano na privoli drava, ija ukupnost obvezuje drave
svi su meunarodni odnosi ureeni pravnim pravilima, a velika veina tih pravila se moe mijenjati,
postoje i ona koja se ne moe mijenjati - jus cogens ( npr. o pravednom ratu )
drave mogu svoje meunarodne odnose ureivati ugovorom ali ih jednom sklopljen ugovor strogo
obvezuje
+ sve uenje ( ukljuivo do Grotiousa ) temelji se na zasadama tomistike filozofije da je pravni poredak izgraen
u tri hijerarhijske ravnine ( boja, prirodna, pozitivni zakon )
+ nakon Grotiusa dolazi do raskida toga miljenja i javljaju se dvije kole
naturalisti MP temelje na prirodnome pravu ( Pufendorf, Thomasius )
pozitivisti vladaju u 19 stoljeu

^ kraj 19. i poetak 20. Stoljea
+ u znaku POZITIVIZMA
svrha pozitivnizma je da odijeli vaeu normu od drutvene tenje i znanosti i da pozitivno pravo
uokviri u logike oblike nakog vrstog sustava
strogi pozitivizam uzima kao temelj MP-a VOLJU DRAVE (subjektivni pozitivizam,voluntarizam
Jelinek, Tripel, Anzilotti)
+ osnivaju se uena drutva i zavodi te pokreu mnogi specijalni asopisi







25
+ Institut za meunarodno pravo 1873
sudjeluje ogranien broj strunjaka iz cijelog svijeta koji na svojim redovitim zasjedanjima na temelju
iscrpnih referata izrauju nacrte i prijedloge za daljnji razvoj meunarodnog prava
rad je Instituta vaan i za razvoj arbitrae, ratnog prava, poloaja diplomatskog osoblja
za svoj je rad Institut dobio i Nobelovu nagradu za mir
institut izdaje poslije svakog zasjedanja godinjak Annuaire
od 1969.-1971.g. njegov je predsjednik bio Juraj Andrassy, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu.,
1971. god je odrano 55. zasjedanje u Zagrebu

+ International Law Association
okuplja pravnike iz cijeloga svijeta, udruene u nacionalnim ograncima
u Hrvatskoj je to Hrvatsko drutvo za meunarodno pravo, sastaje se svake 2 godine
+ 1912. god. Ameriki institut za meunarodno pravo
+ Meunarodna diplomatska akademija izdala velik zbornik leksikog znaaja
+ Akademija za meunarodno pravo u Haagu, na njoj svake godine predaju strunjaci iz razliitih zemalja

na Pravnom fakultetu u Zagrebu postoji katedra za meunarodno pravo kao i Zavod za meunarodno i
poredbeno pravo (osnovao ga je prof. Andrassy 1952.) - tu se danas izuava meunarodno pravo i pravo
meunarodnih organizacija te meunarodno privatno pravo, poredbeno pravo i europsko pravo. Pravni
fakultet u Splitu organizira poslijediplomski teaj prava mora



ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRADNJI MEUNARODNOG PRAVA

^ mnogo je puta djelovala na praksu drava i meunarodnu judikaturu
+ kao arbitri su esto uzimani znanstvenici i profesori meunarodnog prava
+ velik dio sudaca Meunarodnog suda uzet je iz redova teoretiara meunarodnog prava
^ teorija o dravnoj suverenosti
^ tatrimonijalna teorija je omoguila da se izgradi pojam kondominija i servituta
^ temelji humanog postupanja u ratu i pobjedi
^ izgraivanje i proirivanje arbitrae i drugih sredstava za mirno rjeavanje sporova
^ doprinos kodifikacji MP-a
^ najznaajniji doprinos hrvatskoj pravnoj znanosti predstavljaju djela J. Andrassya, osobito o
epikontinetskom pojasu i pravu susjedstva, te radovi hrvatskih pisaca o pravu mora
^ uenje o razlikovanju pravnih i nepravnih sporova Institut za Meunarodno pravo
^ izgradnja pojmova meunarodnog zloina












26








































27
SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA

^ definicija subjekta meunarodnog prava ( meunarodna osoba )
+ meunarodna osoba je svatko tko je ( kumulativno )
po odredbama meunarodnog prava nositelj prava i dunosti
djeluje izravno po pravilima meunarodnog prava
izravno je podvrgnut meunarodnom pravnom poretku
+ uoljiva 3 elementa
pravna sposobnost svojstvo biti nositeljem prava i dunosti
djelatna sposobnost svojstvo vlastitim oitovanjima volje proizvoditi pravne uinke priznate MP-om
kod djelatne sposobnosti se gleda
o mogunost sklapanja ugovora
o aktivno i pasivo pravo poslanstva
deliktna sposobnost sposobnost povrijediti normu prav poretka i odgovarati za takvi protupravni in
+ svojstvo subjekta stjee se samim ostvarenjem pravne sposobnosti

^ tri grupe miljenja o tome tko su subjekti
+ samo drave ( danas jako rijetko )
+ drave + neki drugi subjekti ( nema razlike u subjektivitetu )
+ drave + neki drugi subjekti ( postoji razlika u subjektivitetu )
drave su prema njima redoviti, aktivni subjekti (jedini sujbekt koji sudjeluje u stvaranju MP-a )
svi ostali su sekundarni, izvedeni, fiktivni
^ subjekti su
+ drave
+ meunarodne organizacije
+ zemlje u poloaju ovisnosti
+ ustanici priznati kao zaraena strana
+ malteki viteki red
+ Sveta Stolica
^ da uz drave postoje i drugi subjekti MP-a izrekao je i Meunarodni sud u svom savjetodavnom miljenju o naknadi
tete za stradale dunosnike UN-a 11.4.1949.godine

^ razlike izmeu subjekata s obzirom na
+ pravnu sposobnost
puna pravna sposobnost UN i druge meunarodne organizacije
ograniena pravna sposobnost ustanici priznati kao zaraena strana
+ djelatnu sposobnost
puna djelatna sposobnost drave
ograniena djelatna sposobnost zemlje u odnosu ovisnosti
ogranienja mogu biti razliita
o ogranienje aktivnog i pasivnog prava poslanstva
o ogranienje prava sklapanja ugovora
o ogranienje na pravo voenja rata
bez djelatne sposobnosti podruja pod starateljstvom
ne mogu poduzimati nikakva prava djela
za njih djeluju drugi subjekti MP-a
+ trajnost
npr. drave; UN to su trajni subjekti
npr. ustanici to su prolazni subjekti





28
DRAVA
^ najvaniji i najbitniji subjekt MP-a
^ definicija drava je zajednica koja na odreenom podruju djeluje u obliku najvie organizacije pravnog
poretka i pri tom nije podlona nijednoj drugoj organizaciji
+ ukoliko na istom podruju djeluju dvije ili vie organizacija svaka u svom djelokrugu, onda se svaka jedinica u
sklopu federacije moe smatrati dravom
^ danas u svijetu ima oko 200 drava i ta se brojka i dalje poveava, procesom dekolonizacije, raspadom federacija u nezavisne drave
^ meu samim dravama ( koje neki smatraju jedini subjektima MP ) ima brojnih razlika
+ bilo je suverenih drava koje su u najveoj mjeri bile ovisne o drugim dravama, tzv kvaziprotektorati:
Kongo dananji Zaire - formalno nezavisan a stvarno kolonija Belgije
Indija koja je iako pod britanskom upravom bila lan Lige naroda i postala lanicom UN-a
Filipini su bili pod SAD ali i lan UN-a makar su samostalnost stekli kasnije.
Jordan pod Britanskim carstvom pa nije mogao postati lan UN-a
+ ne postoji jedinstven tip drave, ni to se tie unutranjeg ureenja, ni to se tie meunarodnog prava i dunosti, pa
moemo razlikovati
neke su drave iako su formalno samostalne zadrale vezu bivim kolonijalnim gospodarima (Monaco, San
Marino, Lichtenstein, Zapadni Samoa)
podruja pod starateljstvom i nesamoupravna podruja,
ustanici priznati kao zaraena strana i oslobodilaki pokreti (iako nisu drava sudjeluju meunarodnim
odnosima)
meunarodne organizacije koje isto tako imaju odreen i poseban poloaj

^ 3 konstitutivna elementa drave ( kumulativno ako neki element nedostaje nema nastakna drave )
+ odreeni teritorij ( element teritorijalnosti je u sferi obiajnog MP-a )
MP dravu shvaa kao teritorijalni subjekt ( dok je MO neteritorijalni )
drava ima kontinuitet dok god ima i najmanji dio svoga teritorija
mijenjanje veliine teritorija ne utjee na njezinu dravnost
nema propisanog minimuma za veliinu teritorija ( npr. Vatikan, Monaco, Lichtenstein, Rusija )
granice teritorija ne moraju biti potpuno utvrene ( npr. Belgija )
u teritorij drave spada
podruje omeeno granicama - vodene povrine unutar granica
teritorijalno more ( kod obalnih drava ) - arhipelake vode ( kod arhipelakih drava )
stup zraka iznad povrine zemlje - podzemlje ispod povrine zemlje
dravni teritorij NE MORA biti jedinstven
primjer eksklava/enklava
neprave enklave kopnenim putem mora se izai iz dravnog teritorija da bi se dolo do
eksklave ( teritorijalnim morem moemo doi kroz samo dravno podruje; npr. veza RH
Dubrovnik )
teritorij mora biti prirodni dio kopna
na njega se nadovezuju drugi dijelovi
npr. umjetni otok nije dio teritorija jer nije dio kopna
+ stanovnitvo
brojnost stanovnitva nebitna za postanak ( npr. Vatikan i Kina )
obuhvaa sve osobe koje strajnije borave na podruju odreene drave
+ neovisna vlast
vlast koja nije podlona niti jednoj drugoj organizaciji
dovoljno je da vlast vri neki privremeni organ
vlast jednom stvorene drave moe u nekim sluajevima biti znatno smanjena ili ograniena a
da to ipak ne utjee na njezin opstanak
prostorno i faktiko ogranienje ratom (BiH 1992.)
ovlasti dravnih organa mogu preuzeti UN (Kamboda 1992.)
vlast mogu preuzeti pobjednici u ratu - okupacijom (Njemaka i Japan 1945.)
moe dobrovoljno prenijeti dio svojih ovlasti na drugu dravu bez da izgube status drave u
smislu meunarodnog prava (Monaco, San Marino, Liechtenstein)
moe prenijeti dio svojih ovlasti na organe meunarodnih organizacija koje imaju elemente
nadravnost (EU) bez da izgube status drave u smislu meunarodnog prava ( jer su prenesene
dobrovoljno, a drava moe svojom odlukom i istupiti )
sluajevi zavisnih drava - drave koje su na putu iz potpune ovisnosti prema potpunoj
nezavisnosti ( tu u svakom sluaju treba gledati radi li se o privr. ograniavanju vlasti drave ili
nekoj kategoriji nesamoupravnog podruja koje uope nema status drave (inae u suprotnosti
sa zahtjevom da drava ima organizaciju vlasti neovisnu o drugoj dravi) )





29
^ postanak drave
+ 2 naina postanka
e ORIGINARNI
nastanak drave na teritoriju na kojem do sada nije bilo drave ili je bio nenaseljen
(Liberija, Natal, Burske republike) danas rijetko
nastanak nove drave uz prekid pravnog poretka stare drave
nisu se potivala pravila drave/a iji su elementi uli u novu dravu
(znaajno kod sukcesije prava i obveza novih drava)

e DERIVATNI svaki drugi nastanak drave
u dananje doba nove drave nastaju
o raspadom neke drave u vie dijelova ( SSSR, Jugoslavija,... )
o odcjepljenjem nekog dijela ( Belgija od Nizozemske )
o osamostaljenjem vazalnih podruja ili kolonija
o spajanjem vie drava u jednu ( Njemaka 1871.g )
kao posljedica derivatnog postanka javlja se problem sukcesije
+ drave mogu nastati nasilnim putem ili mirnim putem ( dogovorom uz potivanje dosadanjeg poretka )
+ postanak se ne mora zbiti u jednom asu, on moe biti dulji proces ( npr. Egipat )
+ drava moe nastati i na temelju meunarodnog sporazuma ( npr. Cipar )
+ razvrgavanjem konfederacija NE nastaje nova drava ( samo se mijenja ustavni i meunarodni poloaj )
+ kod postanka vrijedi naelo efektivnosti
e postanak drave mora biti efektivan ( naelo efektivnosti )
e drava faktino nastaje kada se kumulativno ispune 3 potrebne pretpostavke
na taj faktini in se nadovezuju pravni uinci ( priznanje i drugi )
e nije dovoljno da se ispune samo gore navedene pretpostavke ve drava mora proraditi svojim ivotom
e npr. moe se pravilno usvojenim dravnim zakonom zakluiti raspad neke drave u vie njih, ili sveanim
meunarodnim ugovorom od vie drava osnovati jedna, no ako se ti akti ne provedu stvrno u ivot, nije
ni faktiko ni pravno nastala nova drava
e npr. saveznikim priznanjem ehoslovake u I.svj ratu nije jo nastala nova drava jer ta vlada nije vrila
nikakve vlasti na podruju koje je traila za novu dravu
ali je njoj priznat poseban status, prethodnika drave, ali to jo nije drava
e sluajevi priznanja drava koje nisu efektivno nastale
PLO (Palestinsko nacionalno vijee) 1988. je proglasilo je nezavisnost drave Palestine, a Opa skuptina
UN priznala je taj proglas u znak podrke tenjama palestinskog naroda da ostvari svoju suverenost nad
podrujima koji su bili pod izraelskom okupacijom. 1993. god je u Washingtonu potpisan sporazmu izmeu
PLO-a i Izraela kojim se palestinskom narodu priznaje prave na samoupravu ali NE i nezavisnost
Saharska Arapska Demokratska Republika nju je proglasio pokret otpora POLISAHARIO na podruju koji
je pod potpunom vlai Maroka primljena je u Organizaciju afrikog jedinstva ali UN je ne priznaje kao
drave ali joj priznaje pravo na samoodreenje i nezavisnost
e mogue je da je dravnost stvarno bila prekinuta ali se po volji i sporazumu svih sudionika smatra da je
meunarodni kontinuitete NEPREKINUT
prije II. Svjetskog rata Etiopija, Austrija, ehoslovaka
prestale su stvarno postojati krenjem meunarodnog prava agresijom
nakon ponovnog uspostavljenja vlasti, vladale su kao da njihov opstanak nije ni prekinut
e nekad se uzima u obzir injenica da je dravnost stvarno bila prekinuta tj. da je meunarodni
kontinuitet PREKINUT
Estonija, Latvija i Litva su nasilno prikljuene Sovjetskom savezu 1940. god i ponovno su stekle
samostalnost tek 1991.
+ za postanak drave nije odluno
e veliina zemlje ( San Marino, Monaco, Grenada )
e da joj sve granice budu potpuno utvrene (Belgija granice su joj utvrene tek 1939. iako postoji od 1930 )




30
+ partikularno MP moe ZABRANITI POSTANAK novih drava koji ne bi bio u skladu s postojeim poretkom
e sankcija zabrane bi bila u nepriznavanju nove dravne tvorbe
e mogue su i druge sankcije sve do kolektivnih mjera oruanim snagama

+ Povelja UN titi lanice te organizacije od:
e nasilnog unitenja njihovog opstanka
e ugroavanja teritorijalne cjelovitosti
e ugroavanja politike nezavisnosti od strane drugih drava
npr. kad je turska etnika zajednica proglasila Tursku Repubiku sjevernog Cipra, Vijee sigurnosti je
to proglaenje oznailo pravno nevaeim



^ prestanak drave
+ drava prestaje nestankom jednog od elemanta koji se trae za njezin opstanak
e uglavnom je to sluaj da postojea dravna vlast prestane djelovati
u prolosti je najei razlog bio osvajanje neke drave i unitenje njezine dravne vlasti (
debellatio, tj. osvajanje podruja )
npr. stvaranje jedinstvene talijanske republike, njeaka republika
osvajanje mora biti konano potpuno zaposjedanje dravnog podruja u ratu ne ovlauje na
pripojenje od drave osvajaa ako potisnuta dravna vlada nastavlja borbu iz inozemstva uz
pomo savetnika
e nestanak teritorija ili naroda su teorijski mogui, ali se to jo nije dogodilo a razlozi tome
mogu biti razliiti
+ primjeri da neka drava nestane mirnim putem
e jednostranim aktom dravne vlasti (Njemako carstvo, Sovjetski Savez, ehoslovaka)
e meudravnim sporazumom, tj dvostranim aktom (Egipat i Sirija u Ujedinjenu Arapsku republiku)
e MU izmeu 3.drava i podjelom njezina podruja izmeu drava uovornica ( prestanak postojanja
Rijeke republike )

+ izmjena oblika vladanja, makar i revolucijom, NE dovodi do propasti drave
e nova je vlada organ istog subjekta meunarodnog prava i praksa je u tome slona
e primjer SSSR koji je odbio platiti dugove Carske Rusije jer je tvrdio da su oni nova drava, a ne nastavak
carske Rusije
e ima miljenja koja doputaju da bi potpuni prijelom u socijalnom i politikom poretku opravdavao
drugaije rjeenje


+ raspad SFRJ i postanak RH
e RH stekla je samostalnost proglaenje i ostvarenjem neovisnosti 1991.godine
19. 5. 1991. RH se na referndumu velikom veinom izjasnila za suverenost i nezavisnost
25.6. 1991. Sabor RH je donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne RH i Ustavnu odluku RH o
suverenosti i samostalnosti
7. 7. 1991. RH je pristala na moratorij od 3 mjeseca tj odgoda provoenja tih odluka Brijunska
deklaracija ( kako bi se sprijeilo razbuktavanje rata )
8.10. 1991. Sabor je donio Odluku o raskidanju svih dravnopravnih veza na temelju kojih je Hrvatska
zajedno sa ostalim republikama tvorila dotadanju SFRJ
e 29.11. 1991 europska arbitrana komisija je sluaju bive SFRJ utvrdila da je drava u postupku
raspadanja i da su cjelokupno podruje i stanovnitvo te bive drave obuhvaeni novostvorenim
dravama i da zajednika federalna tijela vie ne postoje (badinterova komisija )
e Meunarodna zajednica je potvrdila da je RH stvorena u skladu sa temeljnim naelima MP-a i Povelje
UN-a, posebno u skladu sa naelom samoodreenja naroda




31
^ priznanje drave
+ drave su u meusobnim odnosima koji se temelje na injenici njihovog istovremenog postojanja i na
odluci da te odnose podravaju
e pojavom nove drave nastaje za ostale drave pitanje uspostave odnosa sa tom novom dravom
e to je POSTUPAK PRIZNANJA nove drave

+ priznanje nove drave slobodan je akt kojim jedna ili vie drava konstatiraju postojanje na jedno
odreenom podruju politiki organizirane ljudske zajednice, neovisne o bilo
kojoj drugoj dravi, a koja je sposobna potovati pravila meunarodnog prava
i koja izraava elju da bude prihvaena kao lan meunarodne zajednice
e definicija dana u rezoluciji priznanje novih drava ( Institut za meunarodno pravo, 1936 )
e odluka o priznanju ili neprizanju je diskrecijsko pravo svake drave
e nepriznavanje nove drave nije meunarodni delikt ve samo neprijaznost tim vie to se ne
moe dugo ignorirati stvarnost
e postoji sluaj da neka drava ne eli priznanje iz politikih razloga iako ispunjava sve uvjete
tajvan nije elio da bude priznat kako samostalna drava iako je ispunjavao sve uvjete jer se njegova vlada
smatrala legitimnom vladom cijele Kine iako je njezim predsjednik pobjegao iz Kine jo 1949
u novije vrijeme on eli ipak izboriti priznanje, ali se tome protivi Kina koja ga smatra samo dijelom svojeg
podruja
e pitanje priznanja esto politizira (Banglade)
priznanje se daje ili uskrauje prema politikom stajalitu vlade prema novoj dravi

+ uvjeti za priznanje
e neovisnost nove drave i bilo kojoj drugoj dravi
e sposobnost potovanja pravila MP-a
e elja da bude prihvaena kao lan meunaronde zajednice

+ naini priznanja
e de jure
stalno i potpuno
neopozivo ( ak i ako priznata drava ne izvri obvezu preuzetu tijekom priznanja!)
retroaktivno (od dana kad je drava doista nastala u skladu s deklaratornim znaenjem priznanja)
e de facto privremeno ili ogranieno na neke odnose
e izrijekom
INDIVIDUALNO - u vie ili manje sveanom obliku uglavnom ugovorom s treom dravom
KOLEKTIVNO - kolektivnim aktom na nekoj konferenciji ( jo sveanije )
e utke
konkludentnom radnjom iz koje se vidi NAMJERA PRIZNANJA
npr. uspostava diplomatskih odnosa
davanje ekzekvature konzulu drave iljateljice
davanje glasa u prilog primanje nepriznate drave u neki MO
nema znaaj utkog priznanja
samo odravanje diplomatskih odnosa u novoj dravi koja su bila
akreditirana kod drave prednice ne znai namjeru priznanja
sudjelovanje drave s nepriznatom dravom na nekoj konferenciji
odravanje konzularnih odnosa ( bez davanja ekgekvature konzulu )







32
+ uinak priznanja
e DEKLARATIVNI uinak ( danas prevladavajue miljenje )
priznanje samo konstatira pravni uinak postanka novoga pravnoga subjekta, jer
nova drava postaje subjektom MP-a automatskiim su se ispunile injenice koje MP
vee za tu pravnu posljedicu (suverena vlast nad stanovnitvom odreenog podruja)
nova drava postoji bez obzira na priznanje, na temelju pravila MP-a u skladu s
naelom efektivnosti ( na nju se odmah primijenjuju pravila mp-a i ona se duna
drati tih pravila )

e KONSTITUIVNI uinak
priznanje tek stvara nov subjekt mp-a
drava se za meunarodni pravni poredak raa tek priznanjem ( ona tek tada postaje
subjektom mp-a )
+ priznanje djeluje retroaktivno drava postoji ne od dana danog priznanja, nego od dana kada je faktiki
nastala

+ pojedine drave ili skupine drava te meunarodne organizacije mogu utvrditi vlastite kriterije za priznanje
pojedine drave
e Deklaracija o smjernicama za priznanje novih drava u Istonoj Europi i SSSR-u (1991)
ministri vanjskih poslova drava lanica Evropske zajednice prihvatili se legitimitet
stvaranja novih drava, ali su postavili odreene uvjete
potovanje Povelje UN, Helsinke i Parike povelje, posebno s obzirom na
vladavinu prava, demokraciju i prava manjina
jamenje prava etnikim i nacionalnim skupinama i manjinama
potivanje nepovredivosti granica, koje se mogu mijenjati samo miroljubivim
putem i zajednikim sporazumom
aktivna uloga u razoruanju, sigurnosti i regionalnoj stabilnosti
sporazumno rjeavanje svih pitanja sukcesije i regionalnih sporova
istovremeno su izjavile da nee priznati jedinice koje su rezultat agresije i da e voditi
rauna o uinku priznanja na susjedne drave
drave lanice europske zajendice si daju diskrecijsko pravo da priznanje
procjenjuju s obzirom na svaku pojedinu dravu
procjenjuju s obzirom na ispunjenje propisanih uvjeta
procjenjuju s pogleda oportunisti ( utjecaj na susjedne drave )

e Deklaracija o Yugoslaviji ( uvjeti za priznanje neovisnosti jugoslav. republika )
Republike su do 23.12. 1991.g trebale izjaviti
da ele biti priznate kao neovisne drave
da prihvaaju obveze predviene u smjernicama koje su ministri utvrdili za
priznanje novih drava u Istonoj Europi
da prihvaaju odredbe iz nacrta konvencije, posebno odredbe poglavlja o
pravima ovjeka i o pravima nacionalnih i etnikih manjina
da nastavljaju podravati
o napore glavnog tajnika i vijea sigurnosti UN-a
o nastavak konfenrencije o Yugoslaviji
od repubilka se trailo da prije priznanja usvoje ustavna i politika jamstva kojima
potvruju da nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija prema susjednim dravama
sve drave, osim Srbije i crne Gore podnijele su zahtjev za priznanje
RH je morala promjeniti Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima
etnikih i nacionalnih zajednica i manjina




33
^ priznanje vlade
+ pitanje se postavlja kada u nekoj dravi doe do primjene vlade na nain koji nije u skladu sa dotadanjim
ustavnim poretkom ( npr. preko dravnog udara, ustanka ) ( npr. Liberija, Haiti )
e ako se promjena vlade dogodi ustavnim putem sigurno je da nova vlada ima legitimitet da zastupa
dravu prema vani
e kada doe do prekida ustavnog kontinuiteta dolazi do
- pravne neizvjesnosti je li nova vlada doista ovlatena predstavljati svoju dravu
- politike neizvjesnosti hoe li se nova vlada odrati ili nee

+ stari je obiaj da drave posebnim aktom priznaju novu vladu
e to znai da se nadovezuju diplomatski odnosi
e oituje se pripravnost da se nova vlada smatra pravno relevantnom te da se vlastitim aktima
preuzimaju obveze prema novoj vladi
+ priznanje vlade je slobodan akt za koji ne postoji nikakva obveza
+ uvjeti za priznanje
e nova vlada se dovoljno ustalila
e sposobna je i voljna ispunjavati svoje dunosti po pravilima meunarodnog prava
+ otezanje priznanja neke vlade koja se ustalila znailo bi mjeanje u unutranje prilike te drave i odricanje
njenog prava na samoodreenje
+ nain priznanja vlade
e formalno
e konkludentnim radnjama
e pojedinano
e kolektivno
+ priznanje je deklaratorno i ima retroaktivni uinak, tj. Priznanjem se priznaju i akti vlade unatrag do
vremena kada je ona faktino preuzela vlast
+ nije bitno je li nova vlada nastala mirnim putem ili nasilnom promjenom vlasti

+ postoje primjeri nepriznavanja nasilno promjene vlade
e praksa Svete Alijanse koja je titila neelo legitimiteta, te je intervencijom suzbila pokuaje
revolucije u Napulju i panjolskoj

e Tobarova i Wilsonova doktrina
Ministar Ekvadora Tobar predloio je da se ne prizanju vlade koje su proizile iz
dravnog udara ili revolucije
Wilson je to naelo primjenio prema Meksiku
s druge strane meksiki ministar Estrada postavio je naelo da priznanje vlada znai
uvredljivo mijeanje stranih drava u njene unutranje prilike













34
^ sloene drave
+ u MP nisu vane razlike izmeu malih i velikih drava ( one su pravno jednake )
+ pojava sloene drave je vana zbog pitanja tko je subjekt meunarodnog prava
+ postoje 4 tipa sloenih drava
e personalna unija
e realna unija
e konfederacija
e federacija
+ sloene drave su drave koje tvori vie politiko-teritorijalnih jedinica
e one nisu isto to i meunarodne organizacije
e meunarodne organizacije se razlikuju od sloenih drava po funkcionalnoj definiranosti me org ( oni
su neteritorijalni subjekti MP-a )
e teritorij ( dravno podruje ) je jedan od bitnih konstitutivnih elemenata drava, pa tako i sloenih
e kod sloenih drava vrijedi neposredna primijenjivost obvezatnih oblika organa sloene drave prema
dravama lanicama ( kod organizacija nije sluja, osim supranacionalnih )

+ PERSONALNA UNIJA
e zajednica vladara dviju drava do koje dolazi kada
se poklope nasljedni redovi
vladar jedne drave bude izabran i za vladara druge drave
e raskida se
sluajnom injenicom
razilaenjem nasljednih redova
smru vladara
e personalna unija nije posebna meunarodno pravna osoba ( nije jedna drava )
svaka drava zadrava
potpunu samostalnost
samostalnost u unutranim poslovima
meunarodni subjektivitet
jedna drava ne odgovara za drugu
svaka drava ima svojediplomatsko zastupnitvo
e ovaj oblik pripada svijetu monarhija i samim time prolosti ( Nizozemska i Luksemburg)
e personalnom unijom ne mijenja se unutranje ureenje drava vezanih tom unijom
e drave vee samo zajednica vladara
ta veza moe dovesti do suradnje, lanstva u istom savezu s treim odobama,
kooperacija u gospodarstvu
e drave vezane unijom mogu meu sobodm sklapati ugovore ( Velika Britanija i Hannover )

+ REALNA UNIJA
e veza vie drava koje imaju zajednikog vladara
e moe nastati
meunarodnim ugovorom drava koje ulaze u nju
ustavnom transformacijom neke drave
e postoji stalnosti veze po osobi vladara pa dolazi do obavljanja nekih zajednikih poslova
e prema van nastupaju kao jedan pravni subjekt ali su to ipak odijeljene meunarodne
zajednice ( vedska i Norveka do 1905, Hrvatska i Ugarska nakon nagodbe 1868.)
e i ovaj oblik pripada prolosti





35
+ DRAVNI SAVEZ KONFEDERACIJA
e meunarodnim ugovorom osnovana veza vie drava sa svrhom da se zajedniki ostvare
odreeni ciljevi
nizozemska ( 1580 1795 ), SAD ( 1778 1787 ), njemaka ( 1815. 1866 )
kolektivne organizacije kao UN i Liga naroda se smatraju nekim vrstama
konfederacija
e to nije jedna drava
ne postoji jedno dravno podruje niti dravljani saveza
postoje nego samo podruja i dravljani POJEDINIH DRAVA
postoje zajedniki organi, ali oni nemaju neposredne vlasti u pojedinim dravama, a
napose nemaju izravne vlasti nad dravljanima
e pojedine drave zadravaju suverenost pa su i dalje subjekti meunarodnog prava
e u poslovima koji su preneseni na savez savez nastupa kao jedan subjekt meunarodnog
prava te moe imati prava poslanstva i sklapanje meunarodnih ugovora
e lanovi mogu ulaziti u ugovorne i vanugovorne odnose, isto tako i ratovati protiv treih drava
ili meu sobom ( SAD u 18. st., Nizozemska, vicarska)
e ako jedan lan vodi rat protiv tree drave, ostali mogu zadrati stav neutralnosti

+ SAVEZNA DRAVA - FEDERACIJA
e na dravnopravnom temelju osnovana zajednica vie jedinica koje se nazivaju dravama, republikama,
provincijama, zemljama ili pokrajinama ( Austrija, Njemaka, Kanada, Indija, Malezija,...)
e federacija je kao takva subjekt meunarodnog prava
prema vani nastupa za cjelokupnost u njoj okupljenih jedinica
savezna drava samo jedan subjekt pred MP ( konvencija o pravima i dunostima drava, l.2 )
negdje je i IZRIJEKOM naznaeno u ustavu da su samo federacije nadlene za vanjske odnose
e u nekim federacijama mogu i pojedine sastavne jedinice stupati neposredno u meunarodne odnose (
SAD, Njemaka, vicarska )
sastavne jedinice tu imaju vie ili manje ogranienu sposobnost izravng nastupanja prema
drugim subjektima
pravna osobnost saveznih jedinica ovisi o
ustavnom ureenju ( ustavi su veinom protiv toga rjeenja )
prihvaanju drugih drava da s njima stupaju u odnose u okvirima njihovih
nadlenosti
ako je dravi i priznat subjektivitet, on je obino pravno (ustavima) i stvarno (savezni organi)
kontroliran
pitanje sudjelovanja je razliito rjeeno u pojedinim zemljama
Njemaka ako su zemlje nadleene za zakonodavstvo, mogu uz odobrenje vlade
sklapati ugovore sa stranim dravama
SFRJ federacija je meunarodnopravni subjekt, ali federalne jedinice sudjeluju u
odluivanju i vanjskim odnosima. RH je imala pravo samostalne meunarodne
suradnje i zakljuivanja ugovora u skladu sa utvrenom vanjskom politikom
federacije
e odnosi izmeu zemalja federacije su njihovi unutarnji odnosi ureeni ustavom i dr. propisima
e federativne jeidnice ne mogu izmeu sebe stupati u meunarodne odnose ali se ponekad na njih, ako je
potrebno, mogu primjenjivati naela i pravila mp (kad nema dovoljno propisa)
e federacija je meunarodno odgovorna za
ine drava lanica ne moe se osloboditi odg izvlaenjem da nije imala utjecaja na to
neprovoenje ugovora
moe se osloboditi te odgovornosti unoenjem u ugovor tzv federalne klauzule
na temelju te klauzule federacija se obvezuje samo da uznastoji na tome da nadleni organi
sastavnih jedinica provedu potrebne mjere za ispunjenje preuzetih obveza





36
^ temeljna prava drava
+ temeljna prava ona prava koja nekoj dravi pripadaju po samoj injenici njezina postojanja, bez
posebnog ugovora ili drugog izvora nastanka nastanka
e jo se nazivaju apsolutna, prvotna
uz njih postoje i izvedena ( steena ) prava - pripadaju dravi na temelju posebnog ugovora ili drugog
izvora nastanka
e ideja i pojam temeljnih prava drava nastao je u koli prirodnog prava
e prema njima, drave imaju , kao i ovjek svoja priroena prava, pa njih ne treba posebno priznavati
e nestankom kole prirodnog prava nestalo je i poimanje temeljnih prava, a kritika ih takoer odbacuje
e u novije vrijeme, kada se pokuava stvoriti vra organizacija meunarodne zajednice i pokuavaju
kodificirati norme meunarodnog prava, opet se javlja teorija o temeljnim pravima i dunostima (ali u
drugom obliku)

+ meusobni odnosi drava su sa pravnog stajalita, mnotvo meusobnih prava i dunosti, tako da svakom
pravu jedne zemlje odgovara dunost druge zemlje
+ kodifikacija temeljnih naela o pravima i dunostima drava
e kroz povijest se donosilo niz deklaracija o temeljnim pravima drava ( izraivane na konf )
Kongres mira u Budimpeti (1896)
Ameriki institut za meunarodno pravo (1916)
Povelja organizacije amerikih drava (1948)
Zavrni akt KESS-a (1975)
e kodifikacija u UN-u
u biti kodifikacija temeljnih naela Povelje UN (tada nazivana NAELA KOEGZISTENCIJE)
pokrenuta je u 1960-ih godina
OS je zakljuila da u svojoj sredini razmotri naela MP-a o prijateljskim odnosima i
suradnji meu drava u skladu s Poveljom UN-a
u odboru za pravna pitanja sastavljen je popis SEDAM NAELA o kojima e se
raspravljati na slijedeim zasjedanjima (1962.g. )
1. naelo da se u meunarodnim odnosima
le (protiv teritorijalne cjelovitosti i politike nezavisnosti
bilo koje drave)
2. naelo o rjeavanju sporova mirnim sredstvima, bez ugroavanja
meunarodnoga mira, sigurnosti i pravde
3. naelo da se ne intervenira u poslove unutranje nadlenosti DRUGIH drava u
skladu s Poveljom
4. naelo da drave meusobno surauju u skladu s Poveljom
5. naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda,
6. naelo suverene jednakosti drava
7. naelo o ispunjavanju u dobroj vjeri obaveza prihvaenih Poveljom UN
1963. osnovan je poseban odbor sa zadatkom da prouci navedenih 7 naela i da
podnese svoje preporuke i zakljuke
Deklaracija sedam naela (Deklaracija o naelima meunarodnoga prava o
prijateljskim odnosima i suradnji izmeu drava u skladu s Poveljom UN-a, 1970.g)
Povelja o ekonomskim pravima i dunostima drava koja utvruje temeljne
elemente meunarodnih gospodarskih odnosa (1974)
1. suverenost,
2. teritorijalnu cjelovitost,
3. politiku nezavisnost,
4. suverenu jednakost,
5. zabranu agresije
6. neintervenciju,
7. miroljubivu koegzistenciju,
8. pravo naroda na samoodreenje i
9. druga naela iz Deklaracije sedam naela




37
+ znaajke temeljnih prava
e nema stupnjevanja (npr. polusuverenost)
e u sluaju sumnje predmnjeva govori u prilog tumaenja koje se slae sa temeljnim pravima
e temeljna se prava ne mogu konano i neopozivo otuit
e ostaju netaknuta i u ratu (samoodranje, tovanje, jednakost, nezavisnost)

+ PRAVO NA OPSTANAK SAMOODRANJE
e svaka ga drava ima pravo postojanja i ima pravo na obranu svog postojanja i svoje
teritorijalne cjelovitosti
tome odgovara dunost drugih drava da potuju to pravo i sprjeavaju da se
njihovo podruje koristi za izvoenje djela koja su protivna tim pravima
naroito se zabranjuje agresija
e drava ima pravo samoobrane i pripremanja sredstava za obranu
pravo individualne i kolektivne samoobrane priznato je Poveljom UN-a
ogranieno do trenutka kada obranu mira i sigurnosti preuzme UN
onda prestaje i potreba samoobrane koja se stapa s kolektivnom akcijom UN-a ako je ona
potrebna, pa zbog toga o upotrebi tog prava treba odmah obavijestiti Vijee sigurnosti
e opstanak se se smije tititi nezakonitim inima protiv nedunih miroljubivih drava
e iz prava na samoodranja izvire i pravo samoobrane koje radi samoodranja doputa i takve
postupke koji su inae zabranjeni
doputen je obrambeni rat
doputene su i razliite mjere samopomoi , tzv represalije ( povrede meunarodnim pravom
zatienih interesa druge drave kao odgovor na protupravni in te druge drave )
e *dakle, samoobrana i nuna obrana su doputene dok ne preuzme UN


+ PRAVO NA JEDNAKOST
e naelo je meunarodnog prava da su drave jednake - to je jednakost pred pravom
prava svake drave ne ovise o njezinoj moi da njihovo koritenje osigura, nego se
ona temleje na pukoj injenici njezina postojanja kao osobe MP-a
drave imaju jednaka prava i dunosti i ravnopravni su lanovi meunarodne
zajednice, bez obzira na ekonomske, politike, socijalne i druge razlike
svaka drava ima pravo na pravnu jednakost sa svakom drugom dravom
e to pravo postavlja presumpciju u korist jednakosti uvijek kada je postoji protivna posebna
odredba
e naglaava se dunost drave da u potpunosti i u dobroj vjeri izvravaju svoje meunarodne
obveze i da ive u miru s drugim dravama
e ovo se naelo oituje u tome to glas svake drave ima jednaku vrijednost (ali postoje i razlike u
nejednakosti prinosa razliitim teretima zajednice (a zbog mogunosti preuzimanja i ispunjavanja
dunosti i obveza)
e pri potpisivanju meunarodnih ugovora i na konferencijama jednakost se oituje u:
pravo u jednakosti jezika
pravo da se svaka drava u svojem primjerku spominje na prvom mjestu ( alteriranje )








38
+ PRAVO NA NEOVISNOST ( suverenost )
e Jean Bodin je u 16. st teoretski formulirao suverenost
e suverena drava je jedan od temelja meunarodnog prava
e SUVERENOST se definira kao najvia i niim vezana vlast
zato neki i smatraju da je nemogue da je drava istovremeno i suverena i podvrgnuta
meunarodnom pravu
nastanku suverenosti pridonosi razvoj sredinje dravne vlasti, stvaranje veih drava i irenje
dravne djelatnosti na iri krug odnosa meu ljudima
e nije mogua podvrgavanje drava vioj vlasti (samo ugovorno vezanje) => nemogue
postojanje neke naddravne svj. Vlasti
e i organizacije se temelje iskljuivo na dobrovoljnosti i otkazivom lanstvu
e naelo suverene jednakosti jedno je od prvih naela u Povelji UN-a
naelo je propisano ve u Moskovskoj deklaraciji o opoj sigurnosti 1943
povelja titi neovisnost svake drave ( i lanice i nelanice )
osuuje se napadaki rat i izrie dunost drava da se suzdre od agresivnih napada
drave su dune se suzdrati od organiziranja ili podupiranja organizacija bilo kakvih
oruanih snaga u svrhu nasrtaja na podruje neke druge drave

e neovisnost znai pravo naroda svake drave da
a) odreuje i mijenja svoje ustavno ureenje
b) sklapa ugovore s drugim dravama
c) da na svom podruju vri iskljuivu vlast i sudbenost nad osobama i stvarima (s iznimkom
meunar. sudbenosti i eksteritorijalnosti)
e svaka drava ima neotuivo pravo da izabere svoj politiki, gospodarski, drutveni i kulturni
sustav bez mijeanja u bilo kojem obliku od strane neke druge drave
e krenje je prava na neovisnot kada jedna drava prijeti drugoj dravi nekim zlom ako ova ne bi
na odreeni nain uredila neko pitanje koje pripada u njezinu iskljuivu nadlenost
e krenje prava na nezavisnost je nedoputena intervencija i drave se od toga moraju suzdrati
(ovo se naelo razvilo kao reakcija na politiku intervencije Svete Alijanse)

e pravo na samoodreenje
Atlanska povelja 1941 zajamila je svakom narodu pravo da izabere oblik vladavine po svojoj
volji
Opa skuptina UN 1952. izjavila da je pravo naroda na samoodreenje pretpostavka za puno
ostvarenje svih temeljnih prava ovjeka i da to pravo treba priznati svim narodima (europske
drave su to i potvrdile, priznajui drave koje su u europskim regijama nastale demokratski
izraenom voljom stanovnitva)
drave koje upravljaju nesamoupravnim i starateljskim podrujima trebaju im olakati
ostvarenje prava na samoodreenje
danas je ovo pravo opepriznato naelo pozitivnog meunarodnog prava


e Povelja UN priznaje nezavisnost u pozitivnom i negativnom smislu ali doputa intervenciju
UN-a kad je rije o osiguranju mira
e ako miru prijeti velika opasnost, organizaciju UN-a moe djelovati usprokos priznanju kruga
unutranje nadlenosti drava lanica









39
e iz prava na neovisnost proizlaze jo neka prava
pravo svake drave da raspolae svojim prirodnim bogatstvima
temeljni je dokument o tome Rezolucija 1803. o trajnoj suverenosti nad prirodnim
bogatstvima (nastala u okviru procesa dekolonizacije, imajui u vidu interese
nesamoupr. podruja)
nijedna drava ne moe biti vezana nekim zakljukom na koji sama nije pristala
u poslovima meunarodnog sporazumijevanja ne moe biti nadglasavanja
izuzeci od toga prava moraju biti izriito dogovoreni ( i oni poivaju na privoli
drava, tj. drave su pristale da i za njih vrijede zakljuci koji su stvoreni bez njihova
sudjelovanja )
sve se vie ustaljuje pravilo da se zakljuci donose odreenom veinom
sami zakljuci obvezuju dravu tek po njezinoj privoli ( potpisivanje i ratifikacija )
svaka drava ima podruje vlastite, domae, iskljuive ili unutranje nadlenosti
tzv domain reserve
u to podruje ne moe nitko dirati pa ni organi bilo koje meunarodne zajednice
pred tom nadlenou treba se zaustaviti i vlast meunarodnog suca
nadlenost drave obuhvaa one djelatnosti za koje dravna nadlenost nije vezana
mp-om ( opseg domae nadl mijenja se i ovisi o mp-u )
drave se ne mogu pozivati na domau nadlenost u pitanjima pravnog poloaja i
zatite ovjeka
nijedna drava ne moe biti podvrgnuta vlasti ili sudbenosti drugih drava
drava ne moe biti podvrgnuta stranim sudovima ali moe pristati na nadlenost
stranog suda dobrovoljnim podvrgavanjem ili podnoenjem tube
izuzee se ne odnosi na sluaje gdje drava nastupa kao trgovac
naelo neintervencije ( nemijeanja )
razvilo se kao reakcija protiv politike intervencije koju je provodila Sveta Alijansa
interevcija je silovito i samovoljno uplitanje neke drave u prilike druge drave
Deklaracija o nedopustivosti mijeanja u unutarnje poslove drava i zatiti njihove
nezavisnosti i suverenosti1965.
prema njoj nijedna drava NEMA pravo izravne ili neizravne intervncije u
unutranje ili vanjske poslove druge drave, i zabranjene su oruane mjere i svi
drugi oblici intervencije, tj prinudne mjere na politikom i gospodarskom polju

e Monroeva doktrina
njom je zauzet stav s jedne strane prema daljem irenju ruskog posjeda u Sjevernoj
Americi, a s druge prema opasnosti intrevencije europskih drava u borbi
junoamerikih drava za osloboenje.
naglaava pravo amerikih drava na netom steenu slobodu koju izvanamerike
drave ne smiju krnjiti a niti smiju osnivati kolonije na tlu Amerike, te se ne smiju
mijeati u poslove Amerike













40
+ PRAVO NA MEUNARODNI SAOBRAAJ
e to je izraz slobode drava koje druge drave ne smiju prijeiti
e drave slobodno odluuju hoe li priznati neku novu dravu ili novu vladu, hoe li s nekom novom
dravom izmjenjivati poslanike ili konzule
e drave bez morske obale imaju pravo da se slue morem
e tjesnaci koji spajaju otvorena mora ne mogu biti zatvoreni za promet mada pripadali
teritorijalnom moru neke drave
e u deklaraciji 7naela je propisano da je dunost drava ( bez obzira na brojne razlike ) da surauju
na poljima meunarodnih odnosa kako bi se odrao meunarodni mir i sigurnost i unaprijedila
ekonomska stabilnost i napredak

+ PRAVO NA TOVANJE
e drave imaju obvezu tovati ast drugih drava
e nalae uzdravanje od razliitih ina koji bi iskazivali preziranje ili omalovaavanje vlade, naroda
ili organa druge drave
e ovo pravo predstavlja zatitu moralnog integriteta s obzirom na podruje, organe i znakove i to za
vrijeme rata i mira
e obveza na potivanje ne prestaje ni prema neprijatelju oituje se u pravilima ratnog prava
e potovanje se odraava i u ceremonijalu te potovanju dravnog znakovlja
e delikatno je kad je u pitanju sloboda informacija
e Kazneni zakon RH titi posebnim kaznenim sankcijama ugled stranih drava i meunarodnih
organizacija, stranih dravnih glavara, i u Hrvatskoj akreditiranih stranih diplomatskih
predstavnika
e ovo pravo nalae i dunosti i vie nego ostala prava jer jer trai asno vladanje drave i njenih
organa, osobito u inozemstvu

* Deklaracija 7 naela i Povelja o ek. pravima i dunostima obrauju prava i dunosti na jednak nain, stavljajui
vei naglasak na dunosti























41
USTANICI i OSLOBODILAKI POKRETI
^ pitanje subjektiviteta ustanika javlja se u graanskim ratovima u kojima oni vode borbe protiv do tada
jedino priznate vlade
+ graanski rat je situacija kada se u zemlji vodi borba izmeu 2strane od kojih
e jedna eli stei vlast, a druga se eli odrati na vlasti u toj zemlji
e jedna eli poluiti vlast u jendom dijelu drave kao samostalnoj dravi
+ graanski rat odvija se unutar granica jedne drave i kao takav se ne tie ostalih drava
e one ga samo promatraju i zauzimaju stavove prema svojim interesima i afinitetima,
te pruaju podrku (materijalnu ili moralnu) jednoj ili drugoj strani
e za druge drave postoji samo jedna vlada ( ona priznata otprije ) i ona je odgovorna
za eventualnu tetu koje bi pretrpjele te drave ili njeni dravljani
e to je posljedica naela neintervencije

^ Institut priznanja ustanika kao zaraene strane razvio se u 19. st. u vrijeme stvaranja samostalnih drava
na amerikom kontinentu
+ kasnije se koristi sve manje i manje pa zbog toga neki pisci smatraju da on pripada povijesti
+ ustanici se nisu priznavali
u panjolskom graanskom ratu ( 1936 1939 )
alirskom oslobodilakom ratu ( 1954. 1962 )

^ uvjeti za priznanje subjektiviteta ustanicima
e ustanak je ojaao i postao vaan faktor unutar zemlje ( moda ak i prema van )
e kao zaraenu stranu priznaje ih vlada protiv koje se bore
e priznaju ih ostale drave ( mogu izrijekom ili konkludentnim inima )
+ ako ih ne prizna drava protiv koje se bore ili druge drave, ustanici se ne smatraju subjektima MP-a

^ priznanje ustanicima daje ogranieni meunarodnopravni subjektivitet
+ pravila MP-a vrijede izmeu vlade koja je dala priznanje i ustanika
+ ustanici postaju odgovorni za djela koja se zbivaju na podruju pod njihovom vlau
+ istodobno prestaje odgovornost vlade prema onoj dravi koja je priznala ustanike
+ izmeu ustanika i vlade protiv koje se bore, a koja ih je priznala zaraenom stranom nastupa
obveza potivanja ratnog prava
+ priznati ustanici se imaju prema treim dravama koje su ih priznale drati propisa
neutralnosti i drugih mp pravila ( i te druge drave se isto tako moraju ponaati prema ustanicima )
^ uinak priznanja ( konstitutivni i relativni )
+ stjee se meunarodnopravna sposobnost samo u odnosu prema onome tko ih je priznao
+ priznanje ustanika kao zaraene strane znai privremeno priznanje meunarodnopravne
sposobnosti sa ogranieni opsegom djelovanja

^ priznanje ustanika odnosi se samo na borbu na zaraenom podruju
+ priznanje vlada i odbora koji se stvaraju u inozemstvu za osloboenje neke drave ima samo POLITIKO
znaenje
^ kada ustanici potpuno istisnu zaraenu dravu, vie se ne postavlja pitanje priznanja kao ustanika, nego
priznanja NOVE VLADE
^ ako su ustanici uspjeli izvojevati samostalnost jednog dijela, to je pitanje priznanja NOVE DRAVE
^ ustanici koji nisu priznati ne mogu poduzimati ratnih ina koji bi vrijeali prava treih drava (ne mogu
vriti zaplijenu na moru osim ako se ne radi o brodu te drave u kojoj se vodi borba inae piratstvo)
^ bez obzira na priznanje ustanika moraju se primjenjivati temeljna pravila MP-a o humanizaciji ratovanja



42
+ Martensonova klauzula (Haaku konvenciju o zakonima i obiajima ratovanja na kopnu 1907.)
e u sluajevima koji nisu ureeni ugovornim pravom stanovitvo i ratnici ostaju pod zatitom i
vladavinom naela meunarodnog prava koja proizlaze iz obiaja ustanovljenih meu
civiliziranim narodima, iz zakona ovjenosti i zahtjeva javne savjesti
+ 4 enevske konvencije o zatiti rtava rata 1949.
e u oruanom sukobu koji nije meunarodni ( a izbije na podruju neke drave ) svaka stranka se
treba drati nekih temeljnih pravila
e primjenjuju se u svakom oruanom sukobu koji nema meunar. karakter a izbije na podruju
jedne od zemalja
e primjena pravila enevskih konvencija i Protokola NE OVISI O PRIZNANJU USTANIKA
e njih se automatski mora pridravati svaka stranka tih ugovora
e njihova primjena NE ZNAI preutno priznanje ustanika kao zaraene strane
e to takoer nije samo ugovorno pravo nego OPE pravilo OBIAJNOG KOGENTNOG mp
e obvezuju SVE drave i ustanike pokrete NEOVISNO o njihovom prihvaanju Konvencija i
Protokola
+ 2.Protokol uz enevske konvencije
e primijenjuje se samo na sukobe koji se odvijaju na podruju visoke stranke ugovornice izmeu
njezinih snaga i odmetnikih oruanih snaga koje, pod odgovornim zapovjednitvom, ostvaruju
nad dijelom njezina podruja takvu kontrolu koja im omoguuje voenje neprekidnih i
usklaenih vojnih operacija i primjenu ovoga protokola
e taj protokol odnosi se na rtve nemeunarodnog sukoba
e od primjene protokola izuzimaju se sluajevi nemira i napetosti ( pobune, izolirani i sporadini
ini nasilja,... )
ustanike imamo i u Domovinskom ratu
o dio srpskog stanovnitva iskazivao je protivljenje stvaranju samostalne RH i to tako jako da je to
preraslo u oruani sukob
o ustanici su na podrujima koje su oni kontrolirali uspostavili republiku Srpsku Krajinu



























43
^ OSLOBODILAKA BORBA = borba koju vodi stanovnitvo zemlje protiv stranog kolonijalnog gospodara
+ tu su se u poetku primjenjivala pravila koja vrijede i za graanske ratove ali je postepeno
praksa unijela neke nove elemente i uivala je velike simpatije u mnogim zemljama i smatrala
se pravednom i opravdanom
+ protukolonijalno raspoloenje veine drava dovelo je do toga da su se sve jae podupirali
oslobodilaki pokreti i borbe, a UN su priznali legitimitet takvog sredstva za osamostaljenje od
kolonijalne vlasti kao krajnje sredstvo za osloboenje od kolonijalne uprave, te su esto
njihovi predstavnici bili pozivani na razne meunarodne sastanke u krilu UN-a i dr
meunarodnih organizacija
+ uz PRIZNANJE OSLOBODILAKIH POKRETA od strane pojedinih drava za afirmaciju njihove
meunarodne sposobnosti posebno je vano priznanje od strane meunarodnih organizacija
e u UN se predstavnici oslobodilakih pokreta koje priznaje Arapska liga i Organizacija
afrikog jedinstva redovito sudjeluju kao promatrai na sastancima glavnih odbora Ope
skuptine i njezinih pomonih tijela, a ako je rije o pitanjima koja se posebno tiu njihova
naroda pozivaju se i na raspravu u plenumu Ope skuptine

+ prava oslobodilakih pokreta
e mogunost sklapanja nekih meunarodnih ugovora
o u svrhu nastavka oslobodilake borbe
o u svrhu zavravanja borbe i stjecanja dravnosti
strane ugovora su
o vlada drave dotadanje kolonijalne upraviteljice
o org koja je preuzimala meunarodne obveze za dravu u nastajanju
e mogunost primanja u lanstvo neke meunarodne organizacije
on tada automatski postaje i strankom osnivakog ugovora te organizacije

+ posljedica priznavanja prava naroda na oruanu borbu radi ostvarivanja prava na
samoodreenje u postupku dekolonizacije znailo je priznavanje takvih borbi kao
meunarodnih sukoba u smislu enevskih konvencija o zatiti rtava rata
+ vlasti, tj oslobodilakom pokretu daje se PRAVO da se obvee da e primjenjivati enevske
konvencije i 1. Protokol uz njih i na temelju te izjave ugovora se moraju pridravati:
a) vlast koja je je dala izjavu (oslobodilaki pokret)
b) sve drave stranke enevskih konvencija i Protokola koje bi bile s njima u sukobu

+ danas opada vanost takvih subjekata meunarodnog prava jer proces dekolonizacije ide k
svome kraju i broj se takvih pokreta - koje priznaju UN - neumitno smanjuje
+ ipak, u dokumentima UN se kao oslobodilaki pokreti definiraju oni pokreti koji se bore
protiv
kolonijalne dominacije
strane okupacije
rasistikih reima
rasizam je svaka diskriminacija temeljena na razlikama u rasi, boji koe,
precima, nacionalnom ili etnikom podrijetlu
+ takoer, status oslobodilakih pokreta ne moe se protezati na nove pokrete koji se javljaju u
dravama stvorenim u poslijeratnoj dekolonizaciji







44
ODNOSI OVISNOSTI - openito
^ i povijest i sadanjost pokazuju mnoge odnose POLITIKE OVISNOSTI izmeu pojedinih zemalja
+ ti su odnosi razliiti i mnogovrsni po svom sadraju i pravnom obliku
+ na postojanje i mjeru ovisnosti djeluju razliiti imbenici: ekonomski, politiki, vojni, povezanost trita,
financijski kapital, kulturni utjecaj
+ odnosi se javljaju veinom kao prijelazni tipovi na razvojnom putu od podlonosti prema samostalnosti, i
obrnuto
+ vrlo se brzo mijenjaju
^ ne postoji nekolikojednostavnih tipova ovisnosti, nego mnogo prijelaznih kombinacija
^ politika ovisnost se moe izraziti u vrlo razliitim pravnim oblicima, a njeni sudionici su DRAVE koje
nastupaju formalno kao ravnopravni subjekti meunarodnog prava time to jedna drugoj priznaju punu
suverenost

^ stupnjevi izraavanja ovisnosti
+ formalno najslabije se ovisnost izraava u pojedinim ekonomskim ili politikim ugovorima
NE dira formalna ravnopravnost, ali se SLABIJA drava dovodi u odnos ovisnosti, kojem je
podloga esto ekonomska a ponekad i vojno-obrambena
+ ugovori o savezu i zatiti
JAA drava prua SLABIJOJ zatitu, a da ne dira izravno u njenu sposobnost i pravo da
odrava diplomatske i ugovorne odnose s drugim dravama
takav ugovor ima formalni oblik uzajamne obveze na pomo i davanje vojnih olakica
+ preputanje jaoj dravi diplomatsko zastupanje i sklapanje MU
SLABIJA drava me te funkcije prepustiti djelomino ili posve prepusti
to je ve formalna meunarodna ovisnot
slabija zemlja se moe obvezati da NEE samostalno sklapati odreene vrste ugovora, ili
potpuno prepustiti JAOJ vanjsko zastupanje
no i uz to ona ostaje samostalan subjekt meunarodnoga prava
ak i kad joj druga drava vodi sve poslove, preostaje MEUNARODNI odnos s tom dravom
koji se ravna po pravilima MP-a
+ meunarodna osobnost SLABIJE DRAVE iezava
ona ulazi u dravnopravni i upravni sustav JAE DRAVE, pa ostaje samo posebno domai
aparat kao podloga za unutranju upravu s veom ili manjom samoupravom

^ odnosi ovisnosti koji su dobili svoj meunarodnopravni oblik
+ vazalitet i protekrorat
+ mandati i starateljstvo
+ nesamoupravna podruja
















45
1. VAZALITET i PROTEKTORAT
^ od starih povijesnih pa do najnovijih vremena drave su se irile na najrazliitije naine
+ osvajanje novih podruja i njihovo podreivanje i pripajanje matinom podruju
+ jaa drava slabiju ili pobijeenu u ratu ostavi da i dalje postoji ali uz uvjet odranja veza
podreenosti - tako su nastali razliiti oblici vazaliteta i protektorata
osvajanje moe dovesti i do potpune podereenosti neke zemlje a da ona ipak ne postane sastavni
dio osvajaeve zemlje, nego je u njegovo vlasti kao odijeljeno podruje; nad tom zemljom vlada
strana vlast u kojoj domae puanstvo nema nikakvog udjela to su KOLONIJE
kolonijalna ekspanzija doivjela je njavei uspon prije 1.svjetskog rata s razvijenim kolonijalnim
carstvim nekih europskih drava

^ zajedniko obiljeje vazaliteta i protektorata
+ postoji pravni odnos jednostrane trajne ovisnosti slabije o jaoj dravi
+ odnos nastaje najee ugovorom a on i odreuje poblie sadraj samog odnosa.
+ jedna drava prua drugoj zatitu i pomo prema treima
+ jaa drava ima pravo utjecaja na voenje poslova ovisne drave
+ umanjena ili posve iskljuena poslovna sposobnost ovisne drave
+ slabija dravai dalje ostaje poseban subjekt meunarodnog prava jer ne postaje dijelom druge
drave! ( ona i dalje ima meunarodnopravni subjektivitet )

VAZALITET
^ to je naziv i ustanova srednjovjekovnog feudalnog prava
^ tim institutom oznaavali su se odreeni odnosi vazalnih drava prema dravi sizerenu
+ u pravilu privremeni odnos
+ za trajanja tog odnosa vazalna zemlja je postepeno stjecala neovisnost prema dravi sizerenu
+ jedno od obiljeja vazaliteta bilo je plaanje godinjeg danka sizarenu, ija se visina odreivala
ugovorom
+ vazalne drave bile su ogranieno pravno i djelatno sposobne ( oznaavale su se kao polusuverene )
nisu mogle primati niti slati poslanike ( u njihovim prijestolnicima su sjedili diplomati s naslovom
generalnog konzula )
ako su sudjelovale na konferencijama, dolazile su na posljednje mjesto
^ u 19. stoljeu on se upotrebljavao za prijelazni oblik odnosa u kojem su se nalazile balkanske drave na
svom putu prema samostalnosti
+ Bugarska, Crna Gora, Moldavija, Srbija se odvajaju od Osmanskog carstva


PROTEKTORAT oblik odnosa dviju drava u kojem jedna od njih ima, obino na temelju ugovora odreeni
utjecaj na vanjsku politiku druge, a preuzima i zatitu te drave prema drugima

^ karakteristike
+ nema jedinstvenog tipa protektorata
svaki pojedini odnos protektorata ima svoje osobitosti koje proizlaze iz ugovora i njegove primjene u
praksi ( ovisno o odnosu snaga drava )
+ osnivanje
u pravilu ugovorom
moe nastati faktino ( Egipak kada je doao do okupacije britanskim snagama 1882. )
+ zasnivanje protektorata djeluje izmeu stranka odnosa
tree drave se obavjetavaju o nastanku protektorata
on prema njima djeluje poto su
primile do znanja to priopenje
priznale to stanje
po pripenju nisu prigovorile



46
+ drava tienica ostaje subjektom MP-a
ona moe stupiti u ugovorni odnos sa drugim dravama
ako ogovor o zatiti ne ogrniauje njezinu djelatnu sposobnost u odnose moe stupati
izravno ( udrugim sluajevima posredovanjem zatitice )
ugovor o protektoratu ne dira starije ugovore drave tienice
ne prestaje sposobnost tienice da bude ratnom strankom, jedino odluka o stupanju u rat
moe pripadati zatitnici
ako bi stariji ugovori tienice bili protivni novostvorenom protektoratu, ukidaju se ili
mijenjaju redovitim putem SPORAZUMA s tom dravom
^ bitno je za protektorat
+ dunost zatite
opseg zatite se odreuje UGOVOROM , a uglavnom je to :
zatita od napada izvana
podupiranje u obrani prava
zastupanje interesa u inozemstvu (ako tienica nema pravo zastupanja vani)
katkad preuzimanje jamstva za unutranji pravni poredak tienice

+ pravo utjecaja na vanjske poslove zatiene drave
utjecaj moe bit
izravan (kada drava zatitnica sama vodi vanjske poslove drave tienice)
neizravan (kada drava zatitnica pridrava pravo nadzora i kontrole i odobrenja)

^ oblik protektorata sluio je u 19. i 20. stoljeu za kolonijalno irenje jer je omoguavao da se kolonijalna
vlast iri bre i na vee prostore, a da se pritom ne moraju upotrijebiti vojna sredstva
+ pod protektorat su stavljane male dravice koje nisu imale meunarodnu vanost, zato da je protektorat bio
oblik unutranje kolonijalne uprave
+ protektoratom su se sluile i velesile da bi pokorile velike izraene drave koje se nisu smatrale
ravnopravnim lanovima meunarodne zajednice
^ ti su odnosi poeli nestajati u doba razgraivanja kolonijalnog sustava.
+ Francuska je razrjeila svoje protektoratske odnose u Africi i Aziji (Maroko, Tunis, Vijetnam, Laos)
+ Maroko je postigao jedinstvo i odvojio se od panjolske
+ Sikim prestao biti protektorat Indije

^ protektorat u vrijeme UN-a
+ protektoratski odnos nije nestao ni u vrijeme Ujedinjenih naroda
+ on postoji i dalje izmeu veih i manjih drava (Novi Zeland i Samoa) ( odnosi pomoi )
+ mogu je i izmeu UN i pojedinih podruja kojima, iz razliitih razloga ne moe upravljati iskljuivo domae
stanovnitvo (STT je trebao biti protektorat UN)
+ razne mirovne operacije UN uz temeljnu zadau ouvanja mira imaju i razliite upravne i zatitne ovlasti u
podrujima koja treba privesti mirnom i samostalnom ivotu (Angola, Namibija, Kamboda, BiH)
radilo se o nadzoru nad povlaenjem stranih trupa, povratku izbjeglica, oslobaanju
zatvorenika, osiguranju i provoenju izbora, obnavljanju ekonomije,
za takve sluajeve privremenog ograniavanja suverenosti drava ( koje su ve lanice UN-a )
neki pisci rabe naziv zatiene drave kako bi se razlikovali od pravih protektorata

^ kvaziprotektorat oznaava odnose u kojima se se poetkom 20. st. nalazile neke amerike drave koje su
zbog finacijskih tekoa dospjele u ovisnost SAD; Kuba; Haiti, Dominikanska Republika








47
2. MANDATI i STARATELJSTVO

^ mandati poseban oblik upravljanja nesamostalnim podrujima u okviru lige naroda
pred prvi svjetski rat dosegla je izgradnja kolonijalnog sustava svoj vrhunac
u prvom svjetskom ratu poela je sazrijevati spoznaja da je kolonijalni reim nepravda prema
kolonijama i njihovim narodima
zbog toga se velesile nisu usudile nakon 1. svj. rata izvriti podjelu posjeda pobijeenih drava na
dotadanji nain
zato je izmiljena formulacija mandata kojim bi prosvijeeni narodi vrili nad zaostalim narodima tih
podruja
l. 22. Pakta Lige naroda proglaava dobrobit i razvoj tih naroda kao sveti zadatak civilizacije
on odreuje pravila za upravu nad mandatskim podrujima koji se vri u ime Lige naroda i pod
njenim nadzorom
pod mandat su dole neke zemlje biveg Otomanskog carstva i njemake kolonije

+ u sustavu mandata liga naroda daje nekoj dravi lanici mandat da upravlja tim nesamostalni
podrujem i da ga privede samostalnosti i samoupravi
drava koja je dobila mandat morala je Ligi Naroda slati godinje izvjetaje koje je ispitivao Stalni
odbor za mandate
+ mandati su u zaetku bili subjekti MP-a
+ vrhovni nadzor nad mandatima vri Vijee Lige naroda
+ bive kolonije podijeljene u tri kategorije mandata ( prema stupnju razvoja )
mandat A
zemlje koje se ve mogu privremeno priznati kao nezavisne ali uz uvjet da primaju savjete i
pomoi postavljenog im mandatara
kad bi neka od tih zemalja dostigla stupanj razvoja da moe potpuno sama upravljati,
mandat bi trebao prestati
ogranieno nosioci prava i obveza pa moemo rei da su subjekti MP
Sirija i Libanon pod mandatom Francuske, Palestina i Irak pod V. Britanijom
mandat B
zemlje koje nemaju domae nezavisne politike organizacije ali mandatar njima upravlja uz
neka ogranienja i obveze
Togo i Kamerun podjeljeni izmeu VB i Francuske, Ruanda i Urundi pod Belgijom
mandat C
zemlje koje su najvie zaostale i mandatar je njima upravljao kao sastavnim dijelom svoga
podruja
Zapadna Samoa pod Novim Zelandom, Nauru pod VB, Australijom i N. Zelandom

+ Pakt Lige Naroda je glede mandata B i C istaknuo slijedee obveze mandatara
suzbijanje zloupotreba (trgovina robljem, alkohol i oruje),
osiguranje slobode savjesti i vjeroispovijesti,
zabrana podizanja utvrda, vojnih baza, vojne izobrazbe.... osim za obranu mandatskog podruja
potovanje naela otvorenih vrata za trgovinu Lige naroda


sluaj JZ Afrike ( vezano uz starateljstvo )
- to je jedino mandatsko podruje koje nije dolo pod starateljstvo ( kolonija Njemake )
- bila pod mandatom Juen Afrike i ona je to podruje nakon II.svj rata eljela prisvojiti
- 1966. UN oduzeo podruje Junoj Africi ( elja naroda ); podruje dobiva ime Namibija
- imenovan posebni UN-ov povjerenik koji upravlja do donoenja konane odluke
- 1989 junoafrika vojska se povlai iz Namibije ( do onda je ignorirala zahtjeve UN-a jer je na vlasti bila
politika koja je provodila politiku apartheida )
- veljaa 1990.godine proglaena neovisnost Namibije



48
^ starateljstvo sustav pomoi nerazvijenim zemljama i narodima da steknu samostalnost
tako da UN da nekoj dravi podruje na upravljanje
+ do sustava starateljstva dokalazi nakon II.svj rata
+ namijenjeno prijanjim mandatim B i C
njima su do tada mandatske drave vladale kao svojim pokrajinama i kolonijama
kod mandata A namjena je bila razvoj potpuno samostalnih drava
tijekom II svjetskog rata sazrijevala je misao da je vladanje kolonijama protivno shvaanju da
SVAKI narod ima pravo da vlada sam sobom i svojom zemljom
iako se kolonijalnim dravama nije moglo nametnuti da priznaju kolonijalnim narodima pravo na
samoodreenje , ali se ipak od njih trailo da priznaju kako njihova uprava mora sluiti za dobro ti
zemalja
krajnji ishod rasprava i djelovanja Deklaracijom o nesamoupravnim podruji
ula u Povelju UN-a
nalae dravama upraviteljicama koje upravljaju nesamoupravnim podrujima
odreena obveze
o prvenstveno priznati naelo da su interesi stanovnika tih podruja na
prvom mjestu i da prihvaaju obvezu to veeg unapreivanja blagostanja
stanovnika
o moraju osiguravati njihov napredak (politiki, ekonomski, socijalni i
prosvjetni), pravedno postupanje i zatitu proziv zloupotreba
o moraju razvijati samoupravu, vodei rauna o politikim tenjama
puanstva i pomaui ih u razvoju njihovih politikih ustanova
o moraju uvrivati meunarodni mir i sigurnost
o moraju unaprijeivati konstruktivne mjere razvoja, potiu istraivake
radove i surauju meusobno i meunarodnim tijelima radi soci-ekon-
znanstvenih ciljeva
deklaracija se odnosila na sva nesamoupravna podruja kojih puanstvo jo nije
postiglo punu mjeru samouprave
pod nesamoupravnim podrujnima smatrala su se i starateljska podruja kao i ona
koja su bila pod bilo kakvim oblikom kolonijalne uprave

+ Povelja UN uvodi za njih uvodi poseban sustav upravljanja i nadzora
ona koja su bila pod mandatom, predvieno za sve mandate B i C ( osim JZ Afrike )
dotadanje mandatske upraviteljice postale su upravnim vlastima
npr. upravu nad tihim oceanom umjesto japana je sada preuzela SaD
starateljski sustav ne primijenjuje se na zemlje koje su postale lnice UN-a meu
kojima se odnosi moraju temeljiti na potovanju naela suverene jednakosti
o zbog toga pod starateljstvo nisu dole ( tim mandatima A priznata je
samostalnost )
mandatske zemlje francuske ( Libanon, Sirija )
mandatske zemlje VB ( Jordan, Irak, Palestina je naputena
1948.g. )
ona koja su po zavretku 2. svjetskog rata oduzeta pobjeenim zemljama,
ukupno 11 podruja stavljeno pod starateljstvo ( Britanski Togo,, Francuski Togo,
Francuski Kamerun, Britanski Kamerun, Somalija, Tanjganjika, Nova Gvineja,... )
mogao se primjeniti i na druga podruja dobrovoljnom odlukom drave koja njima
upravlja nije zaivjelo (protivno pravu naroda na samoodreenje)

+ stavljanje nekog podruja pod starateljstvo odreuje se UGOVOROM izmeu
drave koja e vriti upravu
organa UN-a nadlenog za nadzor nad starateljstvom
Vijee sigurnosti (za strategijske zone) Pacifiki otoci po SAD-om
Opa skuptina (za sva ostala podruja)





49
+ temeljni su zadaci starateljstva
jaanje meunarodnog mira i sigurnosti,
unaprijeivanje politikog, ekonomskog, socijalnog i prosvjetnog napretka stanovnitva i
postepeni razvoj prema samoupravi ili nezavisnost treba paziti na posebne okolnosti svakog
podruja
poticanje potovanja prava ovjeka i temeljnih sloboda za sve bez obzira na spol, rasu,
vjeroispovijed
jednako postupanje na socijalnom, ekonomskom i trgovakom polju sa svim lanovima UN-a i
njihovim dravljanima naelo otvorenih vrata
postepeni ratvoj starateljskog podruja prema samoupravi ili neovisnosti

+ pravna narava staratlejstva
starateljska podruja su posebni subjekti meunarodnog prava, ali bez djelatne sposobnosti
u ime njih djeluje drava kojoj je neko podruje povjereno kao upravna vlast ali je njeno
djelovanje OGRANIENO
materijalno (svrhom samog starateljstva)
formalno ( jakom nadzornom vlau UN-a)
starateljska podruja su pravno u boljem poloaju od ostalih nesamoupravnih podruja
zbog jaeg nadzora UN
zbog odreenih obveza drave upraviteljice
zbog konanog cilja; samouprave ili nezavisnosti ( kod nesamoupravni podruja
nadzor nije Poveljom dobro osiguran, ni konani cilj nije tako jasno postavljen )
+ Povelja predvia poseban organ UN-a za poslove starateljstva STARATELJSKO VIJEE
5 stalnih lanica Vs-a + drave upraviteljice
nadleno za sva podruja osim strategijskih zona
moe primati peticije
moe nadzirati vrenje uprave putem upitnika na temelju kojih drava upraviteljica mora slati
godinje izvjetaje namjenjene Opoj skuptini ili
moe vriti upravu i nadzor i putem nadzornih posjeta tj obilazaka koje odreuje u sporazumu s
dravom upraviteljicom
iako su nestala sva starateljska podruja, i dalje postoji Starateljsko vijee bez jasnog razloga
+ dok traje starateljstvo uprava se ima vriti u interesu puanstva
+ mogue je da starateljstvo vri i vie drava zajedno, ili da ga preuzme UN
npr. za otok Nauru bile su tri upravne vlasti ( Australija, Novi Zeland i Velika Britanija )

+ prestanak starateljstva ( danas vie ne postoje starateljska podruja )
postizanje samouprave ili neovisnoti starateljskih podruja
to je bio cilj i smjer koji je zacrtala sama Povelja UN-a
UN je vrio stanoviti pritisak kako bi se taj proces ubrzao i zavrio
OS je pazila da se odluke o konanom prestanku starateljstva provode u skladu sa
eljama stanovnitva (izbori, plebisciti)
OS nije doputala da se kakav starateljski odnos mijenja bez njezina miljenja i
odobrenja ( problem Francuske i Toga Os je odredila poseban odbor za preispitivanje jer nije
htjela da se takve odluke donose bez njenog miljenja )
pridruivanje starateljskog podruja nekoj drugoj zemlji
Britanski togo plebiscitom izjanjeno spajanje sa br.kolonijom Ganom; Britanski
Kamerun
Republika Palau, Savezne drave mikronezije, Republika maralovski otoci
o zemlje strategijske zone koje su se udruile sa SAD-om
o SAD osigurava njihovu obranu, a one imaju potpunu unutranju
samostalnost i meunarodnopravnu osobnost
o glede vanjskih poslova se nekad konzultiraju sa SAD-om
o republika Palau je posljednja nad kojom se prestalo starateljstvo ( 1994 )

uspostavljanje NOVIH starateljskih podruja primjenom odredaba Povelje UN bilo bi PROTIVNO MP




50
3. NESAMOUPRAVNA PODRUJA

^ UN je naznaajniji initelj u povijesnom procesu dekolonizacije u posljednjih 60godina
+ Delaracija o nesamoupravnim podrujima
+ Odbor za sipitivanje izvjetaja o nesamoupravnim podrujima ( 1946 )
+ Deklaracija o davanju neovisnosti kolonijalnim zemljama i narodima ( 1960 )

^ Deklaracija o nesamoupravnim podrujima
+ sastavni dio Povelje UN-a
+ nesamoupravna podruja podruja ije puanstvo jo nije postiglo punu mjeru samouprave
to se odnosi na SVE odnose gdje neko podruje
stoji pod odgovornim utjecajem druge drave
nije ravnopravno ukljuena u matino podruje te drave
nema ni punu mjeru samouprave
takve zemlje mogu biti na razliitom stupnju politikog razvoja, mogu imati razliit odnos
prema dravi upraviteljici (mogu imati i izgraene unutarnje organe ali ipak biti pod vrhovnom
vlau ili protektoratom druge drave)
u irem se smislu se pojmom nesamoupravna podruja misli i na starateljska podruja
+ odreivanje nesamoupravnih podruja
metodom nabrajanja ( u poetnoj fazi primjene Povelje )
1946. nabrojeno 74 podruja, velika veina afrikih zemalja, azijske zemlje, otoci
Tihog i Indijskog oceana, te Karipskog mora ( danas ih je preostalo 15-ak )
drave upraviteljice su imale dunost podnositi izvjetaje za ta podruja
naelno odreivanje ( 1960 )
drava je duna izvjetavati o nekom podruju koje je od upraviteljice
o geografski odijeljeno
o razlikuje se etniki ili kulturno
u obzir mogu doi i elementi poput upravne, politike, ek ili povijesne prirode
ako ti elementi utjeu na odnos tog podruja i zemlje upraviteljice na taj nain da
podruje stavljaju u podreeni poloaj, oni govore u prilog predmnijeve da postoji
dunost izvjetavanja

^ Odbor za ispitivanje izvjetaja o nesamoupravnim podrujima
+ pomoni organ OS-a (nije bio predvien u Povelji kao to je Starateljsko vijee bilo predvieno za kolonije)
+ sastav odbora odbor
sve drave koje su dune podnositi izvjetaje
jednak broj drava koje nemaju brigu nad nesamoupravnim podrujima
+ nadlenost odbora
primanje i razmatranje izvjea
ispitivanje tih izvjea i stavljanje primjedbi na njih
+ preko tog odbora sama OS je nadzirala proces dekolonizacije i eljela ga ubrzati
+ podnoenje izvjea
Povelja propisuje da se trebaju slati informacije tehnike prirode koje se odnose na ek, soc i
prosvjetne prilike
OS je zahtijevala od drava da u izvjeima obuhvate i podatke o politikom razvoju i napretku
nesamoupravnih podruja











51
^ drave upraviteljice su na razliite naine nastojale izbjei nadzor UN
+ uim doslovnijim tumaenjem Povelje npr. tumailo se da postizanje unutranje samouprave na
ekonomskom, socijalnom i prosvjetnom polju znai dovoljan stupanj razvoja da prestane
dunost izvjetavanja
+ neke zemlje ukljuile su kolonijalne posjede u ustavni poredak zemlje ( Portugal, Franc, Nizozemska i Danska )
+ druge su drave dale pojednim podrujima visok stupanj samouprave (UK za Maltu, SAD za Puerto Rico)

^ OS se izjasnila protiv jednostranih odluka o prestanku izjanjavanja
+ drava uprav ne moe jednostrano odluiti o tome je li neko podrruje prestalo biti nesamoupravno ili ne
+ OS ima pravo svaki takvi sluaj ispitati i odluiti o njemu
+ dunost izvjetavanja prestaje tek ako neko podruje postigne punu mjeru samouprave ( odlueno 1960 )
1. nastankom suverene drave
2. slobodnim pridruivanjem nekoj nezavisnoj dravi
odluka se mora donijeti slobodnim izborom naroda demokratskim putem
odluka mora biti takva da se potuje individualnost i kulturna osobina nesamoupravnog
podruja
nesamoupravno podruje mora imati pravo da izmijni poloaj podruja ponovnom
slobodnom odlukom usvojenom demokratskim podtupkom ( mora mu ostati pravo
samoodreenja )
pridruenom podruju treba osigurati pravo da odredi svoje unutarnje ustavno
ustrojstvo bez vanjskog utjecaja putem odgovorajueg ustavnog postupka.
3. integracijom u neku nezavisnu dravu
mora se izvriti na temelju potpune jednakosti naroda nesamoupravnih podruja koje se
integrira i naroda odnosne nezavisne drave
puanstva obiju zemalja moraju imati jednak pravni poloaj i jednaka jamstva temeljnih
prava i sloboda
puanstva moraju imati jednaka prava i mogunosti da budu zastupani i da sudjeluju na
svim stupnjevima izvrne, zakonodavne i sudske vlasti
sama zemlja u koju se nesamoupravno podruje integrira mora imati ima visok stupanj
samouprave sa slobodnim demokratski ustanovama
integracija mora biti elja puanstva ( elja mora biti slobodno izraena )
ako UN to smatra potrebnim moe nadzirati taj postupak

^ od 1960god poinje nova i jo aktivnija faza UN-a po pitanju osamostaljivanja nesamoupravnih podruja
+ Deklaracija o davanju neovisnosti kolonijalnim zemljama i narodima ( prosinac 1960 )
deklaracijom naznaena potreba to bre i bezuvjetne dokonanja kolonijalizma
svi narodi imaju neotuivo pravo na samoodreenje i neovisnost
nedostatak predudvjeta na gospo, pol, drutv, soc planu ne moe biti izgovor
odmah se trebaju poduzesti mjere da se u svim nesamostalnim zemljama prenese vlast na
stanovnitvo tih zemalja u skladu s slobodno izraenim eljama
cilj deklaracije konano dokidanje svake kolonijalne zavisti bilo gdje na svijetu
+ Odbor za dekolonizaciju ( 1961 ) odnosno Odbor dvadesetetvorice ( 1962 )
tijelo koje e ispitivati kako se Deklaracija provodi; osnovala OS
odbor od 17 lanova sa zadatkom da prati situaciju i svojim prijedlozima i radom pospjei
razvoj nesamoupravnih podruja ( broj lanova povien je 1962. )
odbor prima peticije, sasluava njihove podnositelje, alje misije u pojedina podruja
na temelju njegovih izvjea Opa skuptina donosi zakljuke u obliku rezolucija koje se
bave pitanjem dekolonizacije

+ u svakoj prigodi OS naglaava da narod svakog nesamoupravnog podruja ima neotuivo pravo na
samoodreenje i neovisnost




52
+ zbog toga ona svaku borbu za neovisnost ( ukljuujui oruanu )smatra zakonitom
daljnju kolonijalnu upravu smatra prijetnjom za svjetski mir i sigurnost
druge drave i organizacije poziva da pomogunu narodu i tim borbama
borba protiv kolonialne dominacije i rasistikih reima se proglaava meunarodnim
oruanim sukobom
na njega se primijenjuje cjelokupno meunarodno humanitarno pravo
u Dopunskom protokolu uz enevske konvenije iz 1949 i 1977


^ pitanje meunarodnog subjektiviteta nesamoupravnih podruja
+ kada je taj pojam obuhvaao zemlje na rzliitom stupnju politikog razvoja i ureenja, poloaj
nesamoupranvih posdruja imale su i neke razvijene jedinice sa vlastitom vladom, ali podvrgnute pod vau
neke druge drave u obliku protektorata ( Tunis, Maroko, Indokina,... )
one su bile subjekt MP-a, samoje njhova djelatna sposobnost bila manje ili vie ograniena
+ velika veina nesamoupravnih podruja nije bila na tom stuplju razvoja
nisu imali vlastitu sredinju vladu, iako su neke drave upraviteljice u mnogima od njih podravale
tzv. plemensku upravu
pojedini dijelovi kolonija imali su svoje male vladare, eike, kraljeve (Buganda, Ruanda).
no prema vani ta podruja nisu dolazila do izraaja osim kao dijelovi nekog kolonijalnog carstva
i na takva se podruja primjenjivala odredba u kojoj se trailo da se meunarodni odnosi razvijaju na
temelju potovanja naela ravnopravnosti i samoodreenja naroda
prema tome, svaka ( pa i najzaostalija zemlja ) koja pripada kategoriji nesamoupranvih podruja je
subjekt MP-a u zametku
te nesamoupravne jedinice su odijeljene jedinice koje pravo UN-a posebno nadzire
te jedinice imaju vlastite interese koji su pod osobitom zatitom MP-a
interesi puanstva takvih jedinica su prvenstveni

^ cjelokupni rezultat UN-a
+ osloboenje velike veine kolonijalnih zemalja i stjecanje neovisnosti
uz 30 zemalja prije 1960.
poslije 1960. u UN je ulo jo 58 bivih kolonija
+ formalnim stjecanjem nezavisnosti proces dekolonizacije nije u potpunosti zavren
nove drave imaju velikih tekoa i gospodarskih, socijalnih, zdravstvenih i politikih problema a
moraju se i izboriti za stvarnu ravnopravnost u meunarodnoj zajednici
mnoga e podruja ostati na razliite naine s bivim metropolama a ukidanje kolonijalizma nee
ukinuti neravnopravne odnose
+ dekolonizacija ne znai prekidanje svih veza sa bivom metropolom
esto biva nesamoupravna podruja ostaju vezana za nju kako bi lake rjeavali ivotne probleme
tog podruja
+ OS je razdoblje 1990-2000 proglasila Meunarodnim desetljeem za ukidanje kolonijalizma
+ razdoblje 2001-2010. Drugo Meunarodno desetljee za ukidanjem kolonijalizm
cilj je da kolonijalizam nestane do 2010.godine
+ danas je veina tih podruja postigla samostalnost dok su preostala malena, s malom povrinom i
brojem stanovnika
+ nadlenosti Odbora dvadesetetvorice jo je 16 nesamoupravnih podruja
10 je pod upravom Velike Britanije ( Gibraltar, Sveta Helena, Caymans,..)
3 pod upravom SAD-a ( Guam, Amerika Samoa, Ameriki djevianski otoci )
1 pod Novim Zelandom, Francuskom






53
PODRUJA S POSEBNIM POLOAJEM

^ podruja iji je meunarodnopravni poloaj posebno ureen iz razloga to se nisu mogli svrstati meu
drave niti meu podruja u odnosima ovisnosti

1. KRAKOV 1815.-1846.
^ kolektivni protektorat Austrije, Prusije i Rusije
^ osnovan je na Bekom kongresu 1815. i proglaen slobodnim gradom pod zatitom triju okolnih velevlasti
te je proglaen neutralnim
^ 1846. god. je prestao postojati jer ga je Austrija anektirala
^ za vrijeme svog postojanja bio je trajno neutralan, a Austrija se obvezala da u blizini Krakova nee graditi
utvrde
2. SLOBODNI GRAD GDANJSK 1919. 1939.
^ osnovan je mirovnim ugovorom u Versaillesu 1919.g. i stavljen pod zatitu Lige naroda
^ Poljskoj je osigurana upotreba Gdanjska kao pomorske luke
^ grad je sainjavao s Poljskom jedno carinsko podruje ( poljsko carinsko zakonodavstvo i poljska carinska tarifa )
^ poljska
+ vodi vanjske poslove grada
+ daje egzekvaturu stranim konzulima
+ sklapala ugovore u ime grada (uz obvezno savjetovanje s predstavnicima grada)
^ gdanjsk
+ imao svoju vladu i druge vlastite organe
+ samo u nekim poslovima bio ogranien pravima Poljske
+ za luku Gdanjsk postojalo je zajedniko vijee za luku i vodene putove sastavljeno od jednakog broja
predstavnika Poljske i Gdanjska
^ Liga Naroda
+ zatitnik i jamac odnosa stvorenih ugovorima
+ intervenira samo u sporovima i pitanjima koja su pred nju iznesena
+ Ligu u Gdanjsku zastupao je Veliki Komesar kojeg je imenovalo Vijee Lige naroda
o rjeava sukobe izmeu grada i Poljske
^ veina pisaca smatra da GDANJSK nije bio drava ve protektorat nadzor Poljske i Lige naroda
^ ukinuo ga je Hitler nekoliko dana prije napada na Poljsku, iako je grad ve nekoliko godina prije toga bio u
rukama njemake veine
3. SAARSKO PODRUJE 1. (1919. 1935.) 2. (1945. 1957)
^ 1. put je osnovano mirovnim ugovorom u Versailleu 1919.
+ rudnike ugljena iskoritavala je Francuska
+ vrhovnu vlast na podruju imala je Liga naroda koja ju je vrila preko vlade od 5 lanova
+ to podruje nije bila drava te nije bilo subjekt meunarodnog prava jer je njegov opstanak bio
privremen bilo je to ipak podruje pod odgovornou Lige naroda
+ 1935. god Saarsko podruje je vraeno Njemakoj jer je tako odluilo vie od 90 % na plebiscitu (da li da
pripada : Njemakoj, Francuskoj ili prema mirovnom ugovoru)
^ 2. put je stvoreno poslije drugog svjetskog rata 1945.
+ donekle izmijenjenim granicama
+ nije osnovano na temelju ugovora ve, ve po odluci saveznika koji su preuzeli potpunu vlast nad
Njemakom na temelju njene bezuvjetne predaje
+ podruje je bilo potpuno odijeljeno od Njemake
+ gospodarski, carinski i novano bilo povezano s Francuskom koja ga je zastupala u vanjskim odnosima
+ 1950. god primljeno je u Vijee Europe kao izvanredni lan
+ 1957. god ugovorom izmeu Francuske i Njemake dogovoreno je da se pripoji Saveznoj republici
Njemakoj
+ za vrijeme posebnog reima saarsko podruje nije bilo drava ali je bilo subjekt meunarodnog prava s
vrlo ogranienom djelatnom sposobnou



54
4. SLOBODNI TERITORIJ TRSTA ( 1947 1954 )
^ nastao kao posljedica nemogunosti dogovora o teritorijalnim zahtjevima Italije i Jugoslavije
+ situacija rijeena Mirovnim ugovorima s italijom 1947godine
+ grad s dijelom teritorija odijeljen od obje drave kao posebna jedinica sa posebnim reimom pod nadzorom i
jamstvom UN-a,
+ time je prestala suverenost Italije nad tim podrujem - STT je DEMILITARIZIRAN i TRAJNO NEUTRALAN
+ u tim mirovnim ugovorima je bio i STALNI STATUT
reim po statutu nikad nije proivio
taj statut odobrilo je i Vijee sigurnosti
Stalni statut daje temeljna pravila o osnivanju, ustavnom ureenju i meunarodnom poloaju
odredbe o ustavnom ureenju nije mogao mijenjati ni Ustav STT-a
pravila Ustava morala su biti u skladu sa Stalnim statutom
statut nije trebao biti nepromjenjiv
peticije i prijedlozi za izmjenu moraju biti usvojeni u Vijeu sigurnosti (treba glasati
najmanje 7 od tadanjih 11 lanova, i svih 5 stalnih lanova)
po Stalnom statutu STT-a ustavno ureenje temeljilo se na dva organa
guverner kojeg imenuje Vijee sigurnosti UN
o on je predstavnik UN-a, i ima ovlasti donoenja ustava i zakona (imenovanje
guvernera je preduvjet za primjenu Statuta)
organi vlasti koje bira samo stanovnitvo (ustavnotvorna i narodna skuptina, vlada )
o ustav je trebala donijeti ustavnotvorna skuptina koju bi izabralo stanovnitvo
tajnim, opim jednakim i izravnim glasanjem na demokratski nain
o njegove odredbe se nisu smjele protiviti odredbama Stalnog statuta
o kako bi se izbjegle takve odredbe guverner je slao ustavnotvornoj skuptini svoje
prijedloge i preporuke a ako ih skuptina ne bi prihvatila - odluuje Vijee sigurnosti
o zakonodavnu vlast imala bi jednodomna narodna skuptina, ali uz nadzor Vijea
sigurnosti UN i guvernera
o guverner bi imao zakonsku inicijativu glede pitanja koja se odnose na cjelovitost i
neovisnost teritorija, a posebno na potivanje temeljnih prava ovjeka, i odravanje
javnog reda i sigurnosti
o vlada je odgovorna narodnoj skuptini - bila bi vrhovni izvrni organ a odreene
izvrne funkcije bi pripadale i guverneru - on imenuje suce(uz konzultacije s
vladom), sigurnosti i ravnatelja slobodne transke luke
^ pitanje STT-a je bitno za RH
+ obuhvaao je i dio podruja koji je danas u granicama Republike Hrvatske ( Buje )
+ u njemu su ivjeli brojni hrvati, pa je Statut propisivao da e Ustav STT-a odrediti u kojim granicama
e se hrvatski moi upotrebljavati kao trei slubeni jezik

^ vanjski odnosi
+ STT bi imao ogranienu djelatnu sposobnost
sam sklapa ugovore po svojim organima
sklopljene ugovore supotpisuju guverner i jedan lan vlade
guverner potipusje i ekvekvature za strane konzule
ima ogranienu slobodu ugovaranja mnogostranih ugovora i ulanjenja u me organizacije
moe postati lanom samo ako ti ugovori odnosno organizacije imaju za svrhu
ureenje ekonomskih, tehnolokih, kulturnih i zdrastvenih pitanja
zabrana cilja na ugovore odnosno organizacije koje su politike prirode
ne moe postati lanom UN
STT ne moe sklopiti nikakvu gospodarsku zajednicu ili savez iskljuivog znaaja s
bilo kojom dravom (tu se prvenstveno misli na Jugoslaviju i Italiju) - zato mora imati
svoj novani sustav
zabranjuje sklapanje vojnih ugovora i sporazuma s obzirom na neutralnost i
demilitarizaciju STT-a




55
^ Meunarodni poloaj
+ to je bila posebna politika jedinica odvojena potpuno odjeljena od svake druge drave
+ on je subjekt meunarodnog prava
mogao je biti sam nositelj meunarodnih prava i obveza
ogranieno je mogao sklapati i meunarodne ugovore
+ to je po svemu bio prostor pod meunarodnom upravom(utjecaj guvernera i Vijea sigurnosti)
+ protiv toga govori injenica da veinu dravnih poslova vre organi koje je izabralo domae
puanstvo
+ zato se on ima zvati protektoratoma od ostalih ga protektorata razlikuje to to ga tite direktno
UN a ne neka drava

^ Stvarni poloaj
+ odredbe mirovnog ugovora o STT-u nisu nikad u potpunosti ostvarene
+ temeljna komponenta trebao je biti guverner ali Vijee sigurnosti nije nikad ni od Italije ni od
Jugoslavije dobilo suglasnost za imenovanje guvernera
statutom bilo predvieno da e ga imenovati Vijee sigurnosti nakon savjetovanja sa
jugoslavenskom vladom ( nije smio biti pripadnik STT-a, Juge, ni Italije )
+ bez guvernera nije dolo ni do stvaranja drugih organa predvienih u Stalnom statutu, niti uope
do primjene tog Statuta
+ umjesto toga se primjenjivao PRIVREMENI REIM na temelju kojega je STT ostao pod upravom
saveznikih snaga (pod ijom je okupacijom to podruje ostalo do kraja 2. svj.rata )
zonu A (grad Trst pod britansko-amerikom upravom)
zonu B (pod upravom Jugoslavije - podruja koja su danas dio RH)
+ STT je bio stranka meunarodnih ugovora a sugovornici su bili UN, SAD, Italija i Jugoslavija
+ STT je bio lan KESS-a (OESS-a)

^ prestanak postojanja STT-a
+ sklopljen etverostrani sporazum (Italija, Jugoslavija, SAD, VB)
+ zona B i mali dio zone A je pripala Jugoslaviji
+ glavni dio zone A Italiji te su tako ove dvije drave podijelile teritorij i upravu nad njime
+ doneen je poseban memorandum o suglasnosti 1954.godine
+ Osimskim sporazumima izmeu Italije i Jugoslavije 1975.g.
tada je odreena i morska granica u Transkom zaljevu izmeu Italije i Jugoslavije


















56
TRAJNO NEUTRALNE DRAVE
^ trajna neutralnost poloaj drave koja je obvezana da u svakom ratu ostane neutralna a sve se ostale
drave obvezuju da e potovati tu neutralnost
+ status se stjee samo sporazumom koji moe biti izraen
meunarodnim ugovorom ( npr. Lateranski ugovor za Vatikanski grad )
izjavom neutralne drave koju prihvate ostale drave ( npr. Austrija )
+ ne moe nastati kao posljedica jednostrane izjave drave iako i ona praktiki moe dovesti do istog
rezultata ( ako se drava toga dri i ustraje )
+ obveza potovanja i odraja trajne neutralnosti postoji samo izmeu obvezanih drava
izuzetak je sluaj vicarske
njezina neutralnost vrijedi prema svima
njezina trajna neutralnost je putem obiaja zbog dugotrajne prakse neutralnosti prihvaena od
svih
+ trajna neutralnost ugovara se u interesu same te drave
+ obino do nje dolazi zbog interesa ireg kruga drava, esto zbog toga da se ukloni trvljenje izmeu
susjednih drava ili velikih sila
+ neutralne drave slue kao tampon zone koje sprjeavaju sudar jakih drava na tom podruju

^ prava i dunosti trajno neutralne drave ( ovise o sporazumu )
1. ne smije se uplitati u rat ali joj je doputeno braniti se od agresije to je ak i obveza, a ostale drave su
dune to potivati
2. ne smije sklapati nikakve navalne saveze obrambeni savez je doputen samo ako ima svrhu obrane neutralnosti
3. ne smije sklapati saveze radi pruanja pomoi drugoj napadnutoj dravi
4. moe sklapati meunarodnopravne ugovore koji ne ugroavaju neutralnost
5. duna je braniti svoju neutralnost i orujem ako je napadnuta
smije graditi utvrde i drati vojsku pitanje opravdanosti procjenom u konkretnom sluaju
tek se posebnim ugovorom drava ome ograiiti u tom polju ( npr. ugovorom o neutralnosti
luksemburga se utvrde u njemu proglaavaju nepotrebnima i on se obvezuje da ih nee podizati )
6. ne smije preuzimati jamstva za neutralnost neke druge drave
7. moe biti lan UN i drugih MO i to uz odreeni ekskluzivitet i pridravanje obveza te drave kao neutralne
dosta dugo u povijesti bilo dvojbeno da li neutralna drava moe biti lan meunarodne organizacije
poput UN u kojoj postoji obveza sudjelovanja u kolektivnoj akciji protiv naruitelja mira (vicarska i
Vatikan nisu lanoviUN-a ali Austrija je primljena 1995.; vicarska je bila lanica Lige naroda
izuzima se od dunosti sudjelovanja u vojnim akcijama lige, a kasnije i svim sankcijama);
mogu biti lanice regionalnih organizacije nevojnog karaktera ( Vijee Europe, EFTA )
mogu biti i lanice naddravnih gospodarskih organizacija (EU) uz obvezu potovanja neutralnosti

^ primjeri trajne neutralnosti u prolosti : Krakov, Belgija, Luksemburg, Kongo, Slobodan teritorij Trsta, Laos
^ danas su trajno neutralne
+ vicarska,
od 16.st vodi politiku ne mijeanja u ratove
trajna neutralnost priznata Bekim kongresom 1815. i Verasillskim ugovorom 1919.g.
+ Austrija
Moskovski memorandum 1955.g.
obvezala se dati deklaraciju o trajnoj neutralnosti priopivanjem ustavnog zakona i neutralnosti
drugim dravama a one su joj uzvratile priznanjem
+ Malta
sporazumom sa Italijom 1980. Italija joj garantira neutralnost
ustav ju definira kao neutralnu i nesvrstanu republiku
+ Drava Vatikanskog Grada
neutralnost dobiva po l. 24. Lateranskog ugovora
+ Turkmenistan ( 1995godina )




57
SVETA STOLICA i DRAVA VATIKANSKOGA GRADA

^ do 1870.g Papa je bio ujedno i vladar svjetovne drave
^ nakon 1870 njegova je drava postala dijelom Kraljevine Italije
+ Papa vie nije teritorijalni suveren iako i dalje razmjenjuje diplomatske zastupnike i s katolikim i s
nekatolikim dravama
+ pitanja katolike crkve su se ureivala konkordatima koji su imali oblik meunarodnih ugovora
^ 1870. god. je Italija zauzela Rim
+ Rim postaje glavnim gradom Italije
+ papa nije pristao na ponueno rjeenje njegovog poloaja
+ talijanska vlada je uredila jednostrano njegov status Garancijskim zakonom 1871.g.
papina osoba je sveta i nepovrediva pa se napad na nju kanjava jednako kao i na talijanskog kralja
papi pripadaju poasti koje pripadaju suverenu, , ima prvenstvo koje mu priznaju katoliki vladari
papi i dalje ostaje u posjedu i uivanju
palaa (Vatikan i Laterano)
zgrade gdje papa boravi, gdje su papinski uredi, gdje se odravaju konklave i sveopi
crkveni sabori nepovredivi su
ima pravo slobodno opiti sa cijelim svijetom, akreditirati diplomatske zastupnike sa svim
privilegijama i imunitetima
oni u Italiji imaju sve imunitete i privilegije koja im po meunarodnom pravu pripadaju
kardinali uivaju privremeni imunitet u doba biranja novog pape
zakon ne priznaje posebno dravno podruje
posebno dravno podruje je priznato Lateranskim ugovorom 1929.g
papi je ustupljeno malo podruje koje nosi ime Drava Vatikanskog Grada
ono je neutralizirano i vlast na njemu vri papa i organi koje on odredi,
Italija mu priznaje aktivno i pasivno pravo poslanstva
papa ne eli sudjelovati u svjetovnim suparnitvima izmeu drava OSIM ako mu se
one sporazumno obrate ili ako papa smatra potrebnim posluiti se pravo upotrebe
svog moralnog i duhovnog utjecaja

^ treba razlikovati
+ pravni poloaj pape ( Svete Stolice )
prije 1870. god papa je bio svjetovni suveren, a papinska drava je bila prava drava i subjekt
meunarodnog prava
nakon 1929. papa nije imao drave, ali se Sveta stolica kao najvia institucija katolike Crkve
smatrala za neku vrstu subjekta meunarodnog prava - dakako s ogranienjima, koja su bila
posljedica injenice to zbog nedostatka drave papa nije mogao ui u mnoge meunarodne odnose
(to se nije promijenilo ni nakon 1929. god)
ona danas ima diplomatske odnose sa 170 zemalja svijeta i sa EU (u rangu nuncija ili pronuncija
Svete Stolice i ambasadora Svete Stolice)
diplomatska sluba Svete Stolice brine se ujedno i za interese Drave Vatikanskog Grada
sudionik je OESS-a i mnogih meunarodnih konferencija, stranka je enevskih konvencija o zatiti
rtava rata i njegovih dopunskih protokola, Bekih konvencija o diplomatskim(1961.) i konzularnim
odnosima (1963)
1929. je izmeu Svete Stolice i Italije sklopljen i Konkordat koji se ureuje pravni poloaj katolike
crkve i financijska konvencija kojom se Sveta Stolica odrekla naknade koju joj je Italija dugovala od
ukidanja papinske drave
Sveta Stolica zakljuuje i bilateralne ugovore ( sa RH 4 )
ugovor o pravnim pitanjima
ugovor o duobrinitvu katolikih vjernika, pripadnika oruanih snagai redarstvneih
slubi RH
Ugovor o suradnji na podruju odgoja i kulturem,
Ugovor o gospodarskim pitanjima



58
+ pravni poloaj Drave Vatikanskog grada
podruja pod papinom svjetovnom vlasti ( papa je njen dravni poglavar )
neki ga smatraju dravom, a neki mu to negiraju u prvom redu zbog samo 0,44 km i 900
stanovnika od kojih je 91 pripadnik vicarske papinske slube
ima svoju valutu i samostalni potanski sistem
ipak je kao drava znatno ograniena u svojim meunarodnim odnosima zbog tih
specifinosti i zbog uske povezanosti sa Svetom Stolicom
posebnost je njegova subjektiviteta u tome to njegove interese u meunarodnim
odnosima titi diplomatska sluba Svete Stolice
ona danas zakljuuje meunarodne ugovore za Vatikanski Grad putem
obiajnog prava je priznato pravo poslanstva Svetoj Stolici
Vatikanski Grad je
lan i nekih meunarodnih organizacija ( Meunarodne agencije za
atomsku energiju, vijea za kulturnu suradnju Vijea Europe)
u nekima je samo promatra (UN Organizacija amerikih drava)
cjelokupan poloaj Vatikanskog Grada i u ratu i u miru govori za to da se moe smatrati
minijaturnom dravom koja zbog svojih malih dimenzija i posebne namjene ne sudjeluje u
meunarodnim organizacijama i kolektivnim ugovorima.


meunarodnopravni subjektivitet maltekog vitekog reda
+ njemu je nadreeni papa ( imenuje kardinala zatitnika i prelata Reda )
+ red je sa mnogim dravama ( i RH ) uspostavio diplomatske odnose i te drave velikom metru
priznaju svojstvo dravnog poglavara
+ vrhovna skuptina vitezova odrava se svakih 5godina
+ ta specifina zajednica NIJE drava, ali ona ima posebno mjesto u dananjoj me zajednici
o osnovan je u 11.st prije kriarskog osvajanja Jeruzalema
o malteki vitezovi, nakon podvrgavanja Svetoj Stolici 1113., preuzimaju brigu o
oblesnicima i putnicima
o osnivaju prihvatilita
o bave se uglavnom humanitarnjm radom, ali puaju i vojnu zatitu
o simbol reda je osmokraki bijeli kri ( malteki kri )
+ ima meunarodnopravni subjektivitet, ali sa znatno ogranienom pravnom i djelatnom
sposobnou
















59
POJEDINAC

^ postoje 3 grupe miljenja o subjektivitetu pojedinca u MP-u ( ovisno odefiniranju pojma subjekt MP-a )
+ potpuno poricanje subjektiviteta
+ priznavanja poetaka subjektiviteta
+ njegovog irokog priznavanja

^ argumenti za priznavanje subjektiviteta ( postojanje primjera gdje se pravila MP-a izravno obraaju pojedincu (daju mu
prava ili nameu dunosti )
+ primjeri kanjavanja pirata
protivnici priznavanja subjektiviteta istiu da kod piratstva nema izravnog meunarodnopravnog
odnosa izmeu drave i pirata
pravila o kanjavanju pirata su tek izuzetak od pravila da na otvorenom moru svaka drava vri vlast
samo nad pripadnicima i nad brodovima svoje zastave jer pravilo obiajnog meunarodnog prava
daje svakoj dravi vlast protiv pirata na otvorenom moru
kanjavanje se vri prema odredbama unutranjeg prava odnosne drave
za piratstvo meunarodno pravo daje samo izuzetak od ope podjele nadlenosti na otvorenom
moru
+ primjeri krenja blokade
protivnici priznavanja subjektiviteta istiu da se kod blokade nadovezuje se tetna posljedica
ZAPLJENE BRODA na in krenja blokade
ALI ta tetna posljedica stie pojedinca odlukom suda, tj dravnih organa na temelju unutranjih
propisa te drave i objavljivanjem blokade od strane te drave kojim se izrie prijetnja tetnih
posljedica
zapljena nije kazna nego ratna mjera koju doputa meunarodno pravo
MP ureuje samo odnos izmeu izmeu zaraene strane koja je odredila blokadu i izvrila zapljenu,
i neutralne drave, kojoj pripada zapljenjeni brod (neutralna drava ima pravo zahtijevati da se
potuje trgovina i slobodna plovidba njezinih brodova, ali je ipak duna trpjeti takav zahvat AKO je
objavljena blokada)
+ pravo pripadnika manjina da podnose peticije
+ pravo pojedinaca da izau pred organe me pravosua radi zatite svojih zajamenih prava
pred Europsku komisiju za ljudska prava mogu pojedinci iznositi pritube jedino prema onim
dravama koje su prihvatile takvu nadlenost Komisije (pred Amerikom komisijom NIJE potreban
dravni prihvat nadlenosti)
enevske konvencije iz 1949.g. daju pojedincu pojaanu zatitu ali ga s druge strane ine i
odgovornim za djela protivna pravilima konvencija, iako je kanjavanje ostalo u rukama drava
stranaka. Izravna je odgovornost pojedinca naglaena u pogledu kanjavanja ratnih zloina i
genocida

^ danas postoji oita tendencija prema priznavanju subjektiviteta pojedinca vidi iz slijedeih dokumenata
+ Opa deklaracija o pravima ovjeka 1948
+ Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 1966
+ Fakultivni protokol pojednicima se daje pravo da podnose svoje albe izravno Odboru za prava ovjeka (ali
ni tu nije pojedincu dan poloaj stranke ravnopravan s dravom na ije se postupke ali)
+ pritube Sudu EU ali to se moe tumaiti kao samo unutarnji sud EU kao tvorevine, a ne naddravni
+ Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda 1950.
^ ope prihvaeno stajalite je da zatita temeljnih prava ovjeka NE spada u iskljuivu nadlenost drave
+ mnogim je meunarodnim ugovorima predvieno pravo drave da pokrene postupak nadzora nad
ispunjavanjem prava ovjeka u drugim dravama s time to se interes za prava ovjeka u drugoj dravi ne
smatra mijeanjem u njezine unutranje poslove.
+ u meunarodnopravnom poretku pojedinac, fizika osoba, svakako nije normalan, redovan a ni osobito vaan
subjekt



60
MEUNARODNI ORGANIZMI
^ meudravna suradnja, koja uvijek zapoinje kontaktima slubi vanjskih poslova, u mnogim se pitanjima ne moe
uspjeno ostvariti jedino sastancima predstavnika drava.
+ vrlo je esto potrebna institucionalizacija suradnje, tj. osnivanje zajednikih meudravnih, meunarodnih
organizacija a radi uspjenog postizanja ciljeva suradnje.
+ postepeno se od meunarodnih organizama s malim ovlastima (komisije i sudovi) prelazi na meudravne
organizme razgranate strukture i kompetencija koje nazivamo meunarodnim (meuvladinim) organizacijama

^ definicija meunarodne organizacije
+ ope usvojena definicija meunarodne organizacije ne postoji
+ g. Fitzmaurice je u Komisiji za meunarodno pravo predlagao da se MO definira kao:
udruenje drava
osnovano na temelju meunarodnog ugovora
o nije uvijek potrebno dovoljan je bilokakav oblik: sukladne izjave parlamenta,rezolucije ve postojee
organizacije...
koje ima svoj ustav i zajednike organe,
posjeduje osobnost odvojenu od osobnosti drava lanica
ima aktivno i pasivno pravo poslanstva
subjekt je meunarodnog prava sa sposobnou zakljuivanja meunarodnih ugovora".
+ ta definicija nije prihvaena, ali je vana jer sadri bitne elemente po kojima meu raznim oblicima
meudravne suradnje razaznajemo meunarodne organizacije
+ takoer se tvrdi da meunarodna organizacija ima vlastitu volju
jer se obino odluke u org donose veinom glasova ( moe i protiv volje nekih od lanica )

^ subjektivitet meunarodnih organizacija
+ to pitanje ukljuuje vie podpitanja
imaju li MO meunarodnopranvi subjektivitet
kako ga stjeu
koje su pravne posljedice subjektiviteta u unutarnjim pranvim sustavima drava

+ tome se pitanju raspravljalo ve u vrijeme Lige naroda, a posebno u poecima UN-a
meunarodni sud je tu odigrao veliku ulogu
on je u sluaj Bernadotte ( u kojem je UN zahtijevao naknadu tete za stradael dunosnike Un-a u Palestini )
jasno istaknuo da UN, iako nisu drava ili naddrava, imaju u MP sposobnost biti nositeljem
subjektivnih prava i dunosti ba kao i drave

+ postavi nositeljem prava i dunosti neposredno po pravilima MP, meunarodne organizacije su
stekle meunarodnu pravnu sposobnost
+ one su potvrdile i djelatnu sposobnost ulaenjem u pravne odnose sa drugim subjektima i to
sposobnost sklapanja meunarodnih ugovora
ostvarenjem prava poslanstva
+ meunarodnopravna sposobnost MO odvojena je od pravne sposobnosti njezinih lanica
to dokazuje i injenica veinskog glasovanja u MO kojom se na neki nain potvruje postojanje
posebne volje MO, razliite od volja lanica koje pri takvom glasovanju ostaju u manjini









61
+ stjecanje pravne sposobnosti MO u unutarnjim sustavima drava je ureeno na razliite naine
pravna sposobnost je predviena ve samim konstitutivnim aktom MO
Povelja UN 1945. god kae da organizacija uiva pravnu sposobnost potrebnu za obavljanje svojih
funkcija i ciljeva na teritoriju svakog svog lana ( kod nelanica ima onoliku pravnu sposobnost
koliku joj one PRIZNAJU )
u Ugovoru o Europskoj zajednici za ugljen i elik izriito se priznaje meunarodna sposobnost
Zajednice u onoj mjeri u kojoj joj je ona potrebna za vrenje njenih funkcija i postizanje njezinih
ciljeva
ponekad se stjecanje osobnosti ureuje ugovorom o sjeditu
priznanje spsobnosti je negdje preputeno zakonodavstvu pojedine drave

+ priznanje neke MO je dobrovoljan in svake drave ( analogno kao priznanje drave )
priznanje znai volju drave da sa tom org odrava pravne odnose te joj priznaje
subjektivitet u svome pravnom poretku
priznanje ima deklaratoran uinak nastanak MO ovisi o faktioj prisutnosti njzinih
konstitutivnih elemenata
priznanje se najee zbiova konkludentim inima
zahtjevom za primitkom u lanstvo
ulaskom u pravne odnose sa tom MO ( npr. primanjem ili slanjem misije )

+ pravne posljedice ostvarene meunarodnopravne sposobnosti
prava moemo podijeliti u tri skupine
prava i ovlasti koja neposredno proizlaze iz ustava MO
prava o ovlasti nune za izvravanje funkcija organizacije
prava i ovlasti nune za ostvarenje ciljeva organizacije
neka prava
pravo na sklapanje meunarodnih ugovora ( Beka konvencije o pravu meunarodnih ugovora)
pravo poslanstva ( aktivno i pasivno )
pravo sudjelovanja u lanstvu meunarodnih org
pravo sudjelovanja u stvaranju pravila MP
progresivan razvoj i napredak MP
znaajne Komisija UN za MP i esti Odbor OS-a
pravo da se obrati nekom pravosudnom tijelu
pravo na rat ( u prolosti )
dananje Mp zabranjuje agresivni rat
danas se to pravo oituje u kontekstu individualne i kolektivne samoobrane

^ Beka konvencije o pravu meunarodnih ugovora izmeu drava i MO ili izmeu MO 1986.godine
+ kodifikacija pravila u vezi sa sklapanjem meunarodnih ugovora
+ konano priznanje meunarodnog subjektiviteta meunarodnim organizacijama
+ svaka meunarodna organizacija ima pravo zakljuivanja meunarodnih ugovora
+ to pravo ne postoji ili je ogranieno jedino u pogledu onih organizacija za koje tako propisuju
njihova vlastita ustavna pravila
+ u Konvenciji pravo zakljuivanja meunarodnih ugovora osim drava i meunarodnih organizacija
imaju i drugi subjekti MP-a, to znai da je meunarodnopravni subjektivitet meunarodnih
organizacija priznat i IZRIITO








62
^ meunarodnopravni subjektivitet UN-a
+ o tome pitanju je raspravljeno u savjetodavnom miljenju Meunarodnog suda o naknadi tete za
postradale funkcionere UN od 11. travnja 1949,
+ utvreno da je UN MEUNAR. OSOBA (to ne znai da su drava ili naddrava)
+ UN ima ista prava i dunosti kao i drava
+ UN nastupa prema pojedinim dravama kao posebna jedinica, vodi pregovore i sklapa ugovore
+ UN moe primati i slati zastupnike kojima se priznaje poloaj slian diplomatskom
+ drave lanice imaju akreditirane stalne zastupnike pri UN, a sam postupak akreditacije, zamjene ili
opoziva obavlja se analogno pravilima koja vrijede za diplomatske zastupnike
+ UN je odgovoran i za krenje ratnog prava i drugih pravila meunarodnog prava izvrenih u tijeku
akcije, dakle i za UN vrijede pravila ratnog prava u oruanom sukobu
+ meunarodne organizacije najee se osnivaju ugovorom, pa je njihov poloaj odreen na tom
temelju

^ subjektivitet je meunarodnim organizacijama priznat i prema dravama nelanicama organizacije
+ prema nekim piscima meunarodna osoba postoji jendko kao i drava, pa i za nju vrijedi naelo
efektivnosti to se tie postojanja i meunarodnog poloaja
+ sud je rekao da su UN SUBJEKT MP-a takoer u odnosu pred dravama nelanicama te da nije
potrebno nikakvo priznanje s njihove strane!
+ to miljenje bi se moglo primijeniti i na druge meunar. organizacije

^ povijest priznavanja subjektiviteta meunarodnim organiacijama
+ ve je starija teorija uzimala da su meunarodni organizmi subjekti meunarodnog prava:
Europska Dunavska komisija
djeluje prema Dunavskom statutu iz 1921. God
njoj se priznaje subjektivitet jer vri vlast na odreenom prostoru,a zovu je i rijena drava
Komisija za tjesnace - djelovala prema ugovoru u Lausanni
+ drave se poinju povezivati u organizacije s odreenim ciljevima, npr svjetski potanski savez
+ ve je Ligi Naroda bio priznat meunarodnopravni subjektivitet






















63




OBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA


^ znanost o objektima meunarodnog prava je znanost o razgranienju dravne vlasti (nadlenosti,
jurisdikcije) u prostoru
^ prostor se razlikuje prema tome potpada li pod vlast odreene draveili ne potpada pod niiju iskljuivu
vlast
^ 3 kategorije prostora u meunarodnom pravu
o dravno podruje
podruje iskljuive dravne nadlenosti; podruje gdje drava ima suverenost
obuhvaa
kopno
unutranje morske vode
teritorijlano more
podzemlje ispod tih podruja
zrak iznad tih prostora
o iskljuivi gospodarski pojas i epikontinentalni pojas
drava nema suverenost, ali ima odreena suverena prava u pogledu tih prostora
o meunarodni prostor
ne potpada ni pod iju vlast; drave nemaju iskljuivu vlast
res communis omnium svi imaju jednaka prava iskoritavanja
obuhvaa
terra nullius
otvoreno more
zrani prostor iznad otvorenog mora
svemir
Zona
Antarktik
o to je prostor sui generis
o ureen ugovorom o antarktiku iz 1969.g.
svi ti prostori sa gledita MP imaju neke zajendike crte i probleme, pa se o njima
govori kao o meunarodnim prostorima za koje je potrebno poblie urediti odnose
za njih je stvoren poseban mehanizam stvaranja pravila i rjeavanja sporova
















64
Dravno podruje ( teritorij )

^ to je prostor iskljuive dravne nadlenosti
^ dravno podruje => prostor unutar kopnenih granica zajedno sa morskim prostorom pod suverenou
obalne drave i zranim prostorom nad njima
e morski i zrani prostor su PRIPADNOST PODRUJA jer uvijek dijele sudbinu kopnenog podruja kojem
pripadaju
e ne mogu biti poseban predmet cesije
e oni dijele sudbinu kopnenog podruja kojem pripadaju i smatramo ih podrujem u irem smislu
^ dravno podruje ne treba biti cjelovito jedinstveno
e u prolosti je bila esta pojava da je dio podruja neke drave odasvuda opkoljen
podrujima drugih drava
sa podrujem jedne drave
e sa stanovita te drave to je eksklava a sa stanovita drugih drava to je enklava
e npr. Vatikan, San Marino, Aljaska ( izmeu nje i SAD-a se nalazi Kanada )
e potrebno sporazumno urediti pitanja kako bi se omoguila veza sa odvojenim dijelovima
e postoji i tzv. neprava enklava;
o ako je veza sa glavnim dijelom zemlje mogua samo preko mora (Point Roberts na
zapadnoj granici SAD i Kanade) ili jezera (talijanska enklava Campione u vicarskoj)

^ reim na dravnom podruju
e prostor iskljuive dravne nadlenosti
e drava ima TERITORIJALNO VRHOVNITVO svu vlast nad ljudima i stvarima koje se na njemu nalaze
e teritorijalno vrhovnitvo protee se na
podzemlje ispod povrine okruene dravnom granicom
zrani prostor iznad dravnog podruja
e dravni prostor je nepovrediv - svaki zahtjev organa druge drave je na tom prostoru zabranjen
potivanje te teritorijalne suverenosti je temelj meusobnih odnosa
i najmanja povreda dravne granice moe dovesti do velikih napetosti
prijetnja silom ili uporaba sile protiv teritorijalne cjelovitosti zabranjena je Poveljom UN-a -
to je naelo razraeno u Deklaraciji sedam naela
drava se ne smije sluiti silom niti prijetiti silom sa svrhom povrede postojeih
dravnih granica ili kao sredstvom za rjeavanje meunarodnih sukoba
e iskljuivost vlasti se oituje u naglaenom pravu drave da slobodno raspolae svojim prirodnim
bogatstvima
e ipak, drava ne moe na svom podruju initi to god hoe pozivanjem na teritorijalno vrhovnitvo
dunost svake zemlje ne dopustiti da se njeno podruje upotrijebi za djela protivna pravu
ostalih drava ( meunarodni sud u presudi u britansko-albanskom sporu u krfskom tjesnacu )
drava je odgovorna prema susjednim dravama u odreenim prilikama i za ono to se
dogaa na njezinom teritoriju
pravilo najjae izraeno na podruju zatite okolia
Deklaracija o ovjekovom okoliu ( 1972. UN, Stockholm )
Konferencija o okoliu i razvoju ( 1992. Rio de Janeiro )
drava je odgovorna prema drugima i za ono to se dogaa na podruju njene iskljuive
nadlenosti => MEUNARODNO PRAVO SUSJEDSTVA
drave su dune osigurati da djelatnost na podruju pod njihovom jurisdikcijom ili nadzorom
ne uzrokuje tetu okoliu drugih drava ili okoliu podruja izvan granica njihove jurisdikcije




65
^ KONDOMINIJ ( KOIMPERIJ )
e situacija kada je podruje pod zajednikom vlau dviju ili vie drava
npr. egipatsko-britanski kondominij nad Sudanom
francusko-britanski kondominij Novi Hebridi ( danas dravan Vanuata )
e moe biti uspostavljen i nad morskim prostorima koji su pod suverenou obalnih drava
npr. zaljev Fonseca pod zajednikom suverenou triju obalnih drava: El Salvadora,
Hondurasa i Nikaragve
e moe postojati i privremeni kondominij
nakon 2. svj rata Njemaka je bila kondominij 4 velevlasti koje su upravu podijelile u
4 zone uz centralni nadzorni organ



^ INTERESNA SFERA => zemlja ili podruje gdje je neka drava htjela imati iskljuivi ili preteiti politiki ili gospodarski
utjecaj, osigurati iskoritavanje prirodnih bogatstava ali nije pripadala dravnom podruju zemlje
e pogotovo raireno u doba kolonijalizma
e nain proglaavanja interesnih sfera
jednoglasno od strane drave koja za to ima interes
ugovorno priznanje s nekom drugom dravom ili izmeu vie drava
e takvo priznanje se esto izraavalo negativno kao izjava da drava nema interesa u nekom kraju ili zemlji
(britansko-francuski ugovor za Sijam, Etiopiju)

^ iz doba kolonijalizma ostala su jo neka nesamoupravna podruja
e KOLONIJE su zemlje koje u dravnopravnom pogledu nisu bile sastavni dio matice
e Poveljom UN-a su proglaene nesamoupravnim podrujima, one su jo jasnije i pravno odvojene od matice.
e meunarodni ugovori koje sklapa matica esto vrijede samo za maticu, dok se s druge strane neki ugovori koje
sklapa matica odnose samo na nesamoupravna podruja - tek se IZNIMNO dogaa da se nesamoupravna
podruja u nekim ugovorima navode kao posebne ugovorne stranke
e s pravnog gledita za nesamoupravno podruje uvijek nastupa drava-matica


^ STJECANJE PODRUJA
e drava tijekom postojanja moe mijenjati svoje podruje
stjecanjem novih dijelova
gubitkom dosadanjih dijelova
e uskprkos mijenjanju teritorija drave ostaju istovjetne kao subjekti MP-a
e stjecanje (INKORPORACIJA) svako zadobivanje novih podruja koja dotad nisu pripadala toj dravi
moe biti
originarno (izvorno) - stjecanje podruja koje do tada nije bilo ni pod ijom vlau
derivativno (izvedeno) - kad je podruje u asu stjecanja pripadalo nekoj dravi
kod derivativnog stjecanja podruja stjecateljica prima novo
podruje sa svim eventualnim ogranienjima koja je imao prijanji
dratelj (nemo plus iuris transfere potest quam ipse habet)

e stjecanje podruja prirodnom akcesijom ( po prirodnom zbivanju ) nema u MP veeg znaenja
npr. stjecanje nanosa rijeka ili otoka stvorenih kao posljedice erupcije vulkana
ako otok nastane u teritorijalnom moru neke drave pripada toj dravi
kod umjetne akcesije ( npr. nasipavanjem ) podruje se stjee okupacijom




66
A) ORIGINARNO STJECANJE
^ OKUPACIJA trajno zaposjedanje niijeg podruja (terra nullius) s namjerom da se ono stekne
e glavni nain originarnog stjecanja
e temelji se na primjeni naela privatnog prava o prisvojenju rei nullius
e danas je uglavnom sav dostupan prostor zaposjednut; ipak se to pitanje jo ponekad moe pojaviti
(npr. otok nastao vulkanskom erupcijom na otvoreno moru)

^ uvjeti za pravovaljano stjecanje podruja okupacijom
e TERRA NULLIUS
u trenutku stecanja to podruje ne smije biti pod vlau(suverenou) neke druge drave
u praksi drava nije se smatralo zaprekom okupaciji ako se na tom podruju nalazila
organizirana domorodaka vlast ili ak drava koja nije bila lan meunarodne zajednice
mogue je da je podruje bilo pod vlau neke druge drave pa je kasnije naputeno
derelikcija ali i tu moe doi do spora da li se naputanje zaista zbilo
npr. britansko-argentinski spor o suverenosti nad Falklandskim otojem
e EFEKTIVNOST
potrebno je da je podruje zaposjednuto na vidljiv i efikasan nain, tj. da drava na njemu
vri stalno svoju vlast, osigurava pravni poredak
stupanj efektivnosti ovisi o posebnim prilikama
u slabo naseljenim podrujima dovoljno je zaposjesti pojedine toke
kod otoja je dovoljno zaposjesti pojedini otok
efektivnost se ne zahtijeva samo za as zaposjedanja ve i kasnije, jer bi se prestanak
efektivnosti mogao tumaiti kao derelikcija ILI odricanje
stupanj efektivnosti ovisi i o posebnim prilikama
u nenaseljenim/neprikladnim krajevim ne moe se traiti toliki stupanj vrenja ina
koji potvruju suverenost
to naelo odluno je i u sporovima o suverenosti nad nekim podrujima koje nije steeno
okupacijom
npr. spor UK i Francuske o pripadnosti skupina otoia i grebena Min-Quiers

teorija geografskog jedinstva ( susjedastva ) i teorija zalea
drava bi po njima mogla pukim oitovanjem, bez efektivnog zaposjedanja stei
krajeve koji su sa zaposjednutim krajem u prirodnoj vezi ( npr. neko otoje ili zalee
obale )
takvo je naelo sluilo dravama da lake protegnu vlast nad irokim prostranstvima
u doba kolonijalne ekspanzije
to naelo nije priznato u opem MP
teorija sektora
prema njoj su neke drave koje lee uz polarna podruja (ili se tu nalaze njihovi
posjedi) htjele podijeliti ta podruja, posebno Arktik
prema njoj, svakoj od tih drava pripao bi dio polarnih podruja omeen
meridijanima koji se nastavljaju na njenu istonu ili zapadnu granicu i proteu do pola
ni ona nije mp priznata
e NOTIFIKACIJA
svaka drava koja na obalama Afrike zaposjedne neko podruje, nad kojim dotad nije
imala vlast ili na takvom podruju uspostavi protektorat to mora notificirati ostalim
potpisnicama da bi ove mogle izraziti svoje eventualno neslaganje (Opi akt Kongo
konferencije 1885 )
primjenjuje se na podruja okupacije i izvan Afrike
iako se radi o normi partikularnog prava, veina pisaca smatra da je rije o ope
primjenjivanom pravilu koje odgovara naelu pravne sigurnosti, a ujedno je i dokaz
stvarnog stanja



67
^ sluaj stjecanja ANTARKTIKA
e situacija razliita od situacije kod Artika ( on se elio podijeliti na temelju teorije sektora )
artiku su zainteresirane zemlje bile mnogo geografski blie nego Antarktiku
sredinji dio Antarktika je kopno ( kontinent ), dok se Artik sastojao od mnotva otoka
e za nju je pojaano zanimanje vladalo zbog kitolova, ribolova...
e pri tom su im kao osnov stjecanja sluili
teorija sektora
steena prava
naelo uti possidetis
geografsko jedinstvo
istraivanje
okupacija
e zahtjevi za odr. dijelove Antarktike su jednostrani, nemaju vreg temelja u mp, a priznaju ih
uzajamno samo drave koje su ih postavile
e kad je napretkom tehnike interes za Antarktiku porastao, pojavili su se prijedlozi za ureenje
meunar. Ugovorom
e Ugovor o Antarktiku ( Washington 1959 )
tim su ugovorm postavljena osnovna naela Antarktikog sustava:
a) upotreba Antarktika u miroljubive svrhe (mogue koritenje vojnim osobljem i opremom)
b) sloboda znanstvenog istraivanja i meunarodne suradnje (razmjena informacija i osoblja )
c) ouvanje okolia (zabranjeno odlaganje nuklearnog otpada, zatita vrsta)

ne rjeava pitanje suverenosti nad pojedinim dijelovima
o donosi kompromisno rjeenje
o nijedan lan ili aktivnost nee biti temeljem za opravdanje ili poricanje zahtjeva
za teritorijalnom suvrenou niti za stjecanje prava na suverenost
o prethodno steena prava ne osporavaju se, novi teritorijalni zahtjevi se nee
stavljati niti e se postojei proirivati
odnosi se na sve krajeve juno od 60 stupnja ukljuujui i sve ledene elfove (zamrznuti
dijelovi mora, djelomice promjenjivi ovisno oklimatskim uvjetima) ali ne i otvoreno more
temelj ANTARKTIKOG SUSTAVA
o antarktiki sustav obuhvaa niz meusobno povezanih meunarodnih akata te
mehanizama za njihovo donoenje
o ustanovljen stanoviti zametak meunarodne uprave nad Antarktikom





















68
B) DERIVATNO STJECANJE PODRUJA
^ stjecanje podruja koje je u asu stjecanja pripadalo drugoj dravi
^ stjecanje koje se temelji na sporazumu sa drugom dravom
^ tu stjecatelj stjee podruje onako kako je bilo u dotadanjeg draoca vlasti tog podruja sa svim
ogranienjima, tu vrijedi naelo nemo plus iuris transferre potest quam ipse habet

1. CESIJA (USTUP)

^ stjecanje podruja na temelju meunarodnog ugovora koji moe biti moe biti:
e dvostrani izmeu dotadanjeg imaoca vlasti (cedent) i drave stjecateljice (cesionar)
e mnogostrani ugovor kojeg su dvije spomenute drave stranke - a kao primjer mogu posluiti razni
mirovni ugovori
^ najei, a danas je praktiki jedini mogui nain stjecanja podruja, budui da su mogunosti okupacije i
dosjelosti u stvarnosti svedene na najmanju mjeru, a stjecanje silom oruja je zabranjeno
^ do cesije moe doi kao
e posljedica rata
e dobrovoljna
e iznuena i prijetnjom sile (tu treba imati na umu odredbe Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora iz
1969. to se tie nitavosti ugovora zbog sklapanja pod prijetnjom sile nitavan je svaki meunarodni ugovor
sklopljen kao posljedica prijetnje silom ili upotrebe sile protivno naelima mo utjelovljenima u Povelji UN)
^ isto tako moe biti:
e bez protuinidbe
e uz protuinidbu - najee u obliku
kupnje - Dalmacija Mlecima, Aljaska SAD-u, Luisiana SAD-u
zamjene podruja - ime se drave slue manjom izmjenom granica
^ to se tie TRENUTKA pravnog uinka cesije
o po jednima izvrena je u trenutku stupanja dotinog ugovora na snagu
o po drugima suverenost se ne prenosi samim ugovorom, ve je potrebno da se ustupljeno podruje
stvarno, efektivno preuzme
ali to su ipak dvije krajnosti, a rjeenje dvojbe ovisi o svakom pojedinom sluaju o ugovornim
odredbama, o predmetu i svrsi ugovora i okolnostima koje treba primijeniti
^ pravne i praktine posljedice cesije vrlo su esto problemi koje treba rjeavati u okviru meunarodnoih
pravila o sukcesiji drava
^ pitanje cesije se moe rjeavati i PLEBISCITOM referendumom na kojem se izjanjava stanovnitvo nekog
podruja o tome kome e i pod kojim uvjetima pripasti
o npr. 1860.g kada je Sardinija Savoju ustupila Francuskoj; Koruka se pripojila Austriji
o nakon 2. svjetskog rata plebiscit se koristio prilikom dekolonizacije, tj u postupku osamostavljivanja
starateljskih i nesamoupravnih podruja, gdje je stanovnitvo vie odluivalo o potpunjoj samostalnosti
podruja ili o nekom obliku veza s drugim dravama











69
2. STJECANJE SILOM ORUJA

^ je u prolosti bilo jedan od glavnih naina stjecanja podruja koje je pripadalo drugoj dravi
e ako se radilo samo o stjecanju dijela podruja pobijeene drave, a ona bi i dalje ostala postojati,
obino bi se stjecalo tako da ga je u mirovnom ugovoru dotadanji imalac vlasti ustupio
pobjedniku oblik CESIJE
e stjecanje DEBELACIJOM ( podjarmljivanje )
dotadanji dralac vlasti potpuno uniten
nije bilo mogunosti stjecanja ugovorom
pobjednika drava osvoji itavo podruje neprijateljske drave i pripoji ga vlastitom
podruju
npr. proirenje Prusije 1866godine, stvaranje Italije 1859-1870
pretpostavke za debelaciju prestao bilo kakav otpor na pripojenom podruju pa
se izvrila aneksija ( prestanak svake oruane borbe )
ukoliko postoji bilo kakav otpor tada govorimo o ratnoj okupacij koju smatramo
privremenim stanjem i nije valjan titulus (osnov) za stjecanje podruja
^ prvobitno je bilo zabranjeno partikularnim meunarodnim pravom (Pakt Lige naroda)
^ Povelja UN zabranjuje svako osvajanje i izrijekom titi cjelovitost i politiku nezavisnost svake drave od
bilo kakve prijetnje ili upotrebe sile.
^ stoga je danas zabrana osvajanja i priznavanja osvajanja pravilo opeg meunarodnog prava


3. DOSJELOST PRESKRIPCIJA

^ stjecanje prava nad nekim podrujem nesmetanim koritenjem tog podruja kroz odreeno vrijeme
^ neki pisci ju priznaju kao nain stjecanja podruja , a neki ne
^ temelji se na opim pravnim naelima koje priznaju civilizirani narodi pa joj je mjesto i u meunarodnim
odnosima a od 1925.g. priznaje ga i Institut za meunarodno pravo
^ jedino to se nije izgradilo pravilo o tome koliko vremena treba protei za dosjelost pa se to regulira od
sluaja do sluaja
^ pretpostavke za stjecanje
e miran i nesmetan posjed
e animus, tj da se stjecateljica drala podruja s namjerom da ga trajno zadri kao svoje
^ ne trai dobra vjera posjednika (bona fides), jer je uloga dosjelosti u meunarodnom pravu da prizna i
utvrdi dugotrajan posjed bez obzira na izvor njegova postanka (za razliku pretpostavki GP-a)
















70
GRANICE
^ viestruko znaenje rijei granica
e crtu koja omeuje dravno podruje
crta koja omeuje dravno podruje
podruje drave nije crta nego prostor triju dimenzija koji se protee iznad Zemljine povrine u
visinu i ispod nje u dubinu
e ploha nepravilnog oblika koja omeuje povrinu tla, zrani prostor i podzemlje koji su sastavni dio
dravnog podruja
odreuje se kao crta u ugovorima o razgranienju i ucrtavanju u karte, te pri prelasku granice
dakle, pod granicom moemo razumijevati PLOHU i CRTU
e mea izmeu dviju drava

^ vrsta granica
e prirodne
granina crta koja je odreena nekim prirodnim oblikom tla kojim granica prolazi
dovoljno je uputiti na prirodnu okolnost da bi se mogla nai granica prema pravilima
meunarodnog prava
npr. gorski lanci, jezera, vodeni tokovi ili ceste i eljeznike pruge

e ugovorne ( konvencionalne )
granice koje se potanje opisuju u ugovorima i odreuju u elaboratima razgranienje
nije bitno da li se upiru na neki prirodni oblik ili ne
one se odreuju pravcima od toke do toke (na karti kao izlomljena crta sastavljena od pravaca)
posebna vrsta su one granice koje slijede zemljin meridijan ili paralelu (granica SAD i
Kanade ide paralelom)
^ bez obzira na vrstu, granice meu dravama danas su uvijek
e su uvijek one crte koje su odreene meunarodnim ugovorom
drave se pri sklapanju ugovora vie ili manje oslanjaju na navedene prirodne osobine tla i na
modifkacije na terenu
granina crta tee onako kako je u ugovoru o razgranienju opisana
e granice koje su obiajnim putem prihvaene kao granine crte izmeu dvje susjedne drave

^ granica prolazi gorama
e kao granina crta uzima se
lanac najviih vrhova
razvoe (vodomea) podruje izmeu slivova dvije rijeke
na taj nain cjelovita porjeja pripadaju istoj dravi
e ponekad se ne poklapaju crte najviih vrhova i crte vodomea zato bi trebalo u ugovorima uvijek
naznaiti koju alternativu odabrati (u praksi se tako i postupa)

^ granica na jezeru 3 rjeenja, ako ugovorom nije odreeno drugaije
e konkominij - u starije doba za Bodensko jezero izmeu vicarske i Njemake
e obalni pojas pripada svakoj dravi, a ostatak izvan obalnog pojasa je slobodan
e podjela cijele povrine jezera - enevsko, Ohridsko, Skadarsko jezero; najtoniji nain
e kod jezera moe doi i do posebnih odnosa
tako je Rusija 1828. stekla iskljuivu vlast na Kaspijskim jezerom, a Iran, tj. tadanja
Perzija joj je priznao pravo da dri ratne brodove, to je kasnije i ona priznala njemu
1921. god tako da ono danas pripada obalnim drava u cjelosti




71
^ granice na rijekama
e kao granina crta uzima se
crta geometrijske sredine
granica koja je u ugovoru odreena nekim vodenim tokom povui e se
onom crtom koja spaja sve toke vodenog toka koje su jednako udaljene od
jedne i druge obale
crta sredine matice ( thalweg )
granica na vodenom toku se odreuje sredinom plovne matice rijeke u
plovidbi nizvodno ( crta ide sredinom plovnog puta )
e esto se ova dva pravila primjenjuju zajedno, i to
kod PLOVNIH rijeka thalweg
kod ostalih vodenih tokova geometrijska sredina
e ali to nije neko obiajnopravno pravilo koje bi se moglo automatski primijeniti

e nain odmjeravanja granicevako rijeka izmijeni tok:
postepena izmjena toka ( djelovanje prirodnih sila )
dravna granica slijedi izmjenu toka rijeke ( pomina granica )
ali i tu se tijekom vremena mogu dogoditi znaajna odstupanja, pa je korisno je da
ugovor o regulaciji granice predvidi i tu mogunost i odrediti nain postupanja u
takvim situacijama
nagla izmjena toka
granica ostaje u dotadanjem koritu
ima ugovora koji odreuju i za takav sluaj da rijeka i dalje ostane granica ali u tom
novom koritu
namjerno mijenjanje toka ( npr. tijekom regulacijskih radova )
stranke ugovaraju ono to im se ini najprikladnije
+ u RH imamo primjer mijenjanja korita rijeke Drave
nagla promjena toka u ovom sluaju ne mijenja granicu, pa imamo primjere
hrvatskog podruja na lijevoj strani rijeke i maarskog podruja na desnoj strani
rijeke

^ granica na moru
e granica se nalazi na vanjskoj crti teritorijalnog mora

^ veina granica danas je odreena ugovorom
e ukoliko ne postoji ugovor ili on nedovoljno precizno odreuje granicu, smatra se kao granica ona crta
koja stvarno postoji bez prigovora
e ako je ugovorno utanaenje ili stvarno stanje nejasno, kadkada se kao privremeno rjeenje uzima
kondominij ili slino rjeenje ( npr. umberak )
e kad se granice sporazumno odreuju postoje 2 ili 3 faze;
temeljni ugovor koji odreuje granice u glavnim crtama
poblie odreivanje granica (i moguih odstupanja)
o na terenu ih odreuju mjeovite komisije a ponekad je taj zadatak povjeren i meunarodnoj
komisiji
o esto imaju ovlasti da odrede i manja odstupanja od crte ustanovljene ugovorom, uzimajui u
obzir mjesne prilike i potrebe
sastavljanje o tome pismenog elaborata sa opisom granine crte i postavljenih graninih znakova
(kamenje, stupovi, ograde...)
e prigodom utvrivanja granica esto se sporazumno rjeavaju razliita pitanja pograninih i susjedskih
odnosa naroito s obzirom na odravanje i upotrebu mostova na graninim vodenim tokovima,
odravanje graninih znakova, puteva na granici





72
+ naelo "uti possidetis" ( temeljno pravilo koje vrijedi u Latinskoj Americi )
^ granica upravna granica bivih panjolskih i portugalskih upravnih jedinica u asu kada je
prestalo kolonijalno gospodstvo, ako se novostvorene drave drukije ne dogovore
^ kao kljuna godina se uzima J. Ameriku 1810. a za Srednju 1821.
^ prednost naela
dolazi do izgbjegavanja graninih sporova
iskljuena je mogunost da bi se na kontinentu nalazilo podruje koje nije pod vlau
ijedne drave
^ nedostatak
esto je teko ustanoviti posjedovno stanje u tako dalekoj prolosti ( spor na podruju
Chaco izmeu Paragvaja i Bolivije 1932. 1935.)
^ primjena tog naela odnosila se i na Afriku u vrijeme dekolonizacije nakon II svjetskog rata
^ spor izmeu Burkine Faso i Malija ( 1986g)
meunarodni sud naelo proglasio opim naelom povezano sa fenomenom
stjecanja samostalnosti, gdje god se ono zbiva
^ posljednjih godina naelo "uti possidetis" meunarodno je sudstvo potvrdilo i u sluajevima
odreivanja morskih granica
razgranienje epikontinentalnog pojasa izmeu Tunisa i Libije
odreivanje morske granice izmeu Gvineje Bisao i Senegala

+ granice RH ( na temelju meunarodnog prava o sukcesiji )
^ granice koje je koje je SFRJ imala sa susjednim dravama prije svog raspada 1991.g
zbog toga je pravila o sukcesiji ne utjeu na granice ustanovljene ugovorom niti na
obveze i prava ustanovljene ugovorom koje se odnose na reim granice
kopnena granica s Maarskom i morska granica s Italijom
granica izmeu RH i Maarske je ona utvrena mirovnim ugovorima nakon
II svjetskog rata u Parizu 1947
granicu s Italijom ureuju talijansko-jugoslavenski ugovori
^ granice koje je Hrvatska prije proglaenja neovisnosti imala sa bivim republikama SFRJ
e veliku ulogu odigrala BADINTEROVA KOMISIJA
Page | 72to je arbitrana komisija koju je osnovala Europska zajednia 1991.g
zadaa je bila mirno rjeavanje krize u bivoj Jugoslaviji nakon raspadanja
predsjednik Robert Badinter ( po njemu dobila ime )
komisija ukupno izdala 15miljenja
za pitanje granice vano je miljenje komisije br 3
osim ako ne postoji drugaiji sporazum, ranije crte zargranienja postaju granice
zatiene meunarodnim pravom ( primjena naela uti possidetis )
ranije republike granice postaju dravne granice zatene MP-om
granice se mogu mijenjati samo sporazumom, ne upotrebom sile
RH i Slovenija na temelju minjenja komisije potpisale su 1992. Memorandum o
dravnoj granici prema kojem njihovu granicu ini granica koja je vaila izmeu
dviju republika u bivoj SFRJ
to naelo odnosi i na odnose RH sa drugim bivim republikama SFRJ








73
RIJEKE
^ dravnom podruju pripadaju i vodene povrine koje se nalaze unutar dravnih granica:
e rijeke
e kanali (prokopi)
e jezera
^ ak i kad se te vode nalaze na granici, granina crta ih dijeli tako da ne postoji prostor koji ne bi pripadao
nijednoj od susjednih drava
e one esto sklapaju sporazume o suradnji, podjeli koristi i meusobnim pravima i dunostima,
to je u nekim sluajevima i dobilo oblik KOMISIJA
e suradnja i ugovorno reguliranje odnose se i na razne vrste koritenja i zatite voda,
e pri tome su vani:
stupanj plovnosti,
mogunosti energetske i ekonomske upotrebljivosti
mogunost upotreba za ribolov, natapanje
^ s obzirom na vode i njihovo iskoritavanje izgradila su se meunarodna pravila koja dravama nameu
odreena ogranienja ili drugim dravama daju odreena prava

^ 2 kategorije rijeka
e nacionalne rijeke - ona iji tok od izvora do ua prolazi kroz podruje samo jedne drave
e internacionalne (meunarodne) rijeke
svaka plovna ili neplovna rijeka koja protjee kroz vie drava ili ih dijeli
esto se kao meunarodna oznaava jedino takva rijeka koja protjee podrujem vie
drava i s morem je u plovnoj vezi
danas se uglavnom (u strogo pravnom smislu) meunarodnom rijekom smatra samo
ona rijeka iji je reim ureen meunarodnim ugovorom - tzv. konvencionalne rijeke

^ 2 kategorije upotreba rijeka
e koritenje u svrhu plovidbe
e koritenje druge svrhe, osim plovidbe

1. koritenje u druge svrhe, osim plovidbe
^ pravilo o potpunoj i iskljuivoj vlasti drave nad vlastitim podrujem ne vrijedi u svom strogom i
apsolutnom znaenju za vodene tokove
e na dravnoj granici
e koji protjeu kroz dvije ili vie drava
^ ogranienja u koritenju voda na dravnom podruju ( najopenitija, ali mogu posluiti kao podloga za rjeavanje )
e svaka drava ima pravo sluiti se vodom koja protjee kroz njeno dravno podruje ili ga
razgraniava, ALI da pri tome potuje jednako pravo drugih drava koje su zainteresirane za isti
tok ili rijeni sliv
e zabrana da se vodotok na vlastitom podruju koristi na nain koji bi nanosio tetu jednakom
koritenju susjedne drave na njezinom podruju, osim po zajednikom sporazumu
e zabrana izmjene toka na tetu druge drave
e drava ne moe potpuno raspolagati vodenim tokom ni koliinama vode koje protjeu kroz
njezino podruje
ima i suprotnih miljenja - to je tzv. Harmonova doktrina - dravni odvjetnik SAD-a Harmon je
1895. dao miljenje kod spora SAD i Meksika s obzirom na koritenje oda rijeke Rio Grande po
kojem SAD nije ogranien nikakvim pravilima meunarodnog prava prema susjednoj dravi u
koritenju voda rijeke na svom podruju, makar one bile na tetu te druge drave




74
^ meunarodna praksa i judikatura dale su svoj doprinos razjanjenju tog pravnog stanja:
e Institut za meunarodno pravo je 1911.g. pravila o me. ureenju koritenja vodenih snaga
e Konvencija o razvoju vodenih snaga koje zanimaju vie drava, eneva 1923
e Upotreba nemaritimnih meunarodnih voda 1961
e Helsinka pravila o upotrebi vode meunarodnih rijeka - International Law Ass, 1966
^ pravila predloena u tim dokumentima odraavaju postojee obiajno meunarodno pravo, izgraeno na temelju
meunarodne prakse, ali se se tim dokumentima nastojalo utjecati i na progresivni razvoj meunarodne prakse

^ Konvencija o pravu o upotrebi vodenih tokova za druge svrhe osim plovidbe
e prihvaena u UN 1997.godine
e pripremala ju Komisija za meunarodno pravo punih 27godina
e odredbe su openite, naelne prirode
e govori o naelima koritenja vodama i njihove zatite, o meusobnoj suradnji, konzultiranju i
obavjetavanju drava,...
e propisuje
obvezu obalnih drava da se na svojm teritoriju vodotokom koriste na pravian i
razuman nain kako bi se postigla optimalna i odriva upotreba
obvezuje obalne drave da poduzme odgovarajue mjere kako bi se sprijeila
znaajna teta drugim obalnim dravama
obvezuje nizvoden drave da moraju prihvatiti odreenu tetu uzvodnih drava koja
je ispod razine znaajne tete
e konvencija nije na snazi, ali sadrava niz odredbi kojima se kodificiraju postojea pravila
obiajnog meunarodnog prava o upotrebi meunarodnoh vodenih tokova
e promie naelo jednakih prava obalnih drava meunarodnih tokova
^ meu dravama je sklopljeno mnogo dvostranih i viestranih ugovora o ureenju reima graninih rijeka,
jezera i zajednikih porjeja
e ako se aventualni sporovi ne mogu rijeiti prema pravilima tog ugovornog prava, primijenjuju se
pravila koja se izvode iz opih naela to ih priznaju civilizirani narodi
^ u pitanjima iskoritavanja vodenih tokova bilo je i dosta sporova meu dravama a postignuta su rjeenja
stvarala presedane i dovela do izgraivanja nekih pravila
e spor o poniranju voda Dunava. Dolo je do spora izmeu drava jer je jadna smatrala da ima
pravo da prikladnim radovima ima pravo sprijeiti poniranje, a druga je smatrala da ima pravo
pojaati poniranje ( jer je imala gospodarske koristi od poniranja ). Sud je rijeio spor odlukom
da niti jedna drava nema pravo umjetno mijenjati prirodno stanje

^ Konvencija o zatiti i uporabi prekograninih vodotokova i meunarodnih jezera
e prva regionalna konvencije u Europi
e zakljuena 1992.godine u Helsinkiju pod okriljem Gospodarske komisije UN-a
e propisuje
obveze stranaka o spreavanju oneienja na samom izvoru
osiguranje razumne i pravine uporabe vodotoka
nadziranje kakvoe voda
sustav prethodnih dozvola nadlenih nac tijela za izlijevanje otpadnih voda

^ zatiti pojedinih rijeka i jezera zakljueni su mnogi meudravni ugovori
e Konvencija o zatiti i upotrebi prekograninih vodenih tokova i meunarodnih jezera - Helsinki 1992
e Konvencija o suradnji za zatitu i regionalnu upotrebu rijeke Dunav Sofija 1994
sklopljena izmeu podunavskih zemalja, ukljuujui i RH
kad konvencija stupi na snagu osnovat e se Meunarodna komisija za zatitu Dunava (za
ostvarivanje ciljeva iz Konvencije)
e Okvirni sporazum o slivu rijeke Save 2003



75
2. koritenje u svrhu plovidbe
^ naelo slobodne plovidbe rijekama ( proglaeno 1815godine na Bekom kongresu )
e za primjenu tih naela trebalo je doi do posebnih sporazuma o plovidbi na svakoj pojedinoj
rijeci, a takve konvencionalne rijeke su Laba, Odra, Rajna, Dunav, Visla, Amazon, La Plata,
Zambezi, Kongo, Niger
^ danas vai opi postulat da se pozitivnim propisima osigura SLOBODA PLOVIDBE na plovnim rijekama koje
veu vie drava
e provedba tog postulata poela je najprije pojedinano za pojedine rijeke, a kada joj je broj
pojedinanih rjeenje porastao, nastojalo se to naelo provesti kroz pravilo pozitivnog prava
kao ope naelo
^ jo danas ne postoji sloboda plovidbe svih drava kao obiajno pravo ( kao na otvorenom moru ) nego se
to za svaku rijeku mora posebno ugovoriti

^ Barcelonskom konvencijom i Statutom o reimu plovnih putova meunarodnog interesa 1924.
e ugovorena su neka opa pravila (pravila o slobodi plovidbe) koja vrijede samo izmeu drava
potpisnica
e nisu bile namijenjene stvaranju opeg obiajnog prava niti su to njihove odredbe postale
e ovlasti obalne drave
zadravanje suverenosti nad rijekom
ubiranje pristojbi
odravanje plovnog puta

^ postoji obveza svih OBALNIH DRAVA na plovnim meunarodnim rijekama koje utjeu u more da ne
ometaju slobodnu plovidbu do jedne uzvodne drave na toj rijeci koja nema morske obale
e ta obveza proizlazi iz prava svih NEOBALNIH DRAVA na pristup moru i od mora, i na slobodu
tranzita preko drava koja se nalaze izmeu njih i mora (tranzitne drave) pa je kao takvu
moemo prihvatiti kao pravo

^ drava moe jednostranom odlukom otvoriti neku nacionalnu rijeku meunarodnoj plovidbi
e ako se to radi unutarnjim zakonodavstvom, moe se ta sloboda na razliite naine uvjetovati, pa
ak i opozvati





















76
plovidba Dunavom
e PARIKI UGOVOR 1856
prvi put primijenjeno naelo slobode plovidbe
osnovane su 2 komisije
Obalna komisija ( nikad osnovana )
zamiljena kao stalna
delegati svih obalnih drava
trebala je nadzirati plovidbu cijelim Dunavom, osim primorskog dijela
Europska komisija
zamiljena kao privremena
zadatak da produbi korito ua Dunava
njen se mandat produivao i nadlenost proirivala
zbog njenih velikih ovlatenja i posebnog poloaja pojavila su se miljenja da
je Komisija rijena drava, drava u dravi

e DEFINITIVNI STATUT DUNAVA 1921
potpisan naposebnoj konferenciji prilikom mirovnih ugovora nakon I.svj rata
potpisale su ga obalne i neke neobalne drave ( Belgija, VB, Grka, Francuska, Italija )
proglasio da je plovidba Dunavom slobodna i otvorena svim zastavama uz uvjet potpune
jednakosti na cijelom plovnom dijelu rijeke, tj. od Ulma do Crnog mora, kao i na itavoj
internacionaliziranoj rijenoj mrei
osnovane dvije komisije
Europska dunavska komisija
Meunarodna dunavska komisija

e BEOGRADSKA KONVENCIJA 1948
ureenje plovidbe nakon II.svj rata
reim konvencije ne odnosi se na pritoke Dunava, ve samo na Dunav od Ulma do ua i to
Sulinskim rukavom ( promjena u odnosu na 1921 )
osnovana samo jedna komisija Dunavska komisija
sjedite Budimpeta
samo za predstavnici dunavskih drava ( imaju dipl povlastice )
za one odsjeke gdje su potrebni vei radovi osnivaju se posebne rijene uprave
koju sastavljaju predstavnici samih obalnih drava tih odsjeka (odsjek eljeznih
vrata i odsjek donjeg Dunava)
ovlasti komisije
o nadzire izvraavanje Konvencije
o sastavljaplan velikih radova
o izdaje hidrometeoroloka predvianja
obalne drave
obvezuju da e odravati svoje sektore Dunava plovnima za rijene brodove a u odreenim
sektorima i za pomorske brodove
plovidbu ureuju obalne drave svaka na svom odsjeku, a na zajednikim dijelovima
sporazumno
zdravstveni i redarstveni propisi primjenjuju se jednako na sve, bez obzira na zastavu,
brodovi koji plove Dunavom smiju u lukama ukrcavati i iskrcavati robu i putnike,
opskrbljavati se gorivom...
dravni redarstveni i carinski brodovi se smiju kretati samo u granicama svoje drave
za izlaz iz njega im je potrebna suglasnost susjedne drave,
ratni brodovi
neobalnih drava ne smiju uope ploviti Dunavom
obalnih drava smiju uz prethodni sporazum strana



77
plovidba RAJNOM
e temeljna naela su dana ve u posebnom prilogu uz Zavrni akt Bekog kongresa 1815.g.
e nakon toga plovidba je detaljno je bila ureena Konvencijom zakljuenom 1831. u Mainzu
e danas je plovidba na toj meunarodnoj rijeci s najguim prometom ureena nizom meunarodnih
sporazuma i pod nadzorom je meunarodne komisije.
e temeljni akt o ureenju je Mannheimska konvencija iz 1868. , a utjecaj na ureenje plovidbe ima i
mirovni ugovor iz Versaillesa 1919.
e plovidba Rajnom nizvodno od Basela naelno je SLOBODNA za brodove svih zastava ali se nekim
odredbma povlauju brodovi "rajnske plovidbe", tj. oni koji viju neku od zastava obalnih drava -
samo ti brodovi uivaju povlasticu tzv. "nacionalnog postupka"
e svaka je obalna drava duna uzdravati svoj dio plovnog puta a za tranzit robe ne smiju se ubirati
nikakve pristojbe
e postoji Sredinja komisija za Rajnu
prije je bila u Mannheimu, danas je u Strasbourgu
sastavljena je od 1 lana svake obalne drave i Belgije
ima regulatorne, upravne i sudske funkcije

na slian nain rijeeni su i problemi plovidbe nekim drgim rijekama
o plovidba rijekom Moselle
o sporazumi o plovidbi vodama u nekim afrikim podrujima ( Niger, Senegal, Gambija, jezero
ad )
meunarodna plovidba i druga pitanja iskoritavanja ureena su i za neka jezera (Bodensko, enevsko,
jezera Sj. Amerike...)


























78
















































79
PRAVO MORA
^ kodifikacija meunarodnog prava mora
meunarodno pravo mora razvijalo se stoljeima putem obiajnog prava i tek su potkraj 19.
stoljea meunarodnim ugovorima ureene neke pojedinosti
prva je kodifikacija izvrena na Kodifikacijskoj konferenciji u Haagu 1930.g.
e do njenog potpisivanja nije dolo jer se sudionici nisu mogli usuglasiti o irini teritorijalnog mora
UN je 1958.g. odrao Prvu Konferenciju UN o pravu mora u enevi
e na toj su konferenciji prihvaene etiri enevske konvencije:
a) Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu,
b) Konvencija o otvorenom moru,
c) Konvencija o ribolovu i ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora,
d) Konvencija o epikontinentskom pojasu
e nakon stupanja na snagu Konvencije UN-a o pravu mora iz 1994godine, te 4 konvencije
ureuju odnose izmeu drava nelanica nove Konvencije te odnose izmeu lanica i
nelanica
e iako opsena, ta je enevska kodifikacija bila samo djelomina jer su uz nju i dalje
vrijedila pravila meunarodnog obiajnog prava i pravila meunarodnih ugovora o
pojedinim pitanjima prava mora koja nisu bila obuhvaena enecskim konvencijama
e za drave koje nisu postale strankom nijedne enevske konvencije i dalje je vrijedilo
obiajno pravo

1960.god. odrana je Druga konferencija UN-a o pravu mora
e razlog na prvoj nije postignut sporazum o irini teritorijalnog mora
e nije poilila nikakav rezultat

1973 1982.god odrana je Trea konferencija UN-a o pravu mora
e razlog
javila se nova potreba za novim ureenjem odnosa na moru ( potreba revizije )
drave nastale u procesu dekolonizacije smatraju da su dotadanja prava previe stara
obalne drave, pogotovo one u Latinskoj Americi i Africi (bive kolonije), teile su
proirenju pojaseva uz obalu podlonih njihovoj vlasti, i uvoenju novog pojasa u kojem
bi obalne drave imale iskljuiva gospodarska prava
pomorske sile su htjele pri takvim tendencijama osigurati slobodu plovidbe
neobalne drave su nastojale da takva proirenja ne utjeu na njihovo pravo pristupa
moru i da one sudjeluju u istraivanju i iskoritavanju mora
zemlje u razvoju su se bojale da razvijene tehnoloke mogunosti istraivanja i
iskoritavanja bogatstava podmorja u velikim dubinama ne dovedu do podjele
bogatstava iskljuivo izmeu najrazvijenijih zemalja

e UN da na inicijativu Malte osnuje 1967. Odbor za miroljubivo koritenje dna mora i oceana
izvan granica nacionalne jurisdikcije
zadatak odbora bio je da izradi pravna naela o suradnji drava u iskoritavanju
podmorja a na dobrobit cijelog ovjeanstva
u toku izrade se ustanovilo da treba definirati zonu podmorja izvan granica nacionalne
jurisdikcije i ponovno razmotriti pravno ureenje ostalih dijelova mora

e OS UN je na temelju rada tog odbora usvojila 1970.g. Deklaraciju o naelima kojima se
ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije
po toj Deklaraciji podmorje izvan nacionalnih granica proglaeno opim dobrom
ovjeanstva a za koje e univerzalnim meunarodnim ugovorom biti izgraen
meunarodni reim ( ZONA )



80
e 1982.g Konvencija o pravu mora UN ( Jamajka Montego Bay )
doneena kao rezultat te tree konferencije
primprema nacrta Konvencije bila u rukama Odbora za miroljubivo koritenje
dna mora
stupila je na snagu 1994 ( 320lanaka )
ima 159 lanica a meu njima je i RH
stjee i prevagu i prednost u primjeni nad enevskim konvencijama
o ali one i dalje ureuju odnose onih drava koje NISU potpisnice Konvencije
o pravu mora
obiajno pravo i dalje ureuje neke odnose
o pitanja koja nisu ureena njezinim pravilima Konvencije ( propisano u
preambuli )
o odnose izmeu drava koje nisu vezane istim ugovornim pravilima
e prednosti konvencije
detaljnije ureenje postojeih reima na moru
uvela nove reime
sadri i neke nove dijelove posveene zatiti i ouvanju morskog okolia,
znanstvenom istraivanju mora i razvoju i prijenosu morske tehnologije
unoenje pravila o mirnom rjeavanju sporova, primjeni i tumaenju Konvencije
o stranke mogu izabrati bilo koje sredstvo za mirno rjeavanje sporova
dogovor, pregovor, mirenje,...
o za veliku je veinu sporova koji ne bi bili rijeeni na drugi nain omogueno
da ih stranka u sporu iznese pred jedno meunarodno sudsko tijelo po
izboru
Meunarodni sud za pravo mora
Meunarodni sud u Haagu
arbitrani sud prema dogovoru stranaka
posebni arbitani sud za sporove
ribolova
zatite i ouvanja morskog okolia
znanstveno istraivanje mora
plovidba ( oneienje s brodova,..)
o ako se stranke ne odlue za isti sud, spor se podnosi arbitranom sudu
o odluka suda je KONANA u skladu s njom moraju postupati sve stranke
u sporu
o konvencije predvia ogranienja i izuzetke od ope obveze da se sporovi
podnose sudovima ili arbitranim sudovima ( moe na sud samo ako se
strane dogovore )
neki sporovi o tumaenju ili primjeni odredaba Konvencije
i znanstvenom istraivanju
sporovi u svezi sa slobodama i pravima plovidbe,
prelijetanja, polaganja kabela
sporovi o zatiti i ouvanju morskoga okolia,...
sporovi u vezi sa diskrecijskom ocjenom drave o
ukupnom dopustivom ulovu,...
o svaka stranka konvencije moe od sudskog rjeavanja izuzeti neke vrste
sporova za koje to Konvencija doputa
sporovi o razgranienju drava na moru, sporove o vojnim
djelatnostima,... (RH nije to uinila)

posebno vaan dio Konvencije je vezan uz meunarodni sustav istraivanja i
iskoritavanja Zone meunarodnog podmorja (Zone)
o taj je sustav usvojen pod pritiskom zemalja u razvoju i to u vrijeme kada je vladalo
uvjerenje da neposredno predstoji iskoritavanje rudnih bogatstava Zone (danas se
zna da to iskoritavanje ne predstoji uskoro u budunosti)

Konvencijom je ureen i tranzitni prolazak, iskljuivi gospodarski pojas,
arhipelake vode, irina teritorijalnog mora i vanjskog pojasa




81
^ dijelovi mora (morski pojasevi )
prema sadanjem pravu razlikujemo:
1. unutranje vode
2. teritorijalno more
3. arhipelake vode
4. vanjski pojas
5. iskljuivi gospodarski pojas
6. epikontinentski pojas
7. otvoreno more
8. zona meunarodnog podmorja ( Zona ) ope dobro ovjeanstva podvrgnuto posebnom reimu

tu se razlikuju pojedini prostori s obzirom na njihov meunarodni poloaj
obalama drava blii dijelovi potpadaju u veoj ili manjoj mjeri pod vlast obalne drave, a sadraj
vlasti i odnos te drave prema drugim korisnicima razlikuje se u pojedinom od tih dijelova
drava ima suverenost
unutranje morske vode
teritorijalno more
arhipelake vode ( arhipelaka drava )
drava ima suverena prava
vanjski pojas
iskljuivi gospodarski pojas
epikontinentalni pojas
neke pojasevi ipso facto pripadaju dravi dok druge mora proglasiti
ipso facto
unutranje morske vode
teritorijalno more
epikontinentalni pojas
proglasiti moe
vanjski pojas
iskljuivi gospodarski pojas

odavno je nestalo shvaanje da se granica dravne vlasti nalazi na samoj morskoj obali
kao posljedica nastojanja svih drava da svoju vlast proire ta vie u pravcu mora, gdje se tom
irenju ne suprotstavlja nikakva druga individualna dravna vlast
to se proirivanje oituje na nekoliko naina:
da se crta do koje se rauna kopno isturuje do krajnjih mogunosti ( npr. do crte
niske vode )
da se pravni poloaj unutranjih voda izjednai s pravnim poloajem kopnenog
podruja
da se teritorijalno more podvrgne suverenosti obalne drave
da se zahtijeva vanjski pojas, epikontinetalni pojas, gospodarski pojas
nasuprot tome se branio i interes drava da iskoritavaju more i njegova bogatstva pa stalno
dolazi do razilaenja i sukoba gledita

MP preputa dravama da one unutarnjim pravom urede mnoga pitanja primjene MP-a na svoje
specifine prilike
svaka obalna drava mora odluiti hoe li proglasiti pojaseve na moru na koje ima pravo
svaka obalna drava odluuje hoe li proglasiti vanjski i gospodarski pojas
svaka arhipelaka drava da li e proglasiti arhipelake vode
drava svojim domaim propisima u skladu s MP moe odrediti i granice prostiranja tog
prostora i uvjete pod kojima druge drave ili meunarodne organizacije mogu koristiti njezine
morske prostore

Pomorski zakonik iz 1994.g. je temeljni zakon RH kojim se ureuju pitanja prava mora



82
I) UNUTRANJE MORSKE VODE

^ to su dijelovi mora koji su s kopnom neke drave u toliko uskoj vezi da drava ima
e najvei interes na njima i
e potpunu vlast nad tim prostorom, jednako su pod suverenou drave kao i samo kopn. Podruje

^ u unutranje vode ubrajaju se
e luke
e zaljevi ( unutranja mora )
e unutranja mora
e mora unutar otoja ili otonih lanaca
e ua rijka

^ vanjska granica unutranjih morskih voda polazna je crta od koje se mjeri irina teritorijalnog mora
^ dvije vrste polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora
e normalna polazna crta
crta niske vode ( oseke ) du obale kako je naznaena na pomorskim kartama
krupnog mjerila koje obalna drava slubeno priznaje
npr primijenjuje se kod obale Istre
e ravna crta
povlai se ako je obala razvedena i duboko usjeena ili ako se du obale u njezinoj
neposrednoj blizini nalazi niz otoka
ravnim crtama spajaju se prikladne toke na obali ili na vanjskim pojasevima
sama duljima ravnih polaznih crta nije limitirana

^ LUKE ( odreivanje vanjske granica unutarnjih morskih voda )
e odreuje crtom koja spaja najizboenije stalne luke graevine koje su sastavni dio lukog
sustava ( gatovi, valobrani )

^ ZALJEVI ( odreivanje vanjske granica unutarnjih morskih voda )
e zaljev je dio mora koji je u plovnoj vezi s ostalim morem, ali je zbog posebnog svojeg oblika
toliko uvuen u kopneno podruje obalne drave da joj se po MP priznaje iskljuiva vlast nad
tim dijelom more

e uvjeti da bi se zaljev smatrao unutranjim vodama drave
a) drava mora vladati itavom obalom zaljeva
b) razmak izmeu ulaznih toaka u zaljev max 24 morske milje
AKO se na ulazu nalazi otok ili vie njih promjer se dobiva tako da se zbroje crte
izmeu otoka i obala odnosno izmeu otoka (sama irina otoka se ne uzima u obzir)
AKO je ulaz iri od 24 milje, vanjska granica unutranjih voda u zaljevu se povlai na
unutar samog zaljeva na mjestu gdje duina zamiljene crte iznosi 24 milje
c) vodena povrina zaljeva mora biti barem jednaka ili vea od povrine polukruga koji
se moe opisati nad crtom to spaja krajnje toke zaljeva

e neke su drave sebi prisvajale suverenost u odreenim zaljevima s veom irinom ulaza
pozivajui se na stari obiaj tzv. historijskih zaljeva
pitanje tih zaljeva nije rijeeno na konferencijama o pravu mora
Velika Sitra ( libija ); Tarantski zaljev ( italija )
zaljev Fonseca ( vlast El salvadora, Hondurasa, Nikaragve )



83
^ mora unutar OBALE i OTOJA ukoliko ono nije previe udaljeno od obale
e rijeeno enevskom konvencijom o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu
e vanjska granica odreuje se metodom ravnih polaznih crta koja spaja prikladne toke

e uvjeti za takvo odreivanje
razvedena i duboko usjeena obala
uzdu obale u njenoj neposredoj blizini nalazi se niz otoka
povlaenje polazne crte ne smije se znatno udaljiti od opeg smjera obale
dio mora koji lei unutar tih crta mora biti dovoljno povezan s kopnom da bi se smio
podvrgnuti reimu unutranjih voda

e ravne polazne crte ne smiju se povlaiti na uzviice koje su suhe samo za niske vode, osim ako
su na njima podignuti svjetionici ili slini ureaji koji se stalno nalaze nad morskom
razinom
je povlaenje polaznih crta na takve uzviice dobilo meunarodno priznanje

e pri povlaenju crta treba brinuti o posebnim gospodarski minteresima dotinog kraja kojih su
postojanje i vanost jasno posvjedoeni dugom upotrebom
e nije doputeno da se povlaenjem ravnih crta odvoji teritorijalno more druge drave od
otvorenog mora ili od iskljuivog gospodarskog pojasa
e ako se novom ravnom polaznom crtom obuhvate prostori mora koji prije toga nisu potpadali
reimu unutranjnih morskih voda u tom e prostor postojati pravo nekodljivog prolaska za
strane brodove kao da je to teritorijalno more
e izvan unutarnjih morskih voda u RH su Jabuka, Vis, Svetac,...

^ UA RIJEKA
e rijeka se izravno ulijeva u more granica kopnenog dijela dravnog podruja i teritorijalnog
mora je crta povuena izmeu krajnjih toaka ua
e estuarij ( iroko ue ) primjena pravila koja vrijede za zaljeve


^ pravni reim unutranjih morskih voda
e pod suverenou drave kao i kopneno podruje
e strani brodovi nemaju pravo nekodljivog prolaska
strani brodovi mogu ploviti samo smjerovima, rutama ili plovidbenim putovima koje
je obalna drava odredila za meunarodni promet
iznimka
sluajevi proirenja unutranjih morskih voda primjenom metode ravnih crta na
nove morske prostore
brodobi imaju pravo nekodljivog prolaska ( gledaj otoke )
e pri plovidbi unutranjim morskim vodama strani brodovi pripadaju pod njezinu jurisdikciju
drava u pravilu ne primijenjuje svoju vlast, osim kad
su u pitanju njezini interesi
se njezinim organima obrati zapovjednik stranog broda ili konziul njegove drave
e obalna drava ne smije raditi diskriminaciju brodova prema razliitosti zastava pri zabrani i
reguliranju plovidbe

e plovidba unutranjim morskim vodama RH ( sitni slog str 221 )




84
II ) TERITORIJALNO MORE

^ pojas mora koji se protee uzdu cijele obale neke drave ili uzdu njezinih unutranjih morskih voda gdje
ih ima
e u poetku 19. st sve su jake pomorske drave smatrale da je irina od 3 milje prihvaena kao
obiajnopravno pravilo
ubrzo se shvatilo da ne postoji suglasnost po tom pitanju i mnoge drave su zahtijevale veu
irinu
1958. god Konvencijom o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu je pitanje irine teritorijalnog
mora neizravno rijeeno odreenjem da se vanjski pojas ne smije prostirati preko 12 milja od
polazne crte od koje se mjeri irina teritorijalnog mora
sredinom 20.st Latinoamerike drave poele su proglaavati suverenost nad morem u irini
od 200morskih milja od obale
^ Konvencija o pravu mora ( l. 3. ) svaka obalna drava sama odreuje irinu svog teritorijalnog mora ali
ono ne smije prelaziti 12 morskih milja, mjerenih od polaznih crta

^ irina se rauna od:
e obale (crta niskih voda je polazna)
e vanjske granice unutranjih morskih voda (to je onda polazna crta)
e otoka ( imaju pravo na teritorijalno more )
definicija otoka
prirodni dio kopna okruen vodom suh za niske vode
na njemu je mogu ljudski boravak
na njemu je mogu samostalni gospodarski ivot
e kraja zamrznute povrine ( zamrznuto more )
^ ako more prekriva neku uzviicu za vrijeme plime, pa ako je ta uzviica udaljena u cijelosti ili dijelom, od
kopna ili otoka manje nego to iznosi irina teritorijalnog mora moe se i ona uzeti u obzir za mjerenje
irine teritorijalnog mora i polazna crta moe biti crta niske vode na toj uzviici
e ako je ona u cijelosti udaljena od najblieg kopna ili otoka vie nego to iznosi irina
teritorijalnog mora, tada se ne uzima u obzir za odreivanje polazen crte i nema vlastitog
teritorijalnog mora
^ Pomorski zakonik RH odreuje da polaznu crtu od koje se mjeri irina teritorijalnog mora ine;
e crte srednje niske vode uzdu obale i kopna
e ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke i zaljeve
e ravne crte koje spajaju odreene izboene toke na obali kopna i otoka


^ vanjska granica teritorijalnog mora crta kojoj je udaljenost svake toke od najblie toke polazne crte
jednaka irini teritorijalnog mora koju je odredila obalna drava
e granica ne moru ako obale drave lee suelice
svaka drava ima pravo ne ter more koje sama odredi ( mas 12 milja )
ako se zahtjevi drava za ter morem preklapaju vrijedi crta sredine
crta kojoj je svaka toka jednako udaljena od najblie toke na polazoj crti za mjerenje
irine teritorijalnog mora svake od tih drava
odredba o crti sredine je dispozitivnog karaktera
crta sredine se ne primijenjuje ako
postoje neka povijesna prava
poseben okolnosti zahtijevaju drugaije razgranienje






85
^ reim u teritorijalnom moru
e teritorijalno more dio je dravnog podruja
e na vanjskoj granici teritorijalnog mora prestaje dravna suverenost
e kao temelj vlasti drave nad terotorijalnim morem uzima se teorija akcesornosti
vlast drave postoji nad tim pojasom postoji samom injenicom protezanja mora uz neki obalu
za postojanje vlasti obalne drave na teritorijalnom moru nisu potrebne nikakve izjave ili in
okupacije
teritorijalno more je nuna pripadnost kopn podru ( presuda Meunarodnog suda )
teritorijano more se ne moe
samostalno stei
posebno ustupiti drugoj dravi
drava se ne moe uzdrati od provedbe vlasti u teritorijalnom moru

e teritorijalno more potpada pod suverenost obalne drave ( KPM, l. 2. )
ono se protee i na zrani prostor, na dno i podzemlje tog mora

e suverenost je ograniena pravom NEKODLJIVOG PROLASKA stranih brodova kroz ter more
po tome se vidi da teritorijalno more nije u potpunosti izjednaeno sa kopn podrujem
uvjeti za nekodljiv prolazak
ne smije dirati u mir, red i sigurnost obalne drave
plovidba teritorijalnim morem mora se odvijati radi;
o presjecanja tog mora bez ulaska u unutranje vode (plovidba izmeu
3.drava)
o pristajanja na sidrita ili uz luke ureaje izvan unutranjih voda
o ulaska u unutranje vode ili izlaska iz njih
prolazak mora biti neprekinut i brz
zaustavljanje i sidrenje mogui su samo onoj mjeri
u kojoj to zahtijevaju uzgredni dogaaji u tijeku plovidbe,
u kojoj ih namee via sila ili nesrea,
ili radi pruanja pomoi osobama, brodovima ili zrakoplovima u opasnosti ili nesrei
zabranjene su sve djelatnosti koje nisu u izravnom odnosu sa prolaskom
djelatnosti u koje se brod koji je u prolasku ne smije upustiti
prijetnja silom obalnoj dravi
uporaba sile prema obalnoj dravi
namjerno i ozbiljno oneienje mora
ribolov,...
obalna drava moe svojim propisima ureivati mnoga pitanja nekodljivog prolaska
sigurnost plovidbe i ureenje pomorskog prometa
o odreivanje plovidbenih putova
o propisati razdvajanje prometa u razliitim smjerovima (tzv. sustavi
odvojenog prometa za npr. brodove s nuklearnim teretom moe od njih
ali i svih drugih sa opasnim i kodljivim tvarima zahtijevati da plove takvim
sustavima odvojenog prometa)
zatitu navigacijskih i drugih pomagala, kablova i cjevovoda
ouvanje ivih bogatstava mora i zatitu okolia
spreavanje krenja carinskih, fisklanih, zdravstvenih zakona

obalna drava ne smije ometati nekodljiv prolazak i mora obznaniti sve opasnosti za
prolazak koje su joj poznate
za prolazak od stranih brodova ne smije zahtijevati nikakve pristojbe, osim u svrhu
naknade za posebne usluge koje su pruene na nekom brodu
podmornice moraju ploviti povrinom mora i viti svoju zastavu



86
prolazak se moe zabraniti brodovima na nuklearni pogon ( moraju imati doputenje )
obalna drava je ovlatena poduzimati mjere protiv svakog prolaska koji nije nekodljiv,
a moe i privremeno obustaviti vrenje prava na nekodljiv prolazak u odreenim
dijelovima teritorijalnog mora ako je to neophodno za zatitu njene sigurnosti to
ogranienje mora se odnositi na strane brodove bez diskriminacije i mora biti unaprijed
objavljeno
nekodljiv prolazak razlikuje se od
SLOBODE PLOVIDBE (otvoreno mor & igp)
TRANZITNOG PROLASKA kroz tjesnace
ARHIPELAKOG PROLASKA

e pri prolasku kroz tue ter more trgovaki brodovi naelno potpadaju pod vlast obalne drave
drava ima pravo ispitati da li je prolazak nekodljiv
odnosi na samom brodu ( koji ne zadiru u interese obalne drave ) potpadaju pod
nadlenost drave iju zastavu brod vije
unutranja disciplina na brodu ravna se po pravu zastave broda

e kaznena sudbenost obalne drave ( dravni trgovaki brodovi )
1. KD poinjeno na trg brodu dok je u teritorijan vodama, uhienje je doputeno samo
ako se posljedica KD odnosi na obalnu dravu
ako KD remeti mir zemlje ili red u teritotijanom moru
ako zapovjednik broda, dipl agent ili konzularn dunosnik drave iju
zastavu brod vije zatrai pomo mjesnih organa
ako je to nuno radi suzbijanja trgovine opasnim drogama

2. brod je u teritorijalnim vodama, ali plovi iz unutranjih voda obalne drave
obalna drava moe bez ogranienja poduzeti SVE mjere to ih njeno
zakonodavstvo propisuje radi uhienja ili voenja istrage na stranom brodu

3. KD poinjena prije ulaska u teritor vode, a brod ne ulazi u unutranje vode
obalna drava moe na brodu poduzimati mjere radi uhienja osboba ili radi
istranih radnji samo zbog krenja odredbi Konvencije o zatiti i ouvanju
morskog okolia ili zbog krenja zakona i propisa obalne drave o iskljuivom
gospodarskom pojasu
u vezi ostalog jurisdikciju ima drava zastave broda

kad god se postupa po navedenim pravilima, treba obalna drava ako to zahtijeva
zapovjednik broda obavijestiti dipl. predstavnika drave zastave broda prije
poduzimanja (ili tijekom, ako je bilo hitno) te omoguiti kontakt izmeu zapovjednika i
funkcionara
pri uhienju treba potivati interese plovidbe











87
e graanska sudbenost obalne drave ( dravni trgovaki brodovi )
pravilo obalna drava ne bi trebala brod skretati s puta ili zaustavljati u
teritorijalnom moru radi obavljanja graanske sudbenosti nad osobom koja se nalazi
na brodu
prema samom brodu obalna drava moe poduzeti mjere ovrhe ili zadravanja u
ogranienim sluajevima, tj samo zbog obveza koje je sam brod preuzeo ili radi
odgovornosti koje su za njega nastale u toku plovidbe kroz vode obalne drave
graansku sudbenost ima prema brodovima
koji se zaustave u teritorijalnom moru
koji prolazi teritorijalnim morem doplovivi iz unutranjih morski voda
o prema njima moe poduzeti sve mjere ovrhe ili zadravanja u bilo kojem gra
postupku, a u skladu s nacionalnim propisima

e za dravne ratne i druge netrgovake brodove vrijede drugaija pravila o sudbenosti
dravni netrgovaki brodovi
vrijede pravila o nekodljivom prolasku i ubiranju taksi
uivaju imunitete prema Konvenciji o pravu mora

ratni brodovi pravo nekodljivog prolaska
ratni brod je brod koji pripada oruanim snagama neke drave i nosi vanjske
znakove raspoznavanja takvih brodova, pod zapovjednitvom je asnika koji
je u slubi te drave i ije je ime upisano u odgovarajui popis asnika ili u
drugu ispravu jednakog znaenja
ako se ratni brod ne dri propisa obalne drave o prolasku kroz ter more,
moe se samo pozvati da ih se pridrava
ako se ih ni nakon poziva ne pridrava, obalna drava moe zahtijevati da
odmah isplovi iz njezina ter mora
pomorski zakonik RH
o drava kojoj pripada ratni brod koji namjerava proi hrvatskim
teritorijalnim morem mora o tome diplomatskim putem
obavijestiti Ministarstvo vanjskih poslova RH najmanje 24 sata prije
uplovljavanja
o istodobno ne smije prolaziti vie od 3 ratna broda iste dravne
pripadnosti



III) ARHIPELAKE VODE

^ ARHIPELAG = skupina otoka ukljuujui i dijelove otoka, vode koje ih okruuju i dr. prirodna obiljeja koja su tako
tijesno meusobno povezani da stvarno tvore geografsku, gospodarsku i politiku cjelinu ili su povijesno smatrani
takvima
^ ARHIPELAKA DRAVA = drava koja je u cijelosti sastavljna od jednog ili vie arhipelaga ( Filipini, Fidi, Indonezija )
e drava se moe sastojati od vie arhipelaga ( npr. Mauricius, Salomonovi Otoci )
ravnim arhipelaki polaznim crtama se moe obuhvatiti svaki od tih arhipelaga
e drave koje osim arhipelaga imaju i dravno podruje na kontinentu nemaju pravo na arhipelake vode
(npr. Grka, Norveka )
^ arhipelake vode se smiju odrediti ako je oko arhipelaga mogue povui ravne polazne crte u skladu s
mjerama odreenima u Konvenciji



88
^ arhipelake vode obuhvaaju more unutar ravnih arhipelakih polaznih crta
e to su crte koja spajaju toke najudaljenijih otoka i nadvodnih grebena nekog otonog skupa
e polazne crte moraju se povlaiti tako da su njima obuhvaeni glavni otoci i podruje u kojem
je omjer povrine i kopna izmeu 1:1 i 9:1
time se sprjeava da se arhipelake vode odreuju u sluaju arhipelaga u kojem je dominatna
veliina jednog otoka (Kuba) ili ili ako arhipelag tvore mali i udaljeni otoci (Tonga)

e max. doputena duljina ravnih arhipelakih polaznih crta i uvjeti njihova povlaenja
duina ravnih arhipelakih polaznih crta ne smije prelaziti preko 100 morskih milja,
3% od ukupnog broja polaznih crta moe prelaziti tu duinu do duine od 125 milja
ravne crte ne smiju se povlaiti tako da se znatno udalje od opeg oblika arhipelaga
crte se ne smiju povlaiti na uzviice suhe za niske vode niti od njih, osim ako su na
njima podignuti svjetionici ili slini ureaji koji se stalno nalaze nad morskom
razinom

^ reim u arhipelakim vodama
e pojas ne postoji ipso facto, nego samo onda ako ga drava proglasi
e arhipelaka drava ima suverenost u svojim arhipelakim vodama, bez obzira na njihovu dubinu ili
udaljenost od obale
e suverenost se protee i na zrani prostor iznad arhipelakih voda, njihovo dno i podzemlje, te
bogatstva koja su u njima sadrana
e suverenost nad arhipelakim vodama ograniena je
o dunou potivanja postojeih sporazuma s drugim dravama
o priznanjem ribolovnih prava i drugih legitimnih djelatnosti neposredno susjednim
dravama u podrujima arhipelakih voda
o dunou potovanja postojeih podmorskih kabela koje je postavila druga drava

e dva reima prolaska brodova kroz arhipelake vode
o pravo nekodljivog prolaska kao i kroz teritorijalno more ( svi brodovi )
arhipelaka drava moe privremeno obustaviti pravo nekodljivog prolaska u tono
naznaenim dijelovima arhipelakih voda
meu stranim brodovima ni stvarno ni pravno ne smije prooditi diskriminaciju

o tzv. arhipelaki prolaz
pravo neprekinutog, brzog i neometanog prolaza, tranzita ili preleta iskljuivo
izmeu jednog dijela otvorenog mora ili iskljuivog gospodarskog pojasa i
drugog dijela otvorenog mora ili iskljuivog gospodarskog pojasa
rute plovidbe
moe odrediti sama arhipelaka drava
rute koje uobiaeno slue meunarodnoj plovidbi
liberalniji je od nekodljivog jer je suverenost arhipelake drave malo vie
ograniena pravom treih drava na prolaz nego suverenost obalne drave u
unutranjim vodama
prolazak kroz arhipelake vode je sliniji reimu tranzitnog prolaska kroz
tjesnace koji slue meunarodnoj plovidbi jer je poblie ureen tim pravilima

e arhipelaka drava moe unutar svojih arhipelakih voda povui crte koje zatvaraju unutranje
morske vode u skladu s opim pravilima o zaljevima, lukama itd. , ali ne smije primijeniti sustav
spomenutih polaznih crta tako da odvoji teritorijlno more druge drave od otvorenog mora ili
gospodarske zone (irinu ter. mora, vanjskog pojasa, igp i epk, drava odreuje od arhipelakih
polaznih crta)




89
IV) VANJSKI POJAS

^ ne pripada dravi ipso facto nego ga ona mora proglasiti ( RH to nije uinila )

^ u tom pojasu drava nema suverenost, pa ak niti suverena prava
e ima samo pravo provedbe nadzora radi spreavanja povrede ( Konv o ter moru i vanj pojasu )
carinskih propisa
zdravstvenih propisa
fiskalnih propisa
propisa o useljavanju
e pretpostavke za pravo nadzora
povrede moraju biti poinjene u njenom kopnenom podruju, unutranjim vodama,
arhipelakim vodama , ili teritorijalnom moru ( iznimka za vanjski pojas su predmeti
arheolokog i povijesnog znaaja )
drava nema te redarstvene ovlasti ako su povrede poinjene u samom vanjskom pojasu

e Konvencija o pravu mora je potvrdila ta prava drava i jo je proirila prava na morsko dno glede
nadzora nad prometom arheolokim i povijsnim predmetima naenima u moru
e u svim ostalim pitanjima u vanjskom pojasu primjenjuje se reim morskog prostora koji se
nadovezuje na teritorijalno more a u kojem je proglaen vanjski pojas
to je bilo do III. Konferencije kad je sve izvan teritorijalnog mora bilo OTVORENO MORE
nakon te konferencije, moe obalna drava uz svoje teritorijalno more proglasiti ISKLJUIVI
GOSPODARSKI POJAS, pa vanjski pojas tako moe biti dio otvorenog mora, moe se poklapati s
gospodarskim pojasom

^ irina pojasa maximalno 24morske milje od polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora
e ako je drava proglasila maximalnu irinu teritorijalnog mora, vanjski pojas moe se protezati u
irini od maximalno jo 12morskih milja
e proglasile su ga Egipat, Alir, Cipar, Francuska,...

^ vanjski pojas je tekovina razvoja meunarodnog prava mora u prvoj polovini 20. stoljea
e tada su neke drave traile pravo da u jednom irem pojasu koji se nastavlja na teritorijalno more
mogu tititi odreene javne interese (carinsko i zdravstveno redarstvo, suzbijanje meunarodne
trgovine opojnim drogama ili alkohola)
e vanjski pojas je prihvaen u meunarodnom obiajnom pravu, pa je tako preuzet i u enevsku
kodifikaciju
















90
V) ISKLJUIVI GOSPODARSKI POJAS

^ obalne drave su nastojale proiriti svoje teritorijalno more do velikih udaljenosti zbog elje da bioloka
bogatstva u tim podrujima zatite od ribarskih flota razvijenijih zemalja
e na 3.konferenciji o pravu mora postignut je sporazum da se teritorijalno more ogranii na 12 morskih milja i
da se obalnim dravama u jednom irokom pojasu iskljuivom gospodarskom pojasu - priznaju SUVERENA
RIBOLOVNA i druga GOSPODARSKA PRAVA
e udovoljeno je obalni dravama, a ostale su ipak uspjele sauvati slobodu plovidbe
^ ono nije dio dravnog teritorija obalne drave, niti je otvoreno more, ve je podruje u kojem obalna
drava ostvaruje suverena ribolovna i druga gospodarska prava

^ IGP obuhvaa
e morsko dno i podzemlje
e stup morske vode i povrinu mora
e zrani prostor iznad tih morsskih prostora

^ drava taj pojas nema IPSO FACTO, nego ga mora proglasiti
^ irina od polazne crte od koje se mjeri irina teritorijalnog mora do udaljenosti od 200 morskih milja
e pojas obuhvaa i samo teritorijalno more
e reim IGP poinje na vanjskim granicama teritorijalnog mora
e ako proglasi ovaj pojas, obalna drava e se morati razgraniiti s dravom s kojom granii i na
morskoj obali
e ako drave lee suelice i izmeu dvaju drava nema dovoljne irine mora da bi obje mogle
protegnuti svoje gospodarske pojaseve Konvencija sadri pravila radi postizanja pravinog
rjeenja (razgranienje se ureuje sporazumom na temelju MP-a, radi postizanja pravinog rjeenja )

^ IGP se moe odrediti i za otoke, prema istim pravilima koja se primjenjuju i na druga kopnena podruja
e ali Konvencija eli izbjei da vrlo mali otoci imaju svoj IGP
e zato je dano malo nejasno pravilo da stijene na kojima nije mogu ljudski boravak ili samostalni
gospodarski ivot nemaju pravo na IGP

^ reim u IGP ( drava nema suverenost ) poinje na vanjskim granicama teritorijalnog mora
e drava ima SUVERENA PRAVA radi;
a) istraivanja i iskoritavanja ivim i neivim bogatstvima mora i podmorja
b) ouvanja i gospodarenja ivim i neivim bogatstvima mora i podmorja
c) radi ekonomskih istraivanja i koritenja gospodarskog pojasa (proizvodnja
energije, koritenje vode, struja i vjetrova)
o dunost je drave optimalno iskoritavanje ivih bogatstava u svom IGP
drava odreuje cjelokupni dopustiv ulov svih ivih bogatstava u svom IGP-u
taj ulov smije sama izloviti
ako ne moe sama izloviti, sporazumom uz naknadu moe drugim drava dati pristup
viku dopustivog ulova
pri davanju pristupa drgugim dravama mora voditi rauna o
vanosti ivih organizama tog podruja za nacionalne interese
dravama bez obale
dravama u nepovoljnom geografskom podruju
dravama u razvoju u regiji i subregiji
o glede neivih prirodnih bogatstava NEMA ogravienja suverenih prava obalne drave




91
e drava ima JURISDIKCIJU glede
a) podizanja i upotrebe umjetnih otoka, ureaja i naprava
enevska kodifikacija ureeni kao dio epikontinetskog pojasa
Konvencijom o pravu mora 1982. god. ureeni kao dio IGP
objekti nisu definirana
obalna drava ima pravo podizanja i upotrebe umjetnih otoka, ureaja i naprava
postoji mogunost da i tree drave samostalno izgrauju i upotrebljavaju ureaje i
naprave koji ne slue u gospodarske svrhe i ne ometaju ostvarivanje prava obalne
drave
obalna drava ima iskljuivu jurisdikciju nad tim umjetnim objektima, bez obzira da
li ih je sama izgradila ili je dopustima 3. dravama njihovu izgradnju
jurisdikcija ukljuuje sudbenost glede carinskih, zdravstvenih, fiskalnih,...
propisa
te umjetne graevine nemaju pravni poloaj otoka
oni nemaju vlastitog teritorijano more
nisu polazne toke za odreivanje granica teritorijalnog, gospodarskog ili
epikontinentalnog pojasa
ako je potrebno, drave mogu oko njih ustanoviti sigurnosne zone raznih
dimenzija, s tim da one ne smiju prelaziti udaljenost od 500m od njihovih
vanjskih rubova
stalno se moraju odravati upozoravajua sredstva o postojanju tih umjetnih
graevina
svi brodovi moraju potovati sigurnosne zone i pridravati se pravila o
plovidbi u bilizini umjetnih otoka
ne smiju se postavljati tamo gdje mogu ometati upotrebu priznatih plovidbenih
putova bitnih za meunarondu plovidbu
radi sigurnosti plovidbe moe se zahtijevati uklanjanje svakog UREAJA i NAPRAVE (ali
ne i umjetnog otoka) koji su naputeni i vie se ne koriste

b) znanstvenog istraivanja mora
obalna drava ima pravo ureivati, odobravati, i obavljati znanstveno istraivanje u
svom IGP
obalna drava ima pravo u mnogim sluajevima po svojoj slobodonj ocjeni odluiti
koji e strani projekt istraivanja odobriti
konvencija daje mogunost dravama da odbiju projekt ako on
ima izravno znaenje za istraivanje i iskoritavanje prirodnih bogatstava
ukljuuje buenje u epikontinentalnom pojasu ili unoenje tetnih stvari u
morski okoli
ukljuuje izgradnju, rad ili upotrebu umjetnih otoka
sadrava netone informacije

c) zatite i ouvanja morskog okolia
drava moe donijeti VLASTITE PROPISE koji su usklaeni s meunarodnim pravilima i
omoguavaju njihovo izvravanje
pojedini dijelovi mogu biti proglaeni i posebno ugroenima glede zagaivanja s
brodova i na njih se mogu primjenjivati stroi meunarodni i dravni propisi
obalna drava ima pravo poduzimanja mjera za provedbu i primjenu domaih i
meunarodnih normi ( traenje podataka, pregled broda,... )





92
e prava ostalih drava
ako ima vika dopustivog ulova drave imaju pravo sudjelovati u tom izlovu
sve drave imaju u tuem pojasu i neke slobode koje uivaju i na otvorenom moru
slobodne plovidbe
sloboda prelijetanja
sloboda polaganja podmorskih kablova i cjevovoda
druge meunarodno dozvoljene upotrebe koje se tiu tih sloboda
+ druga pravila dokle god nisu nespojiva s Konvencijom (piratstvo, preavo
pregleda, progona i dr. koja se odnose na OTVORENO MORE)
e na podmorje ispod IGP primijenjuje se pravila o epikontinentalnom pojasu
e vanjski pojas ne iskljuuje primjenu pravila i IGP pa se oni u tom segmentu preklapaju

^ RH
e u Pomorskom zakoniku cijela je jedna glava posveena gospodarskom pojasu
e gospodarski pojas RH obuhvaa morske prostore od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru
puine do njegove vanjske granice doputene opim pravilima mp-a
e ali gospodrski pojas nije proglaen stupanjem na snagu Pomorskog zakonika, ni onog iz 1994., niti
onog iz 2004. ( zbog pritiska EU, koja eli da Sredozemne drave ne proglase gospodarski
pojas,kako bi velike ribarske flote lanica EU, posebno Italije, mogle ribariti jadranom na temljeu
slobode ribolova za ribarske flote svih drava u reimu otvorenog mora )
e mi smo uspostavili zbog toga zatieni ekoloko-gospodarski pojas i u njemu proglasili samo dio
ukupnog sadraja meunarodnog reima IGP
proglaena prava
suverena prava istraivanja i iskoritavanja i gospodarenja ivim bogatstv
jurisdikcija glede znan istr mora i ouvanja morskog okolia
primjena tog reima, zbog pritiska EU, odgoena za drave lanice EU tako dugo dok
se ne iznae zajedniki dogovor u EU duhu

























93
VI) EPIKONTINENTALINI POJAS

^ poseban meunarodnopravni reim na podmorju
^ tim se nazivom oznaava morsko dno i podzemlje koje se nastavlja na granicu TERITORIJALNOG mora
^ na njemu drava ima suverena prava radi istraivanja i iskoritavanja njegovih prirodnih bogatstava
^ epikontinentalni pojas ne poinje na obali, nego tek na vanjskoj granici teritorijalnog mora
^ danas epikontinentalni pojas obuhvaa sve dijelove kontinentalne orubine do njezina prijelaza u dno
dubokog mora ( abisalno dno )
e kontinentalnu ravninu
e kontinentalnu strminu
e kontinentalnu kosinu

^ epikontinetski pojas se ne razgraniuje s ostalim prostorima vertikalnom plohom koja bi obuhvaala
odnosnu povrinu mora zajedno s zranim stupom iznad nje i s njenim podzemljem
e on OBUHVAA samo morsko dno i podzemlje dijela otvorenog mora, odnosno iskljuivog
gospodarskog pojasa, a morska povrina i stup morske vode iznad njega ostaju u
meunarodnopravnom smislu otvoreno more ili iskljuivi gospodarski pojas

^ irina epikontinentalnog pojasa
e enevska konvencija o epikontinetskom pojasu 1958.god
obuhvaa morsko dno i podzemlje podmorskih prostora uz obalu, ali izvan
teritorijalnog mora do crte gdje dubina iznosi 200m ili i preko te crte do onog mjesta
gdje dubina vode jo doputa iskoritavanje prirodnih bogatstava tog prostora

e konvencija o pravu mora 1982. God
200morskih milja od crte od koje se mjeri irina TERITORIJALNOG mora a bez obzira na
dubinu mora (to praktiki znai da je epikontinentski pojas u smislu podmorja ono to je iskljuivi
gospodarski pojas u smislu mora)
moe i ire ako se prirodni podmorski produetak kopna protee dalje i to sve do
vanjskog ruba kontinentalne orubine s tim da max irina ne smije prelaziti
od 350milja od polazne crte
od 100 milja od izobate od 2500 metara
svaka od drava odabire jednu od te dvije varijante ali mora traiti miljenje
meunarodne komisije za granice EPK

^ razgranienje epikontinentalnog pojasa izmeu susjednih drava
e rijeava se sporazumom izmeu dviju susjednih drava
e ako nema sporazuma granica se povlai crtom sredine ili jednake udaljenost, tj. crtom kojoj je
svaka toka jednako udaljena od najbliih toaka polaznih crta od kojih se mjeri irina
teritorijalnog mora svake od tih drava ( Konvencija o epikontinentalnom pojasu 1958g)
e u Konvenciji o pravu mora propisano je da se razgranienje epikontinentalnog pojasa izmeu
drava ije obale lee suelice ili meudobno granie ostvaruje sporazumom na temelju MP-a
radi postizanja pravinog rjeenja
prvenstvenu ulogu u razgranienju imaju drave
ostavljene iroke mogunosti iznalaenja primjerenih pravila MP-a i primjene
vlastitih shvaanja pravinih rjeenja
e dok se ne postigne sporazum izmeu drava one su dune uiniti napore kako bi zakljuile
privremene aranmane praktine prirode i kako nebi ometale postizanje konanog sporazuma





94
e RH
sporazum o razgranienju epikontinentalnog pojasa sklopljen je sa Italijom za vrijeme
Jugoslavije i taj se sporazum, na temelju MP o sukcesiji primjenjuje i na RH
poto more najveim dijelom ne prelazi dubinu od 200m, epikontinentalni pojas se
protezao od hrvatske do talijanske obale Jadrana
kao granica, u Sporazumu je prihvaena crta jednake udaljenosti

^ reim u epikontinentalnom pojasu
e drava ga ima IPSO FACTO ( ne treba ga proglasiti )
e obalna drava vri suverena prava radi njegova istraivanja i iskoritavanja njegovih prirodnih
bogatstava
nafta, plin, tzv. vrste od dna ( kod vrsti od dna nema vika ulova )
za ta prava nije potreba neki in okupacije ili neki proglas
prava obalne drave ne diraju u pravnu narav mora i zranog prostora koji se nalaze
nad epikontinetskim pojasom
ako drava nema proglaeni IGP nema pravo na ribe u morskom stupu
istraivanje i iskoritavanje prirodnih bogatstava pojasa ne smije na neopravdan
nain ometati plovidbu i druga prava i slobode to se Konvencijoim o pravu mora
priznaju drugim dravama u otvorenom i gospodarskkom pojasu
obalna drava ne moe zabraniti polaganja podvodnih kabela i cjevovoda u prostoru
epikontinetskog pojasa ali moe odrediti pravac za polaganje istih

e obalna drava zadrava neograniena suverena prava iskoritavanja epikontinenskog pojasa do
200 milja od polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora
za iskoritavanje tih bogatstava izvan te udaljenosti od obale ona mora plaati ili davati
doprinose u naravi ostalim dravama jer tada prelazi na podruje Zone koja je ope dobro
ovjeanstva
plaanja poinju nakon 5g. iskoritavanja jednog rudnog leita
u 6. godini bit e 1% vrijednosti ili opsega proizvodnje na tom leitu
iznos se poveava za 1% svaku slijedeu godinu do 12.-te godine nakon ega ostaje
7%
od plaanja se oslobaa obalna drava koja pripada u skupinu zemalja u razvoju, ako je upravo
ona uvoznik te rude koja se dobiva iz njezina epikontinetskog pojasa
obalna drava daje plaanja i davanja preko Meunarodne vlasti za morsko dno koja ih potom
dijeli strankama Konvencije ne temelju kriterija o pravinoj podjeli
e pravila o potrebi doputanja obalne drave za znanstveno istraivanje u IGP vrijede i za
epikontinentalni
na epikontinentskom pojasu izvan 200 milja obalna drava moe uskratiti pristanak stranom
projektu istraivanja koji ima izravno znaenje za istraivanje ili iskoritavanje prirodnih
bogatstava jedino u onim podrujima u kojima sama obavlja ili e obavljati istraivake
djelatnosti












95
VII ) OTVORENO MORE

^ sve ono more koje nije ukljueno u unutranje morske vode, teritorijalno more, arhipelake vode ili
iskljuivi gospodarski pojas neke drave
e otvorenom moru pripada i zrani prostor iznad njega
e morsko dno i podzemlje ispod njega ne pripada otvorenom moru
ono je ili epikontinentalni pojas ili pripada Zoni
^ nijedna drava nema pravo bilo koji dio otvorenog mora podvri svojoj suverenosti
^ otvoreno more je RES COMMUNIS OMNIUM ( nije res nullius )
e ono je otvoreno na korist svim dravama tako dugo dok one ne diraju u jednaka prava drugih dr.

^ danas za otvoreno more vlada naelo SLOBODE MORA
e vrsto se ustalilo u meunarodnom obiajnom pravu
e nijedna drava nije mogla odrati prema drugima svoje zahtjeve za vlau otvorenog mora
uvijek su postojale drave koje su eljele otvorenim morem vladati kao vlastitim ( engleska,
mletaka republika, panjolska, portugal )
ipak je prevladalo naelo slobodne plovidbe otvorenim morem
e u enevskoj kodifikaciji meunarodnog prava mora je proglaeno kao temeljno naelo
e potvruje ga i Konvencija o pravu mora (iako ga prostorno ograniava oduzimajui od njega IGP
te utvrujui da podmorje ispod njega nikad nije ni bilo res communis omnium
e sloboda mora je znatno ograniena u vrijeme rata
e naelo ima
negativan element nijedna drava nema pravo zahtijevati da bilo koji dio
otvorenog mora podvrgne svojoj suverenosti
odsutnost bilo kakve individualne iskljuive vlasti na bilo kojem dijelu
otvorenog mora ( ALI to ne znai da na om NEMA pravnog poretka )
pozitivan element
Konvencija izrijekom nabraja 6 sloboda
o plovidbe,
o ribolova,
o polaganja podmorskih kabela i cjevovoda,
o prelijetanja,
o izgradnje umjetnih otoka i ureaja i
o znanstvenog istraivanja
te slobode jednako vrijede i za drave koje imaju morsku obalu i za drave
koje ne lee na moru

^ 4 temeljna pravila kojima se ureuju odnosi na otvorenom moru
e nijedna drava ne moe zaposjesti dijelove otvorenog mora
e nijedna drava ne moe vriti vlast na otvorenom moru, osim
na brodovima svoje zastave
u sluajevima utvrenim obiajnim pravom ili MU
e nijedna drava ne moe drugim dravama prijeiti potrebu otvorenog mora za
plovidbu
prelijetanje
ribolov
polaganje podmorskih kabela i cjevovoda
izgradnju umjetnih otoka i drugih ureaja
znanstveno istraivanje
e pripadnici svih drava imaju pravo sluiti se otvorenim morem i iskoritavati njegova prirodna
bogatstva ( nije ograieno samo na obalne drave )




96
1. ni jedna drava ne moe zaposjesti dijelove otvorenog mora
iskljuiva suverenost i vlast drava je ograniena na ranije spomenute dijelove i prostore blizu obale
o tom definicijom odbaeni su svi zahtjevi iz prolosti za vladavinom na otvorenom moru, ali je i
sprijeeno da u buduosti neka zemlja ne bi postavila takav zahtjev
postoji sloboda svih drava da izgrauju umjetne otoke i druge ureaje na otvorenom moru
o mogu se izgraivati samo oni otoci koje nebi zabranjivala neka norma MP-a
o drave moraju potivati prava drava koje one imaju u epikontinentalnom pojasu
o pravila koja su dana za umjetne otoke u IGP-u trebaju se primijenjivati i za otvoreno more

2. ni jedna drava ne moe vriti vlast na otvorenom moru
na otvorenom moru ne postoji nikakva iskljuiva vlast pojedine drave
o otvoreno more nije res nullus ( da je res nullius moglo bi se stei jednostranim inom )
o ono je prije res communis omnium
na otvorenom moru vlada poredak koji je stvoren stoljeenim putem pravila MP-a
svaka drava vri vlast nad brodovima koji viju njenu zastavu i osobama koje se nalaze na takvom
brodu
o brodovi plove pod zastavom samo jedne drave i podvrgnuti su na otvorenom moru
iskljuivo jurisdikciji te drave osim u iznimnim sluajevima koji su predvieni u meunarodnim ugovorima
o brod smije imati samo jednu pripadnost i vijoriti samo jednu zastavu
o svaka drava sama odreuje uvjete pod kojima e odobravati brodovima pravo na
pripadnost toj dravi kao i uvjete za upis u upisnik (registar) brodova na svome podruju
o neke su drave postale tzv. drave jeftine zastave i one imaju liberalne uvjete za upis broda i
blae fiskalne terete pa su za brodovlasnike rentabilinije i tee se primoravaju na odravanje
reda na moru a i izbjegavaju raznim vrstama odgovornosti
o Konvencija o pravu mora zahtjeva da mora postojati bitna (stvarna) veza izmeu drave u
kojoj se brod registrira i samog broda
drava treba djelotvorno vriti jurisdikciju i nadzor nad brodovima koji plove pod
njezinom zastavom
sadraj bitne veze drave u kojoj se brod registrira&broda kompromisna, neprecizna
definicija drava nadzire kompanije vlasnice broda, a njezini dravljani su odgovarajue
zastupljeni u posadi, vlasnicima broda
o svaka drava izdaje brodu isprave koje dokazuju pravo da vije njezinu zastavu
o brod ne smije mijenjati zastavu za vrijeme putovanja, osim ako doe do stvarnog prijenosa
vlasnitva ili izmjene upisa u upisniku




















97
organi drave (ratni i dr) ne smiju zaustavljati brod koji ne vije njihovu zastavu na OTVORENOM moru
o izuzeci Konvencija o pravu mora doputa da ratni brod neke drave zaustavi trgovaki
brod druge drave samo ako ima razloga sumnjati da se brod
1. bavi piratstvom
2. bavi trgovinom robljem
3. da je brod bez dravne pripadnosti
4. da je to brod koji vije stranu zastavu ili odbija istaknuti svoju je zapravo iste
dravne pripadnosti kao i ratni brod
5. bavi neovlatenim emitiranjem
emitiranje se odnosi na radijske ili Tv programe za iru javnost koje nije u
skladu s pravilima mp-a
brod koji neovlateno emitira moe biti zaustavljen samo od brodova koji
pripadaju jednoj od ovih drava
a. dravi njegove zastave
b. dravi u kojoj je registriran ureaj za emitiranje
c. dravi iji su dravljani osobe koje emitiraju
d. svakoj dravi u kojoj se emisije mogu primatisvakoj dravi u kojoj su
takvim emitiranjem ometane doputene radio-veze

6. nedoputenom trgovinom drogom ili psihotropmin stvarima
smije zaustaviti samo brod drave od koje to zatrai drava iju zastavu brod vije
drave su dune suraivati na suzbijanju takve trgovine
zahtjev za suradnjom se moe dati
o za svaki pojedini sluaj
o unaprijed

o ukoliko postoji ozbiljna sumnja
prvo se pregledavaju isprave koje brodu daju pravo vijorenja zastave
radi toga na sumnjivi brod prelazi asnik s pratnjom
moe se obaviti i pregled broda koji mora biti obziran
o AKO nestane sumnja ili se ustanovi da zaustavljeni brod nije nita uinio, treba mu
nadoknaditi svu tetu ili gubitak
o osim ratnog broda, brodove mogu zaustavljati
drugi ovlateni brodovi koji su u slubi svoje drave
vojni ili drugi zrakoplovi
o ali ni u tim sluajevima se ne mogu zaustavljati strani brodovi koji uivaju imunitet
ratni brodovi
brodovi u vlasnitvu drave
brodovi koje drava koristi u javne netrgovake svrhe

TRGOVINA ROBLJEM
o Konvencijama o trgovini robljem predvieno je pravo nadzora ratnim brodovima i nad
brodovima tue zastave (izuzeti oni koji imaju imunitet )
o Konvencija o pravu mora obvezuje svaku dravu da poduzme djelotvorne mjere za
kanjavanje i spreavanje prijevoza robova na brodovima njezine zastave
o rob koji pribjegne na brod bilo koje drave postaje slobodan ipso facto

SUDAR BRODOVA
o Konvencija o pravu mora odreuje da se u tom sluaju kazneni ili disciplinski postupak za odgovorne osobe moe
provesti samo pred organima
drave zastave
drave iji su oni dravljani
o u situaciji kada se dva broda sudare na otvorenom moru znalo je dolaziti do sukoba nadlenosti izmeu dvije
drave
o uzapanje i zadravanje broda moe narediti samo drava zastave broda



98
PIRATSTVO
o pravila o piratstvu su izuzetak od pravila o podjeli nadlenosti na otvorenom moru, prema
kojima svaka drava vri vlast samo nad brodovima svoje zastave
o nain kanjavanja preputen je propisima svake pojedine drave ali svakom okrivljeniku se
mora dati prilika da se brani i da mu sudi redoviti zakoniti sud
o piratstvo je svaki nezakoniti in nasilja ili zadravanja, ili pljaka to ih u osobne svrhe izvre
posada ili putnici privatnog broda ili zrakoplova a usmjeren:
otvorenom moru protiv drugog broda ili zrakoplova, osoba ili dobara na njima
protiv osoba, dobara, broda ili zrakoplova koji ne potpadaju pod jurisdikciju nijedne drave
o piratstvom se smatra i svako dobrovoljno sudjelovanje u uporabi piratskog broda ili
zrakoplova, kao i poticanje i omoguavanje piratstva
o moe se poiniti i u otvorenom moru, i na niijem podruju
o djela piratstva se mogu poiniti i pomou ratnog broda ili zrakoplova ako takvim zavlada
pobunjena posada
o motiv piratstva su osobne svrhe, a to mogu biti i mrnja, osveta (ne samo porobljavanje)
ime se blii pojmu terorizma a radi sprjeavanja teroristikih ina na moru zakljuena je
Konvencija o zabrani protupravnih ina na moru 1988. god.
o ako je uzapanje bilo izvreno zbog sumnji na piratstvo a za to nije bilo dovoljno dokaza,
drava iji su organiizvrili uzapanje odgovara dravi zastave uzapenog broda za svaki
gubitak ili prouzroenu tetu

PRAVO PROGONA ( right of hot pursuit )
o izuzetak od pravila o ISKLJUIVOJ SUDBENOSTI DRAVE ZASTAVE
o progon se moe poduzeti ako nadlene vlasti obalne drave imaju ozbiljnih razloga vjerovati
da je strani brod prekrio propise koje je ona dinijela u skladu sa MP za pojaseve pod
njezinom nadlanou
o progon moe zapoeti dok se strani brod ili jedna od njegovih brodica nalaze u
unutranjim morskim vodama
arhipelakim vodama brod obalne drave koji daje nalog za zaustavljenje ne
teritorijalnom moru mora se nalaziti u tim pojasevima kad strani brod primi
vanjskom pojasu nalog ( nalog moe dati iz otvorenog mora )
IGP ili nad epikontinentalnim pojasom
o progon mogu provoditi
ratni bordovi ili vojni zrakoplovi
drugi brodovi i zrakoplovi u vojnoj slubi koji su za to ovlateni
o progon se moe zapoeti tek poto je progonitelj dao vidni ili zvuni znak za zauastavljanje
o progon se ne smije prekidati, ali se moe nastaviti pomou raznih brodova ili zrakoplova
o moe se neprekinuto vriti i na otvorenom moru ako je on zapoeo u unutranjim morskim
vodama, teritorijalnom moru, arhipelakim vodama ili vanjskom pojasu te drave a brod je umakao na
otvoreno more ( uvjet je da je progon bio neprekinut )
o pravo progona prestaje tek kada brod uplovi u teritorijalno more vlastite ili neke tree
drave
o ako do uzapanja doe zbog okolnosti koje to ne opravdavaju ob drava mora nadokn tetu

KONVENCIJA O ZATITI PODMORSKIH KABELA
o daje pravo ratnim brodovima svih drava da zaustave svaki brod koji bi bio sumnjiav da se
ogrijeio o odredbe ugovora






99
3. regulacija plovidbe, drugih djelatnosti i interesa na otvorenom moru
ni jedna drava ne smije drugima prijeiti upotrebu otvorenog mora za plovidbu, prelijetanje.
polaganje podmorskih kabela i cjevovoda, izgradnju umjetnih otoka i drugih ureaja, znanstveno istraivanje
naelno vrijedi sloboda svih tih aktivnosti, ali je mogue, pa ak i potrebno regulirati samu plovidbu
i druge djelatnosti ( sklopljeni su mnogostrani i dvostrani ugovori o tome )
^ spreavanje oneienja mora
o svaka dr duna je za svoje brodove poduzeti mjere za ostvarivanje sigurnosti na moru
konstrukcija i oprema brodova,
sastav i osposobljenost posade,
upotreba signala i odravanja veza,
sprjeavanje sudara
o enevska Konvencija o otvorenom moru 1958.g ( obveze formulirane openito )
obvezuje drave da donesu pravila o sprjeavanju zagaenja mora:
naftom s brodova
potapanjem radioaktivnih otpadaka
iskoritavanjem, istraivanjem podmorja
o Stockholmska konferencija 1972godina
Deklaracija i Akcijski program
akcijski program donosi preporuke za konkretno djelovanje drava kako bi se
sprijeilo oneienje mora s raznih izvora ( mora, kopna, zraka,.. )
odredbe nisu bile obvezujue, pripadaju u kategoriju soft low
konferencija potaknula usvajanjeniza meunarodnih ugovora
o Konvencija o pravu mora 1982.g.
Dvanaesti dio konvencije ( poseban dio o zatiti i ouvanju morskog okolia )
detaljno ureuje obveze drava glede raznovrsnih izvora zagaivanja
spreavanje zagaivanja s brodova zadaa je drave zastave, ali nadzor provodi i
drava kojoj pripada zagaeni pojas, te drava ija je luka u koju je brod uplovio
nakon zagaivanja
ovisno o dotinom pojasu mora, nadzor i odgovornost pripada razliitim
organima (podmorje drava, Zona Meunar. vlast za morsko dno)
iako je KOPM detaljna, ne ureuje sve probleme, pa meunar. zajednica
zakljuuje i posebne ugovore o zatiti od pojedinih djelatnostu, izvora
zagaivanja i mora
o Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od oneienja ( Barcelonska konvencija )
odnosi se i na Jadransko more
donosi samo opa naela; detaljnije obveze drava propisane Protokolima
o Deklaracija o okoliu i razvoju i Agenda 21
konferencija UN o okolou i razvoju Rio de Janiero 1992.
Javljaju se novi problemi u vezi sa zagaenjem uzrokovani ind. razvojem, kao to
su kisele kie, klimatske promjene, smanjanje bioloke raznolikosti
Agenda ima 40poglavlja koja su posveena tazliitim problemima okolia
17poglavlje je posveeno zatiti oceana, mora i obalnog podruja


^ plovidba morskim tjesnacima vanim za meunarodnu plovidbu
o sloboda plovidbe na otvorenom moru bila bi znatno ograniena kada brodovi ne bi mogli slobodno
prolaziti kroz tjesnace koji spajaju pojedine dijelove mora
o tjesnac je u zemljopisnom smislu relativno uzak prostor koji spaja 2 vee povrine mora prirodni
morski tjesnac (uzgraeni tjesnac se naziva kanalom)



100
o kroz tjesnace su mogua 4 reima plovidbe
tranzitni prolazak
reim primjenjuje na tjesnace koji slue meunarodnoj plovidbi izmeu jednog dijela
otvorenog mora i iskljuivog gospodarskog pojasa ili obrnuto
razlike nekodljivi / tranzitni prolaz ( tranzitni je liberalniji )
nekodljivi omoguuje prolaz samo brodovima / tranzitni i prelijetanje zrakoplovima
kod tranzitinijeg je jasnije naznaeno da se pravo prolaska odnosi i na ratne brodove
u tranzitnom podmornice ne moraju ploviti po povrini i vioriti zastavu
ne predvia se kaznena i graanska sudbenost obalne drave na stranom brodu
kod tranzitnog drava nema ovlasti poduzimati mjere potrebne radi spreavanja
prolaska koji nije nekodljiv
nekodljivi prolazak
primjenjuje se za
tjesnace izmeu kopna i otoka jedne drave u sluajevima kada je ( uz iste
navigacijske i hidrografske uvjete ) mogue ploviti kroz otvoreno more ili kroz IGP
vodama koje se od otoka proteu prema puini
tjesnace koji povezuju ter more jedne drave s dijelom otvorenog mora ili
IGP druge drave
nekodljiv promet u tjesnacima ne smije se obustaviti
sloboda plovidbe
primijenjuje se u tjesnacima u kojima postoji put otvorenim morem ili put kroz IGP,
koji je jednako pogodan s obzirom na navigacijske i hidrografske osobine ako i putovi
koji bi vodili kroz teritorijalno more obalne drave ( iri tjesnaci )
primijenjuju se ope odredbe o slobodi plovidbe i prelijetanja
vano za Rh jer se u Jadran ulazi preko Otranskih vrata. Izmeu ter mora Albanije i Italije postoji uzak
prostor otvorenog mora. Konvencija upozorava obalne drave da njihova prava u reimu vanjskog,
epikontinentalnog i IGP ne smiju ograniavati pomorsku i zranu plovidbu prema RH
posebno ugovoreni reimi
prolazak u cijelosti ili djelomino ureen konvencijama koje su odavno na snazi za te
tjesnace
npr. Bospor i Dardaneli, Gibraltarska vrata, Magellanova vrata
Bospor i Dardaneli ( ti tjesanci su jedini spoj Crnog mora sa drugim morima )
mirovni ugovor iz Lausanne od 1923.g.
tjesnaci otvoreni za prolazak trgovakih i ratnih brodova svih zastava
drava koja nema obale na Crnom moru ne smije imati u tom moru
mornaricu jau od najjae mornarice neke od crnomorskih drava ( vrijedilo
i za razdoblje kada je Turska bila neutralna )
u tjesnacima i u Mramornom moru ne smije se poduzimati nikakav ratni in
( uzapenje, pregled,... )
ako je Turska u ratu moe zabraniti prolazak neprijateljskih trgovakih
brodova ( prolazak neutralnih ratnih i trgovakih brodova ostaje slobodan,
ali Turska im pravo pregleda trgovakih brodova )
trgovaki zrakoplovi izjednaeni sa trgovakim brodovima
Komisija za tjesnace - sjedite Carigrad; nadzor nad provedbom primjene
ugovora ( pod okriljem Lige Naroda )
nije zadovoljavalo ni SSSR ( zatvaranje mora za ratne brodove ) ni Tursku (
ogranienje suveresnosti








101
Konvencija iz Montreuxa 1936. god
Turska ima vea prava nego dotad
vie ograniava prolazak stranih ratnih brodova
prava dotadanje Komisije za tjesnace prenesena na tursku vladu koja u
doba rata odreuje reim plovidbe
prolazak trgovakih brodova potpuno je slobodan u doba mira i u doba rata
dok je Turska neutralna
prolazak ratnih brodova treba najaviti diplomatskim putem 8-14 dana
ranije
ako je Turska u ratu
brodovi pod zastavom njom zaraenih strana nemaju pravo na
prolazak,
ostali brodovi smiju ploviti samo danju i to putem koji naznae
turske vlasti
ova konvencija je jo uvijek na snazi

Gibraltar i Magellanov tjesnac su plovni put izmeu otvorenih mora i otvoreni su po
pravilima meunarodnog prava a to znai da u njima vlada reim tranzitnog prolaska
obalne drave mogu urediti drukiji reim za tjesnace na kojima su njihove obale, ALI
te odredbe ne smiju za bilo koju dravu biti nepovoljnije od reima koji bi se
primjenjivao po KOPM

^ pokusi nuklearnim orujem na otvoreno moru
o protive se naelu slobode mora i IZRIITO su zabranjeni
Ugovor o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi, svemiru i pod vodom ( Moskva, 1963)
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa iz 1996.g.
o ti pokusi su u suprotnosti sa konvencijom o pravu mora jer se po njoj more smije upotrebljavati
iskljuivo u miroljubive svrhe
o njihovim izvoenjme se kri i obveza zatite i ouvanja morkosg okolia



























102
4. svi se mogu sluiti otvorenim morem i iskoritaavati njegova prirodna bogatstva
pripadnici svih drava imaju pravo sluiti se otvor morem i iskoritavati njegova prirodna bogatstva
neobalne drave
o pravo na slobodu otvorenog mora formalno im je priznato
Mirovni ugovor u Versaillesu to pravo formalno potvreno
Barcelonska izjava o priznanju prava na zastavu dravama koje nemaju morsku obalu , 1921. god.
o Konvencija o pravu mora
sve drave, bez obzira posjeduju li morsku obalu ili ne, imaju pravo da brodovi pod
njihovom zastavom plove otvorenim morem
priznaje se NEOBALNIM DRAVAMA pristup moru te sloboda tranzita preko podruja
drava koje se nalaze izmeu neobalne drave i mora tranzitne drave
da bi neobalna drava mogla ostvarivati pravo na plovidbu morem i sva druga prava na
moru koja drava jami suvremeno meunarodno pravo, ona ima potrebu da osobe
njenog dravljanstva, njezina roba i njezina prijevozna sredstva mogu stii do mora
ona je prva izrijekom to priznala kao p r a v o
promet u tranzitu osloboen je svake carine, taksi ili drugih pristojbi osim naknada
za usluge uinjene u vezi s takvim prometom.
brodovima neobalnih drava jami se u morskim lukama jednaki postupak kao i
svim drugim brodovima
neobalne drave zakljuuju dvostrane, subregionalne i regionalne sporazume
o Konvencija o tranzitnoj trgovini zemalja bez morske obale ( New York, 1965. )
odreuje uvjete davanja slobode tranzita z azemlje bez mora
sadrava odredbe o posenim tranzitnim davanjima

sloboda polaganja kabela za sve drave
o to je uneseno i enevsku konvenciju o otvorenom moru i u Konvenciju o pravu mora
o obalna drava ne moe ometati njihovo polaganje ili odravanje ni u onim dijelovima mora
u kojima ima poseban interes
o oteenje ili prekidanje kabela je kanjivo (osim ako je za obranu ivota ili broda)
o drava koja polae kabele ili cjevovode mora paziti na ve postalvjene kabele
o drugi brodovi ne smiju ometati rad broda koji polae kabele i moraju biti od njega udaljeni
barem 1 milju
slobodu ribolova i drugih vrsta iskoritavanja prirodnih bogatstava samog stupa otvorenog mora.
o u naelu je to slobodno za pripadnije svih drava
o velika panja se posveuje zatiti pojedinih vrsta
o Konvencija o ribolovu i ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora
dunost potovanja sklopljenih ugovornih obveza
dunost suradnje na ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora
o drave iji se dravljani bave ribolovom na odreenom dijelu otvorenog mora moraju
poduzeti mjere za ouvanje biolokih bogatstava
o danas je malo manje znaajna jer drave uglavnom love ribu u podrujima svojih IGP
o ako ne doe do sporazuma oko nekih mjera zatite, pitanje se iznosi pred posebnu
komisiju koju imenuju zainteresirane drave sporazumno
o konvencija poseban poloaj daje dravama koje zbog blizine svoje obale imaju poseban
interes na nakom ribolovnom prostoru u otvorenom moru te takva drava smije
sudjelovati u svakom organizaciji za istraivanje i u svakom sporazumu o mjerama za
mouvanje biolokih bogatstava u tom prostoru





103
VII) ZONA MEUNARODNOG PODMORJA ( ZONA )
^ obuhvaa dno mora i oceana sa njihovim podzemljem izvan granica nacionalne jurisdikcije
^ proglaena zajednikom batinom ovjeanstva
o napredak znanosti i tehnike omoguio je iskoritavanje morskog dna i podmorja u mnogo veem i razvijenijem stupnju nego
to je to bio sluaj 1958. pri postavljanju enevskih konvencija
o zbog toga se poelo raspravljati o pravnom poloaju morskog dna i podzemlja dubokog mora pa je predloeno da dobra tog
prostora budu ope dobro ovjeanstva podvrgnuto posebnom reimu
^ Deklaracija o naelima kojim se ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije
o taj dio podmorja (Zona) i prirodna bogatstva tog prostora proglaavaju se opim dobrom
ovjeanstva
o naela koja se odnose na Zonu
zonu ne mogu prisvojiti drave, pravne ili fizike osobe
drave ne mogu uspostaviti suverenost ni suverena prava nad bilo kojim dijelom
istraivanje i eksploatiranje zone obavlja se u interesu itavog ovjeanstva, bez obzira
na zemljopisni poloaj drava, vodei naroito brigu o interesima i potrebama zemalja u razvoju
iskoritavanje je mogue iskljuivo u miroljubive svrhe
drave moraju suraivati radi zatite zone i ouvanja morskog okolia u Zoni
^ Meunarodna vlast za morsko dno
o meunarodna organizacija koja e organizirati, obavljati i nadzirati djelatnosti u Zoni u ime
cijeloga ovjeanstva
o osnovana zbog razliitih stavova drava prema odredbama Deklaracije sporazumom je
osnovana
o razvijene zemlje su htjele vie slobode i samostalnosti za sebe i svoja poduzea a zemlje u
razvoju su htjele zajedniko angairanje svih zemalja u svim etapama istraivanja i
iskoritavanja Zone
o glavni organi Vlasti
1. Skuptina - vrhovni organ kojeg ine sve lanice Konvencije
ovlatena utvrivati o bilo kojem pitanju i predmetu u nadlenosti Vlasti
2. Vijee izvrni organ od 36 lanova
bira skuptina na rok od 4 godine iz odreenog kruga zemalja
18lanova po kriteriju pravine geografske rasporeenosti
18lanova po kriteriju interesnih grupa
3. Tajnitvo ine ga glavni tajnik i osoblje
4. Poduzee organ koji izravno ostvaruje djelatnost u Zoni te transport, preradu i
marketing ruda dobivenih iz Zone

^ paralelni sustav iskoritavanja i istraivanja Zone ( Konvencija o pravu mora )
o zainteresirani istraiva (drave, dravna poduzea, fizike ili pravne osobe) podnosi zahtjev
za istraivanjem odreene povrine zone koju su ve istraili, a koja je dovoljno velika i
komercijalno vrijedna da omoguava dva rudarska radilita
o meunarodna Vlast za morsko dno odobrava podnositelju zahtjeva istraivanje polovice
dogovorene zone i s njim zakljuuje ugovor
osnovne obveze istraivaa su
financijska davanja vlasti za morsko dno
prijenos tehnologije upotrijebljavane za istraivanje podmorskih minerala PODUZEU VLASTI
o drugu polovicu dogovorene Zone zadrava Vlast da bi je kasnije iskoritavalo njeno Poduzee
ili ona zajedno sa zemljama u razvoju
djelatnost u Zoni vri
sama Meunarodna vlast ( preko organa Poduzea )
Vlast zajedno sa dravama, fizikim ili pravnim osobama koje pripadaju tim
dravama



104
^ djelatnost u Zoni se treba provoditi radi dobrobiti cijelog ovjenstva, neovisno o poloaju drava ( da li su
obalne ili neobalne ), a da se pri tome uzimaju u obzir interesi i potrebe zemalja razvoju i naroda koji jo
nisu stekli ili nisu stekli punu neovisnost

^ razvijenije zemlje, posebno SAD izrazile su protivljenje sustavu istraivanja i iskoritavanja kakav je
postojao - zato su zemlje u razvoju pristale da se dravama i kompanijama koje su ve uloile odreena
financijska sredstva u Zonu zajami pravo nastavka istraivanja i iskoritavanja istraenih prostora kada
Konvencija stupi na snagu ( kompromis kako bi se ipak prihvatila Kovencija o pravu mora )
o to je omogueno pomou registriranih tzv. pionirskih investitora, a to su drave i kompanije koje su u
istraivanje podmorja investirale barem 30milijuna USD, a od uloenih sredstava ne manje od 10%
trebalo je biti uloeno u istraivanje podruja za koje se trailo da se prizna status pionirskog investitora
o da bi drava mogla biti registrirana kao pionirski investitor morala je biti potpisnica Konvencije o pravu
mora
o investitore registrira Pripremna komisija za Meunarodnu vlast za morsko dno i Meunarodni sud za
pravo mora
o registrirali su se; Indija, Francuska, Japan, Kina, Repubika Koreja
o registriranjem investitor stjee pravo na istraivaku djelatnost na dodijeljenom podruju
^ 60-ih se godina mislio da e meunarodno trite trebati rude koje se u manganskim grumenvovima
nalaze na morskom dnu ( mangan, eljezo, nikal, bakar, kobalt), a da je iskoritavanje na morskom dnu
jeftinije nego njihovo kopanje u rudnicima na kopnu
o pokazalo se da kopneni izvori nisu ugroeni i interes za Zonu je opao
^ danas prevladava opa nezainteresiranost za iskoritavanje Zone te se eli reim Zone urediti jednim
sporazumom; Sporazum o primjeni XI dijela Konvencije UN o pravu mora
o sporazum je zamiljen kao meunarodni ugovor koji e biti tumaen i primjenjivan zajedno sa
pravilima o Zoni
o sporazumom se smanjuju zahjevi prema razvijenim dravama za mogunosti njihova
istraivanja i iskoritavanja Zone
smanjuju se financijska davanja ugovaratelja za pravo istraivanja
ukidanje obveznog prijenosa tehnologiju Poduzeu
ukidanje vremenskog ogranienja od 15g mogunosti da Vlast iskoritava drugu
polovicu podruja
o sporazum je stupio na snagu 1996g





















105
MEUNARODNI PROKOPI ( kanali )

^ naelno su drave slobodne da na svom podruju grade umjetne vodene puteve koji skrauju plovidbene
rute izmeu dva mora i udaljenih dijelova svijeta
e Korintski kanal ( Grka ); Kielski kanal ( Njemaka )
e oni su potpadali pod iskljuivu vlast drave kroz ije su podruje prolazili

^ ako je prokop jako vaan za prometni put i za njegovu je izgradnju i postojanje zainteresiran vei broj
drava moe se meunarodnim ugovorom odrediti poseban pravni poloaj za prokop
e Panamski kanal; Sueski kanal
e u oba sluaja se gradio kroz podruje nerazvijenijih drava i bez znanja i kapitala za njegovu
izgradnju zato su ga gradile razvijene drave

^ meunarodnim se sporazumom moe i sprijeiti da se neka drava poslui pravom na izgradnju kanala
(Tajland se obvezao - da Singapur ne izgubi na vanosti)

^ SLOBODA PROLASKA nekim prokopom temelji se na UGOVORNIM OBVEZAMA za svaki prokop posebno, ali
nije iskljueno da e se razviti pravila o tome
^ reim svakog prokopa je zasebno ureen

a) SUESKI KANAL

^ povezuje Sredozemno more sa Sueskim zaljevom kao dijelom Crvenoga mora
^ poloaj kanala mijenjao se prema odnosima izmeu onih initelja koji su u pojedinim razdobljima bili
odluni za rjeavanje tog pitanja
e Egipat je u doba zapoinjanja i dovrenja njegove izgradnje bio turska pokrajina, ali je uivao
veliku samostalnost kasnije je Egipat pao pod okupaciju i utjecaj VB, ostajui formalno pod
vlau turskog sultana, dobivajui sve vie znaaj drave
^ izgraen je kroz Egipat kada je 1866.g.; strano poduzee dobilo koncesiju za izgradnju
e koncesija za gradnju je dana na 99 godina od otvaranja prokopa francuskoj kompaniji a nakon
toga bi kanal zajedno s ureajima uz naknadu pripao egipatskoj vladi
e koncesija je dobivena fermanima (dekretima) egipatskog kediva i Konvencijom zakljuenom
izmeu Egipta i Drutva Sueskog kanala
^ kanal je trebao biti otvoren za sve brodove bez obzira na zastavu a takse nisu smjele premaiti dogovoreni
najvii iznos
^ otvoren za promet 1869. god nakon 99 godina koncesija prestaje i prokop pripada egipatskoj vladi, uz
plaanje naknade
^ 1875. VB je kupila 44% dionica od egipatskog vladara, a utjecaj joj se pojaao kada je 1883. okupirala
Egipat- ime su sva prava sultana prela na VB

^ 1888.g. Konvencija o slobodnoj upotrebi Sueskog kanala ( Carigradska konvencija )
e izmeu VB, panjolske, Italije, Nizozemske, Austro-Ugarske, Rusije i Turske
e kanal je internacionaliziran i neutraliziran
e slobodan i otvoren plovidbi za sve trgovake i ratne brodove svih zastava u doba rata i mira
e prokop, prilazne luke i more u krugu od 3 milje oko tih luka ostaju otvoreni ak i za ratne brodove
zaraenih drava,
oni se ne smiju u prokopu zadravati due nego to je potrebno za prolazak
u krajnjim lukama najvie 24 sata ( Suez i Port Said )



106
e drave stranke Konvencije obvezuju se da nee izvriti nikakav in neprijateljstva ili drugi in koji bi
prijeio slobodnu plovidbu prokopom
e u vrijeme rata ne smiju se u prokopu ni u njegovim prilaznim lukama ukrcati ete, streljivo, ratni
materijal (izuzetak u sluaju smetnje u prokopu, ete moraju biti raspodijeljene u skupine od najvie
od 1000 ljudi)

^ politika i vojna prisutnost VB u Egiptu i pojasu Sueskog kanala bila je predmet sve jaeg narodnog otpora,
pa su se egipatske vlasti trudile to zavriti
e 1922. god VB je proglasila prestanak protektorata nad Egiptom, ali je zadrala pravo da titi sigurnost prometnih
puteva svojeg carstva
e Ugovorom iz 1936. g VB je ovlatena da u susjedstvu prokopa dri svoje ete zajedno s egipatskim sa zadatkom
da slue obrani prokopa; to je trebalo trajati dok egipatska vojska ne bi bila jaka da sama brani slobodu
e u ugovoru iz 1954.g. VB se povukla iz Egipta, a Egipat i VB su priznale da prokop, iako sastavni dio Egipta, ima
veliku meunarodnu gospodarsku, prometnu i strateku vanost
o ali su izrazile odlunost da odre na snazi Carigradsku konvenciju koja zajamuje slobodu plovidbe

^ 1956.g. egipatska je vlada proglasila nacionalizaciju i u svoje ruke preuzela upravu prokopa i pilotau
^ u sporu koji su Francuska, SAD i VB iznijele pred vijee sigurnosti UN-a, Vijee sigurnosti donijelo je
zakljuak kojim se za budunost ureuju naela o reimu tih prokopa, a stranke se upuuju da u izravnim
pregovorima izrade sporazum na temelju tih naela;
o sloboda plovidbe kroz prokop bez ikakve izravne ili prikrivene diskriminacije
o potivanje egipatske suverenosti
o odvajanje uprave prokopa od politike bilo koje zemlje
o utvrivanje taksa za plovidbu kroz prokop sporazumomo izmeu Egipta i korisnika prokopa
o odvajanje jednog dijela prihoda za odravanje i dalje poboljanje prokopa
o nerijeena pitanja izmeu Egipta i Drtva za upravljanje Sueskim kanalom trebaju biti
rijeena arbitraom

^ 1957. god. Egipat je u UN dao izjavu (jednostrani akt) po kojoj e se pridravati odredbi i duha Carigradske
konvencije te prava i odredbi koje iz nje proizlaze;
e Egipat e osigurati neprekinutu mogunost slobodnog prolasaka prokopom za brodove svih zastava u
granicama propisanim Carigradskom konvencijom
e pazit e da prokop bude odravan i moderniziran prema potrebama suvremene plovidbe
e takse za prolazak brodova odrat e se na visini odreenoj 1936. god, a eventualne sporove treba
rjeavati arbitraom
e arbitraom e se rjeavati sporovi o promjeni egipatskih propisa o plovidbi prokopom kao i o svakoj albi
na diskriminaciju
e 5% od bruto prihoda pripada egipatskoj vladi, 25% fondu za odravanje i modernizaciju
^ Egipat je i prije i poslije tog ureenja poduzimao posebne mjere s obzirom na brodove za koje se sumnjalo
da prevoze robu iz Izraela ili u Izrael,
e prijeio je takvim brodovima prolazak kroz prokop i primijenjujui ratno pravo uzapavao je
brodove na kojima je postojalo pravo plijena
e rezolucijom vijea sigurnosti 1951. Egipat je pozvan da prestane spreavati prolazak trgovakih brodova
i robe kroz prokop i da odustane od uplitanja u plovidbu, meutim Egipat je nastavio sa dotadanjom
praksom pozivajui se na carigradsku konveciju koja ovlauje na poduzimanje mjera potrebnih radi
obrane Egipta i ouvanje javnog poretka
^ zbog brojnih mina i potopljenih brodova iz izraelsko-egipatskih ratova, kanal je bio zatvoren od 1967. do
1975.g kada je oien, produbljen i ponovno otvoren
^ 1979. god je zakljuen Ugovor o miru izmeu Egipta i Izraela u Washingtonu, na temelju kojeg svi brodovi
koji plove u Izrael ili iz Izraela, kao i izraelski brodovi uivaju pravo slobodnog prolaska kroz Sueski prokop
i kroz more kojim se prilazi prokopu
o Egipat se obvezuje da e se Carigradska konvencija primjenjivati na SVE brodove bez ikakve diskriminacije




107
b) PANAMSKI KANAL
^ otvoren 1914.godine
^ reim nastaje u vrijem dominacije SAD-a, a kasnije izjene zakljuuju se u znaku borbe Paname za
poboljanje uvjeta tog odnosa
^ 1903. god. SAD sklapa ugovor o koncesiji za izgradnju kanala s Kolumbijom, uz ustupanje velikih prava
SAD-u, ali kolumbijski parlament odbija ratifikaciju jer SAD nije elio poputati novim Kolumbijskim
zahtjevima
^ 1903. Panama je proglasila nezavisnost i samostalnost uz podrku SAD-a, nakon ega slijedi sklapanje
ugovora s SAD-om
^ 1903. god UGOVOR Paname i SAD-a o koncesiji
e republika Panama zauvijek ustupa SAD upotrebu i kontrolu zemljita i podvodnog zemljita irokog 10
milja i svih drugih zemljita koja mogu biti potrebna i korisna za navedeni pothvat, u svrhe izgradnje,
odravanja i upoterebe kanala
e republika Panama ustupa SAD i sva prava i ovlasti, nadlenost unutar spomenute zone, i to uz potpuno
iskljuenje vrenja tih prava od strane Paname
e prokop i ulaz u prokop (tri milje od srednje crte niske vode) NEUTRALIZIRANI su u smislu ugovora i
otvoreni za ratne i trgovake brodove SVIH DRAVA bez diskriminacije po zastavi i tarifi
^ puanstvo, politike stranke i vlada Paname su bili nezadovoljni pravnim odnosima glede Panamskog
prokopa i povlatenim poloajem SAD-a pritisak javnog mijenja je zahtijevao izmjenu ugovora

^ Carter-torrijos ugovori ( 1977 izmeu SAD i Panama; novo ureenje odnosa)
e sastoje se od dva ugovora
UGOVOR O PANAMSKOM PROKOPU
UGOVOR O TRAJNOJ NEUTRALIZACIJI I O UPRAVLJANJU PANAMSKIM PROKOPOM
e od tada SAD vie ne upravljaju podrujem kanala (u irini od 10 milja)
nad njime je izriito priznata suverenost Paname
e SAD zadrava samo
pravo upravljanja i odravanja kanala i njegove opreme
osiguravanje redovitog tranzitnog prolaska do 31.12.1999.g.
kada kanal prelazi u Panamske ruke
do tada Panama dobiva samo dio od tranzitnih taksi
e Panama e jamiti neutralizaciju prokopa i u vrijeme rata i mira prokop e biti siguran i
otvoren za miroljubivi prolazak brodova (i ratnih, koji se ne smiju pregledavati) SVIH drava
bez diskriminacije
e prokop nee biti otvoren jedino za brodove drava s kojima bi Panama ili SAD bile u ratu
e za prolazak SVI brodovi plaaju naknadu

c) KIELSKI PROKOP
^ od putanja u pogon 1895.g pa do sklapanja mirovnog ugovora s Njemakom nakon I sv. rata 1919.g.
kanal je bio unutranji plovni put ( od Baltikog u Sjeverno more)
^ 1919. on postaje meunarodnim plovnim putem te Njemaka vie nema pravo zabrane ili kontrole
plovidbe stranih brodova za kojeg vrijedi posebni pravni status
^ Njemaka je bila obvezatna odravati taj prokop i njegove prilaze otvorenima za trgovake i ratne brodove
drava koje su s njom u miru
^ Njemaka je duna proputati brod ak i kada voze ratni materijal zaraenim stranama
^ Njemaka je mogla samo ubirati takse radi odravanja plovnost i popravaka kanala






108
















































109
ZRANI PROSTOR

^ rjeenje pravnih odnosa u zranom prostoru je u uskoj vezi sa stvarnim mogunostima raspolaganja tim
prostorom i djelovanja u njemu
^ pitanje zranog prostora se postavilo tek kada se ovjek mogao dii u zrak, a postalo je vano kad se zrani
prostor poeo upotrebljavati kao prometni put i poeo sluiti za beine veze (radiotelegrafija) i ono se
odnosilo najprije na njegovu upotrebu i za miroljubive i za ratne svrhe
^ postavilo se pitanje
e tko se i na koji nain moe sluiti zranim prostorom
e moe li upotrebu zranog prostora netko i kako ograniiti

^ razliita stajalita u svezi sa reim zranog prostora
e jedni su zagovarali naelo slobode prometa zrakom
e Institut za meunarodno pravo je 1911.g jo. smatrao da je meunarodni zrani promet
SLOBODAN, OSIM prava drava koje lee pod nekim zranim prostorom da poduzmu mjere
zatite vlastite sigurnosti i sigurnosti osoba i imovine
e bilo je i miljenja da je zrani prostor jedinstven i nedjeljiv, a bilo je i onih koja su traila
podjelu jednako kao i dravnog teritorija
e drugi su ograniavali tu slobodu pravom samoodranja drave nad ijim podrujem se zrani
prostor zrani prostor nalazi
e kompromisno miljenje htjelo je zrani prostor podijeliti na 2 pojasa, analogno podjeli mora
na obalno i otvoreno
^ Francusko-njemaki sporazum iz 1913.g.
e prvi dvostrani meudravni ugovor kojim se ureuje zrani prostor
e prihvaeno naelo suverenosti drave u zranom prostoru iznad njezinog teritorija

^ Konvencija o ureenju zrane plovidbe iz 1919.g ( Parika konvencija 1919 )
e prvi mnogostranimeunarodni ugovor
e takoer prihvaeno naelo suverenosti dravnom je podruju (skupa s podrujem kolonija)
pripao ZRANI PROSTOR ukljuujui i zrani prostor iznad teritorijalnog mora
e pravo nekodljivog prolaska zranim prostorom drugih drava priznaje se samo dravama
potpisnicama Konvencije pod uvjetima odreenim Konvencijom

^ Konvencija o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu ( ikaka konvencija 1944 )
e odrana diplomatska konferencija s namjerom revizije dotadanjih pravila
na polju zrakoplovstva ele se oivotvoriti ideje izloene u Atlantskoj povelji 1941. god o
ekonomskom razvoju utemeljenom na slobodnom prometu u svjetskim okvirima
SAD (koji nije ratificirao Pariku konvenciju) eli da se na toj konferenciji prihvati potpuna
SLOBODA ZRANE PLOVIDBE, kako bi dolo do otvorene konkurencije
e stupila na snagu 1947. god

e ne definira zrakoplov ( to je uinjeno 6.prilogom uz konvenciju )
zrakokoplov svaka naprava koja se moe odravati u atmosferi zahvaljujui zranom
potisku razliitom od zranog potiska na zemljinoj povrini
avion zrakoplov na motorni pogon tei od zraka i koji se u zraku zadrava zahvaljujui
aerodinamikom potisku na povrine koji j epoloaj stalan u odnosu prema danim uvjetima
leta

e podjela zrakoplova na
CIVILNE (na koje se Konvencija odnosi)
DRAVNE (vojni, policijski, carinski) za prelijetanje i slijetanja potrebno odobrenje



110
e Konvencija ostaje na polaznoj toki Parike konvencije
priznaje potpunu i iskljuivu suverenost svake drave nad prostorom koji se protee
iznad njezinog kopnenog dijela i teritorijalnog mora (ukljuujui i kolonijalna,
mandatska podruja)

e da bi se ublaila krutost norme o iskljuivoj suverenosti drave drave stranke su jo sklopile
dva meunarodna ugovora
Sporazum o tranzitu u meunarodnom zranom prometu
Sporazum o meunarodnom zranom prijevozu
njima se dravama strankama ele zajamiti pojedine slobode zraka
1. pravo nekodljivog preleta bez slijetanja
2. pravo slijetanja na podruje druge drave
o doputeno zbog tehnikih razloga ( kvar, nevrijeme, uzimanje goriva,.. )
o nije doputeno iz komercijalnih razloga
3. pravo iskrcaja putnika, pote i tereta iz drave pripadnosti zrakoplova
4. pravo ukrcaja putnika, pote i tereta iz drave pripadnosti zrakoplova
5. pravo ukrcaja putnika, pote i tereta za bilo koju dravu koja nije drava pripadnosti
zrakoplova

sporazum o tranzitu jami prve dvije slobode ( one se nazivaju tranzitne )
ispunio je svoju svrhu utoliko to mu je pristupilo mnogo drava
sadrajno ne unosi promjene u reim zranog prometa
ne dira u njihove vane gospodarske interese

sporazum o me zranom prijevozu ( sporazum o 5sloboda )
trebao jamiti svih 5 sloboda
zbog malog broja stranaka ostao mrtvo slovo na papiru

e Konvencija ne priznaje naelno pravo nekodljivog prolaza
suava mogunosti preleta bez prethodnog odobrenja samo na avione koji ne
obavljaju letove u redovnim linijama LINIJSKOM PROMETU , nego na zrakoplove u
arteru IZVANREDNOM PROMETU
za obavljanje redovitog meunarodnog prometa je potrebno posebno odobrenje
dotine drave, tj odgovarajui dvostrani ili mnogostrani sporazum

e ovlasti drave
moe odrediti zrane putove (rute, koridore) i svoje meunarodne (tzv. carinske)
zrane luke
moe zahtijevati slijetanje stranog zrakoplova
iz vojnih ili sigurnosnih razloga moe odrediti zabranjene zone
moe privremeno zabraniti ili ograniiti prelijetanje svoga prostora, bez diskriminacije
iskljuivo pravo kabotae (prijevoz izmeu mjesta u istoj dravi - a tada je to bilo
vano jer se kabotaom smatrao i promet s kolonijama)

e konvencijom je osnovana Meunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo
usklaivanje i ujednaavanje pravila zranog prava na meunarodonoj razini
donosi standarde obvezne za drave potpisnice

e svaki zrakoplov moraju imati dravnu pripadnost i da to na njima mora biti oznaeno




111
^ do Konvencije UN-a o pravu mora primjenjivala su se dva oprena reima;
e na zrani prostor iznad kopnenog i morskog dijela dravnog podruja suverenost dotine drave
e na zrani prostor iznad otvorenog mora i iznad polarnih podruja reim slobode

^ poto su uvedeni novi reimi za pojaseve mora, izmijenilo se i stanje zrane suverenosti
e nema promjena glede teritorijalnog i otvorenog mora (izuzev tjesnaca)
e u IGP postoji jednaka sloboda prelijetanja kao iznad otvorenog mora
e zranog prostora iznad tjesnaca i arhipelakih voda
o zrakoplovi imaju pravo tranzitnog odnosno arhipelakog prolaska, tj.suverenost drave je
ograniena
o arhipelake drave mogu odrediti zrane putove kojima svi zrakoplovi uivaju pravo
neometanog, brzog i neprekinutog tranzita izmeu dijelova zranih prostora iznad
otvorenog mora ili IGP
ako to ne uine, strani zrakoplovi mogu pravo prolaska ostvarivati uobiajenim meunarodnim
putevima

^ reguliranje pitanja kanjavanja za KD poinjena u zrakoplovima u letu
e Tokijska konvencija o kaznenim djelima u zrakoplovima ( 1963 )
o odnosi se na zrakoplove dok su u letu ili na podruju koje nije sastavni dio nekog
dravnog podruja ( npr. nad otvorenim morem )
o po njoj je naelno nadlena drava u kojoj je zrakoplov registriran
o meutim, pokazala se nedostatnom kod (teroristikih) ina otmice zrakoplova, sabotae koji
veinom nisu bili kanjavani jer bi zrakoplov sletio u dravu koja simpatizira takve pokrete
e Haka Konvencija o suzbijanju protupravne zapljene zrakoplova ( 1970 )
e Montrealska konv o suzbijanju protupr ina protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva ( 1988 )
o dopunjena Protokolom za suzbijanje protupravnih ina nasilja u zranim lukama koje slue
meunarodnom civilnom zrakopolovstvu - Montrealski protokol
e Konvencija o obiljeavanju plastinog eksploziva u svrhu otkrivanja, Montreal ( 1991 )

^ zajednika znaajka
e smanjuju mogunost da poinitelji kaznenih djela izbjegnu kaznu, jer obvezuju drave da predvide
stroge kazne za njih te da primijenjuju naelo aut dedere aut punire

^ u novije se vrijeme sve vie panje poklanja zatiti zraka od zagaenja te postoje mnogi propisi o tome a
drave sklapaju i meunarodne ugovore koji to reguliraju
e ope pravilo meunarodnog prava prema kojem drave ne smiju na svom podruju vriti ili
dopustiti vrenje ina koji znai povredu prava druge drave
e no to ope pravilo danas nije dostatno pa se pristupa sklapanju brojnih ugovora, pravila i
preporuka
1. enevska konvencija o prekoraenom oneienju zraka na velikim udaljenostima, 1979
2. Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa, 1985.
3. Montrealski protokol o tvarima koje oteuju ozonski omota, 1987.
4. Ugovor o zabrani pokusa nuklearnim orujem u atmosferi, u svemiru i pod vodom, 1963











112
SVEMIR
^ SVEMIR je prostor koji se nadovezuje na zrani prostor, i iji je reim razliit od reima dravnog zranog
prostora
^ prodor ovjeka u svemir 1957.g. izazvao je niz pitanja koja je trebalo pravno urediti
e 1957. Sovjetski savez je lansirao prvi umjetni satelit, Sputnik 1
e prvo ivo bie u svemiru bio je pas Lajka, svemirskim brodom Sputnik 2
e prvi ovjek koji je krenuo u svemir bio je Jurij Gagarin, obletio je zemlju
e Neil Armstrong prvi ovjek na mjesecu 1969

^ KAD SE GOVORI O SVEMIRU ONDA SU TO PITANJA VEZANA ZA;
e vlast u svemirskom prostoru
e pravni poloaj sprava koje se alju u svemir
e status lanova posade koja se alje u svemir
e pomo i spaavanje u sluaju nezgode
e odgovornost za eventualno prouzroenu tetu
e upotreba u vojne svrhe ( sredinje pitanje )
e telekomunikaciju, navigaciju, meteorologiju
^ ve se kod prvih orbitalni letova na velikim visinama pokazalo da je doseg dravne vlasti u prostoru iznad
kopnenog i morskog dijela njezina podruja ogranien na zrani prostor do neke za sad neodreene visine

^ granica izmeu zranog prostora i svemira
e tona granica izmeu zranog prostora i svemira nije odreena iako se to bezuspjeno
pokuavalo ustanoviti na temelju razliitih kriterija
e dravna je praksa prihvatila tzv. funkcionalni pristup prema kojem je svemirske aktivnosti i
sredstva lako razlikovati od aktivnosti u zranom prostoru
e danas se kao prijedlozi granice pojavljuje visina oko 100km iznad zemljine povrine ( to je visina
najnie mogue orbitalne putanje umjetnih satelita )

^ Odbor za miroljubivu upotrebu svemira
e 1959.godine osnovan kao stalni odbor
e pomoni organ UN ( naglasak stavljen na miroljubivo koritenje svemira )
e djeluje kao cjelina ili kroz jedan od dva pododbora
znanstveno-tehniki
pravni zahvaljujui njegovu radu usvojene su mnoge rezolucije kao temelj progresivnog razvoja
svemirskog prava
e u njemu su izraeni i svi najvaniji dokumenti

^ 5 ugovora o svemiru
e Ugovor o svemiru ( 1967 )
ugovor o naelima koja ureuju aktivnosti drava na istraivanju i upotrebi svemira,
ukljuujui Mjesec i druga nebeska tijela
temeljni meunarodnopravni akti
e Sporazum o spaavanju astronauta, vraanju astronauta i vraanju objekata lansiranih u svemir ( 1968 )
e Konvencija o meunarodnoj odgovornosti za tetu koju prouzroe svemirski objekti ( 1974 )
e Konvencija o registraciji objekata lansiranih u svemir ( 1975 )
e Sporazum koji ureuje aktivnosti drava na Mjesecu i drugim nebeskim tijelima ( 1979 )
odnosi se na Mjesec te druga nebeska tijela u Sunevom sustavu te na orbite oko njih i
putanja prema njima
ta nebeska tijela i njihova prirodan bogatstva proglaena su opim dobrom ovjeanstva
to znai da bi dananji reim svemira kao res communis omnium bio razraen novim reimom
koji je sliniji reimu podmorja izvan dravne jurisdikcije
meutim, taj sporazum odgaa uspostavljanje takvog reima dok iskoritavanje prirodnih
bogatstava tih nebeskih tijela ne postane mogue





113
^ naela koja propisuje ugovor o svemiru
o istraivanje i upotreba svemira mora biti na dobrobit i u interesu svih zemalja
o itav svemir je slobodan za istraivanje i upotrebu svim dravama bez diskriminacije koje imaju
slobodan pristup svim njegovim dijelovima
o svemir i nebeska tijela ne mogu biti predmet nacionalnog prisvajanja (proglaenjem suverenosti,
okupacijom ili bilo kojim drugim nainom)
o sve svemirske aktivnosti moraju se odvijati u skladu sa MP-om, Poveljom UN-a u interesu
odranja meunarodnog mira i sigurnosti
o naglasak je stavljen na miroljubivo koritenje svemira, ali tu postoji nepodudarnost doktrine i
prakse
ZABRANE koje se odnose na vojne aktivnosti nisu iste za
nebeska tijela (zabranjene sve vojne aktivnosti, ukljuujui i pokuse svim vrstama oruja)
preostali dio svemira (zabrana pokusa nuklearnim orujem i ostalim orujem za masovno
unitenje)
pojam miroljubivo moe se tumaiti na dva naina
a) ire upotraba za sve svrhe koje nosu vojne
b) ue - upotreba za svrhe koje nisu agresivne
praksa je nametnula ovo drugo tumaenje jer je npr. mogua upotreba i vojne
opreme u miroljubive svrhe
dakle, postojeim normama izvrena je demilitarizacija nebeskih tijela uz manje
ograde ali to se tie ostalog dijela svemira, ona je samo djelomina!

o prilikom svemirskih aktivnosti treba izbjegavati
tetne uinke zagaenja svemira
tetne promjene zemaljskog okolia
^ ASTRONAUTI iako su poslanici ovjeanstva u svemir, potpadaju pod jurisdikciju drave pripadnosti dotinog
svemirskog objekta (znai ona ija je letjelica!!!), jednako kao i sam objekt

^ SVEMIRSKIM OBJEKTOM se smatra svaka naprava u svemiru neovisno ima li posadu, je li satelit, svemirska
stanica
e on ima dravnu pripadnost one drave u kojoj je upisan u registar
e drava u kojoj je upisan je meunarodno odgovorna za njihove svemirske aktivnosti neovisno o
tome jesu li dravno ili privatno vlasnitvo!)
e cilj meunarodnog registra je da oivotvori naelo da se svemirske aktivnosti obavljaju na
dobrobit i u interesu svih, pa u njega drave moraju registrirati svoje svemirske subjekte s
oznakom namjene (nije odreen rok u kojem to moraju napraviti problem nedovoljnog
preciziranja; poto su odredbe samo okvirne nijedan objekt po tom registru nema vojnu
namjenu)
e registar moe biti koristan jer moe posluiti prilikom identifikacije svemirskog subjekta koji bi
prouzroio nekakvu tetu ili koji je na drugi nain opasan za okoli

^ odgovornost za eventualne tete
e odgovorna drava lansiranja - ona koja lansira/omoguuje lansiranje/iji je ureaj koriten za lansiranje
e po pravilima objektivne odgovornosti - tetu prouzroenu na povrini zemlje ili u zrakoplovu u letu
e drugdje u svemiru na temelju krivnje
dotine drave
osobe za koje ona odgovara
e u sluaju spora to ga ne bilo mogue rijeiti diplomatskim pregovorima, predvien je postupak
za ustanovljenje i djelovanje posebne komisije , ije su odluke obvezatne






114
SUKCESIJA DRAVA

= ulaenje neke drave u pravne odnose druge drave, koja je posljedica osnivanja ili proirivanja vlasti,
odnosno uspostave suverenosti te drave na podruju koje je do tada pripadalo drugoj dravi
= zamjena jedne drave drugom to se tie odgovornosti za meunarodne odnose nekog podruja

^ vane dvije Konvencije
e Beka konvencija o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora (1978.g.)
e Beka konvencija o sukcesiji glede dravne imovine, arhiva i dugova (1983.g.)
^ uzroci odbojnosti prema konvencijama o sukcesiji drava je
e specifinost gotovo svake sukcesije
to je razlog da se u tom podruju nije u veoj mjeri moglo razviti obiajno pravo
konvencije vie pridonose progresivnom razvoj tog podruja nego su njegova kodifikacija
e prilike u kojima su se konvencije izraivale
e konvencije nemaju retroaktivno djelovanje
zato je mali broj sluajeva u kojima bi se one mogle primijenjivati
e prva ima jako mali broj drava lanica ( i SFRJ )
e druga nije stupila na snagu

^ Beke konvencije o sukcesiji razlikuju
o prijenos dijela podruja neke drave
o novonastalu nezavisnu dravu (tu se ubraja i drava stvorena od 2 ili vie podruja)
o ujedinjenje drava
o odvajanje dijela ili dijelova neke drave
o raspad drave (dissolution)

^ kod sukcesije dolazi do problema preuzimanja od drave sljednice prava i obveza drave prednice
^ osnovni oblici sukcesije
e subjekti ozmeu kojih dolazi do sukcesije postojali su i prije nje, ali postoje i dalje
razni primjeri cesije
npr. prodaja Aljaske, prodaja Louisiane
e dotadanji subjekt ne prestaje postojati kao subjekt, ali se na dijelu njegova teritorija stvara novi subjekt MP
dolazi do odvajanje ( otcjepljenja )
npr. odvajanje Crne Gore od Srbije, SAD
e dotadani subjekt nestaje , a njegovo podruje stjee jedna ili vie drava koje postoje otprije
npr. podjela Poljske, ujedinjenje Njemake
e dotadanji subjekt prestaje u postpunosti, a njegovo podruje stjee novi subjekt MP-a
raspad drave Austro-Ugarska, Jugoslavija, SSSR
ujedinjenje u novu dravu Kraljevina SHS, Italija
e podruja s posebnim poloajem

^ u veini sluajeva kod sukcesije s nekog se podruja vlast povlai, odnosno prestaje suverenost jedne drave ( ili
drava nestaje ) a druga drava zasniva svoju vlast na tom podruju
^ bitna i opa znaajka sukcesije
e vrlo mali broj opih pravila
e rjeavanje prloblema preputeno sporazumima izmeu drava kojih se to tie
e dispozitivna pravila ( opa pravila vrijede ako nema sporazuma drava )





115
^ 2 temeljna tipa naela vana za sukcesiju
e naelo apsolutne sukcesije
nova drava, bez obzira na tip sukcesije, apsolutno je vezana pravima i obvezama drave prednice
e naelo tabalae rasae ( clean state )
nova drava niti na koji nain nije vezana pravima i obvezama drave prednice
nova drava ne treba priznati nikoje obveze prednice
^ oba ta naela su ekstremnih gledita i ne primjenjuju se u istim oblicima
^ pri sukcesiji drave primijenjuju pravila koja redovito nalaze u rasponu izmeu ta dva ekstremna gledita

^ ope je pravilo meunarodnog prava da za svaku dravu nastaju prava i obveze samo njezinim vlastitim
djelovanjem
e to proizlazi iz temeljnog prava drave na suverenost
e ALI kod prijenosa podruja pojavljuje se puno raznovrsnih pitanja, tako da se to naelo ne moe
dosljedno provesti, i ta se pitanja onda rjeavaju u sklopu sukcesije drava
e meutim, nauavanje da obveze redovito prelaze s prednika na stjecatelja je rezultat elje da se zatite
interesi vjerovnika propale ili nestale drave ni danas praksa o tome nije ustaljena pa ima i primjera
kada propau subjekta propadaju i obveze; ako se ele osigurati neki interesi, trebato posebno
ugovoriti

^ etiri osnovna pravila o sukcesiji:
1. sama promjena dravne vlasti pa makar i protuustavna ne dovodi do sukcesije,
2. nema mjesta sukcesiji u sluaju ratne okupacije,
3. sljednica u pravilu preuzima podruje onako kako ga je drala i prednica
odnosi se na na granice, uporabu i ogranienje uporabe takvog podruja
pravilo nemo plus iuris ada lium transferre potest quam ipse habet
sljednica preuzima podruje sa svim pravima i obvezama
4. za steeno podruje, ako nije drukije ugovoreno, vrijede meunarodni ugovori sljednice a ne
prednice (iznimka pod 3. granice, uporaba...)


PROBLEMI SUKCESIJE
1. Podruje
+ podruje je ishodite sukcesije drava (uspostava suverenosti nad podrujem koje je pripadalo drugoj)
+ drava stjee podruje onako kako je posjedovao bivi dralac s dotadanjim GRANICAMA, PRAVIMA I
OBVEZAMA koje se tiu tog podruja
+ sukcesija drava ne utjee na
o granice ustanovljene meunarodnim ugovorom
o obveze i prava koja se odnose na reim granice
o prava i obveze ustanovljena ugovorom, koja se smatraju vezanima uz dotino podruje, a
odnose se na upotrebu ili ogranienje upotrebe tog podruja u korist neke drave
IZNIMKA prema kojoj se navedene odredbe ne primjenjuju na obveze prednice iz
ugovora koji se tiu vojnih baza na dotinom podruju
+ isto tako konvencija potvruje trajnu suverenost svakog naroda i svake drave nad svojim prirodnim
bogatstvima i izvorima








116
2. Osobe
+ pod suverenost nove vlasti potpadaju SVE osobe koje se nalaze na tom podruju, a prema bivoj dravi
su bili u odnosu dravljana ili stranaca
+ novonastala drava moe urediti zakonom pitanje
o koje e osobe smatrati svojim dravljanima
o ne moe svoje dravljanstvo nametati dravljanima tree drave bez njihove privole
o moe i smatrati SVOJIM dravljanima osobe koje se u asu sukcesije NISU NALAZILE na podruja nove
drave, ali su bile dravljani bive
+ ako prednica i dalje postoji i ako se njezino podruje dijeli na vie drava, tada pitanje takvih osoba
treba urediti meunarodnim ugovorom
+ ne postoji pravilo po kojem bi nova drava imala dunost da kao svoje dravljane preuzme sve
dotadanje dravljane prednice (dakle, ne mora ih preuzeti)
+ 3. drave nisu dune dopustiti prijelaz ili prebacivanje preko granice osoba koje bi na takav nain
ostale bez dravljanstva
+ radi rjeavanja poloaja osoba pri promjeni dravne vlasti pribjegava se u meunarodnim ugovorima
ustanovama:
a) ustanova opcije izbor izmeu dva dravljanstva koji se vri oitovanjem pojedinca
o pojedinac sam ima mogunost da izabere dravljanstvo kada podruje na kojemu stalno
boravi prijee od jedne drave drugoj
o bira izmeu dotadanjeg dravljanstva i dravljanstva drave koja je stekla podruje
o pretpostavka za opciju ustanove je postojanje drave prednice
o uz oitovanje o zadravanju dravljanstva drave prednice, ugovori najee veu i mogunost
da drava sljednica zahtijeva da se iz nje isele SVE osobe koje ne ele primiti njeno
dravljanjstvo (OPTANTI osobe koje su optirale za drugo dravljanstvo)

b) zatite manjina ugovara se radi zatite osoba druge nacionalnosti, vjere, materinjeg jezika od
veinskog stanovnitva drave u kojoj ive
o svrha zatite je da mogu odabrati dravljanstvo one drave u kojoj su u manjini
o manjinska prava mogu obuhvaati i osobe koje pripadaju manjini, ali imaju strano ili
dvostruko dravljanstvo (tal. manjina u Kraljevini SHS)
3.Meunarodni ugovori
+ ope pravilo pravilo o naelnoj neprenostivosti meunarodnih ugovora bez pristanka sljednice
o ako nije drukije ugovoreno da dravu sljednicu automatski NE veu ugovori drave
prednice, a ugovori sljednice proteu se i na steeno podruje
o pravilo se temelji se na naelu da ugovor vee iskljuivo ugovorne stranke,
o to je pravilo ogranieno kod ( eli se sauvati kontinuitet ugovora, a time i odreena pravna sigurost )
kod tzv radiciranih ugovora
to su oni ugovori koji su najue povezani sa samim podrujem
odnose se na ugovorom ustanovljenu granicu i reim granice, te na prava i obveze
koji se tiu upotrebe ili ogranienja upotrebe toga podruja - uz iznimku vojnih baza
automatski veu dravu sljednicu
Beka konvencija iz 1978. naelno predvia kontinuitet vaenja meunarodnih
ugovora za
dravu prednicu koja i dalje postoji nakon to se neki dio njena podruja odvojio
dravu sljednicu u sluajevima ujedinjenja drava i odvajanje dijela drave kako bi se
stvorila nova drava

+ u sluaju prijenosa dijela podruja drugoj dravi - na tom podruju prestaju vrijediti ugovori prednice, pa
vrijede mu sljednice



117
+ novonastala neovisna drava nije obavezna zadrati ugovor na snazi ili postati stranka ugovora zbog
same injenice sukcesije
o blie naelu tabulae rasae
o novonastala drava prihvatiti ako joj tako odgovara
o notifikacija o sukcesiji drave same odabiru kojim e ugovorima biti vezane, a kojima ne
o to se pogotovo odnosi na bive kolonije jer su ugovori matica uglavnom bili dosta nepovoljni
za njih
+ uvjeti da bi te naelne odredbe mogle vrijediti
o ako se drave kojih se to tie ne sporazume drugaije
o predvieno rjeenje ne smije biti inkopatibilno sa svrhom i predmetom ugovora
o predvieno rijeenje ne smije korjenito mijenjati uvjete izvravanja ugovora
o svojstvo stranke ugovora moe se stei bez pristanka ostalih stranaka (kod zatv ugovora)
+ neovisno o elji i oitovanju sljednice, dvostrani ugovor ostaje na snazi samo ako se sljednica i druga
stranka o tome izrijekom sporazumiju ili ako na temelju njigova ponaanja treba smtrati da su se tako
sporazumjele
+ sukcesije mnogostranih ugovora
o sljednicama je pruena mogunost da jednostranim oitovanjem ( u obliku pismene
notifikacije depozitaru ) postanu stranke takvog ugovora
o notifikacija ima retroaktivni uinak - drava sljednica se strankom ugovora smatra od dana
sukcesije ili od datuma stupanja ugovora na snagu ( neovisno o datumu notifikacije )
o na taj nain se eli omoguiti to ira primjena opih MU, osobito onih koji su rezultat
kodifikacije i progresivnog razvoja
4.Dravna imovina
+ teite je ovdje na sporazumnom rjeavanju izmeu zainteresiranih drava primjenom naela
pravinosti (i za dug, arhive!)
+ konvencija precizira da dravna imovina prednice znai imovinu, prava i interese koji su joj pripadali
na dan sukcesije na temelju njenog unutranjeg prava
+ imovina se dijeli na pokretnu i nepokretnu
+ pravila vrijede ako nema drugaijeg posrazuma meu dravama
+ raspad drave, odvajanje dijela ili dijelova neke drave i prijenosa podruja
o NEPOKRETNA imovina prednice trebala prei na sljednicu na ijem podruju nalazi
o isto vrijedi i za POKRETNU imovinu koja je vezana za njezino djelovanje glede dotinog
podruja
o OSTALA POKRETNA i sva ostala imovina bi se trebala razmjerno podijeliti ali u pravinim
razmjerima
o NEPOKRETNA imovina koja se nalazi izvan podruja trebala bi u pravinim razmjerima prei na
sljednice
+ kod ujedinjenja je najjednostavnije jer jer sva imovina prelazi na sljednicu
+ kod novonastalih drava uz navedena rjeenje postoje jo neka od kojih su najvanija 2:
o POKRETNA imovina prednice i ona NEPOKRETNA koja se nalazi izvan podruja na koje se odnosi
sukcesija, a ijem je stvaranju ovisno podruje pridonijelo, prelazi na sljednicu razmjerno doprinosu
ovisnog podruja
o sporazumi izmeu prednice i novonastale drave ne smiju povrijediti naelo trajne suverenosti svakog
naroda nad svojim bogatstvom i prirodnim izvorima
- ova su rjeenja barem djelomice primjenjiva u sluajevima raspada i odvajanja drava






118
5. Dravni arhivi
+ svi dokumenti bilo kojeg datuma, bilo koje vrste, koju je prednica izdala ili primila u obavljanju svojih
funkcija, a koji su na dan sukcesije pripali prednici na temelju njenog unutranjeg prava i koja je ona
sauvala i pod njezinim je nadzorom, i to kao arhivi u bilo koju svrhu
+ prednica je po Konvenciji iz 1983. duna
o poduzeti mjere za ouvanje i sigurnost dravnih arhiva i arhivskih fondova
o sporazumi izmeu prednice i sljednice ne smiju povrijediti pravo naroda dotinih drava na razvoj, na
informiranje o svojoj povijesti i na svoju kulturnu batinu
o na zahtijev i troak sljednice predati reprodukcije onog dijela arhiva koji ostaje prednici i originale koji se
tiu samo sljednice, a ukoliko je to nemogue, onda sljednici omoguiti uvid i koritenje arhivima
o teite problema je na meusobnom sporazumu zainteresiranih drava
6. Dravni dug
+ znai svaku financijsku obvezu drave prednice koja u skladu s meunarodnim pravom nastane prema
drugoj dravi, meunarodnoj organizaciji ili drugom subjektu meunarodnog prava
+ sama sukcesija ne utjee na prava i obveze vjerovnika
+ dravni dug prednice trebao bi razmjerno prijei na sljednice i to u pravinim razmjerima, uzimajui u
obzir postoji li prednica ili ne
+ to se tie novonastalih drava to ne smije utjecati i ugroziti temeljnu ekonomsku ravnoteu te zemlje
+ praksa sukcesije glede dravnih dugova zbog svoje neujednaenosti ne prua vre uporite za
ureenje tog iznimno vanog pitanja
+ u novije vrijeme stanovita jamstva pruaju meunarodne financijske institucije


7. lanstvo u meunarodnim organizacijama
+ za sukcesiju u smislu lanstva u me. org. nema nekog opeg pravila meunarodnog prava
+ uinci sukcesije meunarodnih ugovora ne diraju u pravila o stjecanju svojstva lana niti u druga
mjerodavna pravila neke organizacije!!!!
+ praksa sukladna toj odredbi potvrena je u svim sluajevima kada se radi o novonastalim dravama u
procesu dekolonizacije i o dravama nastalim odvajanjem podruja, koje su u lanstvo svake
meunarodne organizacije primljene u skladu s njenim odnosnim pravilima, a ne na temelju sukcesije
meunarodnog ugovora koji je ustavni akt organizacije
+ u sluaju ujedinjenja nema problema
+ problem je neto sloeniji kada se radi o raspadu drave koja nestaje kao subjekt mp-a
o praksa kojom se svojstvo lana NE STJEE sukcesijom naelno je primjenjiva i ovdje
o ali je praksa ponekad ipak drukija pa pitanje sukcesije ovisi o okolnostima vezanima uz
ustrojstvo i djelovanje same organizacije
meunar. financ. institucije MMF, Svj. Banka
tu se problem sukcesije lanstva svodi na problem POTRAIVANJA ili DUGOVA,
praksa pomalo utrla put sukcesiji lanstva (lanstvo RH nakon raspada SFRJ)
samu dravu
sukcesija Rusije nakon raspada SSSR u UN-u i Vijeu sigurnosti
formalno je to rjeenje utemeljeno na sporazumu sljednica SSSR-a, a
politiki razlog je to nelanstvo bi dovelo do politikih problema









119
8. Ostala pitanja
+ nema sukcesije s obzirom na deliktne obveze nestale drave (sljednica ne preuzima obveze prednice iz
protupravnih djela)
+ to se tie unutranjeg zakonodavstva, svaka je sljednica potpuno slobodna ako nije meunarodnim
ugovorom preuzela neke obveze
+ odreeni propisi javnog prava stupaju na snagu ODMAH , a jasno je da cijeli pravni poredak steenog
podruja dobiva novi temelj u ustavnim propisima drave sljednice
+ pitanje steenih prava fizikih i pravnih osoba prilikom sukcesije ostaje otvoreno
+ ako ureenje tih prava nije utanaeno MU, vrstog odgovora nema iako se radi o bitnim stvarima (npr.
mirovina, vlasnika prava, nacionalizacija, kompenzacija...)
+ imaju i politiku vanost i prema treim dravama ako su u pitanju njihovi dravljani
+ u pravilu drava sljednica bi se trebala pridravati minimalnih naela u prilog priznanja steenih prava,
a u njih moe zahvatiti ukoliko su ona u suprotnosti s njezinim pravnim poretkom


Republika Hrvatska
RH se moe smatrati dravom od 25. lipnja 1991.g.
o sabor je daj tan donio
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH
Deklaracija o proglaenju samostalne i suverene RH.
danom sukcesije drava bive SFRJ, smatra se 8. 10. 1991.g. zbog tromjesenog roka o suspenziji primjene
navedene ustavne odluke
o RH tim danom postaje sljednica SFRJ
o ta je injenica potvrena Odlukom i Zakljucima Sabora toga dana
o moratorij bio dogovoren Zajednikom Brijunskom deklaracijom - 7.7. 1991
tim aktima RH je:
o izrazila spremnost na sporazumno rjeenje spornih pitanja u odnosu na bivu SFRJ i na ostale
drave nastale na tom podruju
o konstatirala da zapoinje postupak razdruivanja od drugih republika i od SFRJ
o utvruje da SFRJ kao dravna zajednica vie ne postoji
o granicama se smatraju njezine bive granice kao federalne jedinice
granice prema drugima federalnim jedinicama
granice koje su bile dravne granice SFRJ
o meunarodni ugovori koje je sklopila SFRJ primjenjivat e se u RH ako nisu u suprotnosti s
njezinim ustavom i zakonima, a RH se obvezuje prema drugim dravama i meunarodnim
organizacijama da e u cijelosti potivati prava i obveze prednice u dijelu koji se odnose na
Hrvatsku
o izrazila je spremnost sudjelovati u radu Konferencije o Jugoslaviji kako bi se mirno rijeio spor
izmeu novonasatalih drava ( Meunarodna konferencija o bivoj Jugoslaviji )
znaajnu je ulogu odigrala i Badinterova komisija
o to je arbitrana komisija osnnovanapod okriljem Meunarodne konferencije o bivoj
Jugoslaviji
o ustanovljena 27.08.1991. od strane Europske zajednice
o zadaa
baviti se raspadom SFRJ
baviti se nastankom novih drava na podruju SFRJ
rjeavanje sporova izmeu zainteresiranih drava
donoenje obvezujuih odluka u tim sporovima
davanje savjetodavnih pitanja o postavljenim pitanjima



120
o svoja najbitnija stajalita je izraavala u 15 miljenja
o najbitnija stajalita komisije
SFRJ se raspala i vie ne postoji kao drava
pitanje sukcesije treba rijeiti na temelju
naela meunarodnog prava
naela pravinosti uzimajui u obzir da su sve drave vezane kogetnim normama
opeg meunarodnog prava
nijedna drava nema pravo sama nastaviti lanstvo SFRJ u meunarodnim
organizacijama
SR Jugoslavija je nova drava koja se ne moe smatrati jedinom sljednicom SFRJ
granice se ne mogu mijenjati silom nego jedino sporazumom
dan sukcesije za RH je je 08.10. 1991

5 sljednica bive SFRJ potpisale su 29.6.2001.godine opsean ugovor o pitanjima sukcesije sa Dodatkom i 7
priloga ( sadri bitne odredbe o : )
o podjeli imovine kod Bnake za meunarodna poravnanja
o podjeli pokretne i nepokretne imovine
o podjeli dipomatske i konzularne imovine
o podjeli financijeske aktive i pasive
o mirovinama
o potpisnice: Hrvatska, Slovenija, BiH, Makedonija, SR Jugoslavija





























121
MEUDRAVNE SLUNOSTI
pojam, mjesto, opseg i domaaj meudravnih slunosti vrlo su prijeporni
SLUNOSTI (servituti) se primjenjuju na odnose gdje jedna drava ima prema drugoj neko pravo koje je
lokalizirano na odreenom dijelu te druge drave
o slunost mora biti ustanovljena me. ugovorom
o taj dio dravnog podruja (sa zgradama, ureajima i dr. ovisno osluaju) je trajno ili tijekom
ugovorenog vremena optereen PRAVOM ovlatene drave
naziv i pojam uzeti su iz privatnog prava, iako je slunost u meunarodnom pravu samostalan pojam uz
odreene slinosti s pojmom iz privatnog prava
o meudravne slunosti isto mogu nametati obvezanoj dravi da neto trpi ili propusti
glavna znaajka meudravne slunosti je njena STVARNOPRAVNA PRIRODA:
o djeluje erga omnes - meu svima , a ne samo prema ovlatenim subjektima
o ona se sama za sebe ne moe prenijeti na neku drugu dravu sama za sebe (ve iskljuivo u
sluaju stjecanja podruja!)
VRSTE SLUNOSTI:
Vojne slunosti
demilitarizirani pojasi ( neki Grki otoci u Egejskom moru, Alandsko otoje )
zabrana utvrivanja,
postaje za opskrbu gorivom,
pomorske i zrane baze ( najei oblik slunosti )
pravo prolaska za vojsku,
prostor za vojne vjebe - bombardiranja
pravo prelijetanja vojnih zrakoplova i njihova sputanja

Gospodarske slunosti
iskoritavanje prirodnih bogatstava to ih na nekom podruju vri druga drava ili njeni dravljani
(pravo ribolova, rudarenja, sjee drva, pravo ispae, dobavljanje el. energije ili vode)
uklapanje nekog podruja u gospodarsko podruje druge drave - carinske zone
prometne slunosti svih vrsta (eljeznike veze, pristup lukama ili moru, sloboda plovidbe rijekama,
pravo polaganja i koritenja naftovoda ili plinovoda).
*povlaenjem novih granica esto se presijecaju postojee eljeznike/cestovne trase, to se moe
ispraviti uspostavom slunosti na trajno ili dok se ne izgrade nove ceste npr.
sve se ove slunosti mogu ugovoriti trajno ili privremeno, samo za robu ili i za putnike ili za jedno i
drugo

Ostale slunosti
vrlo rijetke
nazivamo ih i idealne slunosti. Njih je npr. odredio Lateranski ugovor izmeu Svete Stolice i Italije:
prilaz Trgu Svetog Petra, pristup posjetitelja umjetninama u Vatikanu, zabrana gradnje visokih zgrada u
okolici Vatikana

postanak slunosti - u pravilu meunarodnim ugovorima
prestanak slunosti - protekom ugovorenog vremena meunarodnim ugovorom,
- konsolidacijom (kad ovlateni i obvezani subjekt postanu jedno)
- nestankom interesa ovlatene drave





122









































123






OVJEK U MEUNARODNOM PRAVU



SUBJEKTIVITET POJEDINCA

^ uvjeti za subjektivitet
+ pravna sposobnost ( po pravilima MP-a biti sposoban biti nositeljem prava i dunosti )
+ poslovna sposobnost ( sposobnost vlastitim djelovanjem proizvoditi pravne uinke )
+ deliktna sposobnost ( sposobnost povrijedti normu pravnog poretka i za tu povredu odgovarati )
^ subjektivitet se stjee samim ostvarenjem pravne sposobnosti
^ postoje rasprave o tome da li je pojedinac subjekt ili nije ( vidi po subjektima )
+ vaan argument za potvrdu subjektiviteta je zatita ljudskih prava
+ veliku veinu prava pojedinac uiva ako se drava za to obvee u odreenom ugovoru, ali postoje
neka prava koja su prela u obvezno pravo i IUS COGENS pa ih pojedinci uivaju neovisno od
obvezivanja drava
spadaju ljudks prava 1.generacije
to je vano jer su pojedini pisci oduzimali pojedincu subjektivitet tvrdei da on svoja
prava ne uiva neposredno, nego tek posredno ako se na to drava obvee posebnim
ugovorom
+ poeci zatite ljudskih prava
Westfalski mir zatita vjerskih manjina
II.polovica 19.st konvencije koje se tiu zabrane ropstva
doba Lige Naroda zabrana kmetstva, zabrana nasljeivanja ena, zabrana odnosa
slinih ropstvu
1948. Opa deklaracija o pravima ovjeka
u formalnom pogledu nije obvezujua, ali je njezin sadraj preao u
obiajno pravo i na taj nain postao obvezujui
sa svoja 2 protokola lini temelj zatite ljudskih prava













124
DRAVLJANI i STRANCI
^ osobna nadlenost drava
+ odreuju krugove osoba s obzirom na koje neka drava moe pream drugim dravama
postupati kao da vri vlast nad njima ili im daje zatitu
+ odreuje se s obzirom na dvije okolnosti
veza pripadnosti ( dravljanstvo )
injenica da osoba makar i privremeno boravi na teritoriju druge drave
^ pravila se razvila zbog toga jer su drave nastojale svojim propisima i vlau
+ zahvatiti osobe koje se nalaze izvan svojih podruja ako za njih imaju neki interes
+ pruiti pomo odreenim osobama koje su pogoene postupkom i zahvatom druge drave
^ osobe koje se nalaze na podruju neke drave mogu biti njezini pripadnici
+ dravljani
+ stranci (dravljani neke druge drave)

^ noviji razvoj doveo je do FUNKCIONALNE ZATITE
+ meunarodne organizacije imaju pravo nastupati raadi zatite svojih predstavnika i
funkcionara

^ tienici osobe koje su pod zatitom neke drave ali nisu njezini dravljani, kada ta drava na
molbu druge drave preuzima ogranienu brigu o njima u treoj dravi
+ drava preuzima brigu na temelju zamolbe ili ugovora s drugom dravom
+ situacije kada drava koja trai zatitu svojih dravljana:
nema diplomatskog zastupstva u dravi koju moli
protektorat
prekid dipl. odnosa
rat
+ drava zatitnica radi U IME DRAVE O IJIM JE DRAVLJANIMA RIJE i na temelju njihovih pravnih
odnosa
+ npr. neutralna drava moli da se s njezinim tienicima postupa kao s neutralnima ako je
zemlja u ratu
^ dravljanin
+ onaj tko je po zakonima neke drave stekao njezino dravljanstvo, a nije ga po tim zakonima
poslije izgubio
+ stjecanje, gubitak dravljanstva ravnaju se po unutarnjm zakonodavstvu
+ postoje pravila MP koja odreuju sluajeve u kojima druge drave nisu dune priznati pravni
uinak nekog stranog zakona, odnosno nisu dune priznati svojstvo dravljana koje je steeno po
tom zakonu ( na taj nain se ograniava sloboda zakonodavca neke drave )
+ MP ne doputa preveliko odstupanje od naela koja se u veini zakonodavstava barem donekle
poklapaju
+ drava nije obvezatna priznati stjecanje stranog dravljanstva koje je izvedeno s nakanom da se
zaobiu ili izigraju njezini zakoni
+ ukupnost vlasti koju koju drava vri nad svojim dravljanima naziva se PERSONALNO VRHVNITVO
(kaznena odgovornost, plaanje poreza, ureenj osobnog statusa, vojna dunost)
protee se i na dravljane koji borave u inozemstvu a oituje se kao niz obveza dravljana
prema dravi








125
^ bezdravljanstvo ( apatridija, apolitija )
+ apatrid je ona osoba koju ne priznaje kao dravljanina nijedna drava po svojim zakonima
+ nastaje ako je:
osoba je roena u takvim okolnostima da ne stekne ni po jednom zakonu dravljanstvo dakle bez
dravljanstva
je osoba izgubila dravljanstvo a drugo dravljanstvo nije stekla
zbog produene odsutnosti iz te drave, a zakon za odsutnost odreenog trajanja vee
gubitak dravljanstva (mogue sprijeiti povremenim javljanjem u konzulat, periodinim
vraanjem u dravu...)
prijelazom rodnog kraja pod suverenost druge drave a da nije regulirano pitanje
dravljanstva
+ prednost - takva osoba nema obvezu na vojnu slubu
+ nedostatak
oteano kretanje svijetom
nemogunost dobivanja putnih isprava
nema diplomatske zatite
mogunost izgona iz zemlje u kojoj boravi

+ dokumenti koji govore o problemu dravljanstva
Opa deklaracija o pravima ovjeka ( 1948 )
proglaeno je naelo da svatko ima pravo na jedno dravljanstvo
nitko ne smije samovoljno biti lien svojega dravljanstva niti mu se smije odrei
pravo da promijeni svoje dravljanstvo
ta naela su za sada jo samo ciljevi
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima ( 1966 )
svako dijete ima pravo da stekne jedno dravljnstvo
drave moraju poduzeti sve odgovaajue mjere kako bi osigurale da svako dijete
stekne jedno dravljanstvo ve od roenja
Konvencija o smanjenju sluajeva bez dravljanstva UN 1961. stupila na snagu 1975.
predvia stvaranje organizama kojima e se moi obratiti osobe bez dravljanstva
drava stranka konvencije obvezuje se priznati dravljanstvo osobe koja bi inae
ostala bez dravljanstva ako je ta osoba roena na njezinom podruju ili ako je
roena u inozemstvu, a otac i majka dravljani su te drave
Zakon o hrvatskom dravljanstvu
hrvatsko dravljanstvo stjee dijete koje je roeno ili naenona podruju RH ako su
mu oba roditelja nepoznata dravljanstva ili bez dravljanstva ( ius sanguis )
iz hrvatskog dravljanstva mogu se otpustiti jedino osobe koje imaju strano
dravljanstvo ( uz ispunjenje drugih uvjeta )

+ kad god drava moe tvrditi da je njen dravljanin u stranoj dravi POVRIJEEN u svojoj osobi ili
imovini, ona ima pravo intervenirati kod dotine drave kako bi zatitila prava svojeg dravljanina
prije intervencije dravljanin se mora posluiti svim unutranjim pravnim sredstvima drave u
kojoj mu je neko pravo povrijeeno
tek kada je dravljanin iscrpio sva unutranja pravna sredstva i NIJE uspio ostvariti svoje pravo
drava intervenira
esto se drava prije toga poslui blaim sredstvom = nastoji putem svog diplomatskog
zastupstva staviti oteenoga u doticaj s nadlenim organima kako bi se pokualo pronai
rjeenje








126
^ bipatridija i polipatridija ( dvojno i viestruko dravljanstvo )
+ stanje kada neku osobu dvije ili vie drava smatraju svojim dravljanom
+ nastaje kada:
neka osoba roenjem stekne vie dravljanstava
npr. rodi se u dravi koja priznaje naelo jus soli, a od roditelja iz drave koja mu
priznaje dravljanstvo jure sanguinis
kasnije stekne novo dravljanstvo a da nije izgubila dotadanje
npr. nije se pobrinula za otpust iz dravljanstva
+ nedostaci
neugodnosti za samu osobu
dvostruko oporezivanje
pozivanje na vojni rok u vie drava
eventulano proglaavanje vojnim bjeguncem
moe biti povod za sporove meu dravama po pitanju
vojne slube
diplomatske zatite
dunost prihvaanja u sluaju repatricije
+ bipatridija u EU
svaki dravljanin jedne od lanica ujedno postaje i dravljanin Unije
terminoloka razlika
dravljanstvo pripadnost dravi lanici
graanstvo zajednika pripadnost Uniji
sadrajna razlika
dravljanin ima u svojoj dravi ukupnost prava i obveza koji vezuju dravljane i njene
pripadnike
graanin ima na cijelom podruju unije samo prava i obveze koje proistjeu iz
ugovora iz Maastrichta
posljedica zajednikog dravljastva
sloboda kretanja i boravka svakog graanina Unije u svim dravama lanicama
pravo da bira i bude biran u dravi u kojoj boravi (ne mora biti dravljanin)

+ mnogi dvostrani ugovori ureuju pitanje vojnih slubi osoba s dvojnim dravljanstvom
+ ope MP ima samo neka pravila za sluaj dvojnog dravljanstva
ako je neka osoba dravljanin dvije drave, jedna drava moe odbiti intervenciju druge u korist te
osobe
jedna drava moe primorati tu osobu na vojnu dunost mada ju je ve odsluila u drugoj dravi



Pravne osobe - takoer imaju svoju pripadnost koju odreuje unutranje zakonodavstvo
- ona se najee nadovezuje na injenicu gdje pravna osoba ima svoje sjedite
- uzima se u obzir i zakonodavstvo po kojemu je nastala pravna osoba
- i okolnosti iji dravljani vre preteit utjecaj na djelovanje pravne osobe












127
^ stranci
+ osobe koje nisu u dravljanskoj vezi sa zemljom u kojoj se trajno ili privremeno nalaze
+ stranac je podvrgnut vlasti drave u kojoj boravi i to po naelu teritorijalnosti
drava na ijem se podruju nalazi djeluje na temelju svog ter vrhovnitva
drava kojoj pripada po dravljanstvu ima ga pravo tititi
+ s tim u vezi postavljaju se u meunarodnom pravu ova pitanja
ulaska i boravka stranaca,
postupka s strancima
prava zatite od drave pripadnosti,
protjerivanja
izruenja
davanja azila
+ svaka drava ima pravo po svojem nahoenju urediti pitanje ulaska i zadravanja stranaca na
svojem podruju
kroz pov su industrijski razvijene zemlje otvarale svoje granice kako bi dobile radnu snagu za
napredovanje gospodarstva, a danas ih zatvaraju jer su bogate zemlje utoita za siromane
ljude koji trae zaradu ( SAD, Kanada, zapadna europa )

+ stranac u nekoj zemlji ima punu zatitu
moderne drave moraju osigurati ravnopravnost stranaca sa domaim puanstvom pred
sudovima i drugim dravnim organima
postoje minimalni zahtjevi koji moraju biti zadovoljeni
nitko ne moe biti osuen ako protiv njega nije proveden redovit postupak, ako nije
sasluan i ako je uskraena mogunost obrane
temeljna prava ovjeka za strance proglaena su DEKLARACIJOM O PRAVIM OVJEKA OSOBA KOJE
NISU DRAVLJANI ZEMLJE U KOJOJ IVE

+ pitanje izruenja ( ekstradicije ) - javlja se kod osoba koje mole ili su dobile azil, a u svojoj dravi su optuene zbog kanj ina
Institut za meunarodno pravo
zalae se za primjenu naela aut dedicare aut punire ( posebno kod meunarodnih
zloina )
zalae se za meusobno izruivanje i vlastitih dravljana iako se to danas u pravilu
ne ini, a da bi se smanjio kriminalitet
drave nisu dune izruiti ni strane dravljane koji su optueni zbog politikih
zloina, zapravo, ali AKO je uz politiko djelo poinio jo neki zloin, izruenje nije
odobreno samo ako je taj zloin poinjen u vezi s politikim, tj da bi se osigurao
uspjeh politikog zloina
Opa skupina UN 1990. usvojila Model ugovora o izruivanju (detaljan ali
fleksibilan za neke najosjetljivije odredbe predviene su alternative i odstupanja)

Europska konvencija o izruenju 1957
IZUZIMA od obveze izruenja osobe:
o za koje zamoljena drava smatra da se izruenje zahtijeva zbog
politikog prekraja ili djela u vezi s njim
o zbog kanjivog djela, ali s ciljem da bi se izruenje moglo progoniti ili
kazniti zbog vjerskih, rasnih, nacionalnih razloga ili zbog njegovog
politikog uvjerenja
atentat na dravnog poglavara ili njegovu obitelj nije politiki zloin
Konvencija se ne odnosi na vojne prekraje koji nisu obian zloin
+ RH
stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne moe biti izruen drugoj dravi niti protjeran,
osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarondim ugovorom i zakonom
strani dravljani i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u RH, osim ako su progonjeni za
nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima MP-a



128
+ pitanje davanje azila
daje se osobama koje su odbjegle iz svoje zemlje zbog politikoga progona ili straha
pred takvim progonom
svako moe traiti i uivati u drugim zemljama azil zbog progona
Deklaracija o teritorijalnom azilu
davanje azila je miroljubiv i humanitarni in
niti jedna drava davanje azila ne moe smatrati neprijateljskim
naelo non refoulement niti jedna osoba se ne smije odbiti na granici, protjerati ili
vratiti u zemlju gdje moe biti progonjena
to je danas pravo drave, ali ne i pravo pojedinca da trai i dobije utoite, osim ako
takvo pravo drave ne priznaju u svom ustavnom poretku
danas se smatra da se izbjeglice ne smiju vraati ili izruivati u zemlju u kojoj im
prijeti progon zbog politikih krivica
osobama kojima je pruen azil ne smiju se angairati u djelatnostima koje su protivne
ciljevima i naelima UN
RH
strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u RH, osim ako su
progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima MP-a



























129
MEUNARODNA ZATITA OVJEKA

^ zabrana trgovine robljem
+ prije I.svj rata zatita pojedinca se uglavnom odnosila na pojedine sluajeve, prvenstveno na zatitu
slobode od ropstva
+ jedino i meu najvanijim slobodama koje se tite u u poetku razvoja mehanizma zatite lj.prava
+ borba ropstva se odvijala u nekoliko faza
suzbijanje same trgovine robljem pomorskim prijevozom (iz Afrike brodovima u Ameriku)
borba protiv trgovine robljem u Africi
nakon 1 sv rata - tenje za potpunim ukidanjem ropstva
ukidanje svih oblika slinih ropstvu

+ Beki kongres je 1845.g.
sklopljen I.meunarodni ugovor kojim se titi sloboda od ropstva
proglasio trgovinu robljem povredom europskog meunarodnog prava
u praksi se borba protiv ropstva ograniila na spreavanje pomorskog prijevoza
VB je poela sklapati dvostrane/mnogostrane ugovore o suzbijanju prijevoza robova morskim putem
ovlauju ratne brodove svake stranke da pregledaju sumnjive brodove svih drava stranaka

+ Konvencija i ropstvu ( 1926 )
doneena u okviru Lige naroda
odluila da prisilni rad ne smije dovesti do odnosa slinih ropstvu i da se moe zahtijevati samo u
javne svrhe

+ Dopunska Konvenciju o suzbijanju ropstva
zabranjeni i oblici koji su slini ropstvu
robovanje zbog duga,
kmetstvo,
kupovanje, nasljeivanje i preprodavanje ena i malodobnika
doneena u okviru UN-a 1956g.


^ zatita izbjeglica i apatrida
+ izbjeglica svaka osoba koja se nalazi izvan zemlje iji je dravljanin, zbog opravdanog straha od progon
zbog rase, vjeroispovjesti, dravljanstva, pripadnosti odreenoj drutvenoj grupi ili zbog
politikog miljenja i nemogue joj je da koristi ili se zbog straha ne eli koristiti zatitom te
zemlje, odnosno osoba bez dravljanstva koja je izvan zemlje svog ranijeg redovnog boravita,
a ne moe se ili se zbog straha ne eli vratiti u tu zemlju
+ da bi osoba imala status izbjeglice mora biti progonjena od strane dravnih organa ( ne mafija, krvna
osveta,... )
+ status izbjeglice je privremeni status
+ pitanje se aktualizira nakon I.svj rata
zbog ratnih pustoenja javila se potreba da se ljude opskrbi nekom zamjenom za putovnice kako
bi im se moglo omoguiti putovanje iz jedne u drugu zemlju u potrazi za smjetajem i
zaposlenjem
uvoenje tzv. Nansenove putovnice
najprije ruske a kasnije je protegnuta i na druge kategorije izbjeglica
izbjeglicama se pruaju neka graanska, ekonomska, socijalna prava
+ nakon II.svj rata odvaja se ureivanje meunarodnopravnog poloaja izbjeglica od onog apatrida





130
+ Konvencija o pravnom poloaju izbjeglica ( UN 1951 )
cilj joj je da se revidiraju i kodificiraju prethodni meunarodni sporazumi o statusu izbjeglica, a
takoer da se svim politikim izbjeglicama zajame neka prava
ima 144 lanice ( i RH je lanica )
ALI odnosi se samo na izbjeglice koji su to postali s obzirom na dogaaje prije 1951.
omoguuje da se njezina primjena ogranii samo na europske izbjeglice
osnovno pravilo koje vrijedi za izbjeglice je to da se za uivanje tih prava njima prua razina
predviena openito za strance
prava izbjeglica
drava ne smije
o odbiti izbjeglicu u asu kada ona bjei iz zemlje, niti ju kasnije smije toj zemlji izruiti (
naelo non refoulement )
o izbjeglicu protjerati niti u drugu zemlju u kojoj bi njegov ivot ili sloboda bili ugroeni
o te zabrane ne vrijede ako je izbjeglica
opasan za sigurnost pribjeita
pravomono osuen za teko KD
izbjeglice imaju pravo izbora mjesta boravka i slobodu kretanja ako im je doputen boravak i to
pod uvjetima koji vae za strance
pravo na putne isprave za scrhe putovanja izvan podruja drave

+ Protokol o pravnom poloaju izbjeglica 1967.
daje gore navedenu definiciju izbjeglice
omoguava da se zatita izbjeglica omogui i kada do njih doe u dogaajima nakon 1951.g
drave koje su postale stranke Konvencije i protokola nakon njegova donoenja ne mogu
ogranieno primijenjivati konvenciju na europske izbjgelice

+ Visoki komesar UN za izbjeglice (UNHCR)
privremeni organ UN kojeg je osnovala Opa skuptina 1951.god
organi ija je zadaa briga za meunarodnu zatitu izbjeglica
djelovanje mu se stalno produljuje
2003godine odlueno da se ured visokog komesara vie ne produljuje nego da jednostavno da se
on zadra tako dugo dok se ne rijei problem izbjeglica
Visoki komesar prua izbjeglicama i materijalnu pomo koliko mu to doputaju financijska
sredstva prikupljena dobrotvornim prilozima

+ za rjevanje problema izbjeglica jako je vana Afrika konvencija ( 1969 )
Konvencija o posebnim vidovima problema izbjeglica u Africi
ona daje ire shvaanje pojma izbjeglice ( takvo shvaanje ne postoji u Konvenciji iz 1951 )
dodatni razlozi koji osobu kvalificiraju kao izbjeglicu
agresija
okupacija
strana dominacija
dogaji koji teko pogaaju javni poredak
upravo tu iru formulaciju koristi i UN

+ prestanak statusa
prestanak razloga zbog kojeg je postala izbjeglica
eli se vratiti u sovju domovinu
zamijeni dravnu prihvata nekom drugom dravom
naturalizacija ( postane dravljanin drave prihvata )





131
^ OPA DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA
+ najznaajniji globalni dokument o pravima ovjeka
+ doneena u skladu sa odredbama Povelje UN-a
+ moe se rei da njezine odrebde ine naela obiajnog MP-a
+ prihvaena 10. XII. 1948.godine slavi se kao Dan prava ovjeka
+ ima 30 lanaka i obrauje niz osnovnih prava i sloboda
pravo na ivot, slobodu, osobno dosotjanstvo,...
puna jednakost u uivanu prava koja nabraja konvencija
zabrana diskriminacije
zabrana ropstva, muenja, neovjenih postupaka,..
pravo na privatni ivot, obitelj, dom
sloboda kretanja, izbor boravita unutar drave, pravo azila pred progonom
pravo na vlasnitvo
uivajui sva prava i slobode, pojedinac se mora podvrgnuti zakonskim ogranienjima koja postoje zbog
priznanja prava i sloboda drugih ljudi, zbog zahtjeva javnog reda i opeg blagostanja
prava i slobode ne smiju se primijenjivati protivno ciljevima i naelima UN-a

+ deklaracija proglava samo naela, ona se konkretiziraju i pretvaraju u obvezatne odredbe u 2 pakta
a) Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima ( 1966 )
njegove su obveze bezuvjetne i neograniene ( PESK nisu )
drave mogu poduzeti mjere koje ukidaju njihove obveze iz Pakta jedino u doba javne opasnosti
koja ugroava opstanak nacije i ije je postojanje slubeno proglaeno;
o mogu se podnijeti uz uvjet da nisu nespojive s ostalim meunarodnopravnim
obvezama i drave koja ih uvodi i da ne uzrokuju diskiriminaciju
o mjere moraju biti u opsegu srtogo odreenome potrebama situacije
od nekih temeljnih prava i sloboda ni u takvim se situacijama ne smije odstupiti;
o pravo na ivot
o zabrana muenja i okrutnog postupanja
o zabrana ropstva
o sloboda misli, svijesti, vjeroispovjesti
drava mora odmah preko Glavnog tajnika UN-a obavijestiti ostale drave lanice Pakta o mjerama
koje su poduzete, tj. o odredbama koje su ukinute i o razlozima (takoer i kad prestanu s tim)
dopunjen dvama protokolima
o PROTOKOL I ( 1966 ) mogunost pritube pojedinca zbog krenja pakta
o PROTOKOL II ( 1989 ) ima za cilj ukidanje smrtne kazne
drave stranke protokola se obvezuju da pod njihovom jurisdikcijom nitko nee biti
pogubljen, te da e poduzeti sve potrebne mjere radi ukidanja smrtne kazne pod
svojom jurisdikcijom
jedina ograda je da imaju mogunost da zatrae smrtnu kaznu u vrijeme rata i to
za najtee zloine vojne prirode poinjene u ratno vrijeme

b) Meunarodni pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima ( 1966 )
obvezuje stranke da porade do najvie mogunosti svojim raspoloivih sredstava na tome da se
postupno postigne potpuno ostvarenje prava priznatih u protokolu.
zemlje u razvoju mogu odluiti do koje e mjere priznavati ekonomska prava nedravljanima

+ stupili na snagu 1976.g.
+ stranke se u paktovima obvezuju da u svojem pravnom poretku provedu sve odredbe paktova
+ u oba se pakta na prvom mjestu spominje pravo svakog naroda na samoodreenje, a dalje se definiraju
prava ovjeka








132
+ nadzorni mehanizmi zadueni za nadzor nad provedbama Paktova
ODBOR ZA PRAVA OVJEKA
stvaranje predvieno u Paktu o graanskim i politikim pravima
18lanova, strunjaka na polju atite prava ovjeka
nadlenost
o razmatranje izvjetaja drava
prvi IZVJETAJ o mjerama poduzetim radi provoenja Pakta u roku od 1 god. dana nakon
to je Pakt stupio na snagu, a daljnji se izvjetaju podnose svakih 5g
odbor moe od svake stranke zahtjevati naknadni izvjetaj kad to smatra potrebnim
o izvjetajima Odbor daje svoje komentare a ako utvrdi da neka drava ne ispunjava
obveze po Paktu, Odbor e joj dati preporuku kako bolje provoditi Pakt
o rezultatima odbor u svom godinjem izvjetaju obavjetava Ekonomsko i socijalno
vijee i Opu skuptinu
kako bi pomogao dravama u primjeni Pakta i u pripremanju novih izvjetaja Odbor
formulira i tzv. ope primjedbe kojima pojanjava znaenje samih odredaba pakta
razmatranje se vri uz prisutnost predstavnika drave koja je poslala izvjetaj

o rjeavanje po priopenjima kojima drave stranke upozoravaju na neprovoenja
odredaba pakta od strana drugih drava
ta nadlenost odobora vrijedi samo prema onim dravama koje su je priznale posebnom
izjavom
primljeno priopenje dostavlja Odbor drugoj dravi koja moe dati razjanjenje u
predmetu
ako stvar nije rijeena, svaka od dviju odnosnih drava moe je iznijeti pred odbor, koji
stavlja tim dravama na raspolaganje svoje dobre usluge da bi se dolo do prijateljskog
rjeenja na temelju potovanja prava koja priznaje Pakt
Odbor moe uz pristanak drava imenovati Komisiju za mirenje od 5 lanova, koja
takoer stavlja na raspolaganje svoje usluge i podnosi Odboru izvjetaj na kraju rada ali
do sad takvo saopenje odboru nije podneseno

o rjeavanje po izravnom obraanju pojedinca
mogunost pritube pojedinca zbog krenja pakta od neke drave stranke
svaka stranka Protokola priznaje nadlenost Odbora za prava ovjeka da razmatra
priopenja pojedinca koji tvrde da su rtve povreda nekog Paktom zajamenog prava
uvjet
o osoba koje su iscrpile sva raspoloiva unutarnja pravna sredstva u dravi za
koju tvrde da je povrijedila njihova prava
o isti predmet nije ve podvrgnut nekom drugom meunarodnom postupku
o prituba nije anoniman
priopenje se dostavlja dravi za koju se tvrdi da vrijea neku od odredbi Pakta i trai se
od nje da u roku od 6 mjeseci podnese pismeno obrazloenje i navede mjere koje je
eventualno poduzela da popravi stanje na koje se odnosi prituba.
s obzirom na dugotrajnost takvog postupka, Odbor se ponekad u tijeku postupka hitno
obraa dravi kako bi sprijeio nepopravljive povrede prava ovjeka, npr. u sluaju
prijetnje smrtnom kaznom ( takva privremena zatita ne prejudicira konano gledite
Odbora )
i RH je obvezana tim protokolom
ODBOR ZA EKONOMSKA, SOCIJALNA i KULTURNA PRAVA
Osnovalo ga ekonomsko i socilano vijee da mu pomogne u razmatranju izvjetaja
1985. pretvorena u stalni Odbor za ekonomska socijalna i kulturna prava,
sastavljen od 18 lanova - strunjaci u podruju prava ovjeka, biraju se u osobnom svojstvu, pri
izboru treba postii pravednu geografsku raspodjelu mjesta - biraju se na 4 godine
prvi izvjetaj podnosi se u roku dvije godine od ratificiranja odnosno pristupanja Paktu, a svako
sljedee se dostavlja svakih 5 godina
Odbor moe davati tzv. ope primjedbe Ekonomskom i socijalnom vijeu da pomogne dravama u
primjeni Pakta





133
^ zabrana diskriminacije

+ Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije ( 1963, UN )
svaka diskriminacija na temelju rase, boje koe ili etnikog podrijetla je povreda ljudskog
dostojanstva i mora se osuditi kao poricanje naela Povelje i kao krenje prava ovjeka i temeljnih
sloboda
+ Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije ( 1965, UN )
razrauje naela iz Deklaracije
ona zabranjuje jo i diskriminaciju na temelju predaka ili nacionalnog podrijetla
obveze se odnose na djelatnost sve dravne organe, pojedince, grupe ili organizacije, na izmjenu
zakonodavstva gdje je to potrebno
osuuje se i zabranjuje rasna segregacija i apartheid, svaka propaganda diskriminacije kao i
organizacije koje slue toj misli
borbu protiv diskriminacije kao i unaprjeivanje razumjevanja i trpeljivosti treba provoditi
mjerama na podruju nastave, odgoja, kulture i informacija
ustanovljen Odbor za ukidanje rasne diskriminacije
18 strunjaka koje biraju drave stranke iz svih dijelova svijeta
najstarije meunarodno tijelo osnovano na temelju jednog meunarodnog ugovora o zatiti
prava ovjeka
ima najvee ovlasti po Konvenciji i to u odnosu prema dravama strankama ali i u pogledu
starateljskih i nesamoupravnih podruja ( 173lanice )
ovlasti
razmatra izvjetaje drava stranaka o poduzetim mjerama
o uz sudjelovanje predstavnika drave iji se izvjetaj razmatra
o svaka stranka ovdje podnosi prvi izvjetaj u roku 1godine otkad je Konvencija za
nju stupila na snagu, a nove potpune izvjetaje svake 4godine
o 2godine nakon detaljnog izvjetavanja obavjetavaju Odbor o znaajnim novim
injenicama koje dopunjuju njihov posljednji redovni izvjetaj
razmatra priopenja u kojima drava upozorava da neka drava kri svoje obveze
o priopenje dostavlja se odnosnoj dravi radi objanjenja i izjave o mjerama koje bi
mogla poduzeti
o ako se pitanje ne rijei sporazumno, predmet se upuuje Komisiji od 5 lanova koje
sporazumno imenuju zainteresirane drave ili Odbor
o Komisija nakon prouavanja podnosi preporuke, o ijem se prihvaanju drave
moraju izjasniti u roku 3 mj.
o Odboru dosad nije podneseno nijedno takvo upozorenje
posjet dravi za koju se dobije priopenje da kri odredbe Konvencije
o od 1993. na prijedlog delegacije RH
o lan odbora koji je bio izvjestitelj o izvjetaju pojedine drave na prijedlog te
drave i uz suglasnost Odbora moe posjetiti dravu za koju je bio izvjestitelj radi
dobivanja tonijeg uvida u stvarno stanje provoenja
primanje i razmatranje pritubi pojedinaca
o stranke Konvencije mogu posebnom izjavom priznati nadlenost Odbora da prima i razmatra
priopenja osoba ili grupa pod sudbenou odnosne drave koje se ale na postupak te drave s
obzirom na Konvencijom zatiena prava. (ali malo drava je to uinilo dosad)

+ Konvencija o uklanjanju i kanjavanju zloina apartheida 1973
apartheid proglaen zloinom protiv ovjenosti
stranke se obvezuju da kanjavaju djela apartheida i njihove poinitelje i da spreavaju poticanje na takva
djela
to se tie izruenja odreuje se da se taj zloin ne smatra politikim zloinom







134
+ Konvencija o diskriminaciji u zaposlenju i zvanjima 1960
doneena u okviru Meunarodne organizacije rada ( ILO )
obvezuje stranke da prikladnim mjerama osiguraju jednakost u zaposlenju i zvanjima svima radi
uklanjanja svake diskriminacije

+ Konvencija o borbi protiv diskriminacije na polju nastave 1960
doneena u okviru UNESCO ( organizacija za prosvjetu, kulturu i znanost )
obvezuje stranke da otklone svako razlikovanje, iskljuenje, ogranienje ili prednosti to se osnivaju na razlici
rase, boje koe, spola, jezik, vjeroispovjedi, politikog ili drugog miljenja, narodnog ili socijalnog podrijetla,
gospodarskog stanja ili roenja
ODGOJ ima za cilj potpuno razvijanje ljudske linosti, uvrivanje potovanja prava ovjeka i unaprjeivanje
razumjevanja, trpeljivosti i prijateljstva meu svim narodima, rasnim i vjerskim grupama

+ Zabrana diskriminacije u humanitarnom ratnom pravu
enevska konvencija o zatiti graanskih osoba za vrijeme rata
nalae izjednaenje postupka bez obzira na rasu, vjeroispovjest, dravljanstvo ili
politiko miljenje.
enevske konvencije o zatiti rtava rata, 1949.
zabrana diskriminacije pri obvezi ovjenog postupanja prema osobama koje izravno
ne sudjeluju u neprijateljstvima u oruanom sukobu koji nema meunar. karakter


^ zatita prava ovjeka u kaznenom postupku i na izdravanju kazni

+ Konvencija protiv muenja i drugih okrutnih neovjenih i poniavajuih postupaka ili kazni (1984., UN)
to je ve proglaeno u ODP i MPGPP
MUENJE svako nanoenje teke fizike ili duevne patnje koje poini slubena osoba u izvravanju svoje
slubene funkcije
Cilj takvog muenja je dobivanje informacija ili priznanja, kanjavanje, zastraivanje, prinuda ili bilo koji oblik
diskriminacije
iz definicije je IZRIITO ISKLJUENA bol ili patnja koja proistjee iz legitimnih sankcija
apsolutna zabrana muenja
pa i u izvanrednim okolnostima, ratu ili bilo kakvoj javnoj opasnosti
muenje ne opravdava niti zapovjed pretpostavljenog niti javne vlasti
Odbor protiv muenja ( nadzorni mehanizam )
4 oblika nadzora:
primanje periodinih izvjetaja od strane drava
o jedini koji obvezuje SVE drave
o drave periodiki podnose izvjea o izvravanju Konvencije
o odbor nakon razmatranja moe dati preporuke i primjedbe drvai u pogledu
primjene konvencije
istraga
primanje priopenja od strane pojedinaca
primanje priopenja od strane drava











135
^ zatita prava ena
+ Komisiju za pravni poloaj ene 1946.
osnovano od strane Ekonomskog i socijalnog vijea
od 1990. se sastoji od 45 drava
izradila je nekoliko Konvencija prihvaenih u Opoj skuptini

A) Konvencija o politikim pravima ena 1952.g.
ona enama osigurava jednako aktivno i pasivno birako pravo kao i mukarcima i to u svim
javnim slubama i na funkcijama
sporovi o primjeni i tumaenju konvencije rjeavaju se pred Meunarodnim sudom

A) Konvencija o dravljanstvu udate ene 1957.g.
odreuje da udaja ili rastava braka ne povlai za sobom automatsku posljedicu u promjeni
statusa dravljanstva

B) Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema enama 1967
jami ravnopravnost u pogledu dravljanstva, pred pravom i u obiteljskom ivotu.
drave se obvezuju na uvoenje zabrane diskriminacije ena u svoj unutarnji pravni poredak.
drave moraju poduzeti posebne mjere kako bi ene na svim podrujima ivota postigle stvarnu
jednakost sa mukarcima
temeljem Konvencije osnovan je Odbor za uklanjanje diskriminacije prema enama
drave podnose izvjetaje svake 4 godine o mjerama koje su poduzele u provoenju
Konvencije ali ne ta se tie krenja Konvencije
odbor moe davati i ope preporuke i prijedloge na temelju izvjetaja
odbor svake godine izvjetava opu skuptinu
od 2000godine mogue je individualno obraanje odboru

C) Deklaracija o uklanjanju nasilja prema enama 1993.
trai osudu svakog ina nasilja prema enama temeljenog na njihovu spolu, a kojem je posljedica
fizika, spolna ili psiholoka povreda ili patnja ene
zabranjuje nasilje prema eni u obitelji, u drutvu ili od strane drave

^ zatita prava djeteta

+ Deklaracija o pravima djeteta 1959.g.
sadri osam naela meu kojima su pravo na zdravlje, normalan razvoj u slobodi i dostojanstvu, pravo na
socijalnu sigurnosti ime i dravljanstvo
deklaracija ne daje obvezna pravila nego samo smjernice

+ Konvencijom o pravima djeteta (1989.g.)
djetetom smatra svaka osoba mlaa od 18 godina (osim ako se po nekom opem pravu punoljetnost ne
stjee ranije)
usvojeno i da se prava djeteta tite u svim pitanjima sigurnosti, razvoja, zdravlja i odgoja.
posebna se panja pokazuje prema djeci izbjeglicama, onima sa smanjenim umne ili tjelesne sposobnostima,
etnikim, vjerskim, jezinim i ostalim manjinama
radi nadzora nad izvravanjem Konvencije osnovan je Odbor za prava djeteta
prvi izvjetaj za 2 god od stupanja K na snagu za tu dravu, a ostali svakih 5 godina
dva protokola
fakultativni protokol glede ukljuivanja djece u oruane sukobe
fakultativni protokol o prodaji djece, djejoj pornografiji i prostituciji



136
^ Europska Konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda ( Rim, 1950 )

+ prvi meunarodni dokument izraen na temelju naela Ope deklaracije o pravima ovjeka
+ najvaniji dokument koji se bavi zatitom ljudskih prava na partikularnoj razini
o osim to dokumenti prihvaeni u regoinalnim razinama uglavnom slijede zatitu ljudskih prava propisanih u globalnim
dokumentima, oni uz to tite i neke vrijednosti koje su znaajne posebno za te regije na koje se dokumenti odnose
o ljudska prava su posebnim dokumentima ureena kako na europskom, tako i naamerikom i na afrikom podruju
+ otvorena samo dravama lanicama Vijea Europe ( pristupanje je uvjet za lanstvo )
+ RH je postala strankom 1997godine
+ nalae dravama potpisnicama konkretne obveze
+ konvencija obuhvaa ova graanska i politika prava
o pravo na ivot; slobodu od muenja i neovjenih ili poniavajuih postupaka
o slobodu od ropstva i prisilnog rada
o pravo na pravino i javno suenje
o slobodu od retroaktivne primjene kaznenih zakona
o slodoba misli, vjeroispovjesti,....
+ uz konvenciju je prihvaeno 14dodatnih protokola uz konvenciju koji dodaju jo i ova prava
o pravo na odgoj
o zatita vlasnitva
o pravo na slobodne izbore tajnim glasovanjem
o sloboda od zatvaranja zbog dugova
o pravo slobodnog kretanja i izbora boravita; pravo naputanje zemlje
+ konvencijom se ZABRANJUJE DISKRIMINACIJA i titi sva ona prava koja se spominju i u samoj Povelji UN
+ ogranienja zajamenih prava i sloboda radi
o nacionalne sigurnosti,
o javnog mira,
o gospodarskih interesa zemlje,
o zatite reda i spreavanje zloina,
o zatite zdravlja i prava i sloboda drugih
o u sluaju rata ili druge javne opasnosti koja ugroava ivot nacije drave mogu poduzeti najnunije mjere
koje odstupaju od njegovih obveza iz Konvencije
o tome se mora obavijestiti glavni tajnik Vijea Europe
ni u takvim situacijama ne smije se odstupati od odredaba Konvencije o pravu na ivot, zabrani
muenja, smrtnoj kazni, zabrani ropstva i retroaktivnoj primjeni kaznenih zakona
+ ogranienja trebaju odrediti zakonom i to samo na onoliko vremena koliko to moe tolerirati demokratsko
drutvo
+ nadzorni mehanizmi
o u poetku su bila 3
europska komisija za prava ovjeka
odbor ministara vijea europe
europski sud za ljudska prava
o komisija je s vremenom postala preoptereena brojem predmeta, a i sam postupka pred
njome je bio kompliciran, pa je odlueno da se to sve ujednai i pojednostavi
o tako je 11protokolom komisija prestala postojati, a odbor ministara je samo zadrao nadzornu
ulogu u pogledu izvravanja presuda europskog suda











137
o europski sud za ljudska prava
11protokol omoguio da mu se obrate pojedinci (1998)
nadlenost
o rjeavanje sporova
o davanje savjetodavnih miljenja glede tumaenja konvencijevna zahtjev
odbora ministara vijee europe
pravo podnoenja zahtjeva ima svaka osoba koja dri da su joj povrijeena prava
zajamena Konvencijom od bilo koje drave pod ijom se jurisdikcijom nala
uvjet za obraanje iscrpljena sva unutranja pravna sredstva
sud uzima na razmatranje zahtjev u roku od 6mjeseci nakon konane sudske ili upravne
odluke dravnog organa
sud o podnescima odluuje u
o odborima 3 suca
o vijee 7 sudaca
o veliko vijee 17 sudaca
ako odlui da je zahtjev doputen, pomoi e strankama da nau prijateljsko rjeenje
ako se ne nae prijateljsko rjeenje o predmetu presuuje sud
presuda suda je konana i obvezuje dravu na ukidanje odreene nacionalne presude ili
preinaku propisa drave koji nisu u skladu sa Konvencijom
izvrenje presude nadzire odbor ministara Vijea Europe
na konanu presudu nema mogunosti albe, ali stranke mogu traiti tumaenje presude u
roku od 1godine od izricanja
revizija presude moe se traiti samo na temelju otkria neke nove injenice koja bi
odluujue djelovala na ishod rjeenja
u sud se bira po 1 sudac na prijedlog svake drave stranke Konvencije
o bira ih Parlamentarna skuptina Vijea Europe
o prvi sudac izabran na prijedlog RH je Nina Vaji


osim u okviru Vijea Europe, u meunarodnoj zatiti ovjeka sudjeluje i Konferencija o sigurnosti i
suradnji u Europi koja je od 1994. prerasla u Organizaciju za sigurnost i suradnju u Europi (OESS)
o za razliku od VE, ona se ne temelji na ugovornim obvezama drava i na sudskoj zatiti ugovorenih prava
o ipak, odredbe OESS-a izraz u pravne svijesti europskih drava, to dokazuje i uspostavljanje raznih oblika
nadzora nad potivanjem tih prava
o njegova je posebna vrijednost u odnosu na VE to to obuhvaa sve drave
o ve u Zavrnom aktu Konferencije (Helsinki 1975) drave sudionice izrazile su odlunost da potuju prava
ovjeka i temeljne slobode.
o Meutim u sljedeim se godinama ponovno razbuktao hladni rat pa ni nastavci Konferencije nisu mogli
pridonjeti stvaranju stvarne opeeuropske zatite prava ovjeka
o tek pri kraju treeg sastanka u Beu poela je nestajati blokovska podjela to je na sljedeom sastancima KESS-
a omoguilo usvajanje odredaba o sadraju brojnih prava ovjeka, zabrani diskriminacije, demokratskom i
pravnom drutvu
o cijelo to podruje suradnje drava lanica KESS-a nazvano je njegovom ljudskom dimenzijom
o Konferencija o ljudskoj dimenziji zapoela je neuspjenim sastankom u Parizu (1989.) ali je nastavljena u
Kopenhagenu (1990.) i Moskvi (1991.) na kojima su usvojeni vrlo vani zakljuni dokumenti unaprijeene
materijalne odredbe o vladavini prava i pravima ovjeka, te usavreni postupci za nadzor njihovog potivanja
o sredinje tehniko i struno tijelo OESS-a za njegovu ljudsku dimenziju tj. za ocjenu provoenja pravila o
ljudskoj dimenziji je Ured za demokratske Institucije i prava ovjeka sa sreditem u Varavi






138
^ zatita manjina i domorodakog stanovnitva
+ pojavljuje se od Westfalskog mira 1648.g. (zatita vjerskih manjina)
zatita je sporadina i izolirana na pojedine sluajeve
u 19.st. javlja se intervencija europskih vlasti prema Turskoj radi zatite kranskog ivlja.
1878.g Berlinski kongres je nametnuo zatitu vjerskih manjina Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj i Rumunjskoj
nakon I svjetskog rata posebno je znaenje imala zatita manjina a provodila se pod nadzorom Lige naroda
tada su manje vie sve europske drave morale potpisati mirovne ugovore o zatiti nacionalnih
manjina na svom teritoriju ( Bugarska, Austrija, Turska, Maarska )

+ zatita u UN-u
zatita se manjina ne spominje posebno u Povelji ni u Opoj deklaraciji o pravima ovjeka
manjine su nedominantne grupe stanovnika koje imaju i ele ouvati svoje etnike, vjerske ili
jezine tradicije ili karakteristike, razliite od onih koje su svojstvene ostalom stan iste drave
toj je definiciji dodavan uvjet brojne snage po kojem bi te grupe trebale biti toliko brojne
da bi mogle sauvati te svoje karakteristike
time su se zapravo zanemarile manjine koje su najvie trebale zatitu
problem manjina se razliito postavlja u razliitim zemljama teko pronai zajednika naela

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima
u dravama u kojima postoje etnike, vjerske ili jezine manjine, ne smije im se uskratiti da zajedno
sa ostalim lanovima skupine
o da imaju svoj vlastiti kulturni ivot
o da ispovijedaju svoju vjeru
o da se slue svojim jezikom
ova odredba je vana zbog velikog broja pristupnica i sustava nadzora
ta izriito priznata prava se potonje ureuju u drugim odredbama obaju Paktova

Deklaracija o pravima koja pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim i jezinim manjinama 1992
prava
o pravo na vlastiti jezik u privatnom i javnom ivotu,
o uivanje svih prava bez diskriminacije
o aktivno sudjelovanje u javnom, socijalnom, vjerskom, ekonomskom i kulturnom ivotu
o pravo na osnivanje vlastitih udruenja
o pravo na prekogranine kontakte.
sva svoja prava mogu konzumirati pojedinano ali i zajedno sa ostalim lanovima skupine
u Deklaraciji se proglaavaju i dunosti drava - svih lanica UN:
o da tite postojanje manjina i njihov etniki, vjerski i kulturni identitet na svom podruju
o da donose i usklauju vlastito zakonodavstvo o pitanju i reguliranju odnosa sa manjinama,
njihovim pravima i obvezama bez ikakve diskriminacije
o da razvijaju povoljne uvjete za razvoj manjina i kolovanje na njihovom jeziku
o da poduzmu mjere na podruju obrazovanja kako bi se potaklo poznavanje povijesti,
tradicija, jezika i kulture manjina koje postoje na njihovom podruju
o da poduzmu mjere kako bi se manjinama omoguilo puno sudjelovanje u ekonomskom
napretku
o da legitimne interese pripadnika manjina uzmu u obzir u svojim politikama i programima
trai se i od Glavnog tajnika UN da se pobrine za promicanje Deklaracije tako se i sama
OS posvetila brizi za manjine, a ne samo preko drava potpisnica








139
+ zatita manjina u Vijeu Europe
u Europskoj konvenciji o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda nema posebnih odredaba o
pravima manjina, nego je samo propisano da je zabranjeno da pripadnost nekoj nacionalnoj
manjini bude razlogom diskriminacija u uivanju prava i sloboda zajamenih tom konvencijo
najvii organi su esto donosili rezolucije i osuivali diskriminaciju ali nikako da se pristupi izradi
opih normi o zatiti manjina u svim europskim dravama
Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina 1995
naela te konvencije e drave stranke morati unijeti u svoja zakonodavstva i provesti
putem vlastitih politika

+ zatita manjina u OESS u
u zavrnom aktu Konferencije o sigurnosti i suradnji u Evropi 1975.g. (KESS) izriito jame prava i
zakoniti interesi osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama
Zakljuni dokument Bekog sastanka 1989
drave obvezale poduzeti sve mjere (zakonodavne, sudske) kako bi osigurale prava manjina na
svom podruju
obeale su se odrei svake diskriminacije
obeale su se boriti protiv diskriminacije i poduzeti sve za unapreivanje njihovog poloaja
mehanizam kontrole zatite prava ovjeka (HUMANA DIMENZIJA KESS) doovoren u Beu 1989. moe
se primjenjivati i na zatitu prava pripadnika manjina

sastanak KESS-a u Helsinkiju 1992.g.
osnovana institucija Visokog komesara za nacionalne manjine
njegova je zadaa da svojim djelovanjem ublai napetosti i sprijei da problemi manjina evoluiraju u
prijetnju miru i stabilnosti u zemljama gdje manjine ive ili da postanu prijetnja dobrim odnosima
izmeu europskih drava (a ne da intervenirao u povodu krenja pojedinog prava)
ako uoi opasnosti ( uz dozvolu svake drave )moe posjetiti podruje i poticati dijaloge
u sluaju opasne evolucije pojedine situacije moe upozoriti Odbor visokih funkcionara OESS-a i na
temelju odluke Odbora moe poduzimati posrednike akcije
prvi je Visoki komesar izabran 1992.g. a u svrhu prouavanja poloaja ruske manjine u Baltikim
dravama i Maara u Slovakoj
Hrvati izvan Hrvatske
o oni se manjinama smatraju samo u nekim draama, gdje u veim skupinama ive ve stoljeima ( Italija,
Austrija, Maarska, Rumunjska, eka i Slovaka )
o u ostalim zemljama ( SAD, Australija, drave June Amerike,... ) oni se smatraju doseljenicima
o poseban problem su Hrvati koji ive u podrujima drava bive Juge
status manjine im je priznat u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, ali ne i u Sloveniji
o RH pripadnicima naroda svih bivih jugo republika, koji su dravljani Rh, priznaje status pripadnika
manjina
pravni poloaj manjina u RH temelji se na Ustavu i na Ustavnom zakonu o pravima nac
manjina
Domorodako stanovnitvo
o prvi meunarodni dokument za zatitu domorodakog stanovnitva prihvaen je u Meunaordnoj
orgnazaciji rada 1957.godine ( Konvencija o zatiti i integraciji domorodakog i drugog plemenskog
stan neovisnoh zemalja )
o u UN je 2007 godine doneena Deklaracija o pravima domorodakog stanovnitva
proglaava neka kolektivna prava domorodakog stanovnitva
pravo na autonomiju i samoupravu u njihovim internim i lokalnim poslovima
pravo na ouvanje i ojaavanje specifinosti ( politike, ekonomske,... )
pravo na vlastiti pravni sustav
zatita od genocida, nasilne asimilacije, unitenja kulture




140
vanost UN-a u zatiti ljudskih prava
o zatita ljudskih prava zasnovana je na samoj Povelji UN-a
o neka prava proglaena su proglaena ve u samoj Preambuli Povelje
o povelja ovlauje Ekonomsko i socijalno vijee da daje preporuke radi unapreenja stvarnog
potovanja prava ovjeka i temeljnih sloboda za sve
o Ekonomsko i socijalno vijee UN-a osnovalo je
Komisiju za prava ovjeka sa zadatkom da izradi potonje propise koje bi prihvatile
drave lanice (i o pravnom poloaju ena, zatiti informiranja, manjina, spreavanju
diskriminacije...) od 1991. komisiju tvore 53 drave
Potkomisiju za sprjeavanje diskriminacije i zatitu manjina (26 strunjaka) za
neka od tih pitanja
o 2006.godine opa skuptina je utemeljila VIJEE ZA PRAVA OVJEKA
zamijenio komisiju za prava ovjeka
postaje pomoni organ ope skuptine ( ne vise ES vijea )
o i drugi organi UN bave se meunarodnom zatitom ovjeka (u okviru svojih opih
nadlenosti)
vijee za prava ovjeka
Potkomisija za spreavanje diskriminacije i zatitu manjina
Odbor za prava ovjeka
o ne djeluju samo u donoenju akata o zatiti ovjeka, nego i pri njihovom KRENJU
o na temelju meunarodnih akata stvoreni su POSEBNI ORGANI za NADZOR, a neke zadae ti
ugovori povjeravaju i REDOVNIM organima UN, koji ih imaju samo u odnosu na drave
potpisnice pojedinog ugovora, ali istovremeno nadziru potivanje prava ovjeka u svim
lanicama
o radi tonog sagledavanja stanja u pojedinoj zemlji organi UN trae izvjetaje drave
osumnjiene za krenja prava ovjeka, osnivaju posebna struna tijela, imenuju specijalne
izvjestitelje, izailju istrana povjerenstva
o od svog osnivanja UN se esto bavi pitanjima zatite prava ovjeka u pojedinim zemljama,
Maarska, Kina, ile a do dananjih dana su ostali problemi Palestine i June Afrike. - u novije
vrijeme se bave pitanjima Bolivije, Cipra, Kolumbije, Afganistana, Iraka, Irana, Kube
o jedan od sredinjih problema meunarodnog mira i sigurnosti od 1992. bio je oruani sukob
na podruju bive Jugoslavije.
- svi organi su upozorili na golema krenja prava ovjeka i temeljnih sloboda i humanitarnog
ratnog prava u ratu protiv RH i BiH
o ira i openitija zatita pojedinca na meunarodnoj razini zasnovana je u Povelji UN koja
spominje zatitu prava ovjeka i osnovnih sloboda ve u svom uvodu
o meu ciljevima se spominje kako treba razvijati i poticati potovanje prava ovjeka i temeljnih
sloboda za SVE bez razlike s obzirom na rasu, spol, jezik ili vjeroispovjed
o opa skuptina ima u nadlenosti poticanje prouavanja i davanja preporuka radi pomaganja
ostvarenja prava ovjeka i temeljnih sloboda
o ve samo postojanje tih odredbi stvara meunarodnu obvezu za drave lanice koje zbog toga
vie ne mogu tvrditi da je ta tematika iskljuivo njihovo unutranje podruje
o ako se dogodi krenje prava tijela UN-a mogu donijeti deklaraciju kojoj takvo ponaanje
osuuju
o 1994. Visoki komesar za prava ovjeka
sredinji organ koji e djelovati u zatiti prava ovjeka u odnosu na SVE drave lanice
neovisno o nihovim posebnim obvezama na temelju posebnih MU
najbitnija njegova zadaa je da uspostavi dijalog sa dravama o potovanju prava
ovjeka




141
1968. odrana je Meunarodna konferencija o pravima ovjeka u Teheranu
o 20godina nakon donoenja Ope deklaracije o pravima ovjeka
o svrha joj je bila da se osvrne na rezultate postignute u meunarodnoj zatiti prava ovjeka od usvajanja Ope
deklaracije o pravima ovjeka iz 1958.
o Usvojena je tzv. Teheranska proklamacija
o daljni razvoj sustava UN za zatitu prava ovjeka se ne moe smatrati posljedicom utjecaja tog teksta;
o unato brojnim ugovorima i naporima jo uvijek postoje podruja gdje poloaj ovjeka nije dostojan ljudske
osobe

1993. UN su organizirali Svjetsku konferenciju o pravima ovjeka u Beu da bi obiljeili 45 godina od donoenja ope
dekaracije
o konferencija je UNAPREENJE I ZATITU prava ovjeka proglasila kao prioritetni zadatak suverene meunarodne
zajednice
o usvojila vrlo opsean dokument Beka deklaraciju i program akcije
sadri najvanija naela postojeih dokumenata te su naznaeni temeljni smjerovi djelovanja UN-a,
regionalnih organizacija, nevladinih organizacija, drava i znanstvenih ustanova u promicanju prava
ovjeka
o jedan od prijedloga Konferencije je ve proveden ; Opa skuptina je odluila osnovati novi, sredinji organ za
unaprijeenje i zatitu ljudskih prava: Visokog komesara za prava ovjeka glavna zadaa je stalan dijalog s
VLADAMA , tj diplomatskim sredstvim djeluje u prilog potivanja ljudskih prava

- svi sustavi meunarodne zatite ovjeka vrlo su esto nedjelotvorni - naroito su neuinkoviti kada dolazi do masovnih i
tekih krenja prava ovjeka pa se u posljednje prijeme poelo razmiljati o dopustivosti tzv. humanitarne intervencije tj. o
ovlatenju drava da i silom interveniraju u nekoj dravi u sluaju kada se jedino na taj nain moe sprijeiti ili ograniiti
patnje velikog broja ljudi.
- iako su joj mnoge drave esto pribjegavale jer im je sluila kao izlika za ostvarenje svojih vanjskopolitikih ciljeva, to se
smatra protivnim naelu suverene jednakosti drave.

- prvi korak uinio je Institut za meunarodno pravo prihvaajui dopustivost poduzimanja diplomatskih, gospodarskih i
drugih mjera prema dravi u kojoj se kre ljudska prava, posebno ako se radi o masovnim i tekim krenjima.
- kada je zapoelo ostvarivanje PRAVA OVJEKA , najprije se poelo s ostvarivanjem prava prve generacije - graanska i
politika prava, zatim su dola na red prava druge generacije - ekonomska, socijalna i kulturna prava, a sada se radi na
ostvarivanju prava tree generacije - tu spadaju pravo na zdravi okoli, pravo na mir, pravo na razvoj

















142
KAZNENA ODGOVORNOST POJEDINCA

^ MEUNARODNI ZLOIN in koji meunarodno pravo izravno normira svojom zabranom usmjerenom
prema pojedincu, bilo da se kanjavanje prepusti pojedinoj dravi kao njezina
obveza, bilo da se oformi meunarodno sudstvo
+ do sredine 20.st nije u MP bio poznat pojam meunarodnog zloina
+ ovjek pojedinac odgovara po zakonodavstvu vlastite draave i pred dravnim sudovima
+ enevske konvencije o zatiti rtava rata (1949.g.) obvezuju drave stranke da odreene ine iz
te tematike stave pod obveznu kaznenu sankciju
+ Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida 1948.
definira zloin genocida
njena zabrana se ne usmjerava izravno na pojedinca nego obvezuje dravu da predvidi
kanjavanje opisanih
^ nakon I svjetskog rata
+ prvih pokuaj kanjavanja ratnih zloina
+ prihvaene odredbe Mirovnog ugovora u Versailessu iz 1919. nisu bile provedene
+ njemaki se car optuuje da je nanio najteu uvredu meunarodnom moralu i svetoj vanosti
ugovora pa e se zato izvesti pred 5-lani meunarodni sud ije e suce imenovati Francuska,
Italija, Japan, SAD i VB
+ do suenja nije dolo jer Nizozemska nije pristala izruiti cara Vilima II pobjednikim silama

^ nakon II svjetskog rata
+ kanjavanje provedeno putem dravnih sudova ali su oformljeni i meunarodni vojni sudovi u
Nurnbergu i Tokiju a koji su se temeljili na posebnim okolnostima potpune predaje pobijeenih
drava saveznicima
+ Londonskom deklaracijom 1942.g odlueno o kanjavanju nacista i njihovih suradnika za
zloine uinjene na okupiranim podrujima
+ Londonski sporazum 1945
o odreeno kanjavanje glavnih ratnih zloinaca
o osnovan je poseban sud na temelju Statuta Meunarodnog vojnog suda koji je bio pridodan
sporazumu sa sjeditem u Nurnbergu ( Londonski statut )
mogao je suditi o ( opisani u Londonskom statutu, l6.):
o zloinima protiv mira ( planiranje, poticanje ili poduzimanje agresivnog
rata; mogu odgovarati i politiari )
o ratnim zlonima ( krenje zakona i obiaja ratovanja )
povrede ratnog prava, mogu biti poinjeni samo u vrijeme rata
o povreda ratnog prava; mogu biti poinjeni samo u vrijeme rata
o zloinima protiv ovjenosti
obuhvaaju zloine protiv civilnog puanstva koji su dio
opsenog i sustavnog napada protiv civilnog puastva
ubojstvo, porobljavanje i ostale neovjena djela prema
civilnom stanovnitvu )
mogao je izrei i smrtnu kaznu
sastoji se od 4 lana i 4 zamjenika a svaka je potpisnica imenovala po jednog
odluivalo se veinom glasova, kada bi glasovi bili podjeljeni odluivao je
predsjednik vijea
u optubi su djelovala 4 glavna tuitelja po jedan glavni tuitelj imenovan od svake
potpisnice
pojedinosti postupka pred Sudom bile su utvrene Poslovnikom suda
za izvrenje presude bila je potrebna suglasnot Nadzornog vijea za Njemaku
o imala pravo sniziti kaznu ili na drugi nain izmijeniti presudu
o nije mogla pootriti kaznu
tijek postupka ( prethodna izjava tuitelja, dokazna sredstva optube i obrane, sasluanje
svjedoka obiju stranka, govori obrane, govori optube, izjava optuenika, presuda )




143
+ Zakon br. 10
o zakon o kanjavanju osoba krivih zbog ratnih zloina, zloina protiv mira i ovjenosti kojim se u
unutranje njem. pravo provode odredbe sadrane u Lond sporazumu
o proirio krug odgovvrnih osoba i kanjivih djela navedena u Londonskom statutu
o izriito naglaava da zloini na koje se primijenjuje obuhvaaju, ali se ne ograniavaju na djela
navedena u l.6 Londonskog statuta
o donijelo ga Savezniko nadzorno vijee za NJemaku
+ tim aktima provedeno je u stvarnost naelo individualne meunarodne odgovornosti poinitelja
tekih zloina i osigurano je njihovo suenje

+ Konferenciji u Potsdamu 1945.
o zakljueno je da e se suditi japanskim ratnim krivcima
o Japan se u aktu o predaji obvezao da e uiniti sve potrebno za izvrenje potsdamskih odluka
o za japanske krivce osnovan je Meunarodni vojni sud za daleki Istok

+ Konvencija i nezastarjevanju ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti 1968 ( UN )
o obvezuje ugovornice da dokinu zastaru za ratne zloine i zloine protiv ovjenosti poinjene u
vrijeme rata ili mira, ukljuujui i neovjena djela politike apartheida i zloine genocida
o po kaznenom zakonodavstvu RH nema zastare izvrenja kazne za genocid, agresivni rat, ratne
zloine i druga kaznena djela koja predstavljaju povredu meunarodnog humanitarnog odnosno
ratnog prava
o na taj je nain sprijeena mognost da mnogi zloinci zbog proteka vremena ili skrivanja ostanu
nekanjeni za poinjene meunarodne zloine

^ djelovanje UN-a
+ 1946. OS je potvrdila naela MP-a prihvaena Statuom Nurnberkog suda (lista od 7 naela)
+ Kodeks o zloinima protiv mira i sigurnosti ovjeanstva (Kodeks meunarodnog kaznenog prava)
o rad na kodeksu povjeren Komisiji za meunarodno pravo
o rad na nacrtu Kodeksa dovren je 1996.godina
o kodeks sadri
opi dio u njemu su sadrana neka temeljna naela kp i kpp-a
NE BIS IN IDEM,
AUT DEDERE AUT PUNIRE,
NERETROAKTIVNOST,
ODG ZA DJELO POINJENO PO NAREDBI
popis zloina iz sve tri kategorije zloina iz Statuta meunarodnog vojnog suda iz 1945, iz
meunarodnih ugovora sklopljenih u meuvremenu

+ Statut Meunarodnog kaznenog Suda
o doneen 1998. na konferenciji u Rimu
o statut je stupio na snaju 2002.godine ( sjedite suda Haag )
o naldean suditi samo fizikim osobama
o nadlenost ograaiena samo na najtea KD ( genocid, protiv ovj, ratni zloin, agresija )
o primarnu nadl nad poiniteljima ima drava na podruju ije su zloini poinjeni ili iji je poinitelj
dravljanin
o ako drava ne moe ili ne eli suditi onda tuitelj zapoinje postupak ( n. komplementarnosti )













144
^ Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju genocida ( UN 1948 )
+ djelo poinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomino uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili
vjerska skupina ubojstvima, tekim tjelesnim ozljedama, podvrgavanjima takvim uvjetima ivota
koji bi doveli do istrebljenja
+ odricanje prava na opstanka itavim ljudskim grupama
+ zloin prema MP
+ drave se konvencijom obvezuju da ga progone prema zakonodavstvu i pred sudovima zemlje u
kojoj je zloin poinjen ili pred meunarodnim sudom
+ ne smatra se politikim zloinom, te se stoga na poinitelje primjenjuju pravila o izruenju
+ obuhvaa KD
o ubojstvo ili nanoenje tekih povreda lanovima skupine,
o podvrgavanje skupine takvim uvjetima ivota koji bi morali dovesti do njezinog nestanka i
unitenja
o nametanje mjera kojima se eli sprijeiti raanje u okviru skupine ili prisilno izmjetanje djece iz
jedne skupine u drugu
o prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu
+ kanjivi stadiji
o sam genocid
o poticanje na genocid
o pokuaj izvrenja
o suuesnitvo
+ kanjava se svatko, bio to dravnik, funkcionar, pojedinac
+ razlika od ostalih meunarodnih zloina
o nakana da se potpuno ili djelomino uniti jedna nac, etnika, rasna ili vjerska skupina
ta se namjera ne trai kod zloina protiv ovjenosti
zloin protiv ovjenosti se moe poiniti i prema osobama iste nacionalnosti, vjere ili rase
o ne mora se nuno sastojati od masovnih ubojstava nego se moe provoditi i na druge naine (
protjerivanje, gladovanje, uskraivanjem medicinske pomoi )
o moe biti poinjen i u vrijeme mira i u vrijeme rata
+ konvencija predvia odgovornost drave i kaznenu odgovornost pojedinca
o sporove o primjeni konvencije rjeava Meunarodni sud UN-a
o I.tuba je bila ona BiH protiv SR Jugoslavije sud je Srbiju u rom postupku proglasio odgovornom zbog
toga to nije sprijeila i kaznila genocid u Srebrenici, ali nije smatrao da su se ispunili uvjeti da se Srbiji priie
odgovornost za opinjenje i sudionitvo u tom genocisu (iako je ustvrdio da je Srbija podupirala bosanske Srbe )
o RH je podnijela sudu tubu protiv SR Jugoslavije 1999.godine

+ pojam etniko ienje ( esto se spominje uz genocid )
o jo ne postoji slaganje oko njegova sadraja i pravnog znaenja
o stajalite meunarodnog suda i meunarodne kaznenopravne prakse
etniko ienje nije genocid
per se nema pravno znaenje i nije posebno KD
ne postoji meunarodni zloin etnikog ienja
o taj naziv pokriva razliite zloine putem kojih se ostvaruje ( ubojstvo, muenje, prisilno
premjetanje, napadi na civilno puanstvo )

^ 4 enevske konvencije 1949
+ revizija humanitanog prava (prava o zatiti civila, ranjenika i imovine koja ne slui u ratne svrhe )
+ stranke drave obvezuju da e utvrditi kaznene sankcije protiv osoba koje su poinili ili izdale naredbu za
poinjenje nekih tekih povreda tih Konvencija
+ kao teke povrede navode se:
o namjerno ubojstvo, muenje ili neovjeno postupanje, uzimanje talaca
o namjerno uzrokovanje velikih patnji, nezakonito deportiranje, unitenje i prisvajanje imovine




145
^ terorizam
+ to je namjerno uzrrkovanje ili prijetnja uzrokovanjem nasilja prema unaprijed pojedinano
neodreenim osobama sa svrhom da se zastraivanjem javnosti izvri pritisak prema nekoj dravi,
meunarodnoj organizaciji radi ostarenja politikog cija
+ danas sve ee ugroavaju stabilnost meunarodnog poretka
ubojstva dravnih slubenika
ugroavanje diplomatskih predstavnitava
otmica zrakoplova, brodova,....
+ 4 meunarodne konvencije protiv terorizma u civilnom zranom prometu
+ UN
prihvaene su neke konvencije vane u borbi protiv terorizma
1. Konvencija protiv novaenja, obuke i financiranja plaenika 1998
2. Konvencija o oznaivanju plastinog eksploziva radi indentifikacije 1991
3. Konvencija o suzbijanju teroristikog bombardiranja 1998
4. Konvencija o suzbijanju financiranja terorizma 1999
5. Konvencija o suzbijanju dijela nuklearnog terorizma 2005
+ VE
Konvencija o suzbijanju terorizma, 1977.
smanjen domaaj zbog nepostojanja ope definicije terorizma
samo se pojedinano navode ve prije zabranjena djela
Konvencije VE o spreavanju terorizma 2005
+ jedno od bitnih naela tih dokumenata je zahtjev da drave poinitelje bilo same kazne bilo da
izrue dravama ija su prava povrijedili



^ MEUNARODNA KONVENCIJA O SUZBIJANJU i KANJAVANJU ZLOINA APARTHEIDA
o apartheid je oznaen kao zloin protiv ovjenosti
o poiniteljima moe suditi sud svake drave ili meunarodni sud koji je nadlean za drave
stranke koje prihvate njegovu sudbenost






















146
RH i BiH
+ VS je 1992. upozorilo sve stranke sukoba na njihovu dunost potivanja humanitarnog prava i upozorio
na snoenje pojedinane odgovornosti za te povrede
+ kako je jugoslavenska armija i dalje sustavno krila te odredbe Vijee sigurnosti je imenovalo od
glavnog tajnika Un da imenuje Komisiju strunjaka koja e analizirati informacije o povredama
humanitarnog prava na tim podrujima
+ 1993. Komisija je utvrdila teka krenja humanitarnog prava
o etniko ienje
o muenja, silovanja, pljaka
o unitavanje civilne, kulturne i vjerske imovine
+ krajem 1993.g. je VS UN posebnom rezolucijom osnovalo Meunarodni sud za suenje osobama koje
su odgovorne za teke povrede humanitarnog prava na podruju bive Jugoslavije
o sudi se za djela poinjena od 01.01.1991.
o za osnivanje i rad suda Vijee je prihvatilo Statut Suda
o sastav suda
dva vijea od po tri suca u prvom stupnju
prizivnog vijea od pet sudaca
tuitelja koji djeluje nezavisno, ne primajui upute ni od jedne vlade
tajnitva
o odgovaraju iskljuivo pojedici, fizike osobe, za djela koja su osobno poinili
pred sud ne mogu biti izvedene stranke, drave itd...
odgovaraju svi poinitelji kaznenih djela, i efovi drava i vlada, vladini slubenici i
funkcioneri
o odgovara se za sam zloinaki in, za njegovo planiranje, poticanje, nareivanje i pomaganje i
za in poinjen po nareenju
o materijalno pravo odreuje sam Statut Suda a zloini koji su obuhvaeni su:
1. teke povrede enevskih konvencija
2. povrede ratnog prava
samovoljno unitavanje gradova, mjesta i sela
napadanje ili bombardiranje neobranjenih gradova, naselja ili zgrada
pljakanje javne ili privatne imovine
razarenje institucija namijenjenih bogosluju, kulturnih ustanova,...
upotreba otrovnog ourja,..
3. genocid
4. zloini protiv ovjenosti
ubijanje, istrebljenje, porobljavanje, deportiranje, muenje,silovanja
o za djela navedena u statutu nije nadlean samo ovaj sud ve i dravni, nacionalni sudovi
o meunarodni sud ima prednost u svakom asu postupka pred nacionalnim, i on moe od
nacionalnog zahtijevati da mu prepusti predmet
o kazne zatvora se odrauju u dravama koje Vijee izabere meu dravama koje su se
ponudile da prihvate osuene - ALI izvan podruja bive Jugoslavije
o suradnja lanica UN u osnivanju i provoenju odluka suda je obvezatna, jer ga je osnovalo
Vijee sigurnosti kao jednu od mjera uspostavljanja mira

+ 1994.g. je osnovan Meunarodni sud za suenje osobama odgovornim za genocid i teke povrede
humanitarnog prava u Ruandi
+ poetak rada ovih sudova daje nadu da meunarodna zajednica nee pokuati samo politikim
sredstvima i rjeenjima kazniti krivce za ove strane zloine





147
DIPLOMATSKO i KONZULARNO PRAVO

^ drave i drugi subjekti ( posebno se misli na MO ) mogu djelovati samo preko svojih organa
+ MP se bavi onim organima i pojedincima koji su po odredbama unutranjeg ili MP-a posebno odreeni da
obavljaju djelatnosti koje se tiu meunarodnih odnosa ( organi meunarodnih odnosa )
+ takva vrsta djelatnosti je organizirana uglavnom u vanjskoj slubi pojedine drave
+ vrlo vaan dio te slube rasporeen je izvan samog dravnog podruja
+ nesmetano djelovanje te slube nije mogue bez posebnih meunarodnopr. propisa kojio svakoj dravi
nameu dunosti u odnosu na osobe koji u vrenju te slube djeluju na njenom podruju
+ osim to obuhvaa djeltnosti oko me odnosa u vanjskim slubama se takoer obavljaju i upraven funkcije
koje su u nadlenosti raznih konzularnih slubi ( i za njih imamo meunarodna pravila )

^ svaka drava mora imati organe meunarodnih odnosa da bi njihovim djelovanjem mogla izazivati
meunarodne posljedice
+ obino se kae da je organizacija drave njezina unutranja stvar, da svaka drava sama odreuje svoje
organe za sve grane dravne djelatnosti, pa tako i za vanjske poslove, a da MP samo upuuje na propise
unutranjeg prava
+ ustrojstvo svake drave predvia tu potrebu i odreuje takve organe
+ meunarodnopravne posljedice za drave stupaju i na druge naine, ne samo djelovanjem za te svrhe
odreenih organa
+ najvei broj takvih posljedica nastupa po pravnim poslovima a do njih moe doi samo djelovanjem
pojedinaca koje se pripisuje dravi kao subjektu meunarodnog prava
+ postavlja se pitanje jesu li to propisi unutranjeg ili meunarodnog prava?
+ raireno je miljenje da se tu radi o propisima unutranjeg prava na koje meunarodno pravo samo upuuje
+ no kad bi bilo tako onda bi meunarodnopravna posljedica izostala svaki put kad je po unutranjem pravu
odnosni organ postupao nepravedno ili prekoraio svoje ovlasti to se ne deava u praksi

^ MP pitanje organa meunarodnih odnosa ureuje samostalno NE dirajui u unutranje propise drava
+ odreuje ope pretpostavke potrebne da se neka osoba ili skupina osoba smatra vladom neke drave
jedno od takvih pravila je NAELO EFEKTIVITETA tj. da se kao ovlateni organi neke drave
smatraju oni koji stvarno vre neke poslove
o naelu efektiviteta se uzima u obzir i ustav koji se stvarno primjenjuje u praksi, a ne njegov
pisani oblik ako se on ne primijenjuje
+ svaka drava mora imati jedan organ ili vie njih, ija oitovanja raaju meprav posljedicama
u svakoj dravi postoji neki organ koji je ovlaten da daje za dravu obvezatna oitovanja bez
posebne punomoi
na propise unutranjeg prava koji ograniuju taj organ pri davanju oitovanja MP se NE
OBAZIRE ( npr. potreba pristanka predstavnikog tijela )
+ ovlatenje organa za zastupanje mora biti poznato drugim dravama
notifikacija za ministra vanjskih poslova ili o promjeni u osobi vladara
predaja vjerodajnica za diplomatsko osoblje i poslanike
za podreeno diplomatsko osoblje je to uvrtenje u popis takvog osoblja
izuzetak je zastupanje u ratu formalna notifikacija nadomjeta se ovdje potivanjem stvarnog
zapovjednog poloaja
+ pravila o poloaju odreenih organa dok se nalaze izvan vlastite drave da im se omogui odnosno olaka
njihovo djelovanje










148
^ i razliiti unutranji organi drava mogu postati organima meunarodnih odnosa
+ danas postoji mnotvo ugovora u kojima se za odreene poslove odreuje izravni kontakt razliitih
unutranjih organa drava
npr. poslovi eljeznike uprave, poanske uprave, obrazovanja,...
npr. ima mnogo sluajeva o graninim odnosima gdje se esto ugovara da podreeni upravni
organi pregovaraju i ureuju neke mjesne odnose
njihovo se ovlatenje za djelovanje nalazi u odnosnom glavnom ugovoru, a vezano je za
obavljanje odreene slube (npr. predsjednik slube sigurnosti)
nema notifikacija ni vjerodajnica - poslovanje se temelji na povjerenju i poznavanju lokalnih
prilika (to je lako jer su to odnosi uskog okolia koji se mogu obustaviti im se jedna strana
nebi drala ugovora)
postoje i ugovori o pravnoj pomoi na temelju kojih sudovi i drugi organi ope izravno i u
granicama ugovornih utanaenja nastupaju kao organi svoje drave prema organima druge
drave


ORGANI VANJSKOG ZASTUPANJA
^ u staro je doba vladar vodio vanjsku politiku uz suradnju svojih tajnika
^ vremenom je njihov poloaj od pomonika - tajnika evoluirao do ministara a, a jedan je uvijek bio odgovoran za
voenje vanjskih poslova
^ tamo gdje postoji vlada kao kolegijalno tijelo vlada odluuje o pitanjima v.politike
+ njezin predsjednik isto vaan faktor u kreiranju vanjske politike, stvarno i formalno
+ i on se pojavljuje kao organ koji svojim djelanjima moe obvezati dravu!
+ a mnogim se konferencijama pojavljuje predsjednik vlade ili njegov zamjenik kao formalni zastupnik svoje drave
^ odluke o vanjskoj politici se veinom stvaraju u krilu vlade, a Predsjednik, diplomati i ministar vanjskih poslova svojim
oitovanjima tim odlukama daju potreban vanjski oblik
^ vladine izjave izravno ili preko zastupnika obvezuju dravu, a ispunjenje tih obveza ovisi o njezinim internim odlukama
^ polagano se izgradilo da i predsjednik vlade punopravno zastupa svoju dravu u vanjskim poslovima i obvezuje je
(OBORIVA PREUMPCIJA O TOJ OVLASTI NA ZASTUPANJE!)
+ i njemu su osigurane razne povlastice dok boravi u inozemstvu.
^ prema poslovniku Vijea sigurnosti, predsjednici vlada i ministri vanj. poslova ne trebaju posebne punomoi kad
zastupaju dravu na sjednicama Vijea
^ kao lan vlade redovito odgovoran za resor vanjskih poslova pojavljuje se ministar vanjskih poslova
+ on ovlatenje za vanjsko zastupanje dobiva samim nastupom na poloaj ali je obiaj da to diplomatskim
putem objavi drugim dravama
+ njegova oitovanja takoer obvezuju dravu
+ i usmeni odgovor to ga daje u ime svoje vlade o predmetima iz svojeg resora kad odgovara na
postavljeno pitanje stranog diplomata izrekao sud meunar. pravde u parnici o Istonom Grenlandu)
+ on je redoviti organ vanjskog zastupanja u granicama svoje funkcije i u tim se granicama njegove izjave
mogu smatrati obvezatnim

^ klasifikacija organa
+ organi koji zastupaju dravu
glavar drave
predsjednik vlade ne treba im osebna punomo za zastupanje
ministar vanjskih poslova
diplomatski predstavnici imaju generalnu punomo za zastupanje
vojni zapovjednici
ako je mirnodopsko stanje trebaju punomo
ako je ratno stanje ne trebaju punomo
+ organi koji zastupaju interese drave
konzuli
carinski organi, predstavnici turistikih organizacija,...



149
^ najvii organ vanjskog zastupanja onaj organ koji u skladu s propisima meunarodnog prava i
ustavnim propisima svoje zemlje ima vlast i dunost da ZASTUPA
dravu u njezinim vanjskim odnosima i da u ime drave daje
OITOVANJA i OPUNOMOUJE druge organe na zastupanje prema vani
+ po pravilima MP-a svaka drava mora imati jedan takav organ
+ propisi unutarnjeg prava odreuju koji je to organ i koji mu je djelokrug i odnos prema drugim
organima
+ najee je to dravni glavar
u povijesti je on dravu zastupao potpuno, sa neogranienom vlau
kasnije je njegova djelatnost omeena ustavnim propisima i esto je u svom radu
kod zastupanja upuen na neko drugo tijelo ( najee zakonodavano; ratifikacija
dravni glavar zastupa dravu bez posebne punomoi
pravo zastupanja mu pripada po naelu efektivnosti
nema ga osoba koja je bila dravni glavar ali je to pravo izgubila makar i
neustavnim putem
svrgnuti glavar drave koji nema stvarne vlasti ne smatra se ta ovlatenog najvieg
organa svoje drave, iako mu se ponekad ukazuju neke poasti iz kurtoazije
povlastice i poasti
kada putuje po inozemstvu
o dio povlastica ima po pravilima MP dio iz kurtoazija
o bitno je rei da on ne moe biti podloan drugoj vlasti
o pretpostavke za primjenu povlastica
boravak u inozemstvu
strana drava odobrava ili se ne protivi dolasku
o on moe stranom dravom putovati i incognito (ne u slubenom svojstvu)
na vlastiti zahtjev tada mu povlastice ne pripadaju
o povlastice prestaju s prestankom funkcije, svrgnuem ili odreknuem
kada sudjeluje na konferencijama ili sastancima na vrhu
o Konvencija o specijalnim misijama 1969 ureuje mu poloaj
o on kao ef misije ima olakice, povlastice i izuzea koja mu pripadaju kada
se kao glavar nalazi u slubenom posjetu stranoj dravi
ukljuen je i u Konvenciju o spreavanu i kanjavanju zloina protiv
meunarodno zatienih osoba 1973

+ najvii se organ vanjskog zastupanja ne mora poklapati s vrhovnim organom ustavnog poretka u dravi
tako je prema ustavu SFRJ 1974. Savezna skuptina bila najvii organ vlasti a vrhovni je organ vanjskog
zastupanja bilo Predsjednitvo
ovlasti predsjednika Jugoslavije
predstavlja dravu u zemlji i inozemstvu
postavlja i opoziva ambasadore i poslanike
prima akreditivna i opozivna pisma diplomatskih predstavnika,...

+ kao najvii organ vanjskog zastupanja moe biti:
kolegijalno tijelo (vicarska, Sovjetski Savez, SFRJ) makar se i tu obiava odrediti osoba za vrenje
formalnih funkcija glavara
pojedinac (poglavar pojedinac, predsjednik drave ili monarh)










150
DIPLOMATSKO PRAVO

^ skup pravnih pravila kojima se regulirajudiplomatski odnosi izmeu drava
+ diplomatski odnosi su slubeni odnosi izmeu drava, posebno oni koji se tiu otvaranja diplomatskih
predstavnitava
+ pravila MP-a o poloaju dravnih predstavnika u inozemstvu poela su se izgraivati u davna vremena
(nepovredivost glasnika i poslanika)
+ obiajno je pravo potpuno ureivalo poloaj diplomatskih zastupnika
+ jedina dva dokumneta kojima je pitanje diplomatskih zastupnika ureeno ugovorima su
Beki pravilnik (1815.g.)
Aachenski sporazum (1818.g.)

^ konvencije koje ureuju pitanja diplomatskog prava
+ konvencija o diplomatskim odnosima 1961.g. ( Be )
bazna konvencija
kodificira dotadanje obiajno pravo
regulirana mnoga pitanja diplomatskog prava
pitanja koja njome nisu izrijekom ureena treba rjeavati obiajnim meunarodnim pravom
odnosi se samo na redovita i stalna diplomatska predstavnitva ( ne i na specijlane misije )
+ konvencijom o specijalnim misijama 1969.
odnosi se na specijelne misije
u uskoj je vezi sa Bekom konvencijom o diplomatskim odnosima
za nerijeena pitanja takoer vrijede obiajna pravila
+ konvencija o predstavljanju drava u odnosima s univerzalnim MO 1975

^ DIPLOMATSKI ZASTUPNIK osoba koja na temelju izdane punomoi zastupa dravu prema drugim dravama
svaka drava samostalno odluuje hoe li s nekom dravom imati dipl odnose te hoe li u toj
dravi imati stalnu misiju ( ta slobodna odluka mora postojati s obje strane suglasnost )
obino postoji i RECIPROCITET, tj. da svaka od dvije drave istodobno i prima i alje diplomatske
zastupnike ( ali to ne mora biti sluaj )
pretpostavka za slanje i primanje poslanika je da drava ima aktivno i pasivno pravo poslanstva
(ius legationis) tj. da alje - aktivno i prima poslanike pasivno

+ podjela diplomatskih zastupnika
redoviti ( ef misije )
openito se danas nazivaju poslanicima
danas takoer diplomatske stalne misije
prigodni
+ za djela koja dipl zastupnik obavlja u krugu svojih redovitih funkcija nije potrebna posebna
punomo, a njegove izjave obvezuju vladu















151
STALNO ZASTUPANJE

^ sastav stalnih diplomatskih misija
a. ef misije diplomatski
b. diplomatsko osoblje ( lanovi koji imaju diplomatsko svojstvo ) agenti
c. administrativno i tehniko osoblje
d. posluno osoblje
+ broj lanova misije
drava primateljica i iljateljica mogu se sporazumjeti o broju osoba diplomatske misije
ako nema sporazuma drava primateljica moe zahtijevati da se broj kree u granicama onoga to
ona smatra razumnim i korisnim
+ do poveanje broja lanova misije dovele su suvremene potrebe meunarodne suradnje
+ unato velikom sastavu misija, dravu zastupa s formalne strane
akreditirani ef misije
otpravnik poslova ad interim
+ ostalo osoblje misije nastupa po nalogu efa misije i pod nejgovim autoritetom
+ svaka drava ima mogunost odrediti zvanja u svojom diplomatskim slubama
u RH postoje
o atae
o trei tajnik
o drugi tajnik
o prvi tajnik
o ministar savjetnik
o opunomoeni ministar
o veleposlanik

^ funcije diplomatske misije
+ redovne ( nabrajanje ne iscrpljuje funkcije )
1. predstavljanje drave iljateljice u dravi primateljici
2. zatita interesa drave iljateljice i njenih dravljana u dravi primateljici
3. pregovaranje s vladom drave primateljice
4. prikupljanje obavijesti svim doputenim sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici i
podnoenje izvjetaja o tome dravi iljateljici
5. unaprjeivanje prijateljskih odnosa i razvoj gospodarsko-kulturno-znanstvenih odnosa izmeu te
dvije drave
+ izvanredne
1. privremena zatita interesa neke tree drave koja nema uspostavljene diplomatske odnose s
dravom primateljicom ( na zahtjev te drave uz odobrnje primateljice )
2. zastupanje interesa drave koja je prekinula diplomatske odnose




















152
^ EF MISIJE
+ osoba koju je drava piljateljica ovlastila da djeluje u tom svojstvu
+ razredi efova misije ( Beka konvencija )
1. ambasadori (nunciji) i papinski nunciji akreditirani kod efova drava
2. poslanici, ministri i internunciji + papinski internunciji - akreditirani kod efova drava
3. otpravnici poslova
a. otpravnik poslova akreditiran kao ef misije ( kod min vanjs poslova )
- alju se kad odnosi nisu takvi da doputaju slanje poslanika
- esto pri prvom ili ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa alje
b. otpravnik poslova ad interim
- obino po rangu najstariji dipl slubenik misije koji privremeno djeluje kao f
misije ako je mjesto efa ispranjeno ili je ovaj sprijeen obavljati svoje funkcije
- odreuje ga ef misije ili ministarstvo vanjskih poslova (ako je on sprijeen)
Konvencija doputa da se u misijama u kojima nema nijednog lana diplomatskog osoblja
moe odrediti neki lan administrativnog i tehnikog osoblja da upravlja administrativnim
poslovima misije ( mora postojati suglasnost drave primateljice )
+ podjela po razredu NE UTJEE na njihovu ovlast zastupanja i na prava i povlastice
postupak primanja efova misija mora biti jednak za sve poslanike istog razreda
vana je samo zbog pitanja prvenstva i nekih sporednih pitanja ceremonijala
rang efova misija akreditiranih u istom mjestu odreuje se
prema razredu
unutar svakog razreda rang se odreuje po danu i satu stupanja na dunost

+ efovi misija akreditirani u istom mjestu sainjavaju diplomatski zbor
ponekad, kod odreenih sveanosti ili rasprave pitanja ceremonijala, dipl. povlastica, rijetko upravna
pitanja..., nastupa kao cjelina
tada ga predvodi po rangu najstariji ef misije kao doyen diplomatskog zbora (u nekim je dravama
uvedeno da to bude papinski nuncij jer mu se tamo priznaje starjeinstvo nad svim poklisarima
neovisno kad je stupio na funkciju) Beka K to doputa

+ izbor efa misije
preputen odluci drave iz koje dolazi, dakle stvar je unutranjeg prava svake drave
potreban je AGREMAN vlada drave primateljice mora dati privolu za tu osobu
odbijanje privole drava nije duna obrazloiti
kod izbora osoblja misije nije predvien slian postupak (traenje odobrenja) ali drava primateljica
moe za svakog lana navesti da je persona non grata (nepoeljna) prije nego to dou na njeno
podruje

+ prilikom stupanja na dunost ef misije predaje diplomatski akreditiv (vjerodajnice)
akreditiv je dokumnet na temelju kojega se dobiva generalna punomo
akreditiv se predaje
glavaru drave ( efovi misija pravog i drugog razreda )
ministru vanjski poslova ( otpravnici poslova )
ponekad se predaju nove vjerodajnice iako je ef misije ve akreditiran
promjene na prijestolju u /P puka formalnost ali uporite je u tome da akreditive
predaje vladar vladaru
temeljite promjene vladavine ponekad moe doi i do prekida dipl. odnosa
ef misije ako je uzdignut na vii rang ( npr. poslanik u rang poklisara )









153
+ prestanak funkcije
opoziv od strane vlade drave iljateljite i odreivanje nasljednika ( redoviti nain )
razlog unutarnje prirode ( umirovljenje, ostavka, bolest,... )
ef misije prvog ili drugog stupnja predaje glavaru drave primateljice ODAZIVNO PISMO, a
od drave primateljice prima REKREDITIV ( otpravnik predaje ministru vanjskih poslova )
predajom pisma prestaje i njegovo svojstvo efa misije
uiva diplomatsku zatitu sve dok ne napusti zemlju
u praksi se najee deava da odazivno pismo predaje novi ef misije pri predaji
vjerodajnica
prestanak misije
drugi razlozi
zbog napetosti izmeu drava
o postoji danas itava ljestvica fino stupnjevanih oblika za odlazak poslanika,
poevi od privremenog odlaska na referat ili odlaska na dopust do traenja
putovnica
o ako doe do prekida diplomatskih odnosa ili je misija inae opozvana, moe drava
iljateljica povjeriti uvanje prostorija, imovine u njima i arhiva nekoj treoj dravi
prihvatljivoj za dravu primateljicu

zbog osobnih odnosa efa misije zbog kojih je njegov dalji ostanka nepoeljan
o ukoliko osoba efa misije postane nepoudna ili nepoeljna, vlada drave
domaina moe postaviti zahtjev za njegovim opozivom ili ga proglasiti
osobom non grata(razlog se ne mora navesti)

+ za ostalo diplomatsko osoblje primateljica moe saopiti da neki lan osoblja vie nije prihvatljiv, ako
iljateljica tome ne udovolji ili to ne uini u razumnom roku, primateljica moe odbiti da odnosnoj osobi i
dalje priznaje svojstvo lana misija


^ pitanje viestrukog zastupanja ( Beka konvencija )
+ jedna osoba je ef misije kod vie drava
to se mora prethodno priopiti zainteresiranim dravama, koje to moraju odobriti (ako se jedna
drava protivi ne moe akreditiranje u njoj)
ako jedan ef misije akreditiran kod vie drava, moe drava aljiteljica otvoriti misiju u svakoj
dravi koja nije stalno prebivalite toga efa misije i povjeriti voenje te misije otpravniku
poslova ad interim
+ jedan lan dipl. osoblja vri slubu kod vie misija
+ jedna osoba zastupa vie drava
vie drava akreditira istu osobu kao efa misije u nekoj dravi
drava primateljica se ne smije protiviti
+ postoji i mogunost prema Bekoj konvenciji da se poslanik ili neki lan diplomatskog osoblja
odredi kao predstavnik svoje drave kod neke meunarodne organizacije














154
PRIGODNO ZASTUPANJE ( ad hoc diplomacija )
^ postoji od davnine, i prije uvoenja stlanih poslanika
^ ad hoc diplomaciju ine
+ delegacija za pregovore izmeu ije predmet pregovora mogu biti razna pitanja
vanjsko-politika pitanja
sklapanje meunarodnih ugovora
poslovi suradnje graninih drava
razni oblici suradnje na podruju prometa, zdravstva, ili socijalne zatite
+ putujui poslanici i osobni izaslanici dravnih glavara ( nose osobne poruke upuene glavaru drave ili vladi )
+ izaslanici za sveane i reprezentativne prilike
+ zastupnici drave pred meunarodnim sudom, u arbitraama
njihove izjave obvezuju njihove drave u okviru njihovih punomoi

^ ureeno je
+ Konvencijom o specijalnim misijama
+ Konvencijom o predstavljnju dravama u odnosima s univerzalnim me organizacima

^ specijalne misije privremena izaslanstva koja predstavljaju dravu kod druge drave u raspravi o
nekom pitanju ili u radu na nekom posebnom zadatku
+ slanje misije i zadatak misije uglavljuje se sporazumom izmeu drava
+ nije potrebno da izmeu drava postoje diplomatski ili konzularni odnosi
+ sastav misije
jesan ili vie predstavnika drave iljateljice ( izmeu njih se moe imenovati ef )
moe biti ukljueno i diplomatsko ili tehniko osoblje ( ovisno o potrebi )
iljateljica saopuje primateljici
opseg i sastav misije
imena efova i lanova misije
po potrebi i diplomatsko, upravno i posluno osoblje
mogunosti primateljice
moe otkloniti predloeni sastav i opseg misije ako joj se ini da ne odgovaraju svrsi
misije i uvjetima u kojima se ona alje
moe odbiti prihvat svakog lana misije bez navoenja razloga
moe izjaviti da se netko smatra personom non grata bez navoenja razloga
ako se u specijalnu misiju ukljue lanovi stalne misije, oni zadravaju svoje povlastice koje
im pripadaju po tom naslovu, zajedno s onima specijalne misije
lanovi misije su obino dravljani drave iljateljice ali po potrebi i uz dozvolu drave
primateljice to mogu biti i dravljani drave primateljice

^ Konvencijom o predstavljnju dravama u odnosima s univerzalnim me organizacima
+ ureeno zastupanje drave u meunarodnim organizacijama
+ konvencija nije na snazi jer treba 35glasova, za sada ima 34
+ konvencija se prinijenjuje i na stalne i na prigodne misije pri tim organizacijama
+ sastav stalne misije je isti kao i prema Bwkoj konvenciji
+ za imenovanje efa misije i lanova se ne trai privola organizacije
+ ef misije ne treba posebnu punomo za usvajanje kakvog teksta ugovora izmeu drave i me organizacije,
ali mu treba punomo za potpisivanj ili potpisivanje ad referenduma takvog ugovora









155
DIPLOMATSKE POVLASTICE

^ cilj povlastica i izuzea osiguranje djelotvornog izvrenja funkcije diplomatske misije kao predstavnika
drava, a ne da se daje prednost pojedincu
+ povlastice nisu osobna prava zatienih pojedinaca
+ one su pravo drave da od druge drave zahtijeva odreeno ponaanje prema osoblju diplomatskog
zastupstva
+ lan misije ne moe samostalno odrei povlastice ali je se moe odrei njegova vlada i protiv njegove volje
+ kao temelj tih povlastica se uzima
dostojanstvo drave koju poslanik zastupa ( teorija repezentacije )
potreba da se misiji osigura ona neovisnost bez koje nebi mogla obavljati svoj zadatak ( funkc teor )

^ diplomatske povlastice i izuzea uivaju
+ diplomatski agenti ( ef misije i diplomatsko osoblje )
+ lanovi obitelji diplomatskog agenta ako su lanovi njegova kuanstva i ako nisu dravljani drave primatelj
+ administrativno i tehniko osoblje i lanovi njihovih obitelji uz dvije iznimke
izuzee od gra i upravne sudbenosti ne primijenjuje se na postupke uinjene izvan odnaanja dun
osloboenje od carina i davanja za predmete osobne upotrebe odnosi se samo na predmete
uvezene pri prvom useljenju
+ povlastice ne uivaju oni koji su dravljani primateljice i u njoj stalno prebivaju
^ pretpostavka za stjecanje povlastica notificiranje imena osoba koje imaju diplomatsku zatitu u
ministarstvu vanjskih poslova drave primateljice koja o tome vodi
popis zatienih osoba
^ diplomatska zaita postoji i u situacijama ako diplomatski agent prolazi kroz 3.drave
+ ako diplomatski agent prelazi podrujem ili se nalazi na podruju tree drave koja mu je izdala vizu, ta trea
drava priznat e mu nepovredivost i druga izuzea koja mogu biti potrebna da bi mu omoguila prolazak ili
povratak
+ isto e se primijeniti na lanove njegove obitleji koji uivaju povlastice i izuzea a koji prate diplomatskog
agenta ili putuju odvojeno da bi mu se prikljuili ili bi se vratili u svoju zemlju
+ tree drave ne smiju ometati prolazak preko svojeg podruja ni lanovima administrativnog i tehnikog
osoblja ili poslunom osoblju misije ili lanovima njihove obitelji

^ trajanje diplomatske zatite itavo vrijeme dok pogodovana osoba boravi u svojem slubenom
svojstvu u zemlji primateljici
+ zatita poinje kada
osoba prijee granicu drave primateljice radi preuzimanja slube
njezino imenovanje bube priopeno ministarstvu vanjskih poslova ( ako je ve u zemlji )
+ zatita prestaje kada ( izuzetak za radnje uinjene u vrenju slubenih funkcija )
pogodovana osoba napusti zemlju primateljice
istekne razuman rok koji joj je dan za odlazak
+ zatita traje i za vrijeme rata izmeu drave iljateljice i primateljice
drava primateljica im je duna olakati naputanje u to kraem roku (+osiguranje prijevoznog
sredstva)
ta obveza se ne odnosi na lanove misije dravljane primateljice, ali da na lanove obitelji











156
1. dunost primateljice da iljateljici omogui stjecanje prostora potrebnih za misiju i ako je potrebno da
pomogne misijama da dobiju pristojne stanove za svoje lanove
potrebno zbog toga to mnoge drave danas imaju zakonom uvedena razna ogrnaienja u pogledu
stejcanja stanove
kada je posrijedi stjecanje, ono se odvija po pravilima drave primateljice

2. nepovredivost i nepristupnost prostorija
obuhvaa
prostorije misije
privatne stanove efa misije i diplomatskog osoblja
prijevozno sredstvo misije
organi drave primateljice ne smiju ui u prostorije misije bez pristanka efa misije
obveza primateljice je da poduzme sve potrebne mjere da bi sprjeila nasilan ulazak u prostorije misije
(zgrada, vrt i pak oko zgrade), njihovo oteenje, naruavanje mira ili povredu dostojanstva
ti prostori i predmeti u njima ne mogu biti predmet pretrage, zaplijene ili ovrhe
dostava sudskih i drugih poziva moe se vriti iskljuivo diplomatskim putem
nekada se priznavalo i pravo utoita u zgradi misije ali se to vie ne priznaje ( azil )
zloinac koji se skloni u zgradu predaje se mjesnim vlastima bez posebnog postupka
izruenja
zloin poinjen u zgradi poslanitva potpada pod mjesne sudove
u dravama Latinske Amerike i danas se priznaje utoite osobama koje se sklanjaju zbog
politikih progona ili zbog straha pred njim
3. zatita arhiva
arhivi i spisi misije su nepovredivi u svako doba i ma gdje se nalazili
zatita se protee i na sluaj prekida diplomatskih odnosa kao i rata
radi zatite zgrade i arhiva esto se u takvom sluaju ostavlja jedan inovnik misije kao uvar
drava primateljica je duna potovati i tititi prostorije, imovinu i arhiv misije kada doe do prekida
odnosa ( ukljuujui i oruane sukobe )

4. sloboda komuniciranja ( openja )
obuhvaa sloboda kretanja i openja sa vlastitom zemljom (sa svim organima)
Beka konvencija odreuje da drava prim doputa i titi slobodno openje misije za sve slubene svrhe
sloboda ukljuuje komunikaciju sa svim organima drave a i sa organima vlastite drave u dravi
djelovanja i u ostalom inozemstvu ( npr. komunikacija sa konzulatima )
u komunikakici misija moe upotrebljavati sva odgovarajua sredstva ( ak i sluenje kurirom i ifrom )
slubena prepiska je nepovrediva
diplomatska valiza uivaj nepovredivost
ne smije se otvarati, pregledavati ni zadravati
u dipl valizu spadaju poiljke misije, pisma i kurirska prtljaga
ne smiju sadravati nita osim slubene pote
openito je stajalite drava da se valiza ne moe pregledavati ni rendgentskim ni
elekronikim napravama
otprema se diplomatskim kuririma kojima drava primateljica mora pruiti zatitu u vrenju
njihovih funkcija
KURIR je nepovrediv i ne smije se podvrgnuti nikakvoj vrsti hapenja ili pritvaranja
on se iskazuje ispravom koja potvruje to njegovo svojstvo i navodi broj paketa koji ine
diplomatsku valizu
diplomatska valiza se moe povjeriti i zapovjedniku trgovakog broda koji takoer mora
posjedovati ispravu o tome s naznakom broja paketa
misija moe poslati svog nekog lana da izravno pruzme valizu iz ruku zapovjednika







157
5. osobna nepovredivost
jedno od najstarijih pravila diplomatskog prava te se smatra temeljnom privilegijom iz koje proistjeu
sve ostale
ona je nuna posljedica temeljnog prava drava na nezavisnost i tovanje
osoba diplomatskog agenta je nepovrediva (ne se moe pritvoriti ili hapsiti)
drava primateljica mora s njim postupati s dunim potovanjem i poduzeti sve razumne mjere da bi
sprjeila nanoenje uvrede njezine osobe, slobode ili dostojanstva
zatita je protegnuta na sve da bi se vrila funkcija
zatita se protee na privatni stan, spise, dopisivanje i predmete osobne imovine
ako poini zloin protiv javnog poretka ili sigurnosti drave primateljica moe samo trait opoziv i
otpraviti diplomata preko granice
uz Beku konvenciju i obiajno pravo donesena je jojedna konvencija
Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina protiv meunarodno zatienih osoba,
ukljuujui diplomatske agente

6. izuzee od sudbenosti ( imunitet )
dipl agenti su izuzetiod zahvata bilo kojeg organa drave primateljice (sudskog, redarstvenog, upravnog)
to ne znai da je izuzet od zakona drave primateljice mora njih potivati!
ako se ponaa protivno domaim zakonima primateljica moe od iljateljice traiti da ga
uputi na potivanje zakona ili opozove
doputena je i nuna obrana protiv protupravnih ina diplomata, a poslije prestanka
povlastica moe se otvoriti redovan pravni put
kaznena sudbenost
POTPUNO IZUZEE - odnosi se na sva njegova djela a ne samo slubena
ako je djelo protiv sigurnosti drave primateljica moe samo poduzeti preventivne mjere tj.
aktivno sprijeiti in dok se zbiva, ali ne moe naknadno progoniti poinitelja
mogue je samo traiti njezin opoziv
iljateljica se moe odrei izuzea
o tada se agentu moe suditi u primateljici
o odreknue mora biti izrijekom
o za odreknue nije potrebna privola povlatene osobe
ne znai i izuzee od kaznene sudbenosti drave piljateljice
o u svojoj zemlji moe biti suen zbog KD polinjenog u primateljici
graanskopravna sudbenost ( izuzee se NE priznaje samo u 3 sluaja )
kod stvarnopravne tube u vezi privatne nekretnine na podruju drave primateljice (osim
ako je posjeduje za potrebe misije)
kod nasljednopravnih predmeta u kojima je diplomatski agent izvritelj oporuke, upravitelj
ostavine ili nasljednik i to na privatnoj osnovi
kada diplomatski agent vri u dravi primateljici izvan svojih slubenih funkcija neko
slobodno zvanje ili trgovaku djelatnost
diplomatski agent nije duan svjedoiti
protiv njega se ne moe poduzeti ovrha osim u prethodno nabrojenim sluajevima gp sudbenosti (a i
tada se ne smije vrijeati nepovredivost osobe ili stana)
izuzee od sudbenosti ne oslobaa diplomatskog agenta od sudbenosti drave iljateljice
prestanak izuzea
odreknue od izuzea
pravo odrei se izuzea pripada samoj dravi iljateljici i ona to mora uiniti izrijekom
ako se diplomat odrekne smatra se da je to napravio u suglasnosti s svojom vladom
ako se diplomat upusti u neki spor
od izuzea se moe odrei samo kada je pokrenut postupak. (ne vrijedi ako je to
uinio unaprijed)
odreknue od izuzea u nekom sporu i podvrgavanje sudbenosti vlastitom tubom ne
ukljuuje odreknue s obzirom na ovrhu
za ovrne mjere je potrebno posebno odreknue
prestankom funkcije
ali NE za ine izvrene u obavljanju slubenih funkcija misije



158
7. sloboda kretanja
drava primateljica mora osigurati lanovima misija slobodu kretanja i putovanja po svojem podruju ali
uz pridravanje propisa o zonama gdje je ulazak zabranjen ili posebno ureen zbog razloga dravne
sigurnosti
esta zlouporaba te iznimke, pa su vlade ograniavale kretanje diplomatskog osoblja na vrlo uzak prostor
oko glavnoga grada
8. osloboenje od poreza
znai da su diplomatski agenti osloboeni svih poreza i taksa uz izuzetak
posredni porezi ( ukljueni u cijene dobara i usluga )
porezi i takse na nekretnine u privatnom posjedu
nasljedne takse
sudske i fiskale takse kad je rije i nepokrentoj imovini
oslobaaju se i od svih osobnih davanja, javne slube i vojnih nameta
drava primateljica odobrava uvoz i osloboenje od carina za predmete ukljuujui i namjetaj koji su
namijenjeni osobnoj upotrebi diplomatskog agenta i lanova njegove obitelji koje ivi s njim u
zajednikom kuanstvu
prtljaga diplomatskog agenta se ne pregledava
IZUZETAK ako postoji ozbiljan razlog za sumnju da se u njoj nalaze predmeti koji nisu
osloboeni od carine ili kojih je uvoz ili izvoz zabranjen
ta osloboenja daju obilatu mogunost zlouporabe lanova diplomatskog osoblja koji nemaju dovoljno
osjeaja za ugled i dunost svog poziva
9. ceremonijalna prava
odraz su poloaja diplomatskih predstavnika kao zastupnika svoje drave
jedna je skupina ovih prava pravo isticanja zastave i grba svoje drave na slubene prostorije misije i na
zgradu u kojoj stanuje ef misije
druga je skupina iskazivanje poasti (pozdravni hici, nazivi ili ukazivanje posebnih poasti prilikom
doeka ili ispraaja)
ova druga ceremonijalna prava jo nazivamo i protokol a primjenjuju se tako da se svim diplomatskim
zastupnicima iskazuju jednake poasti

10. pravo privatnog bogosluja
pripada prolosti, danas je izgubila svu vanost jer je vjerska tolerancija
pravo na bogomolju u poslanikoj zgradi

+ povlastice i izuzea lanova specijalnih misija uglavnom su ista kao i za stalne misije
o razlike postoje glede nepovredivosti prostorija i izuzea od graanske sudbenosti
o u sluajnu poara ili druge nezgode koja ozbiljno ugroavanjavnu sigurnost, a ne moe se dobiti odobrenje
efa specijalne misije, moe se pretpostaviti da je odobrenje dobiveno i ui u prostore
o kod izuzea od gra sudbenosti postoji i 4.iznimka osobe ne uivaju izuzea ako je rije o tubi za naknadu
ete koju je prouzroilo vozilo to ga je dotina osoba koristila izvan obavljanja slubenih dunosti
+ povlastice i izuzea prema Konvenciji o predstavljanu drava u niverzalim organizacijama
o stalne misije imaju povlastice i izuzea kao i stalne misije jedne drave u drugoj

^ DIPLOMATSKE DUNOSTI
1. nemijeanje u unutranje poslove primateljice
2. potovanje drave primateljice i njenih organa
3. obzir prema zakonima i obiajim drave u kojoj se nalaze
4. poslovi sa dravom primateljicom obavljaju se sa ministrom vanjskih poslova drave primatlejice ili njegovima
posredovanjem
5. poslanstvo se ne smije direktno slubeno obraati sudskoj ili upravnoj vlasti primateljice nego samo preko
ministarstva vanjskih poslova
6. prostorije misije ne smiju se upotrebljavati za ciljeve koji nisu u skladu sa funcijama misije
7. osoblje misije ne smije u dravi primateljici vriti bilo kakvu profesionalnu ili trgovaku djelatnost radi vlastite
zarade



159
KONZULARNO PRAVO

^ Konvencija o konzularnim odnosima 1963.g Be
+ dotadanji propisi obiajnog prava izmijenjeni i dopunjeni
+ dolazi do jaanja uloge i poloaja konzularnik dunosnika i lanova konzulata
+ propisi nisu ius cogens mogue je da drave sporazumima dogovore neto drugaije
+ za pitanja koja njom nisu ureena vrijedi i dalje op

^ KONZULI organi drave koji u drugoj dravi vre odreene funkcije za svoju dravu i zastupaju interese
dravljana na svojem konzularnom podruju
+ konzule mogu imati samo drave ( dok dipl zastupnike mogu imati i drugi subjekti MP-a )
+ nema diplomatski znaaj, tj ne zastupa vladu prema vladi drave u kojoj djeluje
+ konzul ima preteno nepolitike funkcije
+ on bez posebne punomoi ne moe obvezivati dravu
+ djelovanje mora biti u skladu s zakonima i propisima primateljice
+ nekad moe doi do objedinjavanja diplomatske i konzularne funkcije
ako u glavnom gradu neke drave nema konzula, pa njegove funkcije vri konzularno odijeljenje
diplomatske misije
ako neka drava nema diplomatsku misiju u drugoj dravi, pa konzul obavlja i poslove diplomatske
misije

^ pretpostavka za osnivanje konzulata konzularna spoobnost drave
+ sposobnost imati konzule u inozemstvu i sposobnost primati konzule
+ tu sposobnost mogu imati i
nesuverene, odnosno polusuverene drave
jedinice u saveznim dravama su nekad imale pasivno pravo ( njemaka do1918 )

^ vrste konzula
+ konzuli po zvanju inovnici koji ulaze u konzularnu slubu kao u svoje redovito i iskljuivo zanimanje
za tu se slubu trai posebna sprema i u pravilu dravljanstvo drave iljateljice
prema svojoj dravi stoje u sluenikom odnosu
+ poasni konzuli osobe koje stalno borave u dravi domainu, a mogu biti i njezini dravljani
oni ne rade za plau ve vre svoju funkciju bez izravne naknade

^ zasnivanje konzularnih odnosa
+ konzularni odnosi se zasnivaju
zakljuivanjem konzularnih konvecija (posebni dvostr ugovori kojima se ureuje primanje i slanje konzula )
zakljuivanje ugovora o gospodarskoj suradnji moe predvidjeti zasnivanje konzularnih odnosa
+ drava primateljica mora dati pristanak ( suglasnost ) za
otvaranje konzulata ( i naelno i u svakom konkretnom sluaju )
odreivanje njegova sjedita i naknadne promjene sjedia
otvaranje vicekonzulata ili konzularne agencije izvan sjedita
otvaranje ureda kao dijla postojeeg konzularnog ureda izvan njegova sjedita
+ konzularni odnosi nisu uvjetovani postojanjem diplomatskih odnosa
+ drava iljateljica u primateljici moe imati neogranieni broj konzularnih predstavnitava
broj je odreen gospodarski interesima drave
diplomatsko predstavnitvo moe imati samo jedno
+ postoji mogunost nadvezivanja konzularnih odnosa
odnosi su prije postojali izmeu primateljice i prednice drave iljateljice ili bive vlade iste drave
iljateljice
nadovezivanje se vri na temelju obostrane suglasnosti izmeu drave aljiteljice i drave
primateljice ( njezine jo nepriznate vlade )
ako drugaije nije odreeno suglasnost za nadovezivanje diplomatskih odnosa obuhvaa i
nadovezivanje konzularnih odnosa




160
^ osoblje konzulata
+ konzularni funkcioneri ( dunosnici )
ef konzulata
etiri razreda
o generalni konzul (generalni konzulat) - razlika u nazivu odluuje samo o rangu konzulata na
o konzul (konzulat) istom podruju ( nema vanosti za samo
o vicekonzul (vicekonzulat) djelovanje konzula )
o konzularni agent (konzularna agencija) - prema nazivu efa ime dobiva i konzulat
lanovi konzulata koji su u tom svojstvu ovlateni da vre konzularne funkcije
konzularni funkcionar nije ef konzulata nego je samo suradnik efa konzulata
i takav funkcionar moe dobiti egzekvaturu na svoje ime
+ konzularni slubenici - svaki lan konzulata koji obavlja administrativne i tehnike poslove
+ pomono osoblje
^ drava iljateljica imenuje svo osoblje po svom nahoenju
^ konzularni funkcioneri e e u naelu biti dravljani drave iljateljice, ali kao ona eli moe imenovati za tu funkciju i
stranog dravljanina uz pristanak drave primateljice
^ za samo imenovanje nije potrebno traiti pristanak drave primateljice, ali ona moe i prije dolaska odnosne osobe
izjaviti da je persona non grata, te tada drava iljateljica mora povui imenovanje
^ drava primateljica moe zahtijevati da se broj osoblja kree u granicama onog to se smatra normalnim i razumnim, s
obzirom na okolnosti i potrebe konzulata

^ funcije konzula ( l. 5 Konvencije )
1. zatita interesa drave i dravljana iljateljice
2. pomo dravljanima iljateljice
3. vrenje raznih administrativno-upravnih poslova za svoje graane u inozemstvu - (izvanparnina
sudbenost, akte matiara i dr )
4. pomo brodovima i zrakoplovima drave iljateljice
5. razvoj gospodarskih, kulturnih i drugih prijateljskih odnosa,
6. upoznavanje gosp.-trgov.-kult. odnosa u zemlji u kojoj djeluje
7. slanje izvjetaja i informacija svojoj vladi i ostalim zainteresiranima

^ poetak konzularne funkcije ( imenovanje )
+ potreban sporazum izmeu drave iljateljice i drave primateljice za imenovanje efa konzulata
+ nain imenovanja i prihvaanja efa konzulata utvruje se zakonima, propisima i praksom i jedne i druge
drave pod rezervom Beke konvencije
+ efa konzulata imenuje drava iljateljica, a vrenje funkcije odobrava drava primateljica
+ ef konzulata dobiva od drave primateljice PATENTNO PISMO ( dostavlja se vladi diplomatskim putem )
potvruje njegovo svojstvo
navodi ime i kategorija, razred i konzularno podruje i sjedite
+ umjesto takvog akta moe se dravi primateljici dostaviti i PRIOPENJE - NOTIFIKACIJA s takvim sadrajem
ako ga ona prihvaa kao nain obavjetavanja
+ primateljica na to izdaje ovlatenje koje se naziva EGZEKVATURA
doputa efu konzulata vrenje funkcije
moe biti i privremenog karaktera
bez toga on ne moe poeti vriti svoju funkciju (iako mu je mogue to privremeno dopustiti dok
eka egzekvaturu)
drava moe i odbiti izdavanje egzekvature bez navoenja razloga
ako je izda, mora o njoj obavijestiti nadlene organe konzularnog podruja & poduzeti mjere
kako bi konzul mogao obavljati funkcije
+ dvije drave ili vie njih mogu imati istu osobu kao svog konzula ako za to dobiju suglasnost vlade te drave
+ ako je ef konzulata sprjeen da vri svoje funkcije ili ako je njegovo mjesto ispranjeno njegove dunosti
preuzima vrilac dunosti ad interim
vrilac se bira izmeu konzularnih dunosnika ili izmeu lanova diplomatskog osoblja drave aljiteljice
ime vrioca dunosti treba priopiti dravi primateljici



161
^ prekid konzularne funkcije
+ priopenjem primateljice iljateljici da su funkcije konzula prestale
+ povlaenjem egzekvature
+ priopenjem primateljice iljateljici da je nekoga prestala smatrati lanom konzularnog osoblja
+ priopenjem primateljice iljateljici da nekoga smatra personom non grata
primateljica nije duna navesti razloge za takvu odluku
iljateljica mora povui odnosnu osobu i dokonati njezine funkcije
ako iljeteljica ne povue osobu, primateljica moe
povui egzekvaturu
prioiti da odnosnu osobu vie ne smatra lanom konzulata
+ rat
+ prestanak drava iljateljice ili primateljice
+ nepriznavanje nove vlade iljateljice od strane primateljice
^ prekid diplomatskih odnosa sam po sebi ne znai i prekid konzularnih odnosa
^ ukoliko doe do potpunog prekida konzularnih odnosa drava primateljica duna je potovati i tititi
konzularne prostorije, imovinu konzulata i njegov arhiv
o drava iljateljica moe povjeriti uvanje prostorija, imomvine i arhiva nekoj 3.dravi, uz pristanka
drave primateljice ( isto vrijedi i za zatitu interese drave aljitlejice )




KONZULARNE POVLASTICE

^ zatita konzularnih ureda
+ drava primateljica mora dati sve olakice za obavljanje funkcija konzulata
duna je omoguiti aljiteljici da stekne prostorije potrebne za konzulat
ako je potrebno mora pomoi pri dobivanju odgovarajuih stanova za lanove konzulata
+ prostorije konzulata su nepovredive
organi drave primateljice mogu u prostorije ui samo uz pristanak efa konzulata ili osobe koju on
odredi ili efa diplomatske misije drave primateljice
kod hitnih intervencija se smatra da je dozvola od efa konzulata dobivena
drava primateljica duna je poduzeti sve mejre kako bi sprijeila nasilan ulazak u prostorije
konzulata, oteenje prostorija, naruavanje mira konzulata
prostorije, namjetaj i prijevozna sredstva konzulata ne mogu biti predmet nikakve rekvizicije
+ prostorije konzulata i stan efa konzulata slobodni su od poreza i taksa
+ konzularna arhiva i spisi su nepovredivi u svako doba i gdje god se nalazili
+ drava aljiteljica ima pravo istai zastavu i postaviti svoj grb
na zgradu konzulata nad ulazna vrata
na stan efa konzulata i na njegova prijevozna sredstva
+ konzularnu valizu konzuli smiju povjeriti i zapovjedniku broda ( a ne samo zapovjedniku
trgovakog zrakoplova kao kod diplomatske valize )
+ sloboda kretanja i openja je ureena istovjetno kao i kod diplomatskog osoblja
+ konzulati umaju pravo prema propisima svoje zemlje ubirati takse i dadbine za konzularne akte
+ imaju pravo u okviru redovitog obavljanja dunosti opiti direktno s organima drave primateljice









162
^ zatita konzula o zvanju
+ drava primateljica je duna s njima postupati s dunim potovanjem
+ jami se osobna nepovredivost konzularnih funkcionera
ne smije se povrijediti njihova linost, sloboda i dostojanstvo
ne mogu biti hapeni, osim ako se mora izvriti pravomona sudska odluka
mogu se pritvoriti ili zatvoriti samo sko su poinili teko kanjivo djelo i to jedino na temelju odluke
nadlenog suda
+ IZUZEE od sudbenosti odnosi se samo na djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija
+ izuzee ne vrijedi za graanski postupak ako je
postupak pokrenut na temelju ugovora koji je zakljuio konzularni predstavnik, ali ne kao
opunomoenik svoje zemlje
postupak pokrenula trea osoba zbog tete koju je u dravi primateljici uzrokovalo neko vozilo,
brod ili zrakoplov
+ nije duan svjedoiti o injenicama vezanim za vrenje konzularnih funkcija niti je duan pokazati
spise koji se toga tiu
+ drava iljateljica se moe odrei izuzea od sudbenosti koje uiva lan konzulata
+ oni ne smiju obavljati nikakvu profesionalnu ili trgovaku djelatnost za vlastitu korist

^ zatita poasnih konzula
+ zatita donekle suena u odnosu na zatitu konzula po zvanju
+ ne odnosi se na lanove obitelji
+ prostorije nisu nepovredive (arhivi i spisi ipak jesu uz uvjet da su odvojeni od ostalih spisa)
+ poasni konzuli su kazneno odgovorni NISU IZUZETI OD SUDBENOSTI dP!

DUNOSTI KONZULATA
1. potivanje zakona i propisa drave primateljice
2. nemijeanje u unutranje stvari drave primateljice
3. prostorije konzulata se ne smiju upotrebljavati u namjene suprotne vrenju konzularne funkcije,
4. lanovi konzulata moraju udovoljiti svim obvezama i domicilnim zakonima primateljice u pogledu
osiguranja graanske odgovornosti za upotrebu vozila, broda ili zrakoplova.






















163
MEUNARODNI SLUBENICI

^ to su osobe koje u diplomatskom svojstvu djeluju u ime neke MO
+ putem njih MO djeluje prema drugim subjektima MP-a obavljajui svoje funkcije
+ oni mogu biti dravljani raznih drava
+ u svojem djelovanju su podvrgnuti iskljuivo MO ( ne svojim dravama )
+ zastupaju interese MO ( a ne interese drava kao to to rade predstavnici drava u MO )

^ za sada nije stvoreno neko ope pravilo obiajnog prava o pravnom poloaju meunarodnih slubenika
+ razlozi
radi o organizmima koji su osnovani meunarodnim sporazumom pa drave koje ne sudjeluju
u sporazumu nemaju interes priznati im povlastice, dok se za drave koje sudjeluju u ugovoru,
meunarodni poloaj meunarodnih slubenika temelji na tom ugovoru
on se temelji na ugovornom pravu i za svaku se organizaciju izrijekom utvruje i propisuje
zbog toga meunarodni slubenici imaju u svakoj dravi samo ona prava koja im je ta drava
priznala pristupanjem konkretnom meunarodnom ugovoru
+ neki smatraju da je samo zahtjev za neovisnou slubenika postao dijelom opeg obiajnog MP-a
neovisnost se vidi iz obveza
da slubenici ne primaju niti trae instrukcije niti od jedne vlade ili vlasti izvan MO
drava i ostalih subjekata da ne utjeu na rad slubenika

^ 3 skupine MU na kojima se temelje povlastice i imuniteti meunarodnih slubenika
+ ustavi meunarodnih organizacija ( konstitutivni akti )
Povelja UN i statuti meunarodnih organizacija sadravaju naelnu obvezu potivanja
povlastica i izuzea za osobe koje djeluju u odnosnoj organizaciji
prema Povelji , predstavnici drava lanica i slubenici UN uivaju povlastice i izuzea koja su
potrebna za neovisno obavljanje funkcija u vezi s Organizacijom
+ sporazumi o sjeditu pojedine meunarodne organizacije
u sporazumu o sjeditu UN-a se jami sloboda tranzita u njegovo sjedite ili iz njega za
slubenike UN-a, predstavnika lanica drava,...
ti sporazumi se sklapaju izmeu organizacije i drave u kojoj ona ima sjedite
+ posebni mnogostrani ugovori

^ meunarodni slubenici uivaju samo funkcionalni imunitet koji je nuan za obavljanje poslova MO
^ Glavni tajnik UN-a ( analogni funkcionari u drugim MO ) odreuju krug slubenika na koje e se
primijenjivati povlastice i imuniteti
^ 4 grupe povlastica
+ imunitet od jurisdikcije organa pojedine drave
+ nepovredivost zgrada i arhiva misije MO
+ fiskalne i monetarne povlastice
+ sloboda komunikacije

^ temeljne odredbe nalaze se u 2 Konvencije
o Konvencija o povlasticama i izuzeima UN-a , 1946.
o Konvencija o povlasticama i izuzeu specijaliziranih ustanova , 1947.









164
^ povlastice prem konvencijama
+ izuzee od sudbenosti za ine to ih vre po slubenoj dunosti,
+ oprost od poreza na prihode
+ olakice u razmjeni valute
+ zajedno s obitelji izuzeti su od pravila o useljenju i boravku stranaca
+ imaju pravo uvoza pokustva i drugih pokretnina bez carine(kad prvi put ulaze u zemlju)
+ oprost od vojne slube za one koje svaka ustanova poimence odredi
+ u doba meunarodnih kriza imaju pravo na diplomatski siguran povratak u domovinu
+ Glavni tajnik UN, odnosno glavni ravnatelj svake ustanove, njegov zamjenik dok ga zamjenjuje, imaju
zajedno sa svojim obiteljima iste povlastice, koje pripadaju diplomatskom poslaniku i njegovo obitelji

^ Glavni tajnik UN-a ima pravo i dunost odrei se izuzea za pojedinog lana tajnitva kad god to nije na
tetu interesa UN-a, a po njegovom miljenju postojanje izuzea ometa tok pravde
^ Konvencija o povlasticama specijaliziranih ustanova, 1947. predvia sprjeavanje zloupotrebe povlastica:
o zainteresirana drava u sluaju zloupotrebe moe traiti savjetovanje sa dotinom ustanovom kako bi se
sprijeilo ponavljanje
o ako savjetovanje ne dovede do rjeenja moe se predmet iznijeti Meunarodnom sudu na savjetodavno
miljenje (jer se parnice mogu voditi samo izmeu drava)
o ako sud nae da je bilo zloupotrebe, moe pogoena drava obustaviti zloupotrebljenje povlastica ili izuzea
prema dotinoj ustanovi





























165
PRAVO MEUNARODNIH UGOVORA

^ skup pravnih pravila kojima se ureuje tehnika nastajanja, promjene I prestanak menarodnih ugovora
^ materiju reguliraju dvije konvencije
+ Beka konvencija o pravu meunarodnih ugovora ( 1969 )
+ Beka konvencija o pravu MU izmeu drava i MO ili izmeu MO ( 1986 )
^ pravna injenica svaka injenica za koju pravni poredak vezuje neki uinak
+ u povodu pravne injenice za pravni subjekt nastaje odreeno pravo ili dunost, mijenja se
dotadanje pravno stanje
+ injenie povodnom kojih nastaju, mijenjaju se ili prestaju pravni odnosi
+ u odnosima meu subjektima MP-a pravni odnosi nastaju, mijenjaju se ili prestaju povodom
injenica na koje propisi MP-a nadovezuju neku posljedicu odnosno izmjenu pravnog stanja
+ klasifikacija pravnih injenica
prirodne pojave
teritorijalne promjene zbog djelovanja prirodnih sila
o naplavljivanje, odronjavanje, promjena toka rijeka, izron otoka,...
o mogu biti odlune za odreivanje prava i za izmjenu pravnog stanja
vrijeme i tok vremena
o pisci se ne slau postoji li zastara u MP
o zastara je mogua kao
o nain stjecanja podruja
o nain stjecanja drugih prava ( historijski zalijevi, pogranini odnosi, gubitak
potraivanja iz ugovora i odtetnih zahtjeva...)
ljudske radnje (inj se sastoji u inima i propustima koji proizlaze od voljnog djelovanja pojedinaca)
djela pojedinaca koji se ne pripisuju dravi
o MP na te injenice nadovezuje neke posljedice koje se sastoje u postanku ili izmjeni
prava, odnosno u dunosti subjekta da se na odreeni nain ponaa
o npr. bijeg zloinca u inozemstvo; boravak stranca u tuoj zemlji
djela pojedinaca koja se pripisuju dravi (pravna djela u irem smislu)
o najvei broj pravnih injenica
o djeluju same drave po svojim organima
o dijele se na
i. meunarodni pravni poslovi
ii. pravna djelanja u uem smislu
o razlikuju se prema tome trai li mp namjeru onoga tko djeluje u ime drave da
svojim djelom dovede do posljedice za nastupanje posljedice ili pravna posljedica
nastupa neovisno o toj namjeri na ( pravna djela u uem smislu )

pravna djelanja u uem smislu ini pojedinaca koji se na temelju neke odredbe MP pripisuju dravama,
a nemaju bitnu znaajku pravnog posla ( ne radi se o oitovanju to se daje s namjerom da proizvede
posljedice koje su u MP predviene za taj sluaj )
o mogu biti
doputena
nedoputena ( meunarodni delikti ) djela koja MP zabranjuje i eventulano za njih
vee neke tetne posljedice








166
MEUNARODNOPRAVNI POSLOVI

^ oitovanje jednog pravnog subjekta ili vie njih dano s namjerom da proizvede one pravne posljedice koje
meunarodno pravo vee na to oitovanje
^ pravna posljedica nastupa samo ako je pri davanju oitovanja postojala namjera da se izazove posljedica
koja je predmet tog oitovanja i da bez te namjere ne nastupa pravna posljedica
+ zato je nuno da se ta namjera jasno oituje
+ pravni posao postoji samo onda kada pravni poredak vee odreene posljedice na oitovanje koje je dano u
namjeri da se izazovu te posljedice

^ klasifikacija pravnih poslova
+ jednostrani za nastupanje pravne posljedice dovoljno oitovanje samo jednog subjekta
+ dvostrani za nastupanje pravne posljedice potrebna oitovanja dva subjekta
za nastupanje pravne posljedice potreban je uin sastavlje od konvergentnih djelanja barem dva
subjekta

^ opi uvjeti za valjanost oitovanja ( radi se tzv. opim naelima priznatim od civiliziranih naroda )
+ SPOSOBNOST SUBJEKTA za davanje oitovanja
subjektom ili strankom me pravnog posla moe biti svaki subjekt MP-a (znai ne samo drava)
samo subjekt MP-a moe biti stranka meunarodnog pravnog posla
pravni poslovi u kojima jedna od stranaka nije subjekt MP-a, nisu meunarodni pravni poslovi
sadraj u ovom sluaju nije odluan zato i imovinskopravni odnosi imaju mp uinke ako su to
odnosi subjekata mp ( npr. ugovori o prodaji ili zakupu nekretnina )

+ PODESNOST OBJEKTA na koje se oitovanje odnosi
sadraj pravnog posla ne smije biti pravno nedopustiv
sadraj e biti neodpustiv ukoliko:
njegovo ispunjenje materijalno nemogue
se protivi apsolutno vaeim odredbama MP-a ( npr. u krilu UN je zabranjeno sklapati
navalne saveze )
apsolutno obvezatna norma je ona koja je u meunarodnoj zajednici kao cjelini prihvaena i priznata
kao norma od koje se ne moe odstupiti i koja se moe mijenjati samo kasnijom normom opeg
meunarodnog prava koja ima isti znaaj ( ius cogens )
nitavni su ugovori koji su u trenutku slapanja suprotni sa ius cogens
prestaju vrijediti ugovori koji se protive novonastaloj normi ius cogens

+ nepostojanje MANA VOLJE u oitovanju
oitovanje ne smije pokazivati neke nedostatke s obzirom na motive koji su do njega doveli
izraena volja se mora podudarati s pravom voljom subjekta ili pristanak mora biti slobodan
ipak ti nedostaci u mp ne mogu djelovati kao u gp jer potreba me ivota zahtijeva veu sigurnost
zato u mp imamo predmnjevu da su ugovori uvijek valjani dok se ne dokae neki od razloga za
nevaljanost
MP razlikuje slijedee mane
ZABLUDA nepoznavanje ili pogrena predodba o nekoj injenici ili stanju
- do nevaljanosti dolazi samo ako je ona ISPRIIVA ili BITNA
o ispriiva kada organ koji je davao oitovanje u ime drave ne poznaje pravo
stanje stvari, a ne moe mu se prigovoriti nikakva nepanja (pitanje dune panje
puno je stroe nego u privatnom pravu jer se pretpostavlja da su na tim poloajima osobe
sposobnije procijenii pravo stanje stvari)
o bitna - do oitovanja ne bi dolo da se organ koji je davao oitovanje nije nalazio
u zabludi (potrebna je dakle uzrona veza izmeu bludnje i oitovanja)
- npr. pogrena zemljopisna karta prouzrokovala je bludnju kada se
odreivala izvjesna granica





167
PRIJEVARA ( dolus )
o ako se ustanovi da se neka stranka pri pregovorima sluila prijevarom, pravni je
posao nevaljan
o npr. koristi se krivotvorena isprava ili krivotvorena zemljopisna karta
o ipak u odnosima meu dravama ne moe oekivati da da e drugoj stranci dati
ba sve potrebne obavijesti kojima sama raspolae
o ako je drava prijevarnim ponaanjem neke druge drave ugovornice bila
navedena da sklopi ugovor, ona se moe pozvati na prijevaru koja niti njen
pristanak da bude vezana ugovorom
o NE ZAHTIJEVA da se prijevara odnosi na bitnu injenicu!!! (*kao kod zablude)
o moe se ponititi samo DIO ugovora ako se prijevara odnosi samo na neke
njegove odredbe
PRISILA
o starija teorija je razlikovala
- vis absoluta tj upotrebu fizike sile prema osobi koja daje obvezno
oitovanje ( ona ini pravni posao nevaljanim )
- vis compulsiva tj upotrebu moralne prisile, npr. izvrene tokom rata i koja
(ne utjecala na valjanost pravnog posla)
o beka konvencija razlikuje
- prisila prema organu koji sudjeluje u splapanju ugovora
- prisila prema stranoj dravi
o nema nikakvog pravnog uinka pristanaa drave da bude vezana ugovorom
dobivena prisilom izvrenom prema njezinom predstavniku inima ili upotrebom
sile
o nitavan je ugovor ije je sklapanje postignuto prijetnjom ili upotrebom sile to
kri naela Povelje UN-a
KORUPCIJA
o izravna ili neizravna korupcija predstavnika drave od strane druge drave
ugovornice razlog je nitavosti ugovora

+ odreeni OBLIK davanja oitovanja
oblik meunarodnih pravnih poslova nije propisan, osim za pojedine sluajeve
posao moe nastati neformalno, katkada utnjom ili konkludentnom radnjom
utnja redovito ne znai in priznanja ili prihvata osim ako se od nekog subjekta opravdano
oekuje izjava ili ako utnja opravdano implicira pristanak
usmeni oblik sklapanja pravnih poslova je izniman i rijedak
pristanak drave da se podvrgne nadlenosti nekog meunarodnog pravosudnog tijela u nekoj
parnici moe slijediti iz same injenice da se ona upustila u parnicu ne prigovorivi nadlenosti
organa

ako nisu ispunjena sva 4 uvjeta, pravni posao je NEVALJAN
pri pravnim poslovima meunarodnog prava mogu se takoer nai uzgredni uglavci
o najee su to uvjet, rok i nalog













168
JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI

^ jednostrano oitovanje subjekta MP-a za koje je vezana neka meunarodnopravna posljedica
+ uz njega mogu nastupati i druga oitovanja, ali tako da su ona uzgredna, a ono da je glavno
+ oitovanje postie uinak kada stigne do subjekta na kojeg treba djelovati
+ oitovanja se mogu upraviti prema
jednom odreenom subjektu
vie subjekata
ne moraju se upraviti prema nekim odreenim subjektima

^ 3 vrste jednostranih pravnih poslova
+ akcesorni ( zavisni )
oitovanja koja sama za sebe nemaju pravnog uinka nego tek u zajednici s drugim, prethodnim ili
sljedeim oitovanjem nekog drugog subjekta
npr. ponuda, opoziv, prihvat, rezerva
+ samostalni
oitovanja koja samostalno proizvode pravne posljedice
+ mjeoviti
za pravni uinak potrebao da uz oitovanje bude vezan i neki stvarni in
npr. okupacija, derelikcija

^ glavni oblici jednostranih pravnih poslova
+ priopenje ( notifikacija )
slubeno stavljanje do znanja nekog zahtjeva ili pravno relevantne inj koja se zbiva ili e se zbiti
obavlja se izmeu
redovitih organa diplomatskog zastupanja (ministri vanj.poslova, poslanici)
o inae se diplomatska praksa esto slui priopenjem
o priopenje o stupanju na dunost novog vladara ili mvp nemaju samo znaaj
utivosti, nego se njima takoer ustanovljuje koja osoba sad vri vanjsko
zastupanje
u odreenim sluajevima i drugi organi ga mogu izdati (zapovjednik ratnog broda)
posredovanjem treih drava (npr. priopenja izmeu zaraenih kad su prekinuti dipl.
odnosi)
uinak postie kada dospijeje do adresata
nije potrebna potvrda primitka ili oitovanje da ga je primio do znanja
pod nekim okolnostima utnja na priopenje ima pravne posljedice
posljedica o adresat ne moe naknadno pozivati na to da mu neka injenica nije bila poznata
sluajevi obvezne notifikacije
objava rata i priopenje neutralnim dravama
priopenje ratne blokade
registriranje meunarodnih ugovora
notifikacija predviena mirovnim ugovorima
neki smatraju da je potrebno i za stjecanje okupacijom

+ priznanje
jednostrano oitovanje da se neko postojee stanje ili zahtjev smatraju pravovaljanima
kadkada moe znaiti naputanjevlastitoga prava ili zahtjeva koje je u opreci sa priznatim stanjem
ili zahtjevom
npr. priznanje drave, priznanje vlade, priznanje ustanika kao zaraene strane
posljedica o drava koja je uputila priznanje ne moe kasnije osporavati odreenu injenicu,
stanje ili zahtjev
priznanje se moe dati na razne naine; formalnim oitovanjem ili konkludentnim inima, esto i
utnjom
esto je priznanje vezano uz neki rok ili uvjet



169
+ prosvjed
jednostrano oitovanje kojim se, radi ouvanja vlastitog prava, porie pravovaljanost nekog
stanja, ponaanja ili zahtjeva ( sadraj mu je, dakle, sasvim suprotan od sadraja priznanja )
prosvjed slui da sprijei primjenu pravila qui tacet, consentire videtur
utnja moe znaiti priznanje neijeg prava ili zahtjeva, stanja to su ga stvorili drugi,
naputenje vlastitog prava itd, ponekad je prosvjedom potrebno ukloniti tetne posljedice
utnje
prosvjed prekida utnju
on sluii za ouvanje ili odranje prava
prosvjed biti potreban samo u odreenim prilikama ( u takvima u kojima se s pravom oekje
izjava zainteresiranog subjekta )
upuuje ga organ koji je nadlean za zastupanje drave u meunarodnim odnosima
prosvjed drugih NEMA uinka po mp-u ( npr. prosvjed parlamenta e biti samo politika
demonstracija )
upuuje se onoj dravi ili organima koji su izvrili neki in, stavile zahtjev, ili stvorile stanje protiv
kojeg je prosvjed upravljen
prosvjed je pravo drave, samo u rijetkim prilikama je on dunost
npr trajno neutralna drava je duna prosvjedovati protiv povrede svoje neutralnosti
ako dunost prosvjedovanja postoji to je zato da se zatite i neki drugi interesi, a ne samo
interesi drave prosvjednice
prosvjedovati treba to prije
ako se on ne uputi na vrijeme moe se smatrati zakanjelim i bez uinka, jer se produena
utnja smatra kao priznanje
problem je u tome to nije ni propisima ni praksom odreeno u kojem roku treba uloiti
prosvjed da bi on mogao djelovati

+ odreknue
jednostrano oitovanje kojim se naputa neko pravo ( npr. oprost od plaanja reparacija )
napustiti se moe svako pravo osim onoga koje je dobiveno ili je potrebno radi rjeavanja neke
dunosti
odreknue se moe obaviti bez formalnosti, dapae i utke ( ali je poeljno da bude izriito )
posljedica naputanje, ali ne i prijenos prava na drugog
u sluaju sumnje, treba ga tumaiti usko
podvrsta odreknua je derelikcija kao naputanje nekog podruja koje time postaje niije
ono je mjeoviti pravni posao je uz oitovanje mora nastupiti i materijalni in naputanja

+ obeanje
jednostrano oitovanje kojim se preuzima neka obveza prema drugim subjektima MP-a
npr. jednostrana izjava Egipta o Sueskom prokopu moe se tumaiti kao priznanje obveza iz
Carigradske konvencije
presuda suda o francuskim nuklearim pokusima
predsjednik republike i vlade dali su izjavu da vie takve pokuse nee provoditi
sud je smatrao da su izjave, predsjednika republike i vlade, dane u takvim okolnostima da
stvaraju meunarodne obveze
obeanja su obvezna ako su dana javno i s namjerom da obveu ( nema veze to nisu pregovori )
valjanost se prosuuje iz sadraja samoga akta i iz okolnosti konkretnog sluaja
moe se dati u pismenom i usmenom obliku
esto su uvjetovana

vodea naela primjenjiva na jednostrane akte drava
+ 2006godine izradila ih Komisija za meunarodno prav
+ ima ih 10 ( navode se glavna )
obvezatnost izjava zasniva se na naelu bona fides ( dobre vjere )
pri odreivanju pravnih uinaka moraju se u obzir uzeti sve okolnosti u kojima je izjava dana
obvezuju ako su dane jasno i na odreni nain
u sluaju dvojbe glede domaaja, moraju se tumaiti restriktivno
obvezuju samo ako ih da osoba ovlatena za zastupanje
mogu biti dane usmeno ili pismeno
mogu biti upravljene cijelo meunarodnoj zajednici, jednoj ili vie drava ili drugim entitetima



170
MEUNARODNI UGOVORI ( dvostrani pravni poslovi )
^ kodifikacija pravila
+ propisi meunarodnog prava o ugovorima izgraivani su stoljeima i sainjavali su dosta ustaljeni dio
meunarodnog obiajnog prava
+ tek je 1928. odrana Konvencija u Havani i izvrena kodifikacija znatnog dijela meunarodnopravnih propisa
o ugovorima u krugu amerikih drava ( kodifikacija u krugu amerikih drava )
+ neka od tih pravila o tumaenju ugovora prihvatio je i Institut za meunarodno pravo 1956. u Granadi
+ opa kodifikacija u okviru UN-a
Beka konvencija o pravu meunarodnih ugovora 1969.
stupila na snagu 1980g ( 35 isprava o ratifikaciji )
nije obuhvatila cjelokupno pravo meunarodnih ugovora ve se odnosi samo na pismene
ugovore koje sklapaju drave izmeu sebe
injenica to se konvencija odnosi na sporazume sklopljene izmeu drava i drugih
subjektata ne dira u pravnu obvezatnost Konvencije na sporazume izmeu drugih
subjekata mp
u uvodu Konvencije se potvruje da e pravila obiajnog prava i dalje ureivati ona
podruja koja Konvencija ne pokriva
Konvencija odreuje da se njezine odredbe ne primjenjuju na ugovore koji su vaili prije
njezina stupanja na snagu
o to se odnosi na odredbe koje mijenjaju dotadanje pravo
o Konvencija izrijekom kae da to ne vai za njezine odredbe kojima su drave vezane bez
obzira na samu konvenciju
Beka konvencija o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora 1978 ( stupila 1996 )
Beka konvencija o pravu me ugovora izmeu drava i MO 1986 ( nije stupila )

^ podjela meunarodnih ugovora
+ s pravnog gledita
ugovori su meunarodni sporazumi koje su u pismenom obliku sklopljeni izmeu drava i ireeni
MP-om i bez obzira na njegov posebni naziv
bez znaenja razliiti nazivi: ugovor, konvencija, akt, protokol, sporazum, deklaracija, pakt, povelja
sve su to meunarodni ugovori od kojih su neki u sveanijoj ili prigodnoj formi
ima nekih naziva koji se upotrebljavaju za odreenu vrstu ugovora
karteli i kapitulacije se upotrebljavaju u ratu
kompromis za ugovor o podvrgavanju arbitrai
+ s obzirom na sadraju
postoje razliite podjele: politiki, ekonomski, pravni, mirovni, trgovinski, konzularni
ali nijedna od njih nije dosljena i sustavna nego najeee oznaava samo motiv za sklapanje
+ s obzirom na vrstu preuzete obveze
ugovor koji nalae pozitivnu inidbu (cesija, dobava oru); podvrsta su ug o periodikim inidbama
ugovori koji nalau propust ( ugovor o nenapadanju )
podvrsta druge skupine su ugovori koji nalau trpljenje (pravo slunosti prolaza)
+ s obzirom tko ih skapa ( formalno gledite )
oni koji nastaju uz intervenciju vrhovnog dravnog organa (punomo, ratifikacija, stilizacija
ugovora)
one koje sklapaju podreeni organi u svom djelokrugu rada
+ s obzirom na broj uesnika pri sklapanju
dvostrane
viestrane (vie od 2 stranke, ali broj je tono odreen i ne moe se proirivati)
mnogostrane ugovore ( opi, kolektivni ) - moe im pritupiti neogranien broj drava, njime se
uglavnom ustanovljuju propisi mp
+ gentlemans agreement (dentlmenski sporazum) - nije ugovor (ak ni meu podreenim organima!)
nego sporazum bilo kojih organa drava (ministara, poslanika ili delegata) koji ga ne smatraju obveznim po
meunarodnom pravu ali ga imaju namjeru izvravati pa ga i izvravaju
on poiva na moralu i konvencionalnom osjeaju zajednitva u diplomaciji
nastaje prilikom razgovora izmeu vodeih dunosnika, prilikom diplom razgovora ili konferencija
+ pactum de conrahendo - pravi ugovor a sadraj mu je da se stranke obvezuju da e o nekom pitanju
sklopiti ugovor
obveza je u tome da stranke pristupe pregovorima i da ih vode u dobroj vjeri i s nastojanjem da dodje do
sporazuma
tu nisu dogovorena jasna i precizna prava i dunosti subjekata meunarodnog prava



171
POSTANAK MEUNARODNIH UGOVORA
^ za meunarodni ugovor nije odreen poseban OBLIK
+ mnogi autori smatraju da je potreban pismeni oblik ( jer je usmeno ugovaranje i u proosti bilo rijetko )
+ moe sklopiti i u usmenoj formi i konkludentnim radnjama (npr. obustava vatre u ratu)
+ komisija za MP navodi da se ugovor o arbitrai moe pravovaljano sklopiti ako ona bude predloena u VS i
predstavnici stranaka na to pristanu

^ praksa je stvorila dva glavna tipa oblika ugovora:
+ sastavljeni postupak (ugovoru u uem smislu)
karakteristike
postizanje sporazuma u 3 faze
o pregovori
o potpisivanje
o ratifikacija
jedinstvenost isprave
+ jednostavniji postupak
razmjena oitovanja bez formalnosti i bez potrebe ratifikacije
npr. razmjena nota
^ iako je prvi oblik sveaniji i u njegovu donoenju sudjeluju i najvii dravni organi, oni jednako obvezuju
^ nema strikne granice izmeu ta dva ugovora nego u praksi postoje brojne prijelazne kombinacije
o npr. da je za ugovor sklopljen razmjenom nota potrebna ratifikacija,..

^ formalnosti potrebne za pravovaljanost i obvezatnost ugovora ( Beka konvencija)
+ pri sklapanju ugovora se mora nedvojbeno utvrdi sadraj danih oitovanja i njima preuzetih obveza
+ mora se utvrditi da su oitovanja doista dana u ime dotinih subjekata
+ mora se utvrditi da su ti subjekti doista njima i vezani
+ legitimacija osoba koje sudjeluju u sklapanju ugovora
predstavnik drave mora imati punomo koja ga ovlauje da poduzme potrebne ine
punomo potrebna u svim fazama sklapanja
punomo nije potrebna
ako se iz prakse odnosnih drava moe vidjeti namjera stranaka da smatraju neku osobu
kao predstavnika stranke za obavljanje posla o kojem je rije
ne treba za:
o glavara drave
o predsjednika vlade za bilo koji in u vezi sklapanja
o ministra vanjskih poslova
o efu dipl. misije za usvajanje teksta ugovora izmeu njegove drave i dP
o akreditirane predstavnike drave na konferenciji ili meunar. organizaciji za usvajanje
teksta te organizacije
ako neka osoba koje se ne moe smatrati ovlatenom izvri neki in u vezi sa sklapanjem ugovora,
taj in nema pravnog uinka ali drava to moe ispraviti naknadnim potvrivanjem

+ u sluajevima koje ne pokriva beka konvencija vrijedi obiajno pravo
npr. po propisima me ratnog prava mogu vojni zapovjednici sklapati neke vrste ugovora s obzirom
na voenje vojnih operacija koje su njiima podreene (primirje, kapitulcija, razmjena zarobljenika...)
oni su na to ovlateni po svom poloaju & po propisima mp i zato za sklapanje takvih
sporazuma NE TREBAJU PUNOMO
ti su sporazumi obvezatni za dravu i ne trebaju ratifikaciju










172
^ faze sklapanja ugovora
+ pregovori
svaki ugovor je plod nekog sporazuma koji se postie pregovorima
ti pregovori mogu biti dugi ili kratki
dovoljno je da s jedne strane bude stavljena ponuda i daju druga strana bezuvjetno
prihvati
mogu se voditi na razliite naine; pismeno, preko redovitih diplomatskih zastupnika,
ministara vanjskih poslova ili preko punomonika
esto se za pregovore sazivaju posebne konferencije i kongresi
poto su pregovori sazreli, njihov se rezultat stavlja u podesni vanjski oblik
kad pregovori zavre daje im se odreeni vanjski oblik tj. pismeni oblik ugovora, listina ,
koju potpisuju zastupnici ugovornih strana (ili nastupa razmjena nota) te se potom daje
pristanak
osobe koje sudjeluju u pregovorima predouju punomoi ukoliko nisu za njih ovlatene po svom
poloaju (ef drave, predsjednik vlade, ministar vanjskih poslova)
prekoraenje punomoi rezultira nitavou ugovora, ali organ nadlean za ratifikaciju
moe tu manu otkloniti i ratificirati ugovor sklopljen preko i mimo ovlatenja
pregovori se vode o
predmetu ugovora
stilizaciji teksta ugovora
o stilizaciji se pristupa poto su se pregovarai sloili o samom predmetu
o moe napredovati postupno kako napreduju pregovori
o to se tie jezika ugovora, vlada potpuna sloboda
diplomatski jezik ne postoji
najprije je sluio latinski jezik, potom je putem obiaja od vremena Ljudevita XIV
prednost dobio francuski jezik, koji se esto smatrao diplomatskim jezikom
kasnije paralelizam i jednakopravnost francuskog&engleskog
Hake mirovne konferencije davale su prednost francuskom kao jeziku pregovora,
a na Dalekom Istoku se prednost davala engleskom
nakon 1. svj. rata francuski i engleski su bili jezici mirovnih ugovora, te su ih kao
slubene predviali i Liga naroda i Stalni su meunarodne pravde
danas se redovito dvostrani ugovori sklapaju na jezicima obiju ugovornih stranaka,
ali esto se stranke dogovore i radi jednostavnosti uzmu jezik jedne od ugovornih
stranaka ili neki trei
na Konferenciji u San Franciscu 1945. prihvaeni su engleski, francuski, kineski,
panjolski i ruski kao slubeni jezici pa je i sam tekst Povelje izraen u tih 5 verzija
engleski i francuski su proglaeni radnim jezicima
treba napomenuti da ni jedan jezik nema priznat poloaj "svj diplomatskog jezika"
naelno su svi jezici ravnopravni i stranke su slobodne da izaberu jezik ugovora

+ sastavljanje i utvrivanje teksta
usvajanje teksta u pismenom obliku je idui korak ( nakon to je dogovorena stilizacija )
postoje dva tipa pismeno sklopljenog ugovora:
jedinstveni instrument ( potpisuju ga sve stranke ugovora )
o takav ugovor u obliku LISTINE ima:
uvod u kojem se navode ugovorne stranke, opunomoenici, mjesto
sklapanja i druge relevantne okolnosti
tekst odredaba ugovora
zaglavak s odredbom o stupanju na snagu, trajanju, dopustivosti rezerva,
datumom i potpisima
razmjena nota ( svaka stranka potpisuje samo pismo koje ona alje )

usvajanje teksta se vri jednoglasnim sporazumom drava koje su sudjelovale u sastavljanju
teko ako se radi o mnogostranim ugovorima
praksa je uvela da je usvajanje mnogostranog ugovora dovoljna odreena veina
Beka konvencija iz 1969. na meunarodnoj kovenciji usvajanje teksta ugovora se vri
najmanje dvotreinskom veinom drava koje glasuju, osim ako se te zemlje nisu
dvotreinskom veinom sporazumjele o drugom pravilu za usvajanje teksta ugovora



173
+ autentifikacija
in kojim stranke ustanovljuju i posvjedouju da je tekst sporazuma vjerodostojan i konaan
nain autentifikacije se moe odrediti u samom tekstu ugovora ili sporazumom ( nain stranke
odreuju po svojem izboru )
ako sporazuma nema, Beka konvencija predvia da se autentifikacija moe vriti
o potpisivanjem
o potpisivanjem ad referendum
o parafiranjem teksta ugovora ili zavrnog akta konferencije

+ davanje pristanka drava da budu vezane ugovorima ( ureeno Bekom konvencijom )
potpisivanje
obvezuje dravu u situacijama kada
a) sam ugovor propisuje da je potpis dovoljan
b) se na drugi nain utvrdi da su se drave sporazumjele da e ugovor
potpisivanjem postati obvezatan
c) namjera drave da bude vezana potpisivanjem vidljiva ve iz punomoi njenog
predstavnika ili je bila izraena tijekom pregovora

ratifikacija
jednostrano oitovanje ugovorne stranke upereno drugoj ugovornoj stranci da sadraj
ve potpisanog ugovora prihvaa kao obvezatan
meunarodni in kojim drava na meunarodnome planu daje svoj pristanak da bude
vezana ugovorom ( taj in naziva se in formalne potvrde )
o ratifikacije odluuje u svakoj dravi njezin ustavom odreeni dravni organ
ratifikacija je potrebna ako:
ugovor predvia ratifikaciju
ako se na drugi nain utvrdi da su se drave tako sporazumjele
ako je predstavnik prave potpisao ugovor uz rezervu ratifikacije
namjera drave da potpie ugovor uz priuzdraj ratifikacije vidljiva ve iz
punomoi njenog predstavnika ili je bila izraena tijekom pregovora
prihvat ili odobrenje
to su novi naini obvezivanja ugovora
njima se pojednostavljuje postupak obvezivanja kod mnogostranih konvencija - tim se
nainom mnogo slue u Meunarodnoj organizaciji rada, na konferencijama se drave
obvezuju prihvatom, a konvencije se ne potpisuju
odredbe koje vrijede kada drava daje pristanak ratifikacijom vrijede i za
prihvat&odobrenje

pristupanje
oitovanje kojim drava izraava svoj pristanak da bude vezana nekim ugovorom koji je
ve potpisan bilo da je sudjelovala kod njegova sastavljanja ili ne
prakticira se kod tzv. otvorenih ugovora
ugovor otvoren moe biti pristupanju
o na temelju vlastite odredbe
o ako su se na drugi nain drave o tome sporazumjele
o kasnijom suglasnou ugovornica se otvori ta mogunost

svi naini izraavanja pristanka vre pismeno i te note se onda meusobno izmjenjuju
+ kod dvostranih ugovora najobiniji je nain razmjena isprava o ratifikaciji
+ kod viestranih ugovora se odreuje jedno mjesto kod kojeg se polau isprave
to moe biti neka drava ili meunarodna organizacija
pri tom depozitaru polau se sve isprave o ratifikaciji a on priopuje injenicu polaganja svim
dravama ugovornicama
njegova je dunost da obavijesti drave o svim promjenama u odnosu na ugovor
obino ga on podnosi na registraciju kod UN



174
+ registracija ugovora
svaki ugovor i meunarodni sporazum sklopljen nakon stupanja na snagu Povelje UN se mora
registrirati
svrha tome je da se eliminira tajnost ugovora
rok za registraciju nije odreen ali se mora obaviti u primjerenom roku
Povelja odreuje da Tajnitvo UN objavi sve registrirane ugovore, za objavljivanje postoji posebna
ZBIRKA, u kojoj se nalaze ugovori na originalnom jeziku uz francuski i engleski prijevod
sankcija za neregistriranje je da se nijedna drava ne moe pozvati na neregistrirani ugovor
taj ugovor dakle VRIJEDI, ali za organe UN on ne postoji
on bi inae vaio pred npr. arbitranim sudom (pa bi nastali problemi ako bi jedna
stranka traila npr. izvrenje presude od UN jer za njih ne vrijedi)

+ stupanje na snagu
ope pravilo - ugovor stupa na snagu im su stranke dale svoj pristanak da ugovorom budu vezane
stranke se mogu u ugovoru sporazumjeti i na drugi nain kako e i kada stupiti na snagu
ugovor stupa na snagu na nain i u vrijeme kako on to odredi ili su se drave
sporazumjele
moe stupiti na snagu
asom potpisivanja
asom razmjene isprava o ratifikaciji
asom polaganja isprava o ratifikaciji
moe se dogovoriti i privremeno stupanje na snagu pa i retroaktivno djelovanje ugovora
viestrani ugovori
esto se predvia da nee stupiti na snagu prije nego se skupi pristanak svih sudionic
obino se odreuje broj drava koji je potreban
ponekad se trai i da pristanak daju tono odreene drave
o npr. ugovor o zabrani pokusa nuklearnim orujem stupa na snagu tek kada ga
ratificiraju izvorne stranke ( SSSR, SAD, Velika Britanija )
o tzv. Tlatelolco ugovor iz 1967. o denuklearizaciji Latinske Amerike odreuje da e
stupiti na snagu kad ga prihvate sve drave ugovornice, ali je dodana odredba da
se svaka drava ugovornica moe odrei prije spomenute odredbe, tj da za nju
ugovor stupa na snagu prije njome postavljenog uvjeta


























175
REZERVE UZ UGOVOR
^ rezerva jednostrana izjava kojom se eli iskljuiti ili izmijeniti pravni uinak nekih odredbi ugovora u
njihovoj primjeni na ugovornicu koja je rezervu stavila
+ drave esto neki ugovor prihvaaju uz neku ogradu ili pridraj (rezervu)
+ njima se ugovornice ograuju od nekih odredaba ( u ostalome ju ugovor obvezuje )
^ prema konvencijama, stavljenje rezervi mogue je samo prilikom davanja pristanka drave da budu
obvezane meunarodnim ugovorom
^ rezerva se ne moe staviti
+ ako ugovor izrijekom zabranjuje stavljanje rezervi ( npr. Konv o zabrani diskirminacije na polju nastave )
+ ako ju ugovor ne spominje meu doputenima, a on sam doputa neke rezerve
+ ako bi bila neposjiva sa predmetom i svrhom ugovora, a ugovor inae nita ne govori o rezervama
^ rezerva se mora dati pismeno
^ rezervu treba priopiti svim dravama koje su bile ili bi mogle postati strankama ugovora putem
depozitara
^ da bi rezerva djelovala prema drugim strankama, treba pristanak s njihove strane
+ poseban naknadni prihvat nije potreban ako ugovor izrijekom doputa stavljenje rezerve
+ za neke vrste ugovora Beka konvencija 1969. trai da rezerva dobije pristanak svih ugovornica, pri drugima
doputa vaenje rezerve samo prema onima koji je prihvate, a nevaenje prema onima koji je ne prihvate
+ u ugovorima u kojima se iz predmeta i svrhe ugovora vidi da je primjena cijelog ugovora bitan uvjet pristanka
svake ugovornice, rezervu moraju prihvatiti sve ugovornice
+ rezerve na ugovore koji su ujedno i konstitutivni akt neke MO, moraju prihvatiti nadleni organi te MO
+ drava koja stavlja rezervu postaje strankom ugovora prema svim dravama i organizacijama koje su rezervu
prihvatile
+ ako je neka drava prigovorila rezervi ugovor izmeu te drave ili organizacije i one koja je rezervu stavila
vrijedi, ali drava koja je prigovorila moe izraziti namjeru da ugovor ne vrijedi
prigovor rezervi mora se dati izrijekom u roku od 12mjeseci

^ djelovanje rezerve izmeu strane koja je stavila rezervu i one koja ju je prihvatila, odredbe ugovora
mijenjaju se prema sadraju rezerve
+ izmeu strana koje nisu stavile rezervu ugovor vrijedi u cijelosti

^ neki mnogostrani ugovori uzimaju u obzir
+ posebni teritorijalni sustav pojedinih ugovornica ( enklave, eksklave, otoni posjedi )
temeljno je pravilo da ugovor vee dravu za itavo njeno podruje
u samom ugovoru moe biti izraena namjera da se ugovorne primijenjuje na itovo podruje
posebno se time koriste one drave koje imaju kolonije ako kolonija ima neki stupanj samouprave
kolonijalna kaluzula ugovornici s kolonijama i ostalim ugovornicama daje mogunost da uzmu u
obzir posebne prilike kolonija bilo da izrijekom dogovore da se ugovor primijenjuje na koloniju ili da
koloniju iskljue iz primjene
+ unutranje ustavno ureenje ugovornica
npr. federativna klauzula koja se stavlja u mnogostrane ugovore da bi se olakao njihov prihvat od
strane federalnih drava koje su obvezane na odreeni postupak za svrhu ispunjenja preuzetih
obveza
federativna klauzula vodi rauna o tome da savezni organi koji odluuju o potpisivanju ugovora
nemaju vlast da provedu ugovor u pravnom poretku federalnih jedinica ve to ulazi u nadlenost
organa tih jedinica
zato se takvoj dravi namee samo dunost da uznastoji da nadleni organi sastavnih jediica
provedu potrebne mjere za ispunjenje obveza iz ugovora

^ ako se eli tumaiti pojedina odredba ugovora daje se interpretativna izjava
+ jednostrana izjava volje koja ne iskljuuje ili ne mijenja pravni uinak odredbe na koju se odnosi




176
DJELOVANJE UGOVORA
^ Beka konvencija prihvaa staro obiajno naelo "pacta sunt servanda" (ugovori se moraju izvravati)
^ svaki ugovor koji je na snazi obvezuje drave i one ga moraju ispunjavati u dobroj vjeri
^ ugovori i prije stupanja na snagu imaju neko djelovanje
+ obavezna primjena normi ugovora o postupku stupanja na snagu
ima ugovora kojima se vlade obvezuju da porade na njegovu prihvaanju ako to prihvaanje ovisi o
odobrenju drugih ustavnih faktora njihove drave
+ drave ugovornice ne smiju uiniti nita to bi prijeilo ispunjenje ugovora ako stupi na snagu
prema BK drava je obvezna da se uzdri od ina koji bi onemoguili predmet i svrhu takvog
ugovora:
ako je potpisala ugovor ili razmijenila instrumente koji sastavljaju ugovor uz pridraj
ratifikacije / prihvata / odobrenja dokle god nije jasno izrazila namjeru da nee postati
strankom ugovora
ako je izrazila pristanak da bude vezana ugovorom za vrijeme dok ugovor ne stupi na
snagu uz uvjet da to ne oduglovai preko mjere
zapravo se tu ne radi o obvezivanju ugovorom, nego o primjeni naela bonae fides

^ ugovorna strana ne moe opravdati neizvrenje preuzete ugovorne obveze pozivanjem na propise i
praznine svojeg ustava ili na zapreke koje potjeu iz njezina upravnog ili sudskog ureenja
+ drava je duna u svome zakonodavstvu provesti izmjene potrebne za osiguranje izvrenja obveza

^ odbijanje ispunjenja povlai meunarodnu odgovornost
+ neispunjenje ugovora je meunarodno protupravni in i zbog njega nastaje dunost da se zadovolje i
eventualno nadoknadi teta
+ ugovor moe i sam predvidjeti posljedice neispunjenja - stranke mogu ugovoriti mjesto pred koje e iznositi
svoje sporove ili traiti arbitrau

^ u pravilu se ugovor ne primijenjuje unatrag
+ njegove odredbe ne veu stranke s obzirom na neki in ili posljedicu koji su se zbili ili na neku situaciju koja
je prestaa postojati prije dana kada je ugovor stupio na snagu za odnosnu stranku
+ iznimka kada vrijedi unatrag
tako je odreeno ugovorom
iz ugovora se vidi takva namjera stranaka


TUMAENJE UGOVORA
^ esto se stranke ne slau o sadraju ugovornih odredaba, tj prava i obveza koja iz njih proistjeu jer ga
razliito tumae
^ stoga je zadatak tumaenja da se pokua pronai pravi smisao ugovora da bi se on to vjernije izvrio
^ najprije je pri tumaenju mjerodavan sam tekst ugovora, treba ustanoviti koja je bila namjera stranke, te
se polazi od prirodnog i normalnog tumaenja rijei i reenica
^ pri tumaenju teksta treba poi od prirodnog i obinog znaenja rijei i reenica, ali se treba promatrati i
cjelina












177
OSIGURANJE ISPUNJENJA
^ nekada se za ispunjenenje ugovora traila prisega ili davanje talaca
^ danas
+ zalogom rijetko
pokretnina (danas neuobiajeno)
podruja (zaposjedanjem,a uprava je i dalje u rakama obveznika, ili i uprava prelazi u ruke
zalogoprimca)
prihoda (otplate dugova, zalau se prihodi carina i monopola)
+ jamstvo treih drava
esto se izvrenje ugovorne obveze osigurava pristupom treih drava
pojedinano (jamstvo neutralnosti vicarske) ili kolektivno (npr. u mirovnom ugovoru s Italijom u
korist STT)
drava u iju je korist ugovoreno jamstvo ima pravo zatraiti ugovorom predvieni nain pomoi u
sluaju potrebe
jamci redovito nemaju pravo intervencije bez traenja dotine drave
+ predvianjem obveznog rjeavanja sporova arbitraom ili suenjem



UGOVORI i TREE DRAVE
^ ugovor ne stvara ni obveze ni prava za treu dravu bez njezina pristanka
+ ope je pravilo da iz meunarodnog ugovora izviru prava i dunosti samo za stranke ugovora
^ pristanak se moe dati
+ formalnim pristupanjem samom ugovoru - ako se izvri formalno pristupanje drava postaje samom
strankom ugovora i ima isti poloaj kao svaka druga drava
+ ugovornice sa 3.dravom sklope novi sporazum
^ pretpostavke da bi ugovor raao obvezu za treu dravu
izmeu stranaka ugovora mora postojati namjera da se njime stvori obveza za treu dravu
ta drava mora izrijekom i pismeno prihvatiti obvezu
+ kada na taj nain nastane obveza ona se ne moe dokinuti osim po pristanku stranaka i obvezane 3.drave
^ pretpostavke da bi ugovor raao prava za treu dravu
namjera ugovornih strana
pristanak, ali moe biti neformalni
korisnica je duna ispunjavati uvjete koji su za provednu prava odreeni ugovorom
+ stranke ne mogu same svojim sporazumom opozvati ii izmijeniti steeno pravo ako iz ugovora proizlazi da se
ono ne moe opozvati ili izmijeniti bez privole 3.drave

^ sluajevi kada UGOVORI OBVEZUJU I TREU DRAVU ( koja ne sudjeluje kao stranka )
a) ugovaranje u ime zavisnih drava ili u ime ratnih saveznika
- nije pravi primjer jer se oni svode na poseban odnos koji onda tu dravu
ovlauje da sklapa ugovore za tree drave
b) protezanje neke ugovorne odrdbe na temelju KLAUZULE NAJVEEG POVLAENJA
- ni to nije pravi primjer jer je tu ve postojao ugovor, pa se samo njegov sadraj
mijenja kako bi njegove odredbe bile povoljnije za povlaenu dravu

^ meutim, ima mnogo odnosa koji raaju posljedicama i za tree drave svaki ugovor kojim neka drava
disponira svojim pravima u korist neke druge drave manifestira se i u odnosima s treom dravom! (npr.
ustupanje podruja, meunar. slunosti...)
^ ako ugovor sadri odredbe u korist ili na teret tree drave- prava i obveze tree drave nastaju samo
njezinim pristankom (ako ga nema, samo stranke potpisnice meu sobom mogu traiti ispunjenje




178
PRESTANAK UGOVORA

^ ugovor vrijedi i obvezuje tako dugo dok ne bude ukinut ili izijenjen u skladu sa propisima MP-a
^ uzroci prestanka mogu
+ nastupiti po opem pravu
ponovni sporazum - prema BK ugovor moe prestati samo na temelju njezinih odredaba
krenje ugovora - stranke BK ne mogu se pozivati na uzroke prest navedenih izvan nje
naknadna nemogunost ispunjenja - BK navodi tih uzroka prestanka po opem pravu i one po samom ug
clausula rebus sic stantibus - stranka koja je na temelju BK osloboena neke ugovorne obveze nije
novi ius cogens osloboena te obveze ako ju ona tereti na temelju nekog
rat drugog pravila MP-a
propast jedne ugovorne strane
odreknue
zastara
+ biti predvieni samim ugovorom
izminue vremena ( protek )
rezolutni uvjet
jednostrani otkaz
zakljuak treega
^ prestankom ugovora stranke se oslobaaju od obveze da nastave izvravanje ugovora
^ prestanka ugovora ne djeuje na opstanak prava, obveza ili pravnog poloaja stranaka koji su nastali
izvrenjem ugovora prije nego je prestao vrijediti

a) ponovni sporazum (mutuus dissensus) istih ugovornih strana
^ moe ugovor izmijeniti ili ukinuti
^ viestrani ugovori jedna od ugovornih strana moe se povui iz viestranog ugovora ukoliko na to
pristanu sve ostale stranke
+ takoer se pristankom svih strana moe obustaviti izvrenje za sve ili samo neke ugovornice

^ mnogostrani ugovori
+ teko je skupiti pristanak svih drava
+ oni veinom predviaju odreene revizijske postupke, tj. postupke za izmjenu ugovora, koji mogu dovesti
onda i donjegova ukidanja ( ali to je prestanak ugovora po samom ugovoru )
+ polako se uvodi u praksu to da za stupanje neke izmjene ne treba pristanak svih drava nego se trai neka
analogija sa stupanjem na snagu ugovora
+ npr. ustav UNESCO-a se moe mijenjati 2/3 veinom ope konferencije te organizacije
+ radi olakanja, u mnogostranim ugovorima se esto predvia mogunost revizije tek nakon proteka
odreenog broja godina od njezina stupanja na snagu
o npr. kod enevske konvencije i teritorijlanom moru svaka lanica moe zahtijevati reviziju po iteku
razdoblja od 5 godina od dana njezina stupanja na snagu
^ drava se ne moe jednostrano osloboditi obveza iz ugovora bez pristanka ostalih ugovornica
^ novi sporazum moe ugovor
+ ukinuti
+ izmijeniti u pojedinim odredbama
+ nadomjestiti novim ugovorom
^ novi sporazum moe biti istog sadraja kao i stari ali ne mora - esto se u novom ugovoru spominje da se
njime ukida stariji ugovor kojim se regulira isti odnos
^ takvo ukidanje se i ne mora izrijekom spomenuti, ono se podrazumijeva ako sadraj i svrha novog
sporazuma pokazuje tu namjera
+ npr. sporazum o odreivanju granica dokida prijanji sporzum o istom predmetu
^ za novi sporazum nije potreban paritet oblika
^ dokidanju prijanjih odredbi esto slui tzv. derogatorna ili anulaciona klauzula
+ vrlo esto se nalazi u kolektivnim ugovorima, a slui u sluajevima sukoba razliitih propisa
+ u sluaju sukoba izmeu obveza lanova UN prema Povelji i njihovih obveza prema bilo kojem drugom
meunarodnom sporazumu prevladavaju obveze iz povelje ( primjer )



179
b) krenje (povreda) ugovora
^ obuhvaa
+ neispunjenje ugovornih obveza
+ druga bitna povreda dvostranog ugovora
^ povrijeena stranka ima pravo izbora:
+ moe traiti ispunjenje ugovorne obveze (sluei se i sredstvima samopomoi u doputenim granicama)
+ moe povredu ugovora uzeti kao razlog odustanka ili moe obustaviti njegovu primjenu
^ povreda ugovora mora biti BITNA
^ pravo povrijeene strane mora se izvriti u razumnom vremenu od vremena povrede
^ povreda mnogostranog ugovora od strane jedne stranke ili nekoliko njih ne dira u vajanost ugovora
izmeu ostalih stranaka
+ ali one mogu sporazumno zakljuiti prestanak vaenja ugovora ili obustavu primjene u cijelosti ili
u nekom dijelu

c) naknadna nemogunost ispunjenja
^ razlog prestanka je samo ako je nemogunost nastala zbog nestanka ili unitenja predmeta koji je prijeko
potreban za ispunjenje
^ nemogunost moe biti
+ fizika ( objekt propadne ili nestane, a nema mogunosti zamjene ili uspostave )
+ pravna ( npr. dvije lanice trojnog obrambenog saveza zarate, a trea ima dunost da pomae i jednoj i drugoj )
^ ako je nemogunost prolaznog karaktera, ona izaziva samo suspenziju ugovora
^ nema poziva na nemogunost izvrenja ukoliko je sama stranka svojim postupcima dovela do takvih
okolnosti (takoer npr. i njezina povreda neke meunar. obveze prema nekoj drugoj stranci tog ugovora)

d) clausula rebus sic santibus (izmjena okolnosti)
^ bitna izmjena okolnosti koje su postojale u doba sklapanja ugovora razrjeava ugovor ukoliko on ne sadri
odredbe o trajanju i kad se moe pretpostavljati da su stranke sklopile ugovor na temelju tih okolnosti
^ Beka konvencija prihvaa tu klauzulu u smislu NEPREDVIDLJIVOSTI
+ klauzula je doputena samo ondje gdje su se prilike toliko izmijenile, a da to stranke nisu predviale, pa se
iz naravi ugovora moe zakljuiti da se stranke ne bi toliko vezale da su tu izmjenu imale na umu
+ izmjena okolnosti treba uzrokovati korjeniti preobraaj domaaja obveze
+ treba uiniti ispunjenje obveze toliko teko da se ono bitno razlikuje od onoga to je prvotno ugovoreno

^ primjena je ograniena strogim pravilima ( na promjenu okolnosti se moe pozvati )
+ postojanje tih naknadno izmjenjenih okolnosti bilo je bitan temelj za pristanak stranaka da budu vezane
ugovorom
+ ako ta izmjena temeljito mijenja doseg obveza koje jo preostaju za ispunjenje

^ konvencija ne doputa primjenu ove klauzule
+ ukoliko se radi o pitanju ureenja granica
+ ukoliko je izmjena okolnosti posljedica povrede izvrene od strane same stranke koja se na izmjenu poziva

e) novi jus cogens
^ BK odreuje da vaei ugovor koji je suprotan nekoj novoj imperativnoj normi opeg meunarodnog prava
prestaje vaiti
^ jus cogens je takva norma koja se namee svim subjektima meunarodnog prava i kojih se primjena ne
moe otkloniti protivnim sporazumom stranaka, za razliku od jus dispozitivum







180
f) rat
^ ovaj se razlog ne spominje u Bekoj konvenciji (spominju se samo razlozi iznad )
^ izrijekom spominje da njene odredbe ne diraju u pitanja koja bi se mogla pojaviti zbog izbijanja
neprijateljstva
^ u starije se doba tvrdilo da rat ukida sve ugovore izmeu zaraenih strana
o to se moglo tvrditi jer su ti ugovori veinom bilo ugovori o savezima, ugovori o prijateljstvima
o teorija i praksa nastojale su odrediti pravila o tome koji ugovori prestaju vaiti za rata a koji ne
ugovori koji odreuju odnose za vrijeme rata ostaju na snazi
ugovori koji su u suprotnosti sa injenicom rata prestaju vaiti ( npr. o prijatljestvu )
ostali ostaju na snazi ali bi primjena bila obustavljena
^ u novije doba ta pitanja izgubila vanost poto je ustanovljena praksa drava da poslije rata mirovnim
ugovorom odrede sudbinu meusobnih predratnih ugovora. (Mir u Versaillesu, mir. ugovori nakon WW2)
^ takvo rjeenje odgovara dananjim prilikama
^ ne mora se posebno spominjati u BK jer je posljedica sporeazuma stranaka
o ako takva sporazuma nema, treba iznai namjeru stranaka iz njihovog ponaanja i drugih
okolnosti
o u nekim sluajevima moe doi i do primjene clausule rebus sic stantibus i nemogunost
izvrenja
^ prekid diplomatskih i konzularnih odnosa djeluje na neke ugovore
o to u pravilu na ugovore ne utjee, osim na one odredbe za iju je primjenu potrebno
postojanje diplomatskih ili konzularnih odnosa

g) propast jedne od ugovornih stranaka
^ dovodi do prestanka ugovora zato jer propau jedne od drava utrnjuju i njene ugovorne obveze. Ali tu treba spomenuti institute o
sukcesiji koji poznaju primjere kada neki ugovorni odnos prelazi na nasljednicu propale drave

h) odricanje od nekog prava
^ ako je to pravo dano dravi bez protuinidbe, odreknuem prestaje pravo i utrnjuje ugovor

i) zastara
^ nema sumnje da neprimjenjivanje ugovora kroz dovoljno dugo vrijeme stvara stanje u kojem se moe tvrditi da je ugovor utrnuo.
^ no takvo stanje moe nastati jedino ukoliko obje ili sve strane zanemare ugovor pa se u tom sluaju moe govoriti o utke
postignutom sporazumu























181
^ uzroci prestanka predvieni samim ugovorom
ugovor moe prestati ili se jedna od stranaka povui iz njega ako on to predvia
obustavljanjevdjelovanja i privremeno obustavljanje djelovanja izmeu samo nekih stranaka je
mogue ako to sporazumno obustavljanje
ne utjeena uivanje prava drugih stranaka ugovora ili ispunjenje njihovih obveza
nije nespojivo sa stvarnim izvrenjem predmeta i svrhe ugovora
+ protek vremena
ako je ugovor sklopljen na odreeno vrijeme, protekom vremena on automatski prestaju vaiti
esto postoji odredba u takvim ugovorima da se automatski obnavljaju ako se jedna od stranaka
ne poslui otkazom

+ rezolutivni uvjet
nastupanje nekog dogaaja koji je predvien u ugovoru ukida ugovor kod kolektivnih ugovora
moe rezolutivni uvjet biti u tome da se odredi da broj ugovorom vezanih drava ne smije pasti
ispod nekog odreenog broja, kad se to dogodi, ugovor prestaje vaiti
prestanak se rauna od asa nastupa dogaaja

+ jednostrani otkaz
sam ugovor moe predvidjeti pravo otkaza i urediti nain njegova izvrenja
pravo otkaza moe se uvjetovati ako nastupi neka injenica
moe se ugovoriti da se otkaz ne moe vriti neko vrijeme
redovito se odreuje otkazni rok tri, est ili vie mjeseci unaprijed
ukoliko ugovor nije vremenski ogranien a otkaz nije predvien pristupa se tumaenju ugovora
gdje se trai jesu li stranke htjele dopustiti ili iskljuiti pravo otkaza
ako se iz ugovora moe zakljuiti da je otkaz douten onda se ugovor moe otkazati
ako se to me moe zakljuiti ili ako se vidi iz ugovora da je on zakljuen za sva
vremena onda nebi mogao prestati otkazom
o u naelu se i takav ugovor moe otkazati jer bi ugovorno vezivanje na
vjena vremena bilo protivno naelima suverenosti i samoodreenja.
BK ne doputa otkazivanje ili povlaenje iz ugovora koji nema odredbi o tome, osim ako se inae
moe zakljuiti da su stranke imale namjeru to dopustiti
u tom sluaju otkaz se mora dati najmanje 12 mjeseci unaprijed (ne vrijedi za drave
koje nisu vezane Bekom konvencijom)
+ zakljuak treeg
po uzoru na lokarnski ugovor koji iskljuuje otkaz ali predvia ukidanje zakljukom Lige Naroda to
je mogu nain ukoliko takav zakljuak uslijedi iz nekog opravdanog razloga, a donese ga neki
pravosudni ili politiki forum tako da bi materijalni razlog bio jedan od gore spomenuti (rezolutivni
uvjet, klauzula)
ne smije se poistovjeivati s revizijom koja je bila predviena u Paktu LN ali se nije primijenila u
praksi

+ POSTUPAK STAVLJANJA VAN SNAGE ( postupak za utvrivanje razloga prestanka ugovora )
stranka koja ima razloga da se pozove na neke od odredbi konvencije mora to priopiti drugoj strani i naznaiti trai
da se uini s obzirom na ugovor
stranka moe poduzeti to to je naumila ako joj nitko ne prigovori u roku od 3mjeseca
ako netko prigovor
o treba se pokuati nai rjeenje sredstvima iz l. 33 Povelje UN-a
o ako ugovor predvia posebni postupak treba se rjeenje nai po tome postupku
ako u roku od 12 mjeseci se ne nae rjeenje treba se postupiti prema odredbama priloga konvenciji koji predvia
poseban nain mirenja
ako se radi o nevaljanosti ugovora zbog protivnosti normi ius cogens, strana moe u roku 12mjeseci se obratiti tubom
Meunarodnom sudu, ako se ne dogovore da e se podvrgnuti arbitrai



182
MEUNARODNO PROTUPRAVNI INI

definicija meunarodno protupravni in je protupravno krenje meunarodne obveze
+ pravila MP-a nalau subjektima odreeno ponaanje ili im neko ponaanje zabranjuju
+ protupravno ponaanje za sobom povlai meunarodnopravnu odgovornost povreditelja
+ posljedica protupravnog ponaanja - nastaje novi pravni odnos izmeu povrijeenog i povreditelja (moe ih
biti i vie na jednoj i drugoj strani )

meunarodno protupravni in postoji
+ ako se djelovanje moe pripisati subjektu MP-a ( djelovanje moe biti in ili propust )
+ ako je to djelovanje povreda meunarodne obveze

elementi meunarodno protupravnog ina
+ povreda meunarodne obveze
dolazi do neslaganja ponaanja subjekta s ponaanjem koje od njega zahtijeva odr. mp pravilo
to moe biti in/propust/njihova kombinacija
povrijeena moe biti ( nije vaan izvor meunarodne obvez )
ugovorna odredba,
pravilo obiajnog prava,
presuda
jednostrani pravni posao
kod obveza koja nalau odr. ponaanje esto se trai potivanje odr. me standarda ponaanja
(due dilligence)
s njom se usporeuje djelovanje subjekta u konkretnom sluaju i odstupanje od njega znai
povredu meunar. Obveze
meunar. obveza moe biti povrijeena
izravno prema dravi
neizravno prema njenim dravljanima (fiz./pr. osobama) tu drava moe nastupiti
kao zatitnica njihovih interesa, ali tek nakon to iscrpe sva redovita sredstva
unutarnjeg prava

+ pripisivanje povrede subjektu MP-a
ope je pravilo da se dravi mogu pripisati samo inovi ili propusti njenih organa (agenata)
dr. organ je bilo koje tijelo ili osoba koji u skladu s unutarnjim pravom te drave i na
njenom podruju obavlja javne fje (zakonodavni, sud., upravni; pojedinani,
kolektivni; centralni, lokalni)
agenti su oni koji djeluju prema uputama, na poticaj, ili pod nadzorom dr. Organa
to pravilo se primjenjuje i na meunar. organizacije
federalna drava u naelu odg i za djela centralnih organa i federalnih jedinica
ipak, mogue su iznimke na osnovi naela lex specialis ako fed. jed. prema Ustavu
moe sklapati ugovore za svoj raun adruga strana se sloi s tim da se samo fed. jed.
smatra odgovornom
odg federalna drave moe biti ograniena i federalnom klauzulom (to je isto
iznimka primjenjiva samo na stranke meunar. ugovora)
drava odgovara i za ultra vires djelovanje svojih organa (izvan ovlasti/suprotno uputama), sve dok
oni djeluju u slubenom svojstvu (kad im se ne bi pripisivalo, uvijek bi mogle tzvrditi da je organ
postupao protivno uputama ili izvan ovlasti); isto vrijedi i za MO
za djela privatnopravnih osoba se u naelu ne odgovara, ali mogue je ako su tetna djela
pojedinaca bila mogua zato to dravni organi
nisu postupali s dunom panjom u spreavanju tetnih djela
nisu poduzeli odgovarajue mjere da se poinitelji pronau i kazne te da se naknadi
teta
kad privatnopravne osobe djeluju prema smjernicama drave ili pod njenim ravnanjem&kontrolom
takvo se djelovanje pripisuje dravi & ona za njega odgovara!



183
okolnosti koje iskljuuju protupravnost
+ PRISTANAK POVRIJEENOG ako je valjan i ako je djelovanje ostalo unutar granica pristanka
npr. Pristanak efa dipl misije da se pretrai prostorija misije
+ SAMOOBRANA iznimka od ope zabrane uporabe sile
+ PROTUMJERE ako su poduzete prema povreditelju kao odgovor na njegov pp in, sa svrhom da ga se
potakne na ispunjenje obveza koje proizlaze iz takvog ina
+ VIA SILA ako je neodoljiva i ako se radi o nepredvidivom dogaaju izvan kontrole subjekta, ijem nastanku
on nije pridonio pa mu zbog toga nije mogue postupiti u skladu s mp obvezom
+ NEVOLJA opasnost po ivot subjekta/osoba za koje on odgovara
ako nije bilo drugog naina da se spase ivoti, pp je iskljuena
za razliku od vie sile gdje nije bilo izbora, ovdje ga ima, ali je suen
za razliku od stanja nude (v. dalje) gdje se moe raditi o bilo kojem interesu, ovdje se radi o
ouvanju lj. ivota
+ STANJE NUDE iznimne situacije kad nekom temeljnom interesu prijeti ozbiljna&neposredna opasnost
ijem djelovanju subjekt nije pridonio
on interes moe sauvati samo tako da preki meunarodnopravnu obvezu
ako je bilo drukijih naina za rjeavanje, koji su bili doputeni, ali moda skuplji ili
nepraktiniji, to nije stanje nude; takoer,
ne smije se ozbiljno nakoditi intersima subjekta protiv kojeg se vrijea meunar. obveza;
ako je udovoljeno tim interesima (MS u sluaju projekta brane Gabikovo-Nagyamaros),
iskljuena je pp
pozivanje na stanje nude nije doputeno u ratnom pravu
ako postoje te odreene okolnosti, djelovanje koje je unae zabranjeno, ne smtra se protupravnim
ak i ako postoji postoji neka od okolnosti koja iskljuuje pp, djelovanje subjekta NE SMIJE BITI SUPROTNO
KOGENTNIM NORMAMA MP
protupravnost ina kojim se kri obveza koja proizlazi iz kogentnog pravila ne moe se iskljuiti

posljedice protupravni ina
+ reparacija dunost povreditelja da ukloni posljedice svog protupravnog ina
sastoji se u popravljanju tete,odnosno povrede ako teta nije nastupila
funkcija reparacije je uspostavljanje situacije kakva bi postojala da nije bilo pp ina
oblici reparacije (mogue ih je kombinirati):
POVRAT U PRIJANJE STANJE (restitutio in integrum)
o materijalna restitucija (npr. putanje taoca)
o pravne restitucije (izmjena pp zakonske odredbe)
o prednost pred ostalim oblicima (iako esto nemogu ili nedovoljan)
NAKNADA TETE
o samostalna (ako je restitucija nemogua)
o akcesorno (ako je restitucija nedovoljna)
o pokriva svaku tetu koja se moe izrazitiu novcu
o obuhvaa damnum emergens (stvarnu tetu) i lucrum cessans (izmak dobit)
o kamate se odreuju samo ako je to potrebno radi pune reparacije
o pri odreivanju visine naknade tete uzima se u obzir i skrivljeni doprinos
oteenog
o naknada ex gratia drava dobrovoljno nadoknadi tetu prouzroenu
nekim njezinim inom, ne priznajui da se radilo o protupravnom inu
ZADOVOLJTINA
o moe se traiti ako
prethodni oblici nisu doveli do pune reparacije
nije ni nastala materijalna teta nego samo povreda idealne naravi
moralna teta ( npr. Vrijeanje simbola strane drave )
o moe se sastojati u priznavanju povrede, izrazima aljenja, isprici,
kanjavanju poinitelja, a s obzirom na svrhu
o in zadovoljtine mora uvijek biti javan



184
+ ostale posljedice
dunost povrediteljice da prestane s povreivanjem (+ jamstvo da se vie nee ponoviti)
pravo provoenja protumjera povrijeene drave
poduzimaju se kako bi se potaknulo povrediteljicu da ispuni obveze
prije poduzimanja mora pozvati povrediteljicu na prekid injenja&reparaciju
ako se ne radi o hitnim protumjerama, dravu povrediteljicu mora notificirati o
njihovom provoenju & ponuditi joj pregovore
zahtjevi za dipotenost protumjera
smiju biti uprerene samo protiv drave-povrediteljice
moraju biti proporcionalne mpp
ne smiju biti protivne osnovnim obvezama
o zabrana uporabe sile
o temeljna prava ovjeka
o obveze humanitarnog prava koje zabranjuju represalije
o kogentne norme mp

^ Komisija za MP je u Nacrt uvela i kategoriju ozbiljnih povreda obveza koje proizlaze iz kogentnih normi mp
+ takva djela osim uobiajenih (obveza prekida pp djelatnosti, reparacije, pravo na protumjere) jo
neke posljedice:
dunost suradnje svih drava kako bi se stalo na kraj takvoj povredi
dunost nepriznavanja takvog stanja
dunost nepruanja potpore ili pomoi za odravanje takvog stanja
+ to ima uporite i u dravnoj i sud. praksi (npr. nepriznavanje stjecanja teritorija uporabom sile)
+ nacrt ne navodi primjere ina koji bi ulazili u tu kategoriju povreda, ali openito kogentna pravila
ukljuuju zabranu agresije, ropstva&trgovine robljem, genocida, rasne diskriminacije, apartheida,
te temeljna pravila humanitarnog prava

^ pozivanje na odgovornost
+ to je poduzimanje formalnih mjera kojima se zahtijeva odgovornost povrediteljice (=prestanak pp
djelatnosti&reparacija)
+ to e biti podizanje tube, ili zapoinjanje postupka pred (arbitranim) sudom ako su za to
ispunjeni uvjeti
+ prema postojeem mp to je pravo rezervirano samo za povrijeenu dravu














185
PRAVO UJEDINJENIH NARODA

^ UN je zamiljen kao sredinja i glavna organizacija za rjeavanje najvanijih pitanja meunarondih odnosa,
a napose pitanja vana za odranje mira

^ karakteristike
+ zamiljeni kao organizacija
negativne suradnje spreavanje naruavanja i ugroavanja meunarodnog mira
pozitivne suradnje suradnja i povezivanje na gosp, soc, kult, hum podruju
+ organizacija se temelji na
naelu suverene jednakosti svih drava
ispunjavanju preuzetih obveza u dobroj vjeri
uzdravanju od ugroavanja meunarodnog mira i sigurnosti
+ okupljaju sve drave svijeta ( 193 lanice )
+ subjekt su MP-a
organizacija uiva na podruju svake drave pravnu spos potrebnu za vrenje svojih djelatnosti
takoer na podruju svake drave ima povlastice i izuzea potrebna radi ostvarivanja ciljeva
ureeno konvencijom o povlasticama i imunitetima UN-a
+ imaju svoju zastavu
+ sjedite u New Yorku
meunarodni ugovor izmeu UN-a i SAD-a ( ureeni pravni odnosi koji se tiu sjedita )
svi stalni predstavnici drugih drava kod UN-a i njihovo stalno osoblje uivaju na poduju SAD-a
povlastice koje SAD priznaju stalnim diplomatskim predstavnicima akreditiranim kod vlade
SAD-a i njihovu osoblju
pravo UN na nekretnine sjedita
slobodan ulazak u sjedite za slubene predstavnike drava lanica i organizacija
nepovredivost sjedita
na podruju sjedita vrijedi pravo SAD-a, ali organizacija ima pravo donositi pravila radi
nesmetanog obavljanja svoje djelatnosti

^ ciljevi UN-a ( l.1 Povelje )
1. odravanje meunarodnog mira i sigurnosti
glavni i najznaajniji zadatak s ciljem da se budue narataje spasi od uasa rata
u cilju ostvarenja glavnog zadatka UN ima pravo
poduzimati djelotvorne kolektivne mjere radi spreavanja i otklanjanja prijetnje
miru i radi suzbijanja ina napada ili drugih naruenja mira
rjeavati meunarodne sporove ili situacije koje bi mogle dovesti do naruenja
mira
2. razvoj prijateljskih odnosa meu narodima
3. ostvarivanje meunarodne suradnje pri rjeavanju meunarodnih problema gospodarske, socijalne,
kulturne ili humanitarne prirode
4. biti sredite koje usklauje djelovanje naroda na postizanju tih zajednikih svrha

^ sredstva koja slue tom zadatku mogu se podijeliti u tri skupine:
1. stvaranje, pomaganje i razvoj prilika koje pogoduju mirnim odnosima i suradnji
2. mirno rjeavanje meunarodnih sporova
3. aktivno djelovanje oko spreavanja i suzbijanja svakog prekraja mira








186
pravo UN-a
^ skup pravila na temelju kojih organizacija UN-a djeluje u meunarodnoj zajednici
+ tu spadaju propisi koji ureuju
ustrojstvo i djelovanje UN i njihovih organa
pravne odnose prema drugim subjektima meunarodnog prava
poloaj same organizacije, njezinih organa i slubenika
+ ta pravila nastaju na isti nain na koji nastaju i ostala pravila MP-a ( obiaj, ugovori, odluke samog UN-a )
+ ta pravila i sama utjeu na razvoj cjelokupnog MP-a, ali se ne mogu poistovjetiti sa cjelokupnim MP-om

^ pravo UN-a sadrano je u
+ Povelja UN-a
temeljni ustavni akt UN-a po sadraju i po snazi
sadri temeljne odredbe o pravu UN-a ( o ustrojstvu i djelovanu org )
19 poglavlja; 111lanaka
izvorni tekst sastavljen na 5 jezika (engleski, francuski, panjolski, ruski, kineski)
po snazi obveze iz Povelje prevladavaju nad drugim ugovornim obvezama lanova

+ Statut Meunarodnog suda
sastavni dio Povelje ( 70lanaka )
ipak donekle samostalan jer u postupku njegove izmjene sudjeluju i one drave nelanice koje
su stranke Statuta

+ pravo je sadrano jo u
poslovnici zbornih organa UN-a, starateljski sporazumi, akti u nesamoupravnim podrujima
kolektivni ugovori izmeu lanica da bi se izvodili pojedini zadaci UN-a
ugovori sa pojedinim dravama o poloaju organizacije, poloaju njezinih organa
propisi o poloaju i pravima inovnitva UN-a
zakljuci (rezolucije) pojedinih organa UN a naroito Ope skuptine dosta su esto dopunili a
donekle i izmjenili pravo UN
praksa UN takoer doprinosi razvoju opeg meunarodnog prava

^ 3 formalna naina izmjena Povelje ( izmjena u 3 stadija inicijativa, usvajanje, prihvaanje i stupanje na snagu )
+ izmjena u Opoj skuptini ( l.108 )
za pokretanje postupka izmjene dovoljno je stavljanje prijedloga za izmjenu na dnevni red
prema skuptinskom poslovniku
za utvrivanje teksta je potrebna 2/3 veina ukupnog lanstva UN-a
za stupanje ne snagu je potrebna ratifikacija 2/3 drava lanica
o meu njima moraju biti sve stalne lanice Vijea sigurnosti
o izmjenu tako moe sprijeiti svaka stalna lanica

+ izmjena na revizijskoj konferenciji ( l.109 )
na konferenciji sudjeluju sve drave lanice
da bi se pitanje izmjene iznijelo pred nju potrebno je donijeti odluku o sazivanju takve
konferencije u
o opoj skuptini ( zakljuak se donosi 2/3 veinom svih drava lanica )
o vijeu sigurnosti ( veina od 9glasova; nije potreban pristanak svih stalnih lanica )
za utvrivanje teksta je potrebna 2/3 veina predanih glasova
za stupanje ne snagu je potrebna ratifikacija 2/3 drava lanica
o meu njima moraju biti sve stalne lanice Vijea sigurnosti
o zmjenu tako moe sprijeiti svaka stalna lanica

+ izmjena obveznim stavljenjem pitanja o reviziji na dnevni red ( l.109/3 )
Povelja odreuje da se pitanje sazivanja revizijske obvezatno stavljanje na dnevni red 10.-og
zasjedanja OS-a, ako konferencija do tada nije odrana
za sazivanje konferencije dovoljam zakljuak obine veine OS-a; 7lanova VS-a
tako zapoeti postupak treba se nastaviti kao i pri sazivanju revizione komisije
do izmjene temeljem toga lanka nikad nije dolo



187
^ poto zakljuene izmjene stupe na snagu, vrijedi izmijenjena Povelja za sve lanice UN-a
^ nezadovoljna lanica moe u tom sluaju jedino istupiti iz organizacije (ali to nije izrijekom predvieno u
Povelji)
^ postupak izmjene se moe pokrenuti i za najmanju izmjenu teksta i za temeljitu izmjenu teksta Povelje)
^ postupak izmjene je sloen, a svrha toga je da se osigura utjecaj velikih drava stalnih lanica Vijea
sigurnosti, tako da se bez njihovog pristanka izvriti nijedna izmjena

^ povelja kao tzv LIVING CHARTER
+ na formalni nain Povelja se moe izmijeniti samo na gore 3 opisana naina
ti naini primijenjeni su na proirenje sastava VS-a i Ekonomskog i soc vijea
+ no kroz desetljea djelovanja Povelja je doivjela mnogo promjena u praksi
neke odredbe nisu provedene u ivot ( stvaranje vojnih snaga UN-a )
neke odredbe se primijenjuju na nain kako to pie u Povelji
neke odredbe se ne provode ( npr. obvezno stavljanje na dnevnim red pitanja o reviziji )
neke odredbe se mijenjaju djelovanjem organa UN-a Rezolucija OS-a iz 1963
neka vrsta dopune Povelje ( nije mijenjana na formalno propisani nain )
govori o podjeli mjesta u VS-u i Ekonomskom i socijalnim vijeu
kao temelj uzima geografsku podjelu, a isputa ocjenjivanje doprinosa ciljevima organizacije
ne veu OS ni lanice, ali bi nepridravanje uzrokovalo duboku krizu pa se one primijenjuju
+ zbog tih neformalnih izmjena opvelje u praksi o njoj se govori kao o ivoj Povelji

pretee UN-a

^ Sveta alijansa
+ osnovana nakon napoleonskih ratova
+ zadatak joj je bio obrana Bekim kongresom stvorenih meunarodnih odnosa, to je inila dogovorima i
susretima ondanjih vladara
+ stvoreni zakljuci nekada su se provodili i silom
+ i prije svete alijanse neki su mislioci u srednjem vijeku zagovarali osnivanje neke organizacije koja bi za cilj
imala ouvanje mira
^ tzv koncert europskih velevlasti
+ nastaje nakon raspda svete alijanse
+ velevlasti ( Austrija, Fracuska, Veika Britanija, Prusija, Rusija ) odluuju os vima vanim politikim pitanjima i
svoja stajalita nameu drugima
+ nema MO u klasinom smislu, ve se do sastanaka i zajednikog djelovanja dolazi na mahove
+ tijesnija suradnja na podrujima prometa i tehnike dovodi do stvaranja prvih meunarodnih upravnih
zajednica i ureda
^ Liga naroda
+ vrijeme djelovanja 1920 1939godina ( formalno likvidirana 1946 )
+ stvorena je 1920. na mirovnim ugovorima, a s ciljem odranja mira
+ glavni cilj odranje mira
+ temeljni akt organizacije pakt lige naroda
+ bila je neka vrsta saveza drava
+ imala je posebnu organizaciju i svoje organe
+ dva temeljna organa
skuptina sastavjena od delegata svih drava
Vijee
zastupljene samo neke drave
stalne lanice ( FRA; ITA; JAP; VB; NJEM;SSSR )
druge su ulazile u Vijee putem izbora - birala ih je skuptina na 3 godine
+ za stvaranje meritornih odluka bila je potrebna jednoglasnost prisutnih
+ drave lanice bile su dune da svaki spor rijee mirnim putem prije nego bi pristupile ratu
+ rat je bio pod odreenim okolnostima zabranjen ali ta zabrana nije bila potpuna
+ ako bi neka drava suprotno svojoj obvezi zapoela rat, Liga naroda je trebala odrediti mjere, sankcije za
suzbijanje i savladavanje takva prekritelja
+ razlozi neefikasnosti
lanice nisu bile SAD i SSSR ( SSSR tek ulazi 1934 )
same lanice ne potuju pravila ( agresija japana na kinu ; italije na etiopiju )
jednoglasnost kod donoenja odluka ( razni ustupci )



188
osnivanje UN-a

^ atlantska povelja 1941
+ sastanak Roosevelt i Churchill ( predsjednik i premijer )
+ ponovno se javlja ideja za osnivanjem organizacije poput Lige Naroda, samo to bi ova morala biti bolja
+ govori o osnivanju ireg i stalnog sustava ope sigurnnosti
+ sve nacije moraju napustiti upotrebu sile
^ deklaracija UN-a 1942
^ Moskovska deklaracija 1943
+ sastanak Roosevelt, Churchill, Staljin
+ nepriznavanje dravnih tvorevina nastalih kao posljedica II.svj rata
+ nepriznavanje granica nastalih kao posljedica II.svj rata
+ govori se o potrebi da se to prije osnuje opa organizacija za odravanje meunarondog mira i sigurnosti
+ organizacija mora biti utemeljena na n suverene jednakosti svih lanica i otvorena za sve miroljubive zemlje

^ 2 etape osnivanja UN-a
+ konferencija u Dumbarton Oaksu 1944. ( washington )
sastanak strunjaka 4 velesile s cilje izrade nacrta budueg Ustava organizacije
SAD, SSSR, VB, KINA
izraen je opsean tekst budueg Ustava organizacije u 12 poglavlja
sluio kao podloga za rad an konferenciji u San Franciscu
predloen na razmatranje vladama 4 velesila i objavljen radi javnog razmatranja
nije rijeeno pitanje donoenja odluka u Vijeu sigurnosti
vano pitanje koje je rijeeno tek na konferenciji na Jalti na Krimu 1945. Churchill,
Roosevelt, Staljin
predvia se i meunarodni sud kao organ sazvan je odbor strunjaka za izradu sudskog
statuta

+ konferencija u San Franciscu 1945.g. ( 25. IV. 26. VI )
podloga za rad konferencije je nacrt i Dumbarton Oaksa
na njoj su bile prisutne sve drave koje su do 1.oujka 1945.g. navijestile rat Njemakoj, njih 46
kasnije su se pridruile jo 4
Argentina, Bjelorusija, Ukrajina, Danska
Povelju potpisalo 50 prisutnih drava a ostavljeno je mjesto za potpis Poljske koja nije
sudjelovala na konferenciji zbog nerijeenog pitanja o vladi
konvencija se nije potpisivala na uobiajeni nain, nego
najprije predstavnici velikih drava abecednim redom
onda predstavnici ostalih drava abecednim redom
original Povelje poloen je u arhive vlade SAD-a i tamo je trebalo polagati ratifikacijske isprave
povelja je stupila na snagu 24.listopada 1945.g i prema zakljuku Ope skuptine UN taj se dan
slavi kao dan Ujedinjenih Naroda
bila potrebna ratifikacija 5 stalnih lanica VS-a i veine ostaih lanica
na toj konferenciji odreena je pripremna Komisija sa zadatkom da izvri potrebne radove
kako bi povelja zaivljela svojim ivotom ( da ne ostane mrtvo slovo na papiru )
OS se prvi puta sastala 10.I.1946godine i zapoela s radom
razlike prema nacrtu Povelje iz Dumbarton oaksa
nacrt se ne bavi pitanjima o meunarodnoj upravi zemalja koje nemaju samostalnost
nacrt nema propisao stvaranju odluka u Vijeu sigurnosti
u nacrtu nema UVODA u Povelju
u nacrtu nije rijeeno pitanje hoe li se ili ne zadrati Meunarodni sud iz vremena Lige
naroda





189
lanstvo u UN-u

^ lanovi mogu biti samo drave
+ Ujedinjeni narodi su organizacija drava
+ lanovi mogu biti samo drave koje su miroljubive te ele i prihvaaju i mogu izvravati obveze iz Povelje
+ to pravilo je u skladu sa starim shvaanjem da samo drave mogu biti subjekti MP-a
+ ipak u Povelji ima nekih momenata koji upuuju na nova i irokogrudnija shvaanja
to su propisi o zatiti i potovanju prava ovjeka i osnovnih sloboda ljudi
propisi o nesamoupravnim podrujima i zemljama pod starateljstvom
praksom je uveden poloaj promatraa koji su dani Svetoj Stolici, nekim regionalnim MO

^ lanstvo nije niti prisilno niti obavezno
+ vrijedi i za stupanje i lanstvo i za istupanje iz lanstva
+ drave pristupaju po svojoj slobodnoj odluci
+ organizacija nije duna primiti dravu u lanstvo
no, ona ne moe odbiti kandidata ako za to nema pravnih razloga
jedino nedostatak uvjeta iz povelje opravdava odbijanje
+ to se tie istupanja iz lanstva Povelja ne govori nia, ali se smatra da je to pravno mogue
izvjetaj odbora konferencije u San Franciscu istie da UN ne eli nikoga siliti da ostane u njem
drava se nebi mogla vezati da ostane u UN ako se bez njene privole izmijene njezina prava i
dunosti na nain za koju ona smatra da je neprihvatljiv za nju
neke zemlje smatraju da je to nemogue, neke da je mogue
praksa je pitanje istupanja rijeila na pozitivan nain ( sluaj Indonezije )
najavila je svoje istupanje 1965godine
razlog je primanje Malezije u VS; a Indonezija je sa njom bila u konfrotaciji
stvarni razlog je politiki; elja za stvaranjem pararelne org UN-u
vratila se u rujnu 1966 bez provoenja formalnog postupka za prijem u lanstvo ( samo
je zauzela svoje mjesto koje je imala prije, kao da nije niti istupila )

^ Povelja lanice dijeli na (pravna razlika ne postoji)
+ iskonske lanove ( 51drava )
drave koje su sudjelovale na konferenciji u San Franciscu ( 46 lanova ) ili su prije toga potpisale
deklaraciju UN od 1.1. 1942.g.
naknadno su na konferenciju pozvane Argentina, Danska, Bjelorusija i Ukrajina
51.-a drava je bila Poljska kojoj je omogueno naknadno potpisivanje i ratificiranje Povelje iako
nije sudjelovala na Konferenciji jer se drave nisu mogle sporazumjeti tko e zastupati Poljsku (
emigratska vlada ili ona sastavljena pod utjecajem SSSR-a )
+ naknadno pridruene

^ uvjeti za lanstvo ( l. 4. )
dravnost ( svojstvo drave )
miroljubivost
izjava da se prihvaaju obveze sadrane u Povelji
sposobnost i volja da se te obveze ispunjavaju
+ lanovi mogu biti samo drave koje su miroljubive te ele i prihvaaju i mogu izvravati obveze iz Povelje
+ stupajui u UN drave daju formalnu izjavu o prihvaanju obveza iz Povelje i ta se izjava registrira u tajnitvu
UN i objavljuje u zbirci meunarodnih ugovora
ipak, ta izjava dolazi poslije primanja u lanstvo tako da nije preduvjet za primanje
zahtjevom za primanje drava najavljuje svoju spremnost (izrijekom ili konkludentno) za
izvravanje obveza)






190
^ odluivanje o primanju u lanstvo
+ odluku donosi OS na prijedlog VS-a ( tako da zapravo o lanstvu prvo odluuje VS )
+ odluka u VS se donosi veinom od 9 glasova ( moraju biti glasovi svih stalnih lanica VS-a )
za prijem, glasovi stalnih lanica ne smiju biti negativni
suzdranost ne utjee kao zapreka za prijem
taj poloaj stalne lan esto zlorabile jer ako jedna da negativn glas, drava ne moe biti lanica
+ odluka o primanju u OS mora biti doneene 2/3 veinom predanih glasova

^ sankcije za lanice
+ iskljuenje
kazna za uporno krenje naela Povelje
iskljuenje predlae Vijee sigurnosti a odluuje Opa skuptina (glasovi isto kao kod primanja)
ono na snagu stupa odmah i iskljueni lan vie nema nikakvih lanskih prava ni dunosti
iskljuena drava moe opet postati lanom po redovitom postupku primanja
mogue je da se vraanje iskljuenog lana provede na nain da OS opozov ili ukine svoj
zakljuak o iskljuenju
do sada nije bili iskljuenja iz lanstva

+ suspenzija lanskih prava
sustie dravu protiv koje je Vijee sigurnosti poduzelo preventivnu ili prinudnu akciju
predlae je Vijee sigurnosti i izrie Opa skuptina
sastoji se u uskrati sudjelovanja i suodluivanja u organima UN-a
suspenzija se mora ograniiti tako da lan i dalje moe obavljati svoje dunosti
prava koja se ne mogu suspendirati
pravo sudjelovanja u VS ili OS u sluajevima kada u tim organima moe sudjelovati kao
i nelanica
sudjelovanje pred Meunarodnim sudom
suspenzija prestaje zakljukom vijea sigurnosti vraaju joj se lanska prava
do danas nema sluaja suspenzije

+ mala suspenzija
drava gubi pravo glasa u Opoj Skuptini
posljedica zaostataka u lanskim prilozima preko dvije godine
lanarina je 1promil BDP-a
OS moe ostaviti pravo glasa ako se uvjeri da prinos nije plaen zbog neskrivljenih prilika
moe pogoditi i stalnu lanicu VS-a

^ dunost lanica ( vezuju uz glavni zadatak organizacije - osiguranje mira i sigurnosti )
+ dunosti odravanja meusobnog mira i dobrog susjedstva,
+ rjeavanje sporova mirnim putem,
+ uzdravanje od prijetnje upotrebe i upoterebe sile (osim u opem interesu),
+ sudjelovanje u zajednikim mjerama organizacije u osiguranju mira
+ obvezne su izvoditi odluke Vijea sigurnosti u skladu sa Poveljom
+ moraju iznijeti svoj spor pred Vijee sigurnosti ako nije uspjelo drugo mirno rjeenje spora
+ suradnja pri rjeavanju meunarodnih problema na gospodarskom, soc, kult, hum polju
+ potivanje prava ovjeka i osnovnih sloboda
+ obveze prema organizaciji: plaanje lanskih prinosa, potovanje pravne sposobnosti organizacije, njezinih
povlastica i povlastica zajamenih slubenicima i predstanicima








191
^ prava lanica
+ pravo na suverenost, jednakost, nezavisnost i opstanak drava lanica
postoji dunost lanica suzdrati se od svake upotreba sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili
politike neovisnoti bilo koje drave
+ pravo individualne i kolektivne samoobrane u sluaju oruanog napada
traje dok god Vijee sigurnosti ne bi poduzelo mjere za ouvanje mira
+ pravo na domain reserve
odnosi se na odnos drave prema njenim dravljanima
u Povelji nema ni jedne odredbe koja bi ovlastila UN da se mijeaju u pitanja koja spadaju u
djelokrug vlasti svake od drava
u novije vrijeme malo ogranieno jer razvojem ljudski prava krenje tih prava vie nije u
nadlenosti same drave
+ pravo sudjelovanja na Opoj skuptini:
pravo sastavljanja prijedloga, pravo raspravljanja
pravo glasa ( svaka lanica 1 glas ) provedena potpuna jednakost drava
pravo biti biran u razliite organe UN
drava koja nije lanica Vijea sigurnosti ili Gospodarskog i socijalnog vijea mora se pozvati na
sudjelovanje na raspravama jednog ili drugog od tih vijea kad god se raspravlja neko pitanje
koje tu dravu naroito zanima
o pozvana drava nema pri tome pravo glasa, osim kad se raspravlja o upotrebi
oruanih snaga
+ prava po pitanju odranaj meunarodnog mira
pravo iznijeti svoj spor u pitanjima odravanja mira i sigurnosti pred VS ukoliko druga sredstva
rjeavanja nisu uspjela
pravo skrenuti panju Vijea sigurnosti ili Ope skuptine na svaku situaciju koja bi mogla
ugroziti odranje svjetskog mira i sigurnosti (i kad nije izravno zainteresirana za spor)
pravo drava lanica da osnivaju reginalne sporazume i sudjeluju u njima

^ odnos UN-a prema nelanicama ( poloaj drava nelanica )
+ s obzirom na nelanice, Povelja prihvaa NAELO FORMALNOG IZJEDNAAVANJA SA LANICAMA
nelanica moe iznijeti Vijeu sigurnosti ili Opoj skuptini svaki spor u kojem je stranka (uvjet
je da prethodno prihvati obveze lanice)
nelanica ima pravo biti pozvana na sudjelovanje u raspravama Vijea o tom sporu
nema pravo glasa, kao ni lanica
Vijee odreuje uvjete o sudjelovanju nelanice u toj raspravi
isto vrijedi i za rasprave u Opoj skuptini
nelanicama je otvoren i pristup Meunarodnom sudu i samom Statutu suda
uvjete pristupanja Statutu utvruje se za svaki sluaj posebno - Opa skuptina
za pristupanje nelanice u pojedinoj parnici Vijee sigurnosti
+ lanice UN-a nisu
Drava Vatikanskoga Grada ( prisutna je preko Svete Stolice kao promatraa )
Republika Kina na Tajvanu
ne moe postati lanicom jer ju NR Kina smatra dijelom jedinstvene kineske drave
NR Kina je stalni lan VS-a i svojim vetom prijei Republici Kini da postane lan
vicarska je postala tek 2002

+ glavni zadatak ( uvanje mira )UN ne moe postii ako sve drave svijeta nisu vezane dunostima iz Povelje
Povelja je meunarodni ugovor koji ne obvezuje tree drave koje tom ugovoru nisu pristupile
radi ispunjenja glavnog zadatka potrebno je da njihovo djelovanje u danom sluaju zahvati i
drave izvan kruga odreenog Poveljom
zato povelja, ne mogui vezati drave izravno, predvia mjere za zatitu mira i u pogledu
drava nelanica
bilo da one dragovoljno djeluju u skladu s Poveljom
bilo da ih UN na to prinudi



192
^ poseban poloaj stalnih lanova Vijea Sigurnosti
+ stalne lanice su: Francuska, Kina, SAD, Velika Britanija, Sovjetski Savez
+ posebni poloaj imaju
unutar Vijea Sigurnosti
one su stalne lanice ( druge ulaze privremeno na temelju izbora )
o one se ne mogu svrgnuti s tog poloaja bez izmjene Povelje i vlastite privole
o imaju vlastito i stalno pravo da budu zastupane po svojim predstavnicima
niti jedna meritorna odluka vijea ne moe biti donesena bez njihova pristanka
zato stalni lan ne moe biti iskljuen iz VS jer je za to potreban prijedlog samog vijea i
svaki lan to moe sprijeiti
drugi vani zakljuci UN-a se ne mogu donijeti bez preporuke VS-a, u kojem svaka
stalna lanica negativnim glasom moe sprijeiti donoenje odluke
o primanje u lanstvo, iskljuenje, suspenzija,...
postupak izmjene Povelje se ne moe provesti bez pristanka VS-a
zbog posebnog poloaja u VS-u te drave ulaze i u neke druge organe ( Starateljsko vijee)
unutar sustava prisilnih mjera za odranje mira i sigurnosti
izrada osnova za te mjere je povjerena Odboru vojnog taba koji sastavljaju proelnici
vojnih tabova pet velikih sila
tako da oni sami sastavljaju i utvruju raspored oruanih snaga koje bi vijee sigurnosti
moglo staviti u kretanje
Vijee mora te osnove odobriti ( a ako se raspored tie sudjelovanja vojnih snaga
drugih drava, one se moraju pozvati u Vijee na rspravljanje i potrebno je da one daju
svoj pristanak u pogledu takvog sudjelovanja)
kada doe do provoenja prisilnih mjera, strategijsku odgovornost i rukovoenje opet
preuzimaju tabovi 5 sila

+ razlozi za takav poloaj
temeljna misao Organizacije UN-a se nalazi u pretpostavci da velike drave imaju stvarno
najvee mogunosti oruanja i utjecaja na svj mir koji ovisi o njihovoj volji i zajednikoj akciji

+ kritike toga poloaja
takvo stanje nije demokratino
nije u duhu naela jednakosti ako su u nekim drugim organima glasovi tih velikih izjednaeni
sa glasovima malih, to ne znai mnogo jer samo VS moe donositi obvezujue odluke, dok drug
organi donose samo preporuke i prijedloge
situacija se od donoenja Povelje jako izmijenila
nestale su francuske i britanske kolonije tako da one vie nisu najvee zemlje
raspao se sovjetski savez ( zamijenila ga je Ruska federacija; najvea )
neke neprijateljske drave su se gospodarski jako razvile ( Njem, Jap, Ita )
neke drave su vojno ojaale ( Indija, Pakistan, Izrael )


















193
organi UN-a
^ klasifikacija organa UN-a
+ glavni / pomoni ( razlikovanje uvela sama Povelja )
glavni ( samo se izmjenom Povelje moe stvoriti novi glavni organ )
OS ( kreativni organ, svi joj podnose izvjea, nadl u svim djelatnostima UN-a )
VS ( jedini donosi obv odluke, povjerene glavne funkcije UN-a, sudjeluje u donoenju odluka )
EkSoc vijee; Starateljsko vijee; Tajnitvo;Meunarodni sud
pomoni ( osnivaju ih glavni organi u sklopu svoje nadlenosti )
Odbor vojnog taba je ve samom Poveljom osnovan kao pomoni organ
+ redoviti / izvanredni
redovni organi rade kontinuirano u skladu sa pravilima Povelje i poslovnicima
primjer izvanrednog je Opa konferencija svih drava lanica
organ predvin za reviziju Povelje
za sastajanje potrebna posebna odluka OS i VS
+ stalni / privremeni
stalni su svi glavni kao i oni kojima je povjerena neka trajna zadaa
privremeni su oni ija je zadaa vremenski ograniena
+ organi u kojima sudjeluju svi lanovi / organi u kojima sudjeluje manji broj lanova
OS je organ u kojem se sastaju sve drave lanice
u ostalim organima je predvien manji broj lanova i nain njihova odreivanja
pazi se na razmjernu zastupljenost po
o kontinentima
o stupnje ekonomske razvijenosti
o pripadnosti kulturnim krugovima,...
+ organi u cijelosti izborni / organi djelomino izborni
u cijelosti je izborno EkSoc vijee i Meunarodni sud
dijelo izborni su VS i Starateljsko vijee
OS ne ulazi niti u jednu kategoriku ( ona je kreativni organ za druge organe )
+ organi sastavljeni od drava lanica / organi sastavljeni od pojedinaca
organi sastavljeni od pojedinaca su Tajnitvo i Meunarodni sud
osobe u njima ne smiju postupati po nalogu svojih vlada
lanovi tajnitva su meunarodni slubenici pod vodstvo glavnog tajnika UN-a
suci su neovisni sturnjaci koji djeluju prema svojem strunom znanju i savjesti
organi sastavljeni od drava lanica su npr. OS i VS
drave zastupaju predstavnici koji postupaju po uputama svojih vlada
+ razlikovanje po vanosti, ovlastima, djelokrugu
Opa skuptina, Vijee sigurnosti - su politiki organi
Gospodarsko i socijalno, Starateljsko vijee, Tajnitvo = tehniki organi
Meunarodni sud je pravosudni organ
+ Tajnitvo&gl. tajnik imaju vanu politiku fju
+ razlikovanje prema vlasti odluivanja
obvezatne odluke donosi
meunarodni sud svaka presuda je obvezatna za strane spora
VS u pitanjima meunarodnog mira i sigurnosti
savjetodavne odluke donosi
OS izdaje samo preporuke i djeluje svojim ugledom pravo odluivanja joj se
skueno i odnosi se samo na primanje lanova, odobravanje prorauna, starateljskih
ugovora i kljua l. Prinosa
Gospodarsko i socijalno te Starateljsko vijee izdaju samo preporuke)
tajnitvo je pak isti izvrni organ






194
1. OPA SKUPTINA

^ sastav
+ OS je plenarni organ ( zasjedaju sve drave lanice )
jedino one imaju pravo raspravljati i odluivati o pitanjima iz nadlenosti OS-a
prisustvovanje drave nelanice ( samo iznimno )
ako se u OS raspravljao sporu u kojemu je nelanica stranka
spor pred Os moe iznijeti sama nelanica, moe uiniti i druga strana
nelanice moraju unaprijed prihvatiti obveze mirnog rjeavanja spora koje Povelja
namee dravama lanicama
nema pravo glasa (ali u toj situaciji nebi imala ni lanica)
za vrijeme spora dobiva jednaka prava kao i D ( samo za vrijeme rasprave o sporu )

+ jednakost svih drava lanica ( bez obzira na veliinu, gospodarsku mo,... )
svaka ima jednako pravo predlaganja i raspravljanja
svaka ima po jedan glas

+ drave u OS djeluju preko svojih delegata
Povelja doputa maximalno 5opunomoenih delegata po drave
opunimoeni delegati su oni koji sudjeluju u radu OS bez posebnog ovlatenja
svaka delegacija moe imati jo
5pomonih delegata
strunjaka i savjetnika koliko je potrebno ( zbog opsega i raznovrsnosti pitanja )
mnogobrojnost delegacija omoguuje paralelan rad odbora, to ubrzava zasjedanje
voa delegacije rasporeuje lanove na pojedine vrste rada u Skuptini
^ zasjedanje
+ redovito
jednom godinje u sjeditu organizacije ali se moe dogovoriti i neko drugo mjesto
zasjedanje zapoinje u rujnu ( utorak treeg tjedna u rujnu )
raspravlja se o svim pitanjima iz djelokruga OS koje predloe lanovi ili neki glavni organ
zasjedanje formalno traje do novog zasjedanja kako bi se OS mogla pozabaviti nekim pitanjima
koje nisu takve vanosti da bi se trebalo sazivati hitno ili hitno izvanredno zasjedanje
+ izvanredno
kada je potrebno raspraviti o nekom posebno vanom pol, ek ili humanitarnom problemu
zasjedanje moe zahtijevati
Vijee Sigurniosti - OS se mora sastati u roku 15dana od podnoenja zahtjeva
veina lanova UN-a - zasjedanje saziva Glavni Tajnik UN-a
sama Opa Skuptina
+ hitno izvanredno
kada je to potrebno u situacijala svjetskih kriza, a VS zbog nesloge lanova nije u mogunosti
djelovati
zasjedanje moe traiti
veina lanova UN-a
Vijee sigurnosti ( dovoljno 9 bilo kojih glasova )
zasjedanje se mora odrati u roku 24h od primitka zahtjeva; saziva Glavni Tajnik UN-a
uvedeno rezolucijom uniting for peace 1950.godine
OS moe lanicama dati preporuke o poduzimanju kolektivnih mjera za ouvanje mira
moe dati preporuku o upotrebi oruja
no to su samo preporuke, nisu obvezatne za lanice kao to bi bile da je to odluilo VS
1.put primijenjeno 1957 kod sueske krize zbog veta Francuske i Velike Britanije






195
^ nadlenost ( djelokrug )
+ OS moe raspravljati o svakom pitanju ili predmetu koji ulazi u okvir Povelje ili se odnosi na ovlasti
i funkcije bilo kojega organa predvienoga u Povelji
opa nadlenost
obuhvaa sve to ulazi u djelatnost UN-a
moe raspravljati o svakom pitanju ili predmetu koji ulazi u okvir Povelje
ona moe ne samo raspravljati o njemu, nego i davati preporuke d i VS
samo ne moe davati preporuke dok VS o tome vri funkcije
supsidijarna nadlenost
nadlena za sva pitanja za koja nije ustanovljena nadlenost niti jednog drugog
organa (zatvorena praznina potencijalnog negativnog sukoba nadlenosti)
dok vijee sigurnosti vri funkcije koje su mu dodijeljene Poveljom u vezi s nekim
sporom , Opa skuptina ne moe davati nakakve preporuke glede tog spora, osim
ako to Vijee sigurnosti ne zatrai; ZA DRUGE ORGANE NEMA TAKVOG PROPISA! MOE
UTJECATI PREPORUKAMA NA NJIHOVO DJELOVANJE
konkurirajua
njezina nadlenost esto tee paralelno sa nadlenou drugih organa
ima mogunost da se bez ogrniaenja bavi pitanjima drugih organa i utjee na
njihovo djelovanje
konkurira drugim organima, ali samo raspravljajui i davajui preporuke, jer ona
NEMA pravo samostalnog i konanog odluivanja
zato i ne postoji dvostruki kolosijek za rjeavanje onih pitanja koja spadaju u
nadlenost drugih organa
+ posebni zadaci UN-a koji se odnose na odranje mira
raspravljanje opih naela meunarodne suradnje u odranju meunarodnog mira i sigurnosti
(reguliranje razoruanja; tu nadlenost ima OS bez ogranienja)
raspravljanje o konkretnim pitanjima i sluajevima iznesenim pred nju
s tim da ne daje preporuke dok Vijee sigurnosti raspravlja o tom pitanju
konkurencija nadlenosti izmeu OS&VS
i tu su njene ovlasti samo raspravljanje&preporuke
ako smatra da treba poduzeti neto vie, upravlja VS prep da ono stvori eljenu odl
skretanje panje Vijeu sigurnosti na sluajeve koji bi mogli ugroziti me mir i sig
preporuivanje mjera za mirno poravnanje svake situacije koja bi mogla naruiti ope
blagostanje i prijateljske odnose ovdje iroka nadlenost; uklanjanje povoda buduih sporova
+ posebni zadaci koji se odnose na meunarodnu suradnju
prouavanje i davanje preporuka radi promicanja meunarodne suradnje na ekonomskim,
socijalnim, kulturnim, prosvjetnim i zdravstvenim poljima
progresivni razvoj i kodifikacija MP
ostvarenja prava ovjeka i temeljnih sloboda za sve, bez bilo kakve diskriminacije
+ vrhovni organ UN-a za pitanja starateljstva i nesamostalnih podruja
pomae joj Starateljsko vijee
osnovana je i posebna komisija za ispitivanje izvjetaja, a kasnije i drugi pomoni organi
djelatnost joj ide u pravcu dekolonizacje
+ nadlenost u ustavotvornom postupku
nadlena je za izmjenu Povelje po l. 108
zajedno s Vijeem sigurnosti daje inicijativu za sazivanje konferencije za reviziju Povelje
+ nadlenost u organizacijskim i upravnim pitanjima
pitanje lanstva: primanje, suspenzija i iskljuenje
tu pripada i odluka o pristupanju Statutu meunar. suda
sve te odluke donosi na PREPORUKU VS odluka se najprije stvara tu, pa ako je stvorena
potrebna je jo istoglasna odluka OS
ona sama rjeava o pravu glasa za dravu koja je izostala s l. prinosima >2g
uloga kreativnog organa
izbor lanova za Gospodarsko i socijalno vijee a djelomino i za Vijee sigurnosti i SV
zajedno s VS bira suce MS & glavnog tajnika
+ nadlenost u financijskim i proraunskim pitanjima samog UN-a




196
^ poslovanje i donoenje odluka
+ ureeno Poveljom i Poslovnikom
+ Opa skuptina radi u odborima
glavni odbori
svako pitanje prvo prolazi raspravu u jednom od glavnih odbora i tek onda
sa izvjetajem odbora dolazi pred plenum OS-a
u glavne ulaze sve drave lanice
6glavnih odbora
1. odbor za razoruanje i meunarodnu sigurnost
2. gospodarski i financijski odbor
3. socijalni , humanitarni i kulturni odbor
4. odbor za posebna politika pitanja i pitanja dekolonizacije
5. odbor za upravna i proraunaska pitanja
6. odbor za pravna pitanja
postupovni odbori
predsjednitvo
o bira se na poetku svakog zasjedanja
o predsjednik + 21podpredsjendnik + predsjenici 6glavnih odbora
o tehnika pitanja oko voenja sjednica - dnevni red, vrijeme sastanaka,
usklaivanje rada plenuma i odbora,..
verifikacijski odbor
o 9 predstavnika D koje bira OS na prijedlog predsjenika
o zadatak je regledavanje punomoi
stalni odbori
savjetodavni odbor za upravna i prraunka pitanja
odbor za financijske prinose
pomona i ad hoc tijela
vijee za prava ovjeka
vijee za miroljubivo koritenje svemira
konferencija za razoruanje,...
+ sjednice plenuma i odbora su javne ( tijelo moe odluiti da budu zatvorene za javnost )

+ glasovanje
sposobna je za zakljuivanje ako je nazona veina drava lanica
zakljuci se donose obinom veinom ( veina i predanih glasova )
2/3 veinom se donose ( predani glasovi, ne svi glasovi )
preporuke koje se odnose na odravanje meunarodnog mira i sigurnosti
izbor nestalnih lanova vijea sigurnosti,
izbor lanova gospodarskog u socijalnog vijea, Starateljskog vijea
primanje novih lanova
suspenzija i iskljuivanje lanova
proraunska pitanja
mogu se uvrstiti nova pitanja zakljukom OS ( potrebna obina veina )
posebna vrsta stvaranja zakljuaka je tzv. CONSENSUS
postupak stvaranja zakljuka bez formalnog glasovanja
predsjednik odnosnog organa ili zbora predloi nei tekst kao rezultat rasprave i proglasi tekst
prihvaenim kao zakljuak ako se nitko od prisutnih ne protivi
u tijelu nema niti jednog lana kojemu bi odluka bila neprihvatljiva

+ odnos prema ostalim organima UN-a
plenarni organ u ijem se sastavu nalaze sve drave lanice organizacije
najiri organ i po sastavu i po djelokrugu moe raspravljati i odluivati o svim pitanjima koja ulaze u
nadlenost Organizacije ( odluke bez obvezatne snage )
nije nadreena drugim organima i ustanovama!!!, ali MOE im davati smjernice rada
svi glavni organi UN moraju Opoj skuptini podnositi godinje i po potrebi specijalne izvjetaje
demokratski organ u kojem svaka lanica moe doi do rijei
ona je govornica svjetskog javnog mnijenja
njezine rasprave su ogledalo raspoloenja svih drava i smjernice za rad ostliah organa
ak i bez stvaranja posebnog zakljuka (*koji moe biti samo preporuka) rasprava u OS otkriva
smjernice za rad svih drugih organa



197
2. VIJEE SIGURNOSTI

^ od poetka je zamiljeno kao glavni element u mehanizmu UN
^ predvien kao organ tzv. NEGATIVNE SURADNJE suradnje u spreavanju i uklanjanju ratne opasnosti
^ zamiljeno kao organ koji moe neprekidno djelovati pa je ustrojeno tako da stalno zasjeda
^ cjelokupno djelovanje UN ovisi u prvom redu o tome kako Vijee sigurnosti ispunjava zadatke koji su mu dodjeljeni
zamiljeno kao organ koji moe neprekidno djelovati pa je ustrojeno tako da stalno zasjeda
jedini organ koji donosi obvezatne odluke za lanove

^ sastav ( 15drava )
+ 5stalnih lanica ( Francuska, Kina, SAD, Velika Britanija, Sovjetski Savez ( nakon raspada mijenja ga Rusija))
+ 10nestalnih lanica ( do 1965godine broj nestalnih je iznosio 6 )
bira OS 2/3 veinom
mandat od 2godine i to tako da se svake godine bira polovica
drava kojoj je istekao mandat ne moe se ponovno birati
RH je bila lan 2008 i 2006
kod izbora vodi rauna o
prinosu lanova meunarodnom miru i sigurnosti
doprinosu ostalim ciljevima organizacije
pravinoj geografskoj podjeli
OS je isto tako odredila i podjelu mjesta po kontinentima i regijama
5 mjesta pripadne zemljama Afrike i Azije,
2 mjesta zemljama Latinske Amerike,
1 mjesto zemljama Istone Europe
2 mjesta zemljama Zapadne Europe i ostalima
izabrana drava ne zastupa svoju regiju i ne govori u njezino ime
ne mogu se njeno dranje i stavovi upotrijebiti kao dokaz ili argument prema
dravama njene regije

^ poloaj drava nelanica VS-a
+ 3situacije kada postoji mogunost sudjelovanja i drava nelanica u radu VS-a
raspravljanje o pitanju u kojemu drava nelanica VS-a ima vlastiti interes
drava mora biti lanica UN-a
Povelja jami da dravama nelanicama da se barem neka pitanja koja se njih izravno
tiu ne rjeavaju bez njihova sasluanja ( ispravlja se injenica da u VS ne sjede sve
lanice )
drava nelanica ima pravo sudjelovati u raspravama
VS odluuje radi li se o posebnom interesi i treba li dopustiti dravi sudjelovanje
drava nelanica nema pravo glasa pri odluivanju o tome pitanju ( jer je za
odluivanje u VS dovoljna kvalificirana veina a ne treba jednoglasno pa glas
zainteresirane drave nee sprijeiti donoenje odluke koja joj nije po volji)
ima pravo podnositi prijedloge rezolucija o kojima odluuje VS ako to zatrai jedan
njegov lan
raspravljanje o sporu u kojem sudjeluje drava nelanica VS-a
drava ne mora biti lanica UN-a, ali mora biti stranka toga spora
nema pravo glasa; pravo glasa nema ni lanica VS-a stranka spora ( to se ne potuje
jer lanice odluuju u sporovim )
odluivanje u upotrebi vojnih snaga drave nelanice VS-a
drava ima pravo glasa; sudjeluje u donoenju odluka ako se odnose na oruane
snage te drave

+ to je bilo potrebno tako urediti zbog pravila da se niti jedna drava ne moe obezati bez nejzina
pristanka i da se o njezinm interesima ne moe raspravljati bez nejzina prisustva



198
^ nadlenost VS-a
+ glavni zadatak
odravanje meunarodnog mira i sigurnosti
da bi se osigurala brza i djelotvoran akcija UN-a, povjerava se VS-u prvenstvena
odgovornost za odranje meunarodnog mira i sigurnosti
nadlenost se ograniava na sluejeve
o spreavanja izbijanja sukoba
o rjeavanje sukoba akcijom UN-a
VS moe davati preporuke i odreivati potrebne mjere kada neka drava ne izvrava
obeze koje joj nameu presude meunarodnog suda
izrada planova radi uspostavljanja sustava za reguliranje naoruanja
suradnja sa Odborom vojnog taba
cilj da se to manje ekonomskih i ljudskih resursa odvaja za naoruanje
+ posebni zadaci
inicijativa u davanu prijedloga OS-u
odluka o odravanju sjednica VS izvan sjedita UN
ponovno uspostavljanje vrenja lanskih prava lanicama kojima su bila privremeno
obustavljena zakljukom OS
odluka o pozivanju lanica i nelanica UN na raspravu pred VS
nadzor nad djelovanjem regionalnih sporazuma
starateljska pitanja strategijskih podruja
odreivanje uvjeta za pristupanje Meunarodnom sudu
osiguranje izvrenja presude Meunarodnog suda
traenje savjetodavnih miljenja od Suda ovlateno po samoj Povelji
meunarodnim se aktima mogu Vijeu sigurnosti povjeriti i druge djelatnosti, trajne ili jednokratne
nikakva dunost mu se ne moe nametnuti bez njegova pristanka
u naelu VS ne bi trebalo prihvatiti zadatke koji nisu u skladu s naelima&ciljevima UN (o tome odluuje samo)

^ poslovanje
+ svaki lan VS u svako doba ima prisutnog predstavnika u sjeditu organizacije
potrebno zato jer VS mora biti sposobno djelovati brzo ako se pojavi opasnost za mir
sastanci se odravaju samo onda kada se pojavi potreba da se raspravi neko pitanje a iskustvo
pokazuje da se sjednice mogu sazvati za najkrae vrijeme
+ sjednice saziva predsjednik VS-a
predsjednik se mijenja svakog mjeseca prema abecednom redu imena drava lanica
predsjednik mora sazvati sjednicu
na zahtjev bilo koje lanice Vijea
kad je pred Vijee iznesen neki spor ili situacija
kada OS uputi vijeu neku preporuku ili pitanje
dnevni red sjednica privremeno sastavlje glavni tajnik uz odobrenje predsjednika VS-a, a
konano ga potvruje samo VS
kvorum za zasjedanje nije propisan ( odluka se ne moe donijeti ako ima manje od 9lanica )













199
^ donoenje odluka ( l. 27 Povelje )
+ meritorne odluke
odluke o samoj stvari o kojoj se raspravlja; sve odluke koje se ne odnose na pitanja postupka
9 potvrdnih UKLJUUJUI i glasove SVIH stalnih lanica
svaka stalna lanica protivljenjem moe sprijeiti donoenje odluke ( veto )
teoretsko tumaenje
meritorna odluka se ne moe donijeti bez potvrdnog glasa stalnih lanica
potrebna suglasnost svih stalnih lanica ( tzv. pravo veta )
suzdravanje od glasovanja ili neprisustvo neke od stalnih lanica prijei donoenje
meritorne odluke ( makar svih ostalih 14 da pozitivan glas )

praksa je pokazala drugaije
za donoenje odluke dovoljno 9potvrdnih glasova, neovisno o tome koliko se stalnih
lanica suzdralo od glasovanja ili se ne glasovanju nije pojavilo
suzdravanje ili nedolaenje se tolerira, tj. ne utjee na valjanost odluke
ako niti jedna stalna lanica ne glasa negativno, praktiki se odluka moe donijeti
samo na temelju pozitivnih glasova nestalnih lanica
za spreavanje donoenja odluke je potreban negativan glas stalne lanice
ta praksa je dovela do izmjene Povelje bez propisanog postupka ( stvorilo se novo
pravilo obiajnog prava )

iznimke od pravila o jednoglasnosti stalnih lanica
stranke se moraju suzdrati od glasa u SPORU koji se vodi pred VS kad se donosi
odluka koja se odnosi na mirno rjeavanje sporova ( 6glava Povelje )
praksa je uvela i razliku izmeu spora i situacije
stranke u sporu nemaju pravo glasa za razliku od situacije kada to pravo imaju - zato
je vrlo vano da se jasno odredi to je spor a to situacija
situacija je svaki problem u me odnosima koji bi mogao dovesti do ugroavanja me
mira neovisno o tome dali su zahtjevi suprotstavlenih strana suprotni kao u sporu ili
ne
ako se radi o situaciji, stalni lan moe sprijeiti donoenje odluke jer ima pravo glasa
iznimka se ne odnosi se na glavnu djelatnost VS (=djelovanje VS kod prijetnji miru ili
naruavanja mira)
o tu je potrebna jednoglasnost pa se nijedna akcija ne moe poduzeti ako se
makar jedna velesila protivi (potrebno je 5 glasova velesila u okviru 9
sveukupno)
o znai da se niti jedna stvarna akcija VS-a za odravanja ili uspostavu mira ne
moe poduzeti ako se tome protivi jedna od velevlasti sa stalnim mejstom

+ proceduralne odluke
odluke o pitanjima postupka, npr. izmjena poslovnika, odreivanje mjesta sastnaka,...
odluke se stvaraju veinom od 9potvrdnih glasova (ali nisu potrebni glasovi velesila)
donoenje odluka mogue bez ijednog potvrdnog glasa stalne lanice
o tome da li je pitanje proceduralno ili meritorno odluuje VS
o tome odluuje kao o meritornom pitanju
tu moe nastati tzv dvostruki veto
o stalna lanica moe svojim negativnim glasom sprijeiti stvaranje odluke
da se neko pitanje oglasi kao pitanje postupka, pa ono time postaje
meritorno
o zatim pri samom odluivanju o stvari moe jednim protivnim glaosm
sprijeiti stvaranje predloenog ili bilo kojeg drugog zakljuka

odluke se donose u obliku rezolucija
u novije vrijeme sve ee se pojavljuju izjave predsjednika Vs-a i njima se pripisuje gotovo ista pravna snaga kao i
samim rezolucijama ( jer ih predsjednik daje samo kada one izraavaju stajalite svih lanova VS-a )




200
^ pomoni organi VS-a
+ pomoni organi koje osniva samo VS
Povelja ovlauje VS da stvara pomone organe koje smatra potrebnim za vrenje svojih
funkcija
VS ima pravo imenovati komisiju ili izvjestitelja za odreeno pitanje
Kao izvjestitelja moe imenovati i glavnog tajnika UN-a
ti organi mogu imati razliiti sastav
sve lanice vijea ili samo neke lanice
od drava koje nisu lanice VS-a
od pojedinaca koji su imenovani u osobnom svojstvu ili kao predstavnici drava
o ovlastima odluuje VS rezolucijom kojoj osniva organ
klasifikacija pomonih organa
stalni odbori
o odbor strunjaka za pitanje postupka
o odbor za primanje novih lanica u UN
odbori koji nadziru provedbu sanksicja koje VS poduzima prema nekim dravama
snage koje provode mirovne operacije
odbori koji se bave spicifinim pitanjima spreavanja ugoravanja me mira

+ Odbor vojnog taba
pomoni organ VS-a osnovan samom Poveljom
sastavljen od poglavara glavnih tabova 5 drava koje su stalne lanice, ili od njihovih
zamjenika
moe pozvati na suradnju druge lanice UN-a
moe osnivati regionalne pododbore (uz odobrenje VS)
zadatak
savjetuje i pomae Vijeu u svim pitanjima vojnih sredstava potrebnih za odravanje
meunarodnog mira
upotrebe vojnih snaga, zapovijedanja vojnim snagama, ureenje oruanja i
razoruanja
kad doe do uporabe vojnih snaga odgovoran je za njihovo strategijsko vodstvo (ali
pod rukovodstvom VS)

























201
3. GOSPODARSKO i SOCIJALNO VIJEE

^ zasnovano je kao poseban glavni organ UN slui pozitivnoj suradnji UN
^ u njemu bi se trebale usredotoiti sve pojedine djelatnosti za koje bi bi bili nadleni odijeljeni organizmi, a
koje Povelja eli povezati s UN, pod nazivom SPECIJALIZIRANE USTANOVE

^ sastav
+ 54 drave lanice koje bira Opa skuptina
+ mandat 3godine s time da se svake godine bira po 1/3
+ odreena je regionalna raspodjela mjesta

^ nadlenost
+ Povelja predvia za njega vrlo razgranatu djelatnost
podizanje ivotnog standarda, punog zapoljavanja i gospodarskog i socijalnog razvitka
rjeavanje meunarodnih gospodarskih, socijalnih i zdravstvenih problema , kao i
meunarodnu suradnju na polju kulture i odgoja
ope i stvarno potivanje prava ovjeka i osnovnih sloboda bez razlika u spolu, rasi , jeziku ili
vjeri
+ u stvarnom pogledu odreena je programskim odredbama o zadacima UN na polju gospodarske i
socijalne suradnje
+ ti propisi odreuju Gospodarskom i socijalnom vijeu UN ove vrste djelatnosti:
prouavanje - samo Vijee moe poduzeti prouavanje pitanja gospordarske i soc suradnje
obavjetavanje - izvjetaji i prikazi namijenjeni pojedinim organima UN ili drugim
organizacijama ili d, a pogotovo GSV slui za obavjetavanje VS
raspravljanje - rasprava o pojedinim problemima
GSV je ovlateno sazivati posebne me konferencije, a neka pitanja moe
raspravljati i prigodom savjetovanja sa spec. Ustanovama
davanje savjeta (preporuka) - ovo Vijee nije organ koji stvara obvezatne odluke
to god treba pretvoriti u djelo Vijee upuuje u formi preporuke lanovima UN, OS
ili specijaliziranim ustanovama
OS-u podnosi prijedloge konvencija, koja ih moe mijenjati ali ni ona ih ne moe
uiniti obvezatnima, jedino preporuiti na prihvat lanicama Povelje
sklapanje ugovora sa specijaliziranim ustanovama o njihovom povezivanju s UN
ali i njih treba odobriti OS
nadzor nad radom specijaliziranih ustanova
primanje izvjetaja od njih pomou kojih nadzire i izvrenje vlastitih preporuka i
preporuka Ope skuptine a odnose se na djelokrug njegove djelatnosti, (ali opet
sve ostaje samo na razini preporuka)
izvrenje obavljenje funkcija koje joj spdaju u nadl
posebni poslovi - moe ih Vijee poduzeti na zahtijev lanica UN ili specijaliziranih ustanova,ali
za to treba ovlatenje OS
^ poslovanje
+ sastanci jednom godinje ( eneva ili New York); do 1991 je bilo dva puta
+ odluke donosi veinom predanih glasova
+ Povelja ga ovlauje da osniva pomonih organa
funkcionalne ili tehnike komisije koje obrauju pojedine odsjeke iz djelokruga Vijea
regionalne gospodarske komisije koje se bave gospodarskim pitanjima pojedinih dijelova
svijeta i postoji ih 5; Europa, Azija i Pacifik, Latinska Amerika, Afrika, Zapadna Azija
stalni odbori i struna tijela za neka organizacijska pitanja i oblike meunarodne suradnje.
(pregovori sa specijaliziranim ustanovama, savjetovanje s nevladinim organizacijama,
koordinacija, planiranje razvoja...)




202
4. STARATELJSKO VIJEE

^ poseban glavni organ UN-a osnovan za poslove starateljstva
^ sastav
+ tako da u njemu bude jednak broj drava
koje upravljaju starateljskim podrujima
ulaze u Vijee po starateljskom poloaju
ostaju u njemu dok vre starateljstvo
koje takva podruja nemaju
moraju biti sve stalne lanice VS-a ( ako same nemaju starateljska podruja )
preostale lanice do punog broja bira OS UN na mandat od tri godine
mandat se moe obnavljati bez ogranienja
+ konstantnim smanjivanjem ( i na kraju nestankom ) starateljskih podruja bilo je nemogue
oformiti sastav na gore opisani nain
+ zato je prihvaeno stajalite da sastav moe biti takav da u sastavu bude vie drava
neupraviteljica
+ nakon 1994. ( kada je zadnje starateljsko podruje Palau steklo nezavisnost ) vijee se sastoji
samo od 5 stalnih lanica Vs-a

^ nadlenost ( djeluje pod rukovodstvom OS )
ispituje izvjetaje upravnih vlasti,
prima i ispituje peticije,
odreuje u sporazumu s upravnom vlau povremene preglede starateljskih podruja,
donosi odluke u skladu sa starateljskim ugovorima
+ iz ovog se vidi da je uloga Starateljskog vijea zapravo pomono-tehnika jer sve te poslove moe
poduzimati i OS izravno i zato Povelja kae da Vijee pomae Opoj skuptini u izvravanju njezinih
zadataka
+ Povelja odreuje da u sastav Vijea uu naroito kvalificirane osobe kao zastupnici drava lanica
+ to se tie strategijskih podruja, tu stupa VS na mjesto OS VS tu vri pomonu fju koja se odnosi na
politika, gospodarska i socijalna pitanja
+ uz poslove i zadae koje Vijeu pripadaju po samoj Povelji, povjeravani su mu i neki poslovi koji se ne
odnose na starateljska podruja - ispitivanje izvjea o Jugozapadnoj Africi ili pitanje posebnog reima
grada Jeruzalema























203
5. TAJNITVO

^ struno itjelo koji slui svim ostalim organim UN za obavljanje pripremne i tehnike slube, kao i za
izvrenje mnogih njihovih odluka ( administrativno tehniki organ )
^ u tom je smislu Tajnitvo UN pomoni i izvrni organ UN
^ propisi za ustrojstvo i djelovanje tajnitva
+ temeljne odredbe Povelje o Tajnitvu
+ propisi o imenovanju i poloaju glavnog tajnika i osoblja koje izdaje Opa skuptina
+ potanji propisi- pravilnici koje izdaje sam Tajnik
+ propisi o meunarodnom poloaju i zatiti osoba koje se veinom utvruju u meunarodnim ugovorima

^ sastav
+ na elu tajnitva je GLAVNI TAJNIK
ima naroito vanu ulogu u ukupnom djelovanju UN-a
sama Povelja, ali i drugi akti mu povjeravaju niz zadaa kao osobi, a ne tajnivu kao organu
tajnika imenuje Opa skuptina na prijedlog Vijea sigurnosti
OS je prigodom prvog imenovanja izjavila da je korisno da VS iznese ime samo jednog
kandidata i to je otada postao obiaj
tako se izbor glavnog tajnika zapravo dogovara izvan sjednica u kojima sudjeluju
lanice VS i druge
kad se takvim dogovorom postigne dovoljna suglasnost koja osigurava potrebnu
veinu glasova u oba organa, pristupa se formalnom glasovanju, ali je pri tom
naroito vano da se osiguraju glasovi svih stalnih lanica Vijea sigurnosti. (ili barem
suzdravanje)
mandat je 5godina ( obino se po isteku mandata bira na jo jedan mandat )
3 zadnja glavna tajnika
Boutros Boutros-Gahli ( 1992-1996 )
Kofi Annan ( 1996-2006 )
Ban Ki-Moon ( 2006 - )
+ uz glavnog tajnika postoji u Tajnitvu i potreban broj inovnikog osoblja
imenuje glavni tajnik u skladu s opim propisima koje izrauje OS
sastavljeno od razliitih naroda to ire zemljopisno

^ nezavisnost Tajnitva
+ glavni tajnik i osoblje ne smiju ni traiti ni primati bilo kakve upute od bilo koje vlade ili vlasti izvan UN
+ moraju se uzdrati od svakog ina koji bi bio nepojiv s njihovom funkcijom
+ drave lanice su izrijekom obvezane da ne nastoje utjecati na osoblje tajnitva u vrenju njegovih
zadataka

^ zadaci glavnog tajnika, odnosno Tajnitva:
+ predstavljanje i zastupanje UN-a
+ podnoenje OS godinjeg izvjetaja o cjelokupnoj djelatnosti UN
+ skretanje panje VS na svaki predmet koji bi mogao ugroziti postojanje meunarodnog mira
+ podnoenje OS (uz odobrenje VS) obavijesti o predmetima koji se odnose na odranje meunarodnog
mira i sigurnosti, a kojima se bavi VS
+ obavjetavanje o prestanku bavljenja VS nekim predmetom ( obavijest OS-u )
+ primanje redovitih izvjetaja o nesamoupravnim podrujima
+ registracija i objavljivanje meunarodnih ugovora
+ sluba veze sa specijaliziranim ustanovama i drugim meunarodnim organizacijama
+ unutranja djelatnost koja se sastoji u sakupljanju obavjetaja i materijala, u njihovu prouavanju i
sreivanju, o pripremanju rada razliitih organa, meunarodnih konferencija..





204
6. MEUNARODNI SUD
^ osnovan po uzoru na Stalni sud meunarodne pravde ( Liga Naroda )
^ osnovan Poveljom UN-a; sjedite u Haagu
^ temelji akt suda je Statut meunarodnog suda
+ 70lanaka
+ sastavni dio Povelje
^ ostale propise odjelovanju donosi sam sud
^ svi lanovi UN su stranke Statuta Meunarodnog suda
^ stranka koja nije lanica UN-a moe postati stranka Statute uz uvjete koje je za svaki pojedini sluaj
odreuje OS

^ sastav
+ 15sudaca
+ lanove suda biraju Opa skuptina i Vijee sigurnosti UN-a (potrebna apsolutna veina glasova oba tijela )
kandidiranje vre nacionalna kandidacijska tijela
drava koja nije lan UN moe postati strankom Statuta i onda sudjelukje pri izboru sudaca
+ mandat sudaca je 9godina uz mogunost reizbora
+ sastav se svake 3godine obnavlja za 1/3
+ istovremenou sastavu ne moe biti vie od jednog dravljanina iste drave
+ za suce se trai visoka moralna i struna kvalifikacija
kao struna kvalifikacija se trai da kandidat ima preduvjete za izbor na najvie sudake
funkcije u svojoj dravi ili da uiva glas kao pravnik na polju meunarodnog prava
+ treba paziti da bude osigurano zastupstvo glavnih pravnih krugova

^ nezavisnost sudaca ( zajameno Statutom )
+ mogu se sa svog poloaja maknuti samo jednoglasnim zakljukom sudakog zbora , tj ostalih sudaca koji
sudjeluju u raspravi o tom pitanu
+ oni uivaju diplomatske povlastice i primaju plau od UN
+ zabranjeno im je vriti bilo kakvu politiku ili upravnu funkciju, ili u bilo kakvoj parnici raditi kao zastupnik,
pravni savjetnik ili odvjetnik
.
^ ukoliko u raspravi pred Sudom sudjeluje neka drava koja u tom asu nema svog pripadnika u sastavu
Suda, ta drava ima pravo imenovati suca ad hoc (nacionalnog suca) koji ulazi u sudaki zbor za
raspravljanje tog predmeta i ima jednaka prava kao i svaki redoviti sudac
o nacionalni suci se odreuju i u savjetodavnom postupku
o sudac ne mora biti dravljanin zemlje koja ga je predloila

^ obino sudi u punom vijeu ( mora postojati kvorum od 9lanova )
+ moe ustanoviti vijea od 3 ili vie sudaca za pojedine predmete
+ po elji stranaka moe sastaviti posebno vijee za rjeavanje toga predmeta
+ svake godine mora odrediti vijee za kratke postupke ( 5sudaca + 2zamjenika )

^ dvojaka nadlenost suda ( gledaj knjiga 3 )
+ rjeava u parnicama izmeu drava u pitanjima koje se odnose na ( donosi presude )
tumaenje nekog ugovora
svako pitanje MP-a
postojanje svake injenice koja bi ako se ustanovi tvorila povredu meunarodne obveze
prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu me obveze
+ rjeava u savjetodavnom postupku
stranka koja trai miljenje mora biti iskljuivo MO za to ovlatena od strane OS UN-a




205
SPECIJALIZIRANE USTAVNOVE i OSTALI MEUNARODNI ORGANIZMI
U SUSTAVU UN-a

^ sustav UN-a je mnogo iri od same centralne organizacije Un-a
^ u taj sustav ulaze jo
+ specijalizirane ustanove
samostalne me org s vlastitim ustavom i vlastitim pravnim sustavom
neke su ak i starije od UN-a ( me org rada, svj potanska unija,... )
sastav, djelokrug, nain odluivanja je odren ustavom organizacije
obino imaju 3glavna organa ( plenarni, izvrni, administrativni tehniki )
da bi stekle status specijaliziranih ustanova moraju se povezati sa sredinjom org UN-a
to se provodi putem MU koji sklapa ta org i EkSoc vijee
UN ima pravo tim org davati preporuke radi usklaivanja politike i djelatnosti tih organizacija
to se ini preko Ekonomskog i Socijalnog vijea
postoji posebni koordinacijski odbor u tom vijeu koji se sastoji od glavnog tajnika i
ravnatelja svake od specijaliziranih organizacija
organizacije EkSoc vijeu alju redovite izvjetaje, na koje ovo moe dati primjedbe
predstavnici spec org mogu sudjelovati u radu EkSoc vijea, ali bez prava glasa
lanstvo u spec organizacijama ne mora se poklapati sa lanstvom u UN, ali je nekad to uvjet
spadaju
meunarodna organizacija rada ( ILO )
organizacija za prehranu i poljoprivredu ( FAO )
meunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo ( ICAO )
organizacija UN-a za prosvjetu, znanosti kulturu ( UNESCO )
svjestka zdravstvena organizacije ( WHO )
specijalizirane ustanove za financije, trgovinu i razvoj
o meunarodni monetarni fond ( IMF )
o svjetska banka
o organizacija UN-a za ind razvoj ( UNIDO )
o meunarodni fond za poljoprivredni razvoj ( IFAD )
svjetska potanska unija ( UPU )
meunarodna unija za telekomunikaciju ( ITU )
svjetska meteoroloka organizacije ( WMO )
meunarodna pomorksa organizacija ( IMO )
svjetks organizacija za intelektualno vlasnitvo ( WIPO )
svjetska organizacija za turizam ( UNWTO )

+ organizacije pod okriljem UN-a
organizacije sa vlastitim ustavom i lanstvom
ulogu ekonomskog i socijalnog vijea preuzima VS
spadaju
meunarodna agencija za atomsku energiju ( IAEA )
svjetska trgovinska organizacija ( WTO )

+ poboni organi UN-a
nisu posebne meunarodne organizacije niti organi UN-a
to su specijalizirani programi osnovani unutar UN-a
vezanost tih organa je mnogo vea za UN-a nego to je to kod gornji organizacija
spadaju
konferencija UN-a za trgovinu i razvoj ( UNCTAD )
visoki povjerenik UN-a za izbjeglice ( UNHCR )
fond UN-a za djecu ( UNICEF )
program UN-a za okoli ( UNEP )
program UN-a za ljudska naselja ( UN-HABITAT )




206

1. MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA ( ILO )
- osnovana neposredno nakon 1svj rata
- sjedite u enevi
- lanice mogu biti samo drave
o svaka lanica UN-a moe postati lanicom ILO kada ravnatelju meunrodnog ureda rada izjavi da prihvaa
obvez iz Ustava ILO
o opa konferencij u lanstvo moe primiti i dravu nelanicu UN-a ako se s tom sloe 2/3 prisutnih delegata
- mogue je i istupanje iz ILO uz dvogodinji otkazni rok i uz prethodno ispunjenje svih lanskih obeveza
- drava koja je istupila moe se ponovno vratiti po postupku predvienom za prvotno ulanjenje
- 3glavna organa
o opa konferencija ( meunarodna konferencija rada )
povremeni sastanak svih predstavnika drava lanica ILO
tripartitna struktura delegacija
dva delegata predstavnici vlade
jedan delegat predstavnik radnika
jedan delegat predstavnik poslodavaca
odluke se donose obinom veinom ( neke posebne 2/3 veinom )
o upravno vijee
56 delegata na mandat od 3godine
28 predstavnika vlada ( 10 biraju ind najrazvijenije zemlje )
14 predstavnika poslodavaca + 14 predstavnika radnika
Izmeu njih se bira predsjednik + 2 podpredsjednika ( 1 + 1 + 1 )
o meunarodni ured rada
administrativno tehniki organ
na elu ravnatelj kojeg imenuje upravno vijee i koji radi po uputama vijea
ravnatelj imenuje osoblje Ureda vodei brigu o geografskoj i spolnoj ravnopravnosti
ured ne smije u radu primati upute niti od koje vlade ili vlasti izvan Organizacija

- zadaa ILO poboljanje poloaja radnika u uvjeta rada
o najznaajniju ulogu ima Konferencija koja svoje zakljuke stvara u obliku nacrta konvencija ili
preporuka koje usvaja 2/3 veinom predanih glasova delegacija
o takve odluke lanice moraju u roku od 1godine ( iznimno 18mjeseci ) podnijeti zakonodavnim
organima u sovjim dravama
o D moraju Organizaciji podnositi godinja izvjea o konvencijama koje su ratificirale
o D nisu dune ratificirati konvencije, no tada su dune ILO izvjetavati o stanu svog zakonodavstva i
prakse u pogledu pitanja koje je ureeno neratificiranom konvencijom + mora objasniti razloge
zbog kojih konvencija nije ratificirana
o Izvjea ispituje ODBOR STRUNJAKA
- ILO je organizacija u kojoj nevladine organizacije ostvaruju vrlo znaajnu ulogu


















207
2. ORGANIZACIJA ZA PREHRANU i POLJOPRIVREDU ( FAO )
- osnovana na konferenciji u Hot Springsu 1943
- sjedite je danas u Rimu
- zadaa ostvarenje slobode ovjeanstva od glasdi
- lanstvo
o 45 iskonskih lanica
o ostale uleze nakon to podnesu zahtjev za prijem + izjavu o prihvaanju obveza iz Ustava
o odluku o prijemu donosi Konferencija 2/3 veinom
o isti uvjeti vrijede i za MO ( + moraju biti sastavljene od drava od kojih je veina ve u lanstvu fao)
o pridrueno lanstvo
za teritorijalne entitete koji ne uivaju dravnost ( nesamoupravna podruja )
zahtjev za njihov prijem podnosi drava koja upravlja nad takvim podrujem
odluku o prijemu donosi Konferencija 2/3 veinom
o predviena mogunost povlaenja iz lanstva
tek nakon to protekne rok od 4 godine nakon to je drava prihvatila Ustav
otkazni rok od 1godinu
- organi
o konferencija
plenarni organ, periodiko sastajanje
redovito zasjedanje 1 u dvije godine
izvanredna zasjedanja
o odluuje sama konferencija na redovnim zasjedanjima
o moe sazvati glavni ravnatelj na inicijativu vijea
o 1/3 drava lanica moe sazvati
delegati svih lanova ( pridrueni nemaju pravo glasa )
svaki lan ima 1delegata ( 1 delegat moe zastupati samo jednog lana )
svaki redoviti lan ima 1glas
funkcije
utvrivanje politike
odobravanje proraune
usvajanje preporuka redovitim lanovima ( 2/3 veina )
vrenje nadzora nad odlukama vija
o vijee
49 drava lanica biranih od konferencija
svaka drava ima 1delegata i 1 glas
ima ovlasti koje mu delegira Konferencija
imenuje dunosnike i donosi poslovnik ( uz iznimku imenovanja predsjednika )
odluke donosi obinom veinom ( osim ako je ustavom drugaije predvieno )
o glavni ravnatelj
imenuje konferencija na mandat od 6godina
mogunost reizbora na jo 4godine
najvaniji dunosnik organizacije te njome upravlja pod nadzorom Konferencije i Vijea
sudjeluje na zasjedanjima Konferencije i Vijea ( bez prava glasa )
- svi dunosnici org uivaju diplomatske povlastice i imunitete
- uska suradnja sa organizacijama i osobama koje se bae pitanjima iz njezina djelokruga













208
3. ORGANIZACIJA ZA PROSVJETU, ZNANOST i KULTURU ( UNESCO )
- ustav usvojen u Londonu 1945 ( sjedite Pariz )
- cilj pridonoenju meunarodnom miru kroz obrazovanj, znanost i kulturu u cilju unapreenja pravde,
vladavine mira i potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda bez diskriminacija
- lanstvo
o automatski za sve lanice UN-a
o drave nelanice UN-amogu biti primljene u lanstvo na temelju odluke Ope konferencije
doneene veinom 2/3
o lanovi mogu biti i nesamoupravna podruja ( samo kao pridrueni lanovi )
o disciplinske sankcije za lanove
iskljuenje ili suspenzije lanskih prava ili mala suspenzija
nastupaju prema dravi tek ako ju ista sankcija snae u UN-u
o mogunost istupanja iz lanstva
- organi
o Opa konferencija
Plenarni organ ( predstavnici svih drava lanica )
svaka ima pravo na 5delegata
jedna lanica = jedan glas ( odluke obinom veinom )
redovita zasjedanja jedamput u dvije godine
izvanredna na zahtjev
izvrnog odbora
1/3 drava lanica
nadlenost
utvrivanje politike
sazivanje meunarodnih konferencija po pitanju prosvjete, kulture..
izabiranje lanova Izvrnog odbora
o Izvrni odbor
58 lanica koje bira Opa konferencija
svaka lanica imenuje predstavnika ( on moe imanovati zamjenika )
funkcije
pripremanje dnevnog reda Ope konferencije
nadzor nad provednob programa usvojenih na konferencijama
savjetovanje UN-a o pitanjima iz djelokruga MO
preporuivanje prijema novih lanova
ovlaten traiti savjetodavno minjenje od Meunarodnog suda
o Tajnitvo
glavni ravnatelj + osoblje koje on imenuje
glavnog ravnatelja imenuje Izvrni odbor i Konferencija na mandat od 4godine
drave moraju potovati neovisnost lanova



















209
4. SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA ( WHO )
- 1947. Godina ( sjedite eneva )
- cilj ostvarenje najvie razine zdravlja za sve narode
- lanstvo
o otvoreno za sve drave svijeta
o drave koje su do prvog zasjedanja potpisali ili na drugi naion prihvatila Ustav imaju status
iskonskih lanica
o za ostale je predvien postupak prijema
o postoji i pridrueno lanstvo ( za nesamoupravna podruja )
o od sankcija poznaje malu suspenziju
- organi
o svjetska zdravstvena skuptina
delegati svih lanica ( maximano 3 delegata po lanici )
najkvalificiranije osobe na podruju zdravstva ( organiziranja zdravstva )
redovti zasjedanje 1 godinje
jedna drava = jedan glas
odluke obinom veinom ( najvanija 2/3 veinom )
ovlasti
imenovanja glavnog ravnatelja
utvrivanje politike
nadziranje rada Izvrnog odbora
izvjeuje Ekonomsko i Socijalno vijee o radu organozacije
usvaja konvencije i druge sporazume ( D moraju ih i roku od 18mjeseci podnijeti
nadlenom organu na prihvat )
donoenje uredbi o nekim pitanjima iz djelokruga
preporuke dravama lanicama
o izvrni odbor
34 delegata iz 34 drave lanice
mandat od 3godine + mogunost reizbora
provenje politike Skuptine
prouavanje pitanja u okviru sovje nadlenosti
priprema rada Skuptine
o tajnitvo
glavni ravnatelj + administrativno-tehniko osoblje
ravnatelja bira Skuptina na prijednlog Izvrnog odbora






















210
5. MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO ( CAO )
- Chicago 1944.
- ustav organizacije nalazi se u ikakoj konvenciji ( njezin drugi dio )
- cilj
o unapreenje i poveanje sigurnosti zranog prometa, osiguranje razvoja meunarodnog civilnog
zrakoplovstva, zranih luka,...
o uklanjanje nerazumne konkurencije i osiguranje prava drava ugovornica ikake konvencije i
jednake mogunosti za upotrebu meunarodnih zranih linija
- lanovi
o drave stranke ikake konvencije
o one koje su je ratificirale su iskonske lanice
o ostale moraju pristupiti Konvenciji, a tek onda u MO uz odobrenje UN-a
o disciplinska sankcija je mala suspenzija
- organi
o Skuptina
delegacija svih drava
redovito zasjedanje jednom u 3godine
izvanredno saziva Vijee na zahtjev minimalno 1/5 lanica
jedna drava = jedan glas
ovlasti
biranje drava lanica koje e sudjelovati u radu Vijea
osniva svoje pomone organe
izglasava proraun MO
razmatranje prijedloga za izmjenu ili dopunu ikake konvencije
o Vijee
izvrni organ sastavljen o 36 lanica koje imenuje skuptina
kod izbora se vodi rauna o zastupljenosti najznaajnijih drava u zranom prometu te onih
koji daju najvei prilog za zrani promet
izabire predsjednika na mandat od 3godine ( nema pravo glasa )
zadae
provoenje odluka Skuptine
imenovanje lanova zrakoplovne komisije
izveuje skuptinu o kranju ikake konvencije
provodi istragu u sporovima izmeu drava lanica
o Zrakoplovna komisija
19 lanova koje imenuje Vijee
lanovi moraju imati kompetencije na podruju aeronautike
razmatra i daje preporuke Vijeu o usvajanju ili izmjenama priloga konvencije
osniva tehnike komisije
o ikaka konvencije predvia i Glavnog tajnika koji je na elu osoblja MO


















211
6. SVJETSKA POTANSKA UNIJA ( UPU )
- jedna od najstarijih MO ( 1874 )
- sjedite Bern
- cilj ostvarnje slobode potanskog prometa i njegovo unapreenje
- lanstvo
o iskonske lanice ( koje su do dana stupanja na snagu Ustava prihvatile njegove odredbe )
o drave koje budu naknadno primljene prema proceduri iz Ustava MO
o lanstvo je otvoreno i za drave nelanice UN-a ( moraju dobiti pozitivne glasove 2/3 drava
lanica Upravnog vijea )
o moe se istupiti iz lanstva uz otkazni rok od 1godine
- organi
o kongres
najvii organ; funkcionira kao periodina diplomatska konferencija
supsidijarna nadlenost
redovita i izvanredna zasjedanje ( na zahtjev 2/3 lanica Organizacija )
kretivni organ ( bira anice upravnog vijea )
o upravno vijee
stalni izvrni organ
sastavljene od drava lanica koje bira Kongres
o vijee za potanske djelatnosti
operativni organ
povjerena komercijalna, tehnika, ekonomska organizacija potanske slube
o meunarodni ured
administrativno tehniki organ a glavnim ravnateljem na elu
podreen upravnom vijeu

7. MEUNARODNA UNIJA ZA TELEKOMUNIKAICJU ( ITU )
- osnovana 1865. Pod nazivom Svjetska telegrafska unija
- cilj
o odravanja i irenje meunarodne suradnje izmeu drava lanica na podruju telekomunikacija
o promicanje suradnje s drugim MO, ali i drugim subjektima
o davanje tehnike pomoi zemljama u razvoju
o unapreenje razvoja telekomunikacijske tehnologije
- lanstvo
o otvoreno za sve drave
o ustav razlikuje
iskosnske lanice ( postale strankom Meunarodne telekomunikacijske konvencije prije
stupanja na snagu ustava ITU )
drave lanice UN-a koje naknadno pristupe org prihvaanjem ustava i konvencije
drave nelanice UN-a ( 2/3 odlukom drava lanica ITU )
- organi
o konferencija punomonika
o vijee
o glavno tajnitvo














212
8. SVJETSKA METEOROLOKA ORGANIZACIJA ( WMO )
- Washington 1947.godina ( Konvencija o svjetskoj meteorolokoj organizaciji )
- cilj
o promicanje meunarodne suradnje i uspostava meunarodne mree za meteoroloka
promatranja
o uspostava i odravanj centara zaduenih za obavljanje meteoroloke slube
o ostvarenje brze razmjene meteorolokih informacija
- lanstvo
o iskonske lanice ( sudjelovale na konferenciji u Washingtonu 1947 )
o svaka d UN-a koja ima organiziranu meteoroloku sliubu i pristupi Konvenciji
o svaka drava nelanica UN ( gornji uvjeti + 2/3 odluka lanica MO )
- organi
o svjetski meteoroloki kongres
diplomatska konferencija; najvii organ MO
voditelji delegacija lanica su ravnatelji meteorolokih zavoda lanica
redovti zasjedanje svake 4 godine
jedna drava = jedan glas
o izvrno vijee
predsjednik i podpredsjednik MO + predsjednici reg org + 27 ravnatelja meteorolokih
zavoda lanica
redovito zasjedanja jednom godinje
odluke se donose 2/3 veinom predanih glasova ( uz kvorum od 2/3 lanica )
funkcije
primjena odluka usvojenih u Kongresu
razmetranje djelatnosti MO
izvjetavanje o djelatnostima MO
o regionalne meteoroloke udruge
drave anice MO koje priapdaju pojedinoj regiji
promicanje izvravanja odluka Kongresa u regiji
izraivanje preporuka Kongresu i Izrnom vijeu
o tehnike komisije ( sastavljane od tehnikih eksperata )
o tajnitvo
glavnog tajnika imenuje kongres


9. MEUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA ( IMO )
- osnovana 1948, a 1982 mijenja naziv ( Konvencija o Meunarodnoj pomorskoj org )
- cilj
o pruiti mehanizam za suradnju drava na polju pomorske plovidbe
o razvijati meunarodne standarde sigurnosti na moru
- lanstvo
o otvoreno za sve drave koje pristupe Konvenciji
o postoji redoviti i pridrueno lanstvo
- organi
o skuptina
sastanci jendom u dvije godine
jedna drava = jedna glas
odluke se u pravilu donose obinom veinom
kreativni organ ( bira lanove vijea )
o vijee
o odbor za sigurnost na moru
o odbor za zatitu morskog okolia
o pravni odbor
o odbor za tehniku suradnju
o tajnitvo
glavnog tajnika imenuje Vijee
sjedite u Londonu



213
10. ORGANIZACIJA UN-a ZA INDUSTRIJSKI RAZVOJ ( UNIDO )
- Be 1979.godina
- cilj
o promicanjei ubrzavanje industrijskog razvoja u zemljama u razovju
o suradnaj na globalnom i regionalnom podruju na polju ind razvoja
o pomaganje dravama u ubzavanju industrijalizacije i modernizacije
o prouavanje i planiranje industrijskog razvoja
- lanstvo
o otvoreno svim dravama
lanicama UN-a i njegovim specijaliziranim uatanovama automatski im prihvate Ustav
UNIDO-a
ostale ako budu primljene 2/3 veinom predanih glasova na Konferenciji
o postoji status promatraa
o suspenzija lanskih prava i mala suspenzija
o izrijekom predvia mogunost istupanja ( prestanak poinje vrijediti zadnjim danom fiskalne god)
- organi
o opa konferencija
predstavnici svih D
redovito zasjedanje svake 2 godine
odreuje politiku i opa naela MO
razmatra izvjetaje ostalih organa,...
o odbor za ind razvoj
izvrni organ
53 lanice na mandat od 4godine
zasjedanje najmanje jednom na godinu
provodi odluke Konfenrencije
prima izvjea drava lanica
jedna drava= jedan glas
o tajnitvo ( glavni tajnik je najvii dunosnik UNIDO-a )
o pomoni organi ( programski odbor, proraunski odbor )


11. MEUNARODNI FOND ZA POLJOPRIVREDNI RAZVOJ ( IFAD )
- Rim 1976.
- cilj razvoj poljoprivrede, posebice u zemljama u razvoju i osiguranje financijskih sredstava za ostvarenje
projekata usmjerneih na irenje i unapreenje proizvodnje hrane
- lanstvo otvoreno sivm dravama
- organi
o upravno vijee
svaka drava ima denog predstavnika + jednog zamjenika
redovito zasjedanje jednom godinje
izvanredno na zahtejv
lanica vijea
2/3 predanih glasova drava lanica izvrnog odbora
kvorum je 2/3 drava lanica
ponderirano glasovanje
redovito lansko glasovanje + svaka drava ostvaruje i dodatne glasove
razmjeno svojim prinosima
o izvrni odbor
18 lanova + 18 zamjenika na mandat od 3godine
podreen upravnom vijeu
odluke donosi 3/5 veinom
o predsjednik
imenuje ga upravno vije 2/3 veinom
mandat 4 godine + mogunost reizbora



214
12. SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA INTELEKTUALNO VLASNITVO ( WIPO )
- 1967. Konvencija o osnivanju svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo ( eneva )
- cilj - promicanje meunarodne zatite intelektualnog vlasnitva kroz suradnju meu dravama
- funkcije
o promicanje razvoja mjera upravljenih na uinkovitu zatitu intelektualnog vlasnitva
o usklaivanje nacionalni zakonodavstava
o poticanje sklapanja me sporazuma u tu svrhu
o pruanje pravne i tehnike pomoi dravama na polju zatite int vlasnitva
- lanstvo
o sve drave Parike ili Bernske unije
o drave lanice UN-a ili njegovih spec ustanova
o ostale drave ako ih opa skuptina organizacije pozove
- organi
o opa skuptina
plenarni organ ( drave stranke Berneske ili Parike unije )
redovito zasjedanje jednom u dvije godine
svaka lanica 1 delegat
svaka lanica 1 glas ( kvorum broja lanica skuptine )
odluke se donose 2/3 i veinom
9/10 veina za sporazum MO i UN-a
imenuje glavnog ravnatelja MO
razmatra i odobrava izvjetaje drugih organa
o konferencija
plenarni organ ( neovisna od dvije unije )
anovi su stranke konvencije
svaka drava jedan lna
o koordinacijski odbor
drave lanice izvrnih odbora Parike ili Bernske unije ( 1delegat po lanici )
daje savjete Opoj skuptini, glavnom ravnatelju, organima Unija
priprema nacrte dnevnog reda Skuptine
svaka drava jedan glas
odluke se donose veinom predanih glasova ako se ne odlui drugaije
o meunarodni ured
tajnitvo MO
glavni ravnatelj na mandat od 6godina ( mogunost reizbora )
predstavlja MO prema drugim subjektima
podreen Opoj skuptini



13. SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA TURIZAM ( UNWTO )
- nastala 1975, specijaliziranom ustanovom postala 2005
- cilj promicanje turizma kao doprinosa ekonomskom razvoju
- lanstvo
o punopravno ( za drave )
o pridrueno ( za nesamoupravna podruja 9
- organi
o opa skuptina
o izvrno vijee
o tajnitvo








215
14. MEUNARODNI MONETARNI FOND ( IMF )
- organizacija nastala sporazumom prihvaenom na konferenciji u Bretton Woodsu
o cilj osnivanja takvih organizacija bio je ponovna uspostava financijske ravnotee i financiranja
ekonomskog razvoja
- cilj
o promicanje meunarodne monetarne suradnje
o olakavanje uravnoteenog rasta meunarodne trgovine
o unapreenje zaposlenost
o ostvarenje monetarne stabilnosti,...
- lanstvo
o iskonske ( sudjlovale na monetarnoj i financijskoj konferenciji UN-a
o naknadno primljene ( mogu pristupiti uz uvjete o kojima odluuje odbor guvernera )
o najvanija lansja obveza je dadavnje prinosa MO u kvotama, a visina kvota se odreuje prema
gospodarskoj snazi drava lanica
o disciplinske sankcije su suspenzija lanskih prava i iskljuenje
- organi
o odbor guvernera
plenarni organ ( guvereneri svih lanica )
opa i supsidijarna nadlenost
sva pitanja koja su u nadlenosti MO, te sva pitanja koja ne ulaze u nadlenost
nijednog drugog organa
sastajanje po odluci lanova
svaka drava raspolae odreenim brojem glasova ovisno o visini kvote ( svaka ima 250
temeljnih glasova )

o izvrni odbor
odgovoran za poslovanja MMF-a
sasatavljen od izvrnih direktora koje prema kvotama imenuju drave lanice i glavnog
ravnatelja
o glavni ravnatelj
bira ga izvrni odbor i on je tom odboru podreeni

15. SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA ( WTO )
- osnovana 1994godine sporazumom iz Marrakesha
- cilj
o olakavanje ostvarenja i unapreenja ciljeva iz ustava MO
o sluiti kao sredite pregovora drava lanica u pogledu me trgovinskih odnosa
- lanstvo
o dravama lanicama GATT-a ( njezina prednica; iskonske lanice )
o ostalim dravama ( odluku donosi ministarska konferencija 2/3 veinom drava lanica )
o postoji mogunost istupanja, ali uz 6mjeseni otkazni rok
- organi
o Ministarska konferencija ( predstavnici svih drava lanica sastanci jednom u 2godine )
o Ope vijee ( predstavnici svih drava, sastajanje prema potrebi )
o Tajnitvo













216
16. SVJETSKA BANKA
- Konferencija u Bretton Woodsu
- cilj financijski pomoi u ponovnoj izgradnji Europe
- do danas se razvila u Grupu svjetske banke koju ini 5 MO
a) Meunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD )
- Sporazum o osnivanju IBRD-a ( ustav )
- cilj
o obnova i razvoj podruja drava lanica kroz ulaganja kapitala sa svrhom razvoja proizvodnje i
obnove ekonomije
o promicanje privatnih ulaganja, davanje zajmova,...
- lanstvo
o iskonske ( lanice MMF-a koje su u roku predivenom u ustavu prihvatile lanstvu u IBRD )
o naknadno primljene
- organi
o odbor guvernera
guverneri svih lanica
redovita zajsedanja jednom godinje
pravo glasa ovisi o prinosu pojeidne drave
o izvrni odbor
12 direktora koje imenuje Odbor guvernera
o predsjednik
bira ga izvrni odbor, ne smije biti iz redova guvernera niti direktora

b) Meunarodno udruenje za razvoj ( IDA )
- cilj promicanje ekonomskog razvoja, porasta produktivnosti i porasta ivotnog standarda
- ona osigurava financijska sredstva davanjem povoljnih zajmova kako bi se zadovoljile razvojne potrebe drava
lanica
- organi ( odbor guvernera, izvrni odbor, predsjednik )
o iste osobe imaju u obje org iste funkcije
c) Meunarodna financijska korporacija ( IFC )
d) Agencija za jamstvo mnogostranih ulaganja ( MIGA )
e) Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova ( ICSID )




17. MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA ATOMSKU ENERGIJU ( IAEA )
- osnovana 1956.g. pod okriljen UN-a
- cilj usmjeravanje upotrebe atomske energije u svrhe mira, zdravlja i nepretka
- fukcije - poticanje i pomo u razvoju praktine primjene atomske energije u miroljubive svrhe
- lanstvo - svim dravama koje se naaze u lanstvu UN-a
- organi
o opa konferensija
o odbor guvernera
o tajnitvo












217
REGIONALNE ORGANIZACIJE
1. VIJEE EUROPE
- osnovana 1949godine od strane 10 zapadnoeuropskih zemalja
- danas preko 40 lanica
- sjedite Strasbourg
- najznaajnija europsla politika meunarodna organizacija ( uz OESS )
- cilj
o postizanje veeg jedinstva izmeu drava lanica s ciljem ouvanja i ostvarivanja njihova zajednikog
nasljea
o raspravljanje o pitanjima od zajednikog interesa drava lanica ( akonomski, kulturni, soc plan )
- lanstvo
o svaka europska drava koja prema ocjeni Odbora ministara moe ispunjavati oveze koje proizlaze iz
statuta
o predvieno dobrovoljno istupanje iz lanstva
o predviena mogunost suspenzije prava predstavljenosti u vijei i mala suspenzija
- organi
o odbor ministara
plenarni organ
svaka drava ima pravo imenovati jednog predstavnika; taj predstavnik je naelno ministar
vanjskih poslova
osigurava izvrenje presuda europskog suda za ljudska prava
o savjetodavna skuptina
plenarni organ; delegacija svih drava lanica
broj delegata po dravi proporcionalan brojnosti stanovnitva pojedine lanice
raspravlja i donosi preporuke u pogledu ope politike MO
o europski sud za ljudska prava
ne djeluje na temelju statuta, nego na temelju europske konvencije za zatitu ljudksih prava i
temeljnih sloboda
o tajnitvo
glavni tajnik + zamjenik + osoblje
bira ga savjetodavna skuptina na prijedlog odbora ministara






















218
2. EUROPSKA UNIJA
- europska regionalna organizacija nastala na temeljima tri org osnovanih 1950-ih godina
o Europska zajednica za ugljen i elik
o Europska ekonomska zajednica
o Europska atomska zajednica
- EU nastaje supanjem na snagu ugovora iz Maastrichta 1992.godine
- ciljevi
o ostvarenje ekonomskog i socijalnog napretka
o ostvarenje vlastitog identiteta Unije
o jaanje zatite prava i interesa dravljana drava lanica Unije
o suradnja na podruju imigracijske politike i azila
- organi
o europski parlament
svaka drava ima prvo na odreeni broj neposredno biranih zastupnika razmjerno
broju stannovnika
nema ovlasti donoenja obvezujuih odluka, ali je njegov pristanak potreban za
donoenje nekih odluka
o europsko vijee
redoviti sastanci efova drava i vlada i predsjendika Europske komisije
bitna politika uloga, odreuje orijentaciju ope politike unije
o europska komisija
1 predstavnik iz svake drave lanice
pokree zakonodavni postupak upuivanjem prijedloga Vijeu Unije
svojevrsni izrni organ Unije
predstavlja Uniju prema 3dravama
o vijee EU
ministri drava lanica
zakonodavno tijelo
o europski sud
njegove su presude neposredno primijenjive u pravnim porecima lanica






















219
3. ORGANIZACIJA ZA SIGURNOST i SURADNJU U EUROPI ( OSCE )
- poela svoje postojanje kao niz periodinih konferencija drava sudionica Konferencije za sigurnost
i suradnju u Eurpi ( KESS )
o prvi je bio u Helsinkiju 1975g.
o Usvojen Zavrni helsinki akt ( temelj budue organizacije )
- 1994. Godine prerasta u Organizaciju za sigurnost i suradnju u Europi ( OSCE )
- danas 56 drava sudjeluje u njezinu lanstvu
- cilj upozoravanje na situacije koje bi mogle ugroziti meunarondi mir i sigurnost u Europi,
spreavanje sukoba, upravljanje u kriznim situacijama
- organi
o summit efova drava i vlada lanica
vrhovni politiki organ
sastanci svake 2,3godine
o visoko vijee ( ekonomski forum )
sastanci jednom godinje
bavi se transformacijama na trinu ekonomiju
o ministarko vijee
ministri vanjskih poslova lanica
sastanci jednom godinje
razmatra sva pitanja iz nadlenosti MO
o stalno vijee
o parlamentrana skuptina
spona izmeu zakonodavne i izvrne vlasti drava lanica
nema ovlasti donoenja obvezujuih odluka; savjetodavna uloga
o forum za sigurnosnu suradnju ( pitanja kontrole naoruanja, razoruanje, spreavanje sukoba )
o troika
predsjednik predsjedavajue drave u min vijeu + njegov prethodnik + nasljednik
osigurava se kontinuitet djelovanja predsjedavajuega
o tajnitvo
glavni tajnik je podreen predsjedavajuem troike
spona MO sa drugim MO
o ostali organi
visoki povjerenik za nacionalne manjine
predstanvik za slobodu medija
ured za demokratske institucije i prava ovjeka

4. SJEVEROATLANSKI SAVEZ ( NATO )
- 1949.godina sa znaajem vojno obrambenoga saveza zapandoeuropskih drava, SAD-a i Kanade
- ustav je sjevernoatlanski ugovor
- ustav predvia sustav kolektivne sigurnosti
o oruani napadi na bilo koju lanicu smatraju se napadom na sve lanice NATO-a i to aktivira
pravo kolektivne samoobrane od strane svih ostalih lanica
- drave lanice NATO-a koje su u lanstvu UN-a prvenstveno moraju potovati odredbe Povelje
o rezultira obvezom svoh lanica, pa tako i samog NATO-a na uzdravanje od svake prijetnje ili
upotrebe sile izvan sustava kolektivne sigurnosti UN
- jako sloena struktura organa koju se moe podijeliti na
o civilnu komponentu
o vojnu komponentu
o vrhovni organ je Svjerernoatlansko vijee
plenarni organ u kojem svaku dravu predstavlja stalni predstavnik sa
statusom veleposlanika



220
5. AFRIKA UNIJA
- posnovana 2000 na temlejima Organizacije Afrkog jedinstva
- cilj
o ostvarenje veeg jedinstva i solidarnosti meu afrikim dravama
o obrana suverenosti
o promicanje afrikog interesa u meunarondoj zajednici
o poticanje odrivog razvoja na ekonomskom, socijalnom, kulturnom planu
- lanstvo ( otvoreno svakoj afrikoj dravi )
- organi
o skuptina unije
efovi drava i vlada lanica; najvii organ unije
sastanci minimalno jednom godinje
odluke se donose konsenzusom
nadlenost
odreivanje ope politike
pitanja lanstva
nadziranje provedbe politike,...
o izvrno vijee
ministri vanjskih poslova lanica
sastanci minimalno 2 puta godinje
nadlenost
donoenje poslovnika
koordinacija politika drava lanica,...
o panafriki parlament
o sud unije
o komisija
o odbor stalnih predstanvika
o ekonomsko, socijalno, kulturno vijee
o financijske ustanove



6. UDRUENJE DRAVA JUGOISTONE AZIJE ( ASEAN )
- 1967.godina deklaracija iz Bangkoka od strane 5 drava: Filipini, Indonezija, Malezija, Tajland, Singapur
- ciljevi
o ubrzavanje ekonomskog razvoja, socijalnog napretka, kulturnog razvoja
o promicanje mira
o suradnja drava u mnogim pitanjima
o rjeavanje sporova mirnim putem
o uzajamno potovanje suverenosti, neovisnoti, jednakosti, teritorijalne cjelovitosti
- vrhovni organ je Summit efova drava i vlada drava lanica koji se na redovita zasjedanja sastaje
jendom godinje













221
7. ARAPSKA LIGA
- 1945.godina; ustav je povelja arapske lige; sjedite Kairo
- lanstvo otvoreno svim nezavisnim arapskim dravama koje su potpisale povelju ili naknadno
podnijele zahtjev za pristupanje
- cilj jaanje odnosa meu drava lanica i koordinacija njihovih politika u cilju ostvarenja
meunarodne suradnje
- izriito zabranjeno svako pribjegavanje sili u sporovima izmeu drava lanica
- organi
o vijee lige
plenarni organ; predstavnici svih drava lanica lige
jedna drava=jedan glas
zadae je ostvarenje ciljeva lige
redovita zasjedanja 2puta godinje ( oujak, rujan )
tijelo za rjeavanje sporova meu lanicama mirnim puten
o posebni odbori
o stalno glavno tajnitvo
imenuje ga Vijee lige 2/3 veine drava lanica
ovlaten pripremati proraun lige

8. ORGANIZACIJA AMERIKIH DRAVA ( OAS )
- povelja organizacije amerikih drava ; sjedite Washington
- cilj
o uspostavljanje mira i sigurnosti meu lanicama
o promicanje solidarnosti i suradnje meu njima
o obrana suvereniteta, neovisnosti lanica
- lanstvo
o sve drave amerikog kontinenta koje ratificiraju Povelju
- organi
o opa skuptina
vrhovni organ; odluuje o opoj politici
koordinacija djelovanja drugih organa
jedna drava = jedan glas
redoviti sastanci jendom godinje
o savjetodavni sastanci ministara vanjskih poslova
sastanci se odravaju kada doe do nekog problema koji treba razmotriti
sastajanje moe zatraiti svaka lanica zahtjevom koji upuuje stalnom vijeu
o stalno vijee
predstavnik drave lanice
drugi plenarni organ
izrijekom ovlateno osnivati pomone organe
o meuameriki pravni odbor
savjetodavni organ u pranvim pitanjim
promicanje kodifikacije i proresivnog razvoja MP
11pravnika, dravljana lanica
o meuamerika komisija za ljudska prava
o tajnitvo
stalni organ; administrativno tehniki organ
glavnog tajnika imenuje opa skuptina na mandat od 5godina; mogunost 1
reizbora
o specijalizirane konferencije



222



































223
MIRNO RJEAVANJE SPOROVA i OSIGURANJE MIRA


SREDSTVA ZA MIRNO RJEAVANJE SPOROVA


^ MEUNARODNI SPOR svako neslaganje tvrdnji ili zahtjeva izmeu dviju meunarodnih osoba ili vie njih
+ dovoljno je da jedna od njih postavi neki zahtjev a druga ga odbije ili ne priznaje
+ klasifikacija sporova ( pravni i nepravni sporovi )
pravni sporovi
o sporovi koji se mogu rjevati primjenom MP-a (obj kriterij )
o sporovi za koje stranke ele da budu rijeeni primjenom pravila MP-a ( sub kriterij )
nepravni ( politiki, interesni )
ne radi se o nekom strogom razgranienju ve o dva tipa koji rijetko postoje u svojoj krajnjoj istoi a
to ovisi i o tome ele li stranke da se spor rijei primjenom prava ili nekom drugom metodom
to razlikovanje nalazi se i u znanosti i u ugovorima
uvedeno je na samom poetku rada Instituta za meunarodno pravo s namjerom da se svi pravni
sporovi podvrgnu obvezatnoj arbitrai, ali se uvidjelo da razlikovanje nije jasno i lako provedivo
pravna narav sporova se ravna prema suvjektivnom kriteriju
to se vidi iz stilizacija brojnih ugovora
ako bi se prihvatio objektivni kriterij valja rei da pravo daje odgovor na svako pitanje, tako
sudac mora odbiti zahtjev tuitelja kad se on ne moe u svoj prilog pozvati ni na kakvo
pravno pravilo. Sa tog gledita svaki spor meu dravama sadrava neko pravno pitanje i to
se pitanje moe rjeiti arbitraom

^ najvaniji dokumenet za tu materiju je Haaka konvencij o mirnom rjeavanju sporova 1899 i 1907

^ naini rjeavanja sporova
+ izravni pregovori ( neposredno sporazumijevanje )
normalan nain rjeavanja najveeg dijela spornih pitanja meu subjektima
mogu se voditi na razliitim razinama predstavnika stranaka spora
mogu biti dvostrani ali se moe pregovarati i na meunarodnim konferencijama
stranke nisu dune pregovorima postii rjeenenje; stranke su jedino obvezne pregovarati u dobroj
vjeri
pregovore kao rjevanje sporova mogu predvidjeti i sami MU
ili kao jedino sredsvo za rjeavanje sporova
ili kao jedno od moguih sredstava za rjeavanje sporova
o moe biti predvieno kao prvo sredstvo za postizanje rjeenja
o moe biti predvieno kao jedno od rjeenja (bez redoslijeda )
l. 33. Povelje UN-a pregovori se spominju kao prvi u nizu sredstava mirnog rjeavanja
sporova, ali se strankama spora preputa izbor sredstava kojima e se i kada posluiti

+ postupci mirnog rjeenja spora
ta se sredstva upotrebljavaju tek onda kada nije uspjelo neposredno sporazumijevanje
ona olakavaju i pomau strankama da spor rijee na miran nain
sredstva se temelje na odluci stranaka ( moraju se sporazumjeti o nainu rjeavanja )
ta sredstva mogu imati
preventivno djelovanje ( upotrebljavanje prije izbijanja oruanog sukoba )
retablirajue djelovanje ( upotrebljavanje nakon izbijanja oruanog sukoba )






224
klasifikacija sredstvava za mirno rjevanje sporova
diplomatska
o ona u kojima spore stranke same ili uz pomo nekog treeg nastoje utvrditi
injenice spora, pribliiti svoja stajalita i nai kompromisno rjeenje
o rezultat rasprave spora diplomatskim sredstvima su PRIJEDLOZI strankama za
njegovo rjeavanje
o izravni pregovori, posredovanje, istraga, mirenje
sudska
o ona kod kojih stranke preputaju nekom objektivnom forumu da svojom
obvezujuom odlukom rijei spor
o rezultat rasprave su ODLUKU o tome kako stranke spora moraju postupiti
konano rjeavajui spor
o izravnavanje, arbitraa, rjeavanje sporova pred meunarodnim sudovima
sredstva mirnog rjeavanja sporova u meunarodnom pravu samo se stavljaju na raspolaganje
strankama koje ih nisu obavezne prihvatiti, za njihovu je upotrebu uvijek potreban pristanak
stranaka
privola se daje bilo unaprijed sporazumom da e se potencijalni sporovi podvrgnuti rjeavanju odr.
sredstvima bilo dogovorom o podvrgavanju ve nastalog spora odr. sredstvu rjeavanja
Povelja UN ak i najopsanije sporove daje potpuno strankama na sporazum, s jedinim ogranienjem
da ne smiju uporabiti silu time bi se mogli previe razvlaiti

1. POSREDOVANJE ( medijacija )

^ definicija djelovanje jedne ili vie drava koje nisu umjeane u spor, s pomou kojeg one nastoje
pomiriti suprotstavljena stajalita i ublaiti napetost izmeu drava u sporu, kako bi se spor
miroljubivo rijeio
+ pluralizam subjekta doveo je do toga da se kao posrednik javljaju i drugi subjekti osin drava
+ npr Liga Naroda, organi UN-a, me. organizacije, Sveta Stolica, nevladine organizacije
+ u UN-u posredovanje u situacijama opasnima za mir preuzima VS i na to ga moe potaknuti
svaka stranka spora ( ne mora biti lanica UN-a )
svaka druga drava lanica UN-a
glavni tajnik UN-a

+ esto se razlikuju
dobre usluge ( good offices )
ograniavanje samo na savjetovanje, nagovaranje jedne ili obje stranke i prenoenje
poruka izmeu stranaka da se dovede do izravih pregovora ili da se ti pregovori ubrzaju
pasivno sudjelovanje pregovaraa
posredovanje u uem smislu
aktivniju ulogu u sporu, samostalno donoenje i nuenje rjeenja, a ne ograniavanje na
nagovaranje i prenoenje poruka ( iznosi vlastite prijedloge )
+ bitnijih razlika izmeu ova dva pojma zapravo i nema, te zato moemo govoriti o jedinstvenom sredstvu
posredovanja s bogatom ljestvicom razliite primjene u praksi
+ posredovanje se moe ponuditi iz vlastite pobude ali i na zamolbu stranaka, bilo jedne od njih ili obje zajedno

^ sadraj medijacije
+ prenoenje i tumaenje zahtjeva
+ odgovoranje na zahtjeve
+ davanju savjeta i prijedloga strankama spora

^ cilj pribliavanja stajalita stranaka u sporu i omoguavanje sporazumnog rjeavanja sporova




225
2. ISTRAGA

^ definicija objektivno istraivanje injenica s ciljem da se sporne injenice rasvijetle i objektivno prikau
+ drave u nekom sporu esto se razilaze u prikazu i ocjenjivanju injenica u sporu ili koje su vane za njihovo
rjeavanje (gdje se dogodio granini incident, jesu li povrjeena pravila humanitarnog prava...)

^ istrano povjerenstvo
+ nepristrani pojedinac ili zborno tijelo kojemu je povjereno istraivanje injenica
+ istrano povjerentvo moe
moe sasluavati stranke
ispitivati svjedoke i strunjake
obii mjesto dogaaja
prouavati relevantne dokumente
+ sastav
jednak broj delegata drava u sporu ( predviaju i danas mnogi ugovori )
nepristranih osobe koje ne pripadaju strankama spora ( poveanje pouzdanosti
istragu moe provesti neutralni objektivni pojedinac ili povjerenstvo u kojem nema pripadnika
stranaka u sporu (naroito je taj element objektivnosti doao do izraaja u pravilima koja su unesena
u Haku konvenciju o mirnom rjeavanju sporova )
+ mogu biti angairana za
utvrivanje injenica u ve nastalo sporu
nadzor nad izvravanjem nekog MU
sredstvo za spreavanje meunarodnih sporova ( djelomino preventivna istraga )
unutar UN-a takva je uloga dodijeljena VS-u
VS je ovlateno je ispitati svaki spor ili situaciju koja bi mogla dovesti do meunar.
Trvenja
moe ispitivati ne samo nastale sporove, nego i situacije koje mogu dovesti do spora
za takvu odluku mu NE TREBA inicijativa stranaka (dovoljna je sumnja da bi daljnje
pogoranje odnosa moglo ugroziti odranje meunr. mira i sigurnosti)

^ rezultat rada istranog povjerenstva
+ injenini nalaz povjerenstva za stanke nije obavezan
stranke se mogu dogovoriti
da injenini naaz smatraju konanim
da injenini nalaz ne znai definitivan opis injenica spora
po toj karakteristici istraga se ne razlikuje od mirenja
razlika izmeu ta dva postupka je u tome to se rad povjerenstva ograniava samo u
tome da ispita i utvrdi injenice, a u mirenju se daje i rjeenje spora
+ izvjee povjerenstva samo po sebi ne rjeava spor
ono ne vee stranke nego im samo daje podlogu za daljnje pregovore i rjeavanje spora izravnim
sporazumjevanjem ili primjenom nekog drugog sredstva mirnog rjeavanja

^ vanost istrage pri rjeavanju i sprjeavanju meunarodnih sporova naglasila je Opa skuptina UN-a 1963
+ preporuila je to eu uporabu istrage, te da se taj postupak povjerava nadlenim mo&tijelima koje bi
stranke sporazumno osnovale
+ Glavni tajnik pozvan je da izradi popis strunjaka na pravnim i na drugim poljima kojima bi se drave u sporu
mogle sporazumno posluiti, a on je taj popis i izradio 1968.g.
+ 1988. Opa skuptina pozvala je na punu upotrebu mogunosti koje imaju Vijee sigurnosti, Opa skuptina i
glavni tajnik za istraivanje injenica radi daljnjeg jaanja uloge i djelotvornosti UN u ouvanju meunarodnog
mira i sigurnosti za sve drave
+ glavni organi UN esto su odreivali pojedince/tijela s razliitim ovlastima unutar temeljne nadlenosti
organizacije ouvanja mira i sigurnosti
npr povjerenstva u Palestini, Iraku, Liberiji, Somaliji,...
+ DEKLARACIJA O SPREAVANJU I OTKLANJANJU SPOROVA I SITUACIJA KOJE MOGU UGROZITI SVJETSKI MIR



226
3. MIRENJE ( koncilijacija )

^ definicija postupak u kojem drave iznose svoj spor pred sporazumno izabranog pojedinca ili zbor sa
zadatkom da ovaj spor ispita i predloi neko prikladno rjeenje ali se stranke nisu unaprijed
obvezale da e predloeno rjeenje i prihvatiti
+ danas predvieno i detaljno ureeno mnogim MU
o Konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,
o Bekoj konvenciji o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora 1978.
o Konvenciji Ujednjenih naroda o pravu mora 1982.
o Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 1966.

^ mirenje <-> posredovanje
+ kod posredovanja djeluju drave
tj. dravni organi u ime drave
izabrani pojedinci koji djeluju na temelju autoriteta dravne vlasti ili MO kojoj pripadaju
+ kod mirenja djeluje pojedinac ili zbor koji uiva povjerenje stranaka te su izabrane na temelju svojih moralnih i
strunih karakteristika
+ mirenje se pribliava arbitrai po naravi svoga djelovanja
kod mirenja se ne trai iskljuivo pravno rjeenje ve rjeenje koje e biti prihvatljivo objema strankama
to ne znai da da organ mirenja nee prihvatiti pravno rjeenje ako misli da je ono najprikladnije za prihvat
strankama

^ mirenje <-> arbitraa
+ slinosti s arbitraom
slian sastav
organ mirenja imenuje se na slian nain kao i organi arbitrae, a i sastav vielanih
odbora uglavnom je isti
mnogi meunarodni ugovori predviaju stvaranje stalnih odbora za mirenje s unaprijed
imenovanim lanovima (obino 3 ili 5, od toga 1 ili 3 dravljani treih drava), tako da se
odbor po potrebi moe odmah prizvati, eventualno jednostranom inicijativom jedne od
stranaka
i do mirenja moe doi i dogovorom ad hoc stranaka u sporu, pri emu se one
sporazumijevaju i o nainu izbora pojedinca ili zbora kojemu povjeravaju mirenje
slino odreivanje nadlenosti
nadlenost se osniva na izriitom sporazumu stranaka
taj sporazum drave mogu sklopiti tek kad spor izbije
ima MU u kojima se za sve ili pojedine kategorije sporova predvia obvezatno
podvrgavanje mirenju svaka strana ima pravo jednosatrano podvrgnuti spor mirenju
(KOPM, Konvencija mirenju&arbitrai)
+ razlike
dok je arbitraa uvijek suenje koje primjenjuje normu na spor, mirenje naelno nije vezano uz
pravnu normu, stranke mogu dati organu mirenja zadatak da svoj prijedlog izradi strogo u skladu s
meunarodnim pravom, ali isto tako mogu ga uputiti da se ne obazire na pravo!!!
razlika u naravi djelovanja - mirenje trai rje najprikladnije objema strankama, a ne iskljuivo prav
rjeenje
organ mirenja donosi samo izvjea i prijedloge koji ne obvezuju stranke
nije potrebno da organ mirenja da samo jedno i konano izvjee, nego se moe ovlasitit da
strankama uzastopce iznosi razliite prijedloge ako prijanji ne bi doveli do uspjeha

^ zadatak mirenja
+ rasvijetljavanje injenine i pravne strane pitanja
+ prikupnjanje potrebnih obavjetenja
+ da na temelju objektivnih izlaganja i nepristranih prijedloga dovede stranke do sporazumne odluke o rjeenju
spora
+ esto je kao prethodni postupak potrebno provesti postupak istrage ( poklapa se sa istragom )
+ s obzirom na neobvezatni konani prijedlog mirenje je blisko s posredovanjem




227
4. IZRAVNANJE

^ postupak mirnog rjeavanja sporova koji ima ove znaajke
+ stranke su pozvale neki objektivni forum sa zadatkom da rijei spor, a ve su se unaprijed obvezale
da e izvriti rjeenje
+ prizvani forum nije vezan pri donoenju rjeenja na primjenu prava
ili zato to nije mogue ( npr. mnogi sporovi o odreivanju granica )
ili zato to stranke ele ukloniti uzrok sukoba novim ureenjem

^ rjeenje doneseno u takvom postupku nije presuda u smislu primjene prava na predmet spora
^ stranke mogu ovlastiti neki objektivni forum da donese presudu bez obzira na pravo ili ak da uredi
predmet izdavanjem novih propisa

^ izravnjanje <-> arbitraa
+ slinost je injenica da su se stranke unaprijed obvezale na izvrenje odluke koju e donijeti taj forum
+ razlika je ta to rjeenje kod izravnanja ne mora biti doneseno primjenom postojeeg prava

^ ovlasti organa za izravnanje su toliko iroke da e drave tek u krajnjem sluaju pristati da podvrgnu svoje
interes rjeenju prema takvom postupku

^ i meunarodni sudovi mogu djelovati na nain kvalificiran kao izravnanje
+ neki su sudovi svojim statutima ovlateni da odluuju na temelju naela pravinosti
Statut Stalnog meunarodnog suda predvidio da Sud moe, ako se stranke sloe odluivati ex aequo
et bono - ta se odredba ponavlja i u Statutu Meunarodnog suda,
prema KOPM stranke se mogu sporazumjeti da njihov spor odluuje ex aequo et bono Meunar. sud
za pravo mora, arvitrani sud, posebni arbitrani sud
+ meutim, takva ovlast sudova da na izriiti zahtjev stranaka odluuju na temelju naela pravinosti ne znai da
u tim sluajevima sudovi ne smiju primijeniti neka pravila meunarodnog prava koja se uklapaju u njihovo
poimanje pravinog rjeenja toga spora
+ osim toga, ni odluivanje ex aequo et bono NIKADA NE SMIJE BITI PROTIVNO KOGENTNIM NORMAMA MP!!
+ niti jedan od sudova nije do sad tako odluivao jer to nije bilo od njih zatraeno
+ takav je pokuaj bio prijedlog Gvatemale da se njezin spor s VB o Hondurasu rijei pred Meunarodnim sudom
ex aequo et bono
+ ako stranke ovlaste sud da sudi ex aequo et bono one moraju odrediti u kojoj mjeri sud mora u bzir uzeti MP




















228
5. ARBITRAA

^ definicija postupak kojem je cilj ureenje sporova od sudaca koje su one izabrale, na temelju
potivanja prava
^ znaajke
+ rjeenje koje ona donosi je presuda, tj. primjena pozitivnog prava na konkretan spor
+ rjeenje je obvezatno i mora se izvriti
temelji obvezatnosti lee u dobrovoljnom podvrgavanju stranaka srbitrai
Haaka konvencija: pribjegavanje arbitrai ukljuuje obvezu podvrgavanja presudi u dobroj vjeri
+ stranke su drave i drugi subjekti MP-a
arbitrai se podvrgavaju po vlastitoj odluci
za podvrgavanje je potrban sporazum stranaka ( oba dvije moraju pristati )
+ arbitri
svejedno je koji forum donosi presudu - to moe biti pojedinac, vie njih, neki pravni fakultet ili vlada
danas se ti zadaci povjeravaju pravnim strunjacima, sucima ili znanstvenicima
katkad se od arbitra trai strunost u odreenim podrujima prirodnih, tehnikih i drutvenih
znanosti
najee povjerava zboru od vie arbitara, 3, 5, pa i vie
stranke sporazumno imenuju suca ili sastavljaju zbor sudaca, a esto se sporazumjevaju da svaka
stranka imenuje jednaki broj lanova zbora
obino odreuje neparan broj lanova, mora se barem o tom dodatnom lanu najee
predsjedniku arbitranog vijea postii sporazum
+ arbitraa je zapravo suenje
nadlenost toga suda nije nametnuta strankama, ve se one podvrgavaju toj sudbenosti
dobrovoljno, meusobnim sporazumom

^ arbitraa <-> pravo suenje
+ slinosti
i stalni sudac i prigodni arbitar moraju suditi po pravu koje primijenjuju na konkr sluaj
i jedan i drugi su prizvani od stranaka slobodnom odlukom
stranke mogu utjecati na sastav suda tako da se sastav vijea suda odreuje uz suglasonst stranaka (
drave nelanice imaju i pravo na tzv ad hoc suca )
+ razlike
suenje je rjeavanje spora pred nekim stalnim menarodnim sudom ( npr. Meunrodnim sudom )

+ prednost pravog suenja
stalni suci su nezavisniji od utjecaja parninih stranaka ( bolja objektivnost )
stalni suce sude dugi niz godina i tak stjeu potrebnu vjetinu i rutinu
kontinuitet samog stalnog suda ( djelomino izmjenjivanje sudaca )

+ prednost arbitrae
vea mogunost utjecaja stranaka na sastva vijea
bri i fleksibilniji arbitrani postupak
mogunost djelomine ili potpune tajnosti postupka
mogunost rjevanja sporova drava sa MO i drugim subjektima MP ( stalni sud rjeava samo
sporove izmeu drava )










229
^ vrste arbitrae
+ prigodna (ili izolirana, ad hoc)
arbitraa koja se stvara za pojedini, ve nastali, spor ( ili za vie njih )
primijenjuje se ako ne postoji ugovor o institucionaliziranim arbitrai
sklapa se posebni ugovor KOMPROMIS, PRISTATNA POGODBA
sporazumu pred koji forum se spor iznosi
predmet spora
postupak koji e se primjenjivati pri rijeavanju spora
+ institucionalna arbitraa
za nju postoji unaprijed dana obveza da e se sporovi odreene vrste povjeravati arbitrai
2 oblika institucionalne arbitrae
a) klauzula u ug kojom se sporovi oko primjene ili tumaenja ugovora podvrgavaju arbitrai
b) posebni ugovori kojima se ugovara da e se odreene vrste buduih sporova rijeiti
arbitraom
mogunost izuzimanja od arbitrae sporova stavljanjem REZERVI na ugovor
izostavljaju se sporovi
o koji se tiu iskljuive domae nadlenosti
o nastali prije zakljuenja arb. ugovora
o koji se tiu teritorijalne cjelovitosti
o koji se tii vojnih djelatnosti
o kojima se bavi VS
o koji diraju interese treih drava

^ temelj arbitranog suda dobrovoljni sporazum drava o podvrgavanju arbitrai
+ sporazumom se odreuju
ovlasti suda
sudac je nadlean samo za rjeavanje postavljenog pitanja
stranke same ureuju pitanja koja treba rijeiti
o pri prigodnoj arbitrai ureuju to pogodbom
o pri institucionalnoj tubom, ali predmet tube mora biti postavljen u granicama
sporazuma kojim su stranke unaprijed se podvrgle arbitrai za odreene vrste
sporova
postupak
stranke mogu odrediti pravila prema kojima e se voditi arbitrani postupak
esto upuivanjem na postojea pravila, pogotovo ako su propisana Haakom konvencijom
o mirnom rjeavanju sporova za njih se ak smatra da su prela u obiajno pravo
ako stranke ne odrede nikakva pravila postupka, smatra se da organ arbitrae ima ovlast
propisati ta pravila
pravo koje treba primijeniti
stranke pravo koje treba primijeniti mogu odrediti izravno ili neizravno
IZRAVNO to ine tako da samim sporazumom formuliraju propise materijalnog prava prema
kojima treba donijeti presudu
o primjer su Washingtonska pravila prema kojima je rijeen Alabamski spor
NEIZRAVNO to ine tako da arbitra upute na postojee izvore prava
o poblie se samo oznai krug pravila MP koja se po elji i miljenju stranaka treba
primijeniti

^ presuda rjeava spor konano
+ to proizlazi iz biti arbitrae, a i iz obveze stranaka kojom su pristale na rjeavanje spora
+ jedino priznato pravno srdedstvo za pobijanje je REVIZIJA ako se otkrije nova injenica odluna za ishod
parnice
+ jedino je u Konvenciji o pravu mora dana mogunost da se stranke unaprijed sporazume o prizivnom postupku
+ stranke imaju pravo tumaiti presudu svaka stranka spora moe arbitranom sudu koji je donio presudu
podnijeti spor koji bi izbio meu strankama glede tumaenja presude

^ izvrenje presude mora biti u dobroj vjeri
+ drave trebaju uiniti sve to je potrebno da se izvri presuda to ukljuuje i izmjenu unutranjeg
zakonodavstva, osiguranje financ. sredstava za izvrenje presude itd.
+ izrijekom istaknuto u Haakim konvencijama, Povelji UN-a, mnogim arbitranim ugovorima,...



230
^ povijest arbitrae
+ alabamski spor
spor izmeu SAD i Velike Britanije
rije je bila o povredi neutralnosti od strane Velike Britanije u Amerikom graanskom ratu
Alabama je ranti brod koji je bio sredinji predmet spora
VB morala SAD u platiti odtetu
pravorijek donesen 14.IX. 1872.

+ Stalni arbitrani sud
osnovan Konvencijom o mirnom rjeavanju meunarodnih sporova
osnovan na Prvoj hakoj mirovnoj konferenciji 1899godine
sjedite u Haagu
to nije pravi sud
stalan je samo nejgov tehniki dio
sud se sastavlja za svaki spor posebno
stranke spora odabiru arbitre s popisa koji se vodio u Haagu
svaka drava lanica Konvencije ima pravo imenovati na popis maximalno 4 osobe,
priznate strunjake s podruja MP-a sa najveim moralnim autoritetom
sastav tog suda rabi se u fazi kandidiranja za izbor sudaca Meunarodnog suda

+ porterova konvencija
donosi pravilo kojim se zabraanjuje pribjegavanje oruanoj sili da bi se utjerali ugovorno dugovi
iznimka je ako dunika drava
ne eli pristati na arbitrau ili poslije prijei njezino konstituiranje
ne eli provesti presudu
usvojena na Drugoj haakoj mirovnoj konferenciji 1907godine
jo pokuaj osnivanja stalnog suda ali se velike i male drave nisu mogle dogovoriti o
neinu odreivanja sudaca ( male nisu eljele da velike imaju stalne suce )

+ enevski opi akt ( 1928 )
kolektivni ugovor o mirnom rjeavanju sporova
donesen u krilu Lige Naroda
osigurava iroku primjenu arbitrae meu dravama lanicama
do II.svj rata prihvatile su ga mnoge drave
OS je unijela neke izmjene koje ne diraju sam akt, nego samo na onim mjestima gdje se spominju
organi LN, sada stoje organi UN
izmijenjenom aktu je pristupilo samo 8 ( na snazi je od 1950 ), ali on i dalje vrijedi meu njegovima
izvornim strankama
svrha Opeg akta pruanje mehanizma za svaki sluaj gdje bi se stranke htjele posluiti mirnim
rjeavanjem spora
vanost (u okviru UN) svaka stranka se moe u nedostatku drugog sporazuma jednostrano
posluiti putevima predvienim aktom i tako dovesti do mirnog rjeenja
u doba lige naroda postojale su neke praznine zbog kojih je rat u nekim sluajevima bio mogu
rat je u UN-u openito zabranjen i na taj nain se te praznine ele popuniti
akt obvezuje stranke da svaki spor u konanom stadiju podvrgnu arbitrai, razumjevajui pod
arbitraom i sudski postupak
prije samog postupka arbitrae Opi akt u velikoj mjeri primjenjuje postupak mirenja
akt je supsidijaran primjenjuje se samo ako stranke sporazumno ne izaberu neki drugi nain
mirnog rjeavanja
akt razlikuje dvije vrste sporova
sporove u kojima stranke osporavaju neko pravo ( pravni sporovi )
nepravni sporovi ( obvezatno mirenje )




231
6. SUDSKO RJEAVANJE MEUNARODNIH SPOROVA

^ i taj se nain navodi u Povelji UN-a
^ najvaniji sud koji se bavi rjeavanjem sporova je Meunarodni sud
+ on je glavni sudski organ UN-a
+ jedan od dva suda ope nadlenosti ( nadlean za sve sporove iz podruja MP-a )
drugi je Srednjoameriki su
+ osnovan po uzoru na Stalni sud meunarodne pravde koji je djelovao u doba Lige naroda
+ ureen Poveljom UN-a ( glava XIV ) i Statuom
+ sjedite u Haagu
+ dvojaki zadatak
rjeavanje parnica u sporovima izmeu drava
davanje savjetodavnih miljenja na zahtjev UN-a i nekih drugih

^ osim ta dva opa suda, postoje i specijalizirani sudovi
+ Meunarodni sud za pravo mora ( KOPM )
+ Europski sud za prava ovjeka
+ Meunarodni sudovi za bivu Jugoslaviju i Ruandu

^ osim tih sudova, Povelja ovlauje lanove da rjeavanje svojih sporova moe povjeriti i drugim sudovima
na temelju sporazuma koji ve postoje ili koji e biti sklopljeni u budunosti
^ drave su pristupile osnivanju raznih meunarodnih sudova koji se meusobno razlikuj
+ prema krugu drava na koje se odnose
+ prema vrsti stranaka
+ pravu koje primjenjuju
+ prema nadlenostima
^ sve meunarodne kaznene sudove trebao bi zamijeniti opi svjetski Meunarodni kazneni sud
+ 1998. u Rimu je usvojen i za potpisivanje otvoren Statut Meunarodnog kaznenog suda koji je
stupio na snagu 2002
+ do 2005 ratificiralo ga je 100 drava, meu njima i RH.
+ taj sud nadlean je SAMO ZA FIZIKE OSOBE
+ nadlean zapojedince optuene za krenje meunar. humanitarnog prava teke povrede rat.
prava, genocid, zloine protiv ovjenosti, zloin agresije

^ razlika arbitraa <-> sudski spor
+ sudsko tijelo ima stalni sastav
+ pri rjeavanju primjenjuju svoja unaprijed utvrena pravila postupka na koja stranke mogu
utjecati znatno manje nego na arbitrana













232
a) Meunarodni sud - rjeavanje sporova u parnicama izmeu drava

^ nain postupanja suda u parnicana odreen je statutom suda i Poslovnikom koji donosi i mijenja Sud

^ osobna nadlenost pravila o tome koji pravni subjekti su podvrgnuti sudbenosti
+ samo drave mogu biti stranke pred sudom
sve lanice UN-a ( jer je statut suda sastavni dio Povelje )
drave koje nisu lanice UN-a
moraju pristupiti Statutu u svojstvu stranke, a to se zbiva na temelju zahtjeva odnosne dr
uvjete pristupanja odreuje i pristupanje odobrava OS na prijedlog VS, a to su
o (1) prihvaanje odredbi Statuta,
o (2) prihvaanje svih obveza lana UN prema l. 94. Povelje
o (3) obveza davanja prinosa za trokove suda
drave koje nisu stranke Statuta ako dadu izjavu koju propisuje Vijee sigurnosti
nadlenost suda nikome nije nametnuta ( stranke se dobrovoljno podvrgavaju )
drava koja je prihvati nadlenost suda ne moe pred njim biti tuena, al niti sama ne
moe pokrenuti postupak protiv neje druge drave
izjava kojom drave prihvaaju nadlenost moe biti opa (za sve sporove koji su ve
nastali ili mogu nastati ubudue) i posebna (samo za odr. spor)

+ stranke ne mogu biti
meunarodne organizacije ( mogu zatraiti savjetodavna miljenja suda )
drugi subjekti MP-a
pojedinci
iako se pojedinci ne mogu pojaviti pred Sudom kao stranke, njihovi interesi dolaze esto
pred sud kao predmet spora izmeu drava, od kojih jedna nastupa radi zatite interesa
vlastitog dravljanina prema drugoj, za koju tvrdi da je taj interes povrijedila
drave imaju pravo izai pred Meunarodni sud radi zatite prava svojih graana, kada ona
nisu mogla biti zatiena unutranjim pravnim sredstvima druge drave ili drugim
sredstvima mirnog rjeavanja sporova
ugovora neki sporovi izmeu pojedinaca (skupina ljudi) mogu se i bez prethodnog
iscrpljivanja unutarnjih pr. sredstava iznijeti pred MS
o o tome mora postojati neposredni sporazum meu dravama ili neki drugi MU
o npr. K o genocidu predvia takvu nadlenost pa su spor iznijele RH i BiH protiv
Srbije za genocid

^ stvarna nadlenost pravila o tome za koje je predmete nadlean
+ sud je vezan samo onim predmetima koje mu propisuje Statut i ne moe ni mijenjati postojee
pravno stanje, ni donositi nove propise

^ sastav suda
+ 15 lanova, biraju Opa skuptina i Vijee sigurnosti UN
+ kandidati dolaze od osoba koje su drave stavile na popis Stalnog arbitranog suda
+ Sud se obnavlja svake tree godine u 1/3
+ suci se biraju na rok od devet godina i uvijek se mogu ponovno izabrati
+ za njih se trai da se mogu imenovati na najvie sudake funkcije u svojoj dravi.
+ oni su neopozivi
+ mogu se maknuti samo jednoglasnim zakljukom samog sudakog zbora
+ suci uivaju diplomatske povlastice i primaju plau od UN
+ postoji i institut nacionalnog suca, tj. suca imenovanog za odreeni spor od strane drave koja
nema svog suca u redovnom sastavu



233
^ stranke se nadlenosti suda mogu podvrgnuti na 2naina
+ iznoenje pred sud ve nastalog spora
ostvaruje se sklapanjem posebnog ugovora tzv. kompromisa ili pristatne pogodbe
kompromis se moe odnositi na jedan ili vie postojeih sporov
za svaki spor sudu treba precizno postaviti pitanja o kojima e presuditi
na temelju kompromisa je Meunarodnom sudu do sada bilo postavljeno 16 sporova
pristanak se moe postii i nakon zapoinjanja spora (forum prorogatum)
jedna drava iznese spor makar nema nadlenosti suda, ali druga onda na to pristane
iako, prije nego stranka jasno ne iskae da prihvaa nadlenost, sud uope ne upisuje tubu u popis
predmeta
veina takvih pokuaja nekih drava nije uspjela

+ podvrgavanje buduih sporova ( 2naina )
u ugovore koji odreuju odnose meu strankama ugovora unese pravilo da e se sporovi o
primjeni ili tumaenju svih ili nekih odredaba tog ugovora podnositi Me sudu
svaka stranka takvog ugovora imati e pravo samostalno podnijeti Sudu spor o tumaenju
ili primjeni njegovih odredaba ako je sama stranka toga spora
o npr. Konvencija o spreavanju i kanjavanju genocida
o npr. Beka konvencija o pravu MU ( nedlenost za samo neke odredbe )
kod viestranih ugovora obveza o podvrgavanju sporova Me sudu esto se unosi u
poseban, samostalan prilog ugovoru, to omoguuje da neke drave prihvate tu obvezu, a
da druge druge ne budu njome vezane
o to se jo moe postii na dva naina
odredba o rjeavanju sporova pred Meunarodnim sudom
unese u sam ugovor, ali da se dopusti da se na nju moe
staviti rezerva
odredba se odnosi samo na stranke koje je izriito prihvate
zakljuivanje posebnih ugovora o mirnom rjeavanju sporova
esto se u njima ugovaraju razliita sredstva mirnog rjeavanja
odreuju se vrste sporova koji e se rjeavati pred sudom
nadlenost Meunarodnog suda predviaju i neki vani regionalni ugovori; Ameriki
ugovor o mirnom rjeavanju sporova i Europska konvencija o mirnom rjeavanju sporova
svaka stranka spora moe jednostrano iznijeti taj spor pred Sud ako su za to ispunjene
pretpostavke koje sam sporazum predvia

^ Status MS-a predvia mogunost prihvaanje fakultativne kaluzule
+ klauzule kojom svaka drava moe jednostranom izjavom preuzeti obvezu da se podvrgava
nadlenosti Suda u sporovima o odreenim pitanjima prema svakoj dravi koja je dala istu takvu
izjavu
+ fakultativna kaluzula se odnosi na:
tumaenje nekog meunarodnog ugovora
svako pitanje meunarodnog prava
postojanje svake injenice koja bi, ako se ustanovi, prestavljala povredu me. obveze
prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu meunarodne obveze
+ ta izjava obvezuje dravu samo u granicama koje je SAMA ODREDILA
te granice se mogu odrediti vremenskim trajanjem i raznim drugim ogranienjima i ini rezerve uz
fakultativnu klauzulu
+ obveza na temelju prihvaanja fakultativne klauzule djeluje prema svakoj drugoj dravi koja prihvati istu
obvezu
zapravu nastaju dvostrani odnosi, koji se mogu smatrati ugovornim odnosima meu strankama koji
su dale takvu izjavu
+ sadraj obveza izmeu dvije drave odreuje se prema opsegu nadlenosti koji prihvaaju obje drave
dakle one se pred sudom mogu sporiti samo za vrste sporova prihvaenih u objema izjavama
+ RH je nije prihvatila, a od velikih sila samo VB ( 2005 godine klauzulom je vezano 65 drava )



234
^ 2naina zapoinjanja postupka pred sudoma
+ meu strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju Me sudu takve vrste
spora kojoj pripada novonastali spor
stranke se moraju sporazumjeti da e konkretan spor iznijeti pred sud
to se zbiva u obliku meunarodnog ugovora kompromisa (pristatne pogodbe)
postupak poinje notifikacijom kompromisa sudu
u tako zapoetom postupku nema tuitelja i tuenoga, makar vrlo esto jedna stranka postavlja
zahtjev za nekom inidbom od druge stranke
+ od prije postoji ugovorna obveza stranaka o podvrgavanju nadlenosti Suda
postupak poinje tei tubom jedne od stranaka
ta stranka postavlja tubeni zahtjev, a druga se od njega brani i trai od Suda da zahtjev odbije
no druga stranka moe postaviti svoj zahtjev u obliku protutube, ako je predmet toga zahtjeva
neposredno povezan s predmetom tube

^ 2 slubena jezika suda francuskom ili engleskom ( stranke se dogovore na kojem se postupka vodi )
^ postupak u parnicama se dijeli na pismeni i usmeni
^ pismeni postupak
+ sastoji se od podnoenja podnesaka stranaka i u njihovu priopavanju suprotnoj stranci
+ postupak poinje tubom
tuiteljica podnosi i pripremni podnesak na to suprotna strana daje odgovor
tuiteljici se mora dopustiti protuodgovor ako odgovor tuene stranke sadrava protutubu
o broju, redosljedu i vremenu podnoenja podneska Sud donosi odluku nakon to se konzultira sa
strankama, i pri tome e prihvatiti svaki svaki dogovor stranaka koji postupak neopravdano ne
odugovlai
+ parnica se temelji na pristatnoj pogodb
nema ni tuitelja ni tuenog
u njoj e stranke odrediti broj i redosljed podneska
ako se stranke nisu o tome dogovorile, svaka je od njih ovlatena na pripremni podnesak i odgovor
na podnesak druge strane
drugi krug podnesaka e odobriti sud samo ako ih smatra nunima

+ u poetku pismenog postupka tuena strana moe prigovoriti nadlenosti Suda u tom sporu
prigovori se mogu odnositi na
apsolutnu nenadlenost meu stranama nije uope dogovorena nadlenost MS
relativna nenadlenost sud je naelno nadlean za sporove meu tim stranama, ali
nadlenost u konkretnom sluaju je iskljuena zbog nekih okolnosti
treba se prigovoriti to je mogue prije ali nikako kasnije od 3 mjeseca od podnoenja pripremnog
podneska koji slijedi tubu
ako je dan prigovor prekida se pismeni postupak o glavnoj stvari i vodi najprije pismeni a zatim
usmeni postupak o prigovorima nadlenosti Suda
ako Sud uvai prigovore, izrie presudu kojom utvruje opravdanost prigovora i time se
postupak obustavlja
ako Sud ne uvai prigovor nastavlja se prekinuti postupak i odreuju novi rokovi za
podnoenje podneska
sud moe zakljuiti da su prigovori o njegovoj nadlenosti takve naravi da se o njima ne moe suditi
bez ulaenja u glavnu stvar
moe odrediti da se raspravljanje o prigovorima spoji sa raspravom o glavnoj stvari
u takvoj situaciji sud moe u glavnoj presudi uvaiti prigovore i nenadlenosti i odbiti
suenje o glavnoj stvari






235
+ sud je ovlaten da, ako to zahtijevaju prilike, donese privremene mjere sa svrhom da se sauva
pravo svake stranke
te mjere uvodi ukoliko ove dokau potrebu i hitnost
rjeenje privremenim mjerama sud priopava strankama spora i Vijeu sigurnosti
te mjere pravno obvezuje stranke tj. stranke ih moraju provesti ( presuda LaGrand)
one se mogu odrediti u svakom stadiju postupka, na zahtjev stranaka i na inicijativu Suda
postupak o odluivanju o privremenim mjerama ima prednost pred svim ostalim predmetima koji se
nalaze u radu Suda
sud o tim mjerama moe odluivati i prije nego je odluio o svojoj nadlenosti
sluaj LaGrand ( spor SAD i Njemaka )
njemaka tvdri da se njezinom dravljaninu sudilo u SAD-u i da je osuen na smrt bez da je
bio upoznat sa svojim pravom na konzularnu pomo Njemake
njemaka je traila odgodu smrtne kazne to je sud prihvatio
SAD se ogluio na odluku suda

^ usmeni postupak
+ nakon zavretka pismenog postupka pristupa se usmenom postupku
+ sastoji od sasluanja i izlaganja stranaka i provoenju dokaza
+ usmena je rasprava javna osim ako Sud zakljui drukije ili stranke sporazumno zahtijevaju tajnost
+ dokazna sredstva moraju se podnijeti u rokovima koje odredi sud
+ prije poetka rasprave stranke moraju sudu priopiti imena svjedoka i pitanja koja e im postavljati
+ nakon usmene rasprave slijedi vijeanje koje je tajno

^ donoenje odluke
+ odluke Suda donose se veinom glasova sudaca nazonih pri njihovu usvajanju
+ u sluaju podjele glasova odluuje glas predsjednika
+ svaki sudac koji se ne slae s presudom moe dati svoje izdvojeno miljenje
+ razlikuju se
odvojeno miljenje daje se kada se sudac ne slae sa sadrajem presude
posebno miljenje sudac pristaje uz presudu, ali eli uz nju iznijeti svoje posebne razloge
+ presuda se proglaava na javnoj sjednici u prisutnosti stranaka i ona mora sadravati obrazloenja
+ presuda Suda je konana
+ uinak presude ogranien na stranke spora
+ ne postoji mogunost ulaganja pravnog lijeka
ako meu strankama izbije spor o smislu i domaaju presude svaka se stranka moe obratiti MS i
traiti od njega tumaenje izreene presude
tumaenje se moe traiti za dispozitivni dio presude i za njegovor obrazloenje
+ mogu je i zahtjev za reviziju presude
revizija se moe zahtjevati samo na temelju otkria neke injenice takve prirode da bi bila presudna
da je bila poznata Sudu u vrijeme donoenja presude
na tu se injenicu moe pozvati samo stranka koja za tu injenicu nije znala u vrijeme donoenja
presude a to neznanje nije sam skrivila
postupak revizije otvara se presudom suda.
zahtjev za reviziju mora se postaviti najkasije u roku od 6 mjeseci od otkria nove injenice, a ni u
kojem se sluaju ne moe postaviti nakon isteka roka od 10 godina od dana presude
sud moe uvjetovati otvaranje revizije prethodnim izvrenjem presude
+ u povodu zahtjeva za tumaenjem ili reviziju presude poinje novi postupak sa svim ranije
opisanim fazama ( nadlean je sud u punom sastavu, odnosno ono vijee koje je izreklo presudu )

^ izvrenje presude
+ ope je priznato naelo meunarodnog prava da se presude moraju izvriti
+ ako drava ne izvrava obveze koje joj namee MS, protustranka se moe obratiti VS-u
+ VS moe povodom toga dati preporuku ili odluiti o mjerama koje treba poduzeti da presuda bude izvrena
ako to VS dri potrebnim




236
b) Meunarodni sud savjetodavna djelatnost

^ uz svoju sudsku djelatnost Meunarodni sud daje i savjetodavna miljenja UN i njihovim specijaliziranim
ustanovama ( isti zadatak je imao i njihov prethodnik Stalni sud meunarodne pravde )
^ moe dati samo pravna miljenja
^ savjetodavan miljenja mogu traiti samo neki organi UN-a i neke MO
+ traenje savjetodavnog miljenja nije obvezatno
+ organizacije i organi ovlateni za traenje savjetodavnih miljenja mogu se posluiti tim ovlastima
kako bi dobili miljenje Suda o nekom pravnom pitanju koje e se pojaviti unutar njihovih
djelatnosti
+ prema Povelji VS i OS mogu traiti savjetodavno miljenje, a OS moe ovlastiti druge organe UN-a
i specijalizirane ustanove da mogu taiti miljenje o pravnim pitanjima koja se pojave unutar
njihove djelatnosti
^ savjetodavno miljenje nema obvezatnu snagu
+ organ koji trai miljenje moe postupiti prema njemu, ali moe traiti i neko drugo rjeenje i
donijeti odluku
^ drave ne mogu traiti savjetodavno miljenje
+ ve u doba LN ta se zapreka zaobilazila tako da su drave iznosile spor organu LN pa je on zatraio
savjetodavno miljenje
+ tako je Stalni sud meunarodne pravde vie od polovice svojih miljenja dao na upit Vijea Lige
Naroda ( koji je uslijedio na molbu stranaka nekog spora )

^ postupak
+ postupak posve analogan onome u parnicama
+ savjetodavni postupak je u praksi postao kontradiktorni stranaki postupak s opirnom
razmjenom pismenih i usmenih podnesaka
+ ak se u tom postupku dopustilo imenovanje sudaca ad hoc od zainteresiranih drava
+ poinje pismenim podneskom koji mora sadravati tonu formulaciju pitanja o kome se trai
savjetodavno miljenje
+ u savjetodavnom postupku sad daje miljenja samo o pravnim pitanjima
ako pitanje nije pravno, sud mora otkloniti davanje miljenja
niti o pravnim pitanjima sud ne mora dati iljenje, ve samo MOE
razlozi uskraivanja davanja miljenja mogu biti samo pravne naravi

^ savjetodavno miljenje nema pravnu mo presude NIJE OBVEZATNO
+ iz toga razloga stranke o istom pitanju mogu zapoeti parnicu
pred arbitranim sudom
pred Meunarodnim sudom
+ savjetodavno miljenje ne obvezuje niti onaj organ koji je takvo miljenje traio
+ no ima meunarodnih dokumenata koji predviaju obvezatnost savjetodavnog miljenja
npr. Konvencija o povlasticama i imunitetima UN, i specijaliziranih ustanova
trait e se savjetodavno miljenje u sluaju spora, a stranke e ga prihvatiti kao
obvezujue
to je zato to MO, o ijim se sporovima ovdje radi, ne mogu biti stranke pred MS








237
OSIGURANJE MIRA PREMA POVELJI UN-a

^ odranje mira i sigurnosti je glavna zadaa UN
+ mir i sigurnost se uvijek zajedno spominju u Povelji i to omoguava UN-u mnogo ire djelovanje
nego da je u pitanju samo odravanje mira
+ jedina granica djelovanja UN-a na tom polju je to da niti jedna njezina odredba ne ovlauje UN
da se mijeaju u poslove koji su po svojoj biti unutranji poslovi svake drave

^ za ostvarenje te zada e se preventivna i represivna sredstva
^ u sustavu Povelje rat je apsolutno zabranjen
+ UN ima pravo i dunost poraditi na odravanju mira
+ lanice imaju obvezu
suzdrati se od rata
suzdrati se od prijetnje silom ili upotrebe sile protiv teritorijalne cjelovitosti, politike nezavisnoti, i
protiv naela koja nisu u skladu sa samom Poveljom UN-a

+ doputena je samo samoobrana od oruanog napada
niti jedna odredba Povelje ne dira u prirodno pravo samoobrane, ako neki lan UN-a bude rtva
oruanog napada
pravo na samoobranu je doputeno sve dok VS ne poduzme mjere potrebne za odravanje
meunarodnog mira i sigurnosti
jedino to mora je odmah dojaviti Vijeu sigurnosti koje je mjere poduzela u provoenju prava
samoobrane
samoobrana drave ne razrjeava VS dunosti da poduzima mjere

^ takoer, represija UN je unaprijed organizirana pa je nadleni organ moe pokrenuti svojom odlukom (u
LN je represija ovisila o dobroj volji d)

^ obveze drava radi ouvanja mira i sigurnosti se daju svesti na ova etiri naela:
1. drave lanice moraju rjeavati svoje meunarodne sporove mirnim sredstvima, tako da ne budu ugroeni
meunarodni mir, sigurnost, a ni pravda
2. drave lanice moraju se uzdrati od prijetnje ili upotrebe sile koja bi bila uperena protiv teritorijalne
cjelovitosti ili politike nezavisnosti bilo koje drave ili koja bi na bilo koji nain bila nespojiva sa ciljevima UN
3. drave lanice pruati e UN punu pomo u svakoj akciji koja bi bila poduzeta prema odredbama Povelje, a
ne smiju pomagati bilo kojoj dravi protiv koje bi UN poduzeli preventivnu ili prisilnu akciju
4. drave lanice obvezuju se primiti i izvravati odluke Vijea sigurnosti UN usvojene u skladu s odredbama
Povelje
^ Povelja odreuje da UN-u ustraje u tome da i drave nelanice postupaju u sladu sa tim naelima u onoj
mjeri koliko je to potrebno za ouvanje meunarodnog mira i sigurnosti
^ djelatnost UN u mirnom rjeavanju se rasporeuju u dva stupnja djelovanja:
+ mirno rjeavanje posrova
ureeno 6.glavom POvelje
UN nastupa kao posrednik u mirnom rjeavanju sporova,
Povelja samo nalae dravama da svoj spor rijee mirnim putem na neki nain
+ djelovanje u sluaju prijetnji miru, naruenju mira i ina agresije
ureeno 7.glavom
UN nastupa kao organizacija za odravanje mira prinudnim sredstvima
primijenuje se samo ako se pojavila velika opasnost za mir
^ odredbe Povelje prvenstveno se provode preko Vijea Sigurnosti koje je nadleno za te zadatke
+ osim njega vanu ulogu imaju i OS i Glavni tajnik ( iako formalno nisu nadleni )
+ to treba tumaiti tako da se Povelju smatra ivim tekstom koji doivljava promjene u tumaenju i primjeni,
ali vrijedi i dalje




238
1. MIRNO RJEAVANJE POSROVA NEZ INTERVENCIJE UN-A

^ glavni oblici irnog rjeavanj sporova predvieni su u l.33 Povelje
+ pregovori anketa
+ posredovanje mirenje
+ arbitraa sudsko rjeavanje
+ obraanje regionalnim ustanovama
+ drugi oblici mirnog rjeavanj prema vlastitom izboru

^ izbor sredstava ostavljen je na izbor strankama sporazum
^ obveza svakog lana UN-a da sam potrai i osiugura rjeenje svakog spora, kako se ne bi ugrozili
meunarodni mir i sigurnost
^ mnogo puta je ta obveza unaprijed odreena postojeim ugovorima
^ sama Povelja stvorila je novi organ za tu svrhu, a to je Meunarodni sud u Haagu, ali drave lanice nisu se
Poveljom obvezale da se njime slue, ve podvrgavanje Sudu ovisi o posebnom sporazumu stranaka!!!
^ kako bi ta sredstva bila to bolje upotrebljenja UN je osnovao razna tijela i organe
+ Komisija za istragu i mirenje
+ Komisija promatraa mira
+ uveden je i popis strunjaka Un za utvrivanje injenica
^ drave moraju nastaviti nastojanja za mirno rjeenje spora ak i u sluaju neuspjeha sredstva kojima su se
prvotno posluile ( propisano deklaracijom 7naela )
^ ako ne uspiju rijeiti spor prema l.33 drave ne smiju niti onda zaratiti ( apsolutna zabrana rata )
^ mirno rjeavanje sporova regionalnog znaaja treba ponajprije pokuati u regionalni organizacijama


2. IZNOENJE SPORA UN-u ( VI glava )
^ ako stranke ne uspiju spor rijeiti sredstvima predvienima u l.33, one ga mogu iznijeti pred VS
^ dva uvjeta da se spor moe iznijeti pred VS
+ stranke nisu uspjele spor rijeiti na nain propisan u l.33
+ spor mora biti ozbiljne prirode takav da bi njegovo nastavljanje moglo dovesti u opasnost odravanje
meunarodnog mira i sigurnosti
^ svaka stranka spor moe iznijeti samostalno, a da ne trai pristanak druge
^ nakon iznoenja VS odluuje da li e se baviti tim sporom ili ne
+ odluuje da li e poduzeti akciju na temelju l.36 ili e preporuiti rjeenja koja smatra prikladnima
+ moe i odbiti rjeavati o sporu ako ga ne smatra dovoljno ozbiljnim (nekad drave iznose spor radi
propagande)
^ VS moe raspraviti i dati preporuke za rjeavanje i onih sporova koji nisu opasni za mir i sigurnost ako to
zahtijevaju sve stranke spora (l.38)

^ VS prigodom raspravljanja o spru poziva sve stranke spora da budu NAZONE
+ to vrijedi samo za sporove, ne i situacije
+ stranke sudjeluju u raspravi, ali nemaju pravo glasa, ak i ako je stranka lan Vijea

^ drave koje nisu lanice UN-a
+ mogu iznositi spor pred UN
ako su one stranke spora
ako prihvate obveze o mirnom rjeavanju sporova koje Povelja namee dravama lanicama
+ tada pozvana drava sudjeluje u raspravama Vijea sigurnosti ali nema pravo glasa (ali izjednaena je tu s D
jer ni one u sporu nemaju pravo glasa)
+ nelancice ne mogu skretati pozornost VS na:
situacije
sporove u kojima nisu stranke



239
^ do intervencije UN-a moe doi bez inicijative stranaka u sporu
+ Vijee sigurnosti moe i samo intervenirati u situaciji u kojoj postoji opasnost za meunarodni mir
i sigurnost ako joj se same stranke nisu obratile
+ otvara se mogunost djelovanja kada postoji obj opasnost za meunarodni mir i sigurnost, a
stranke spora kojih se to tie ne djeluju prema l.33
niti jedna stranka ne smastra da se treba obratiti UN-u
stranke namjerno ne iznose spor pred UN
nastala situacija koja ugroava mir nema karakter spora
+ inicijativu stranaka zamijenjuje inicijativa
drava koje ne sudjeluju u sporu svaki lan moe upozoriti VS ili OS na svaki spor ili situaciju koji su
takve prirode da bi mogle dovesti do me pora
ope skuptine moe upozoriti na situacija za koje se ini da bi mogle ugroziti me mir i sigurnost
glavnog tajnika moe upozoriti na svaki predmet koji bi prema njegovom miljenju mogao dovesti
u opasnost odravanje meunarodnog mira i sigurnosti
+ VS djeluje kao da su sranke iznijele spor
zainteresirane stranke se pozivaju na raspravu, ali nemaju pravo glasa
^ kada je predmet iznesen pred organe UN, Vijee sigurnosti na bilo koji prikladan nain dovodi do rjeenja
+ postupak ni nain rjeavanje nisu odreeni Poveljom
VS bira nain i sredstva rjeavanja
svestrano prouava predmet
provodi sasluanje stranaka i izvoenje dokaza (ako smatra potrebnim dokaze)
zainteresiranim strankama prua mogunost da iznesu svoje stajalite
moe traiti miljenja od organizama unutar UN-a
moe traiti savjetodavno miljenje Meuanrodnog Suda
+ pri rjeavanju spora treba paziti da stranke upotrijebe ona sredstva o kojima su se ve
sporazumjele
+ VS treba nastojati da se pravni sporovi u pravilu iznose MS-u ( ako se obje stranke dobrovoljno
podvrgnu sudbenosti tog suda )
+ ako meu strankama nema nikakvog sporazuma o tome kako rijeiti spor mirnim putem, tada je
VS ovlateno i duno svojim preporukama dovesti do upotrebe bilo kakvog sredstva ili naina
mirsnog rjeavanja
ima slobodu izbora naina po sovjem nahoenju
moe stranakama predloiti da spor rasprave pred vijeem i prihvate odluku koju bi ono dovelo
nakon njegova prouavanja
moe predloiti stvaranje posebnih odbora za tu svrhu
+ ako sva ta nastojanja ne urode plodom, VS pristupa zakljunoj fazi djelovanja u dva sluaja
postojanje okolnosti zbog kojih nastavljanje spora moe dovesti u opasnost odravanje svjetskog
mira i sigurnosti
ako sve stranke spora zahtijevaju da VS dade preporuke radi mirnog rjeavanja sporova
o u tim sluajevim VS moe posve slobodno preporuiti svako rjeenja koje mu se ini
prikladnim da se spor konano i najpotpunije ukloni

^ djelatnost VS-a se sastoji samo u davanju preporuka koji za stranke nisu obvezatni
+ stranke mogu prijedloge u cijelosti prihvatiti ili odbiti
+ esto te preporuke slue kao temelj za izravni sporazum

^ odredbe Povelje ne osiguravaju mirno rjeavanje sporova u svakom sluaju jer VS moe davati samo
preporuke, ali ne moe poduzimati prinudu ako ne postoji opasnost za mir





240
3. KOLEKTIVNE MJERE ( VII glava )

^ kolektivne mjere treba poduzeti u sluaju
a) prijetnje miru
b) naruavanja mira
c) ina agresije
^ opasnost za meunarodni mir i sigurnost je vea nego to je kod primjene glave VI
^ akcija se poduzima ako
+ gore pisana sredstva nebi dovela do rjeenja
+ iz nekih razloga se ta sredstva uope nisu primijenila
+ doe do prijetnji miru, naruavanju mira ili ina agresije
^ kolektivne mjere odreuju se prema potrebi ( o tome odluuje VS )
^ sve drave lanice dune se pruiti svaku pomo koju UN od njih zatrai
^ drave lanice ne smiju pomagati dravu protiv koje bi se poduzele kolektivne mjere

^ inicijativa za poduzimanje akcije UN-a moe potei od
+ svake lanice UN-a
+ jedne od stranaka upletenih u sukobu
+ Glavnog tajnika UN-a
+ Ope skuptine
+ nelanice UN-a (ako je stranka u sukobu)

^ pretpostavka za poduzimanje mjera postojanje prijetnji miru, naruenje mira, in agresije
+ ako nema injenica koje bi se mogle opisati kao jedan od tih pojmova, ne moe doi do kolektivnih mjera
+ ovdje se, za razliku od gore, gdje bi nastavak spora/situacije mogao ugroziti mir, trai da je mir ve
ugroen/naruen ili ak provedena agresija
+ ako ti uvjeti postoje, VS moe pristupiti i najotrijim mjerama im je spor pred njega iznesen

^ VS ne mora odmah provesti kolektivne mjere i akcije
+ katkad je dovoljno da pozove agresora ili stranke koje su izazvale prijetnje miru da obustave odnosne ine
k tome moe dodati savjet o tome to trebaju uiniti u tu svrhu
stranke su dune provesti te mjere
+ neudovoljenje pozivu izaziva potrebu odluivanja o poduzimanju kolektivnih mjera
+ ako narav sluaja zahtjeva, moe se odmah pristupiti odreivanju kolektivnih mjera, bez pozivanja stranaka
da osujete svoje postupke

^ VS odabire mjere koje smatra najprikladnijima naravi pojedinog sluaja

^ klasifikacija kolentivnih mjera ( mogue ih je kombinirati )
+ preventivne - ako postoji samo prijetnja miru, pa imaju svrhu da uklone tu prijetnju
+ represivne - ako je mir ve naruen
+ bez upotrebe oruane sile
djelomino ili potpuno prekidanje ekonomskih odnosa
prekidanje prometnih veza
prekid diplomatskih odnosa
+ upotreba oruane sile sa svrhom zastraivanja ili prijetnje (demonstrativne mjere)
+ upotreba oruane sile ali bez borbe blokada
+ upotreba oruane sile - provoenje vojnih operacija







241
^ Vijee sigurnosti upuje lanicama poziv na provoenje mjera
+ nije samo preporuka ve je njihovo izvrenje obvezatno!!!
+ obveza na pomo se moe sastojati u svemu to bi moglo biti potrebno (ratni materijal, usluge,
zrane i pomorske baze, hrana....)
+ VS moe odmah odrediti oruane mjere ako smatra da druge mejre nebi imale uspjeha
inae ih moe odrediti tek nakon to se ostale pokau neuspjenima
^ Povelja nije prihvatila koncept meunarodne vojske
+ oruane snage sastoje od kontigenata koje pridonose pojedine lanice UN-a
ti se kontigenti trebaju ustanoviti sporazumima izmeu UN i svake pojedine drave lanice
tim se sporazumima odreuju i druga sredstva na ije se davanje drava obvezuje u sluaju
potrebe ( ratni materijal, ratne baze, sirovine, pravo prolaska vojske kroz teritorij drave,..)
o sklapanju sporazuma VS treba provesti pregovore sa svakom pojedinom dravom, a one su
dune dati samo ono na to su se obvezale
veliki problem je to se ti predvieni sporazumi jo nisu skopili pa tako Vijee sigurnosti ne moe
odrediti pojedinim dravama da stave na raspolaganje za kolektivnu akciju odreene snage, ve je
upueno na dobrovoljnu pomo drava
to se dogodilo u 2 sluaja (neki ih smatraju primjerima kolektivne akcije UN)
1950. u korejskom sukobu (VS je preporuilo d da pomognu J. Koreji)
1991. u irako-kuvajtskom (VS je ovlastilo d da upotrijebe sva nuna sredstva za suzbijanje irake
agresije na Kuvajt)
budui da nikad nisu sklopljeni ti sporazumi, i Odbor vojnog taba nikad nije profunkcionirao kako
treba, NAVEDENE AKCIJE NE MOGU SE SMATRATI KOLEKTIVNIM AKCIJAMA U SMISLU GLAVE 7
to je bila KOLEKTIVNA SAMOOBRANA na koju su UN ovlastili/preporuili dravama
ni u svim kasnijim oruanim akcijama nije se radilo o kolektivnoj akciji u smislu Glave 7
a neki put se nije ni trailo odobrenje VS, nego su se oruane akcije provele mimo UN (ameriki
napad na Irak unato tome to je glavni tajnik ustvrdio da ta akcija bez odobrenja VS ne bi bila u
skladu s Poveljom)
+ o uporabi takvih oruanih snaga odluuje VS uz pomo Odbora vojnog aba
+ rukovoenje akcijama pripada Odboru
+ drave su dune izvodi mjere koje odredi VS, ali samo u granicama sklopljenih sporazuma

^ poduzimanje mjera na temelju VIIglave ne prijei UN da poduzme neto ili nastavi rjeavati spor i u smislu
VIglave
^ Vijee sigurnosti moe predloiti Opoj skuptini da suspendira lanska prava dravi protiv koje su
poduzete mjere, a suspenziju moe opozvati samo Vijee sigurnosti!!

^ prije nego pristupi prinudnim mjerama, Vijee ima pravo donijeti privremene mjere
+ one imaju zadau da sprijee pogoravanje poloaja i stvaranje stanja koje bi otealo provoenje osiguranja
mira, te da sprijee nanoenje nepopravljive tete nekoj od stranaka
+ obino se te mjere sastoje u tome da se stranke pozovu da ne poduzimaju nita to bi moglo situaciju
pogorati i stvoriti nepopravljiv gotov in
+ VS ih samo POZIVA, a ne moe im narediti
+ ako stranke ne provedu privremene mjere, Vijee sigurnosti dolino vodi rauna o njihovom neprovoenju i
to uzima u obzir u svojem daljnjem postupku, osobito kad pristupa mjerama prisile

^ rezolicija UNITING FOR PEACE
+ daje ovlast OS-u da razmotri svaki sluaj gdje postoji prijetnja miru i sigurnosti, ako Vijee propusti udovoljiti
svojoj najvanijoj zadai
+ ako OS je zasjeda mora se sazvati na hitno izvanredno zasjedanje
+ moe preporuiti dravama lanicama kolektivne mjere, a moe preporuiti i kolektivnu akciju oruanima
snagama ( zadnje samo ako je mir ve naruen ili agresija poduzeta )
+ povod za donoenje rezolucije je bila odluka VS-a u sluaju sjevernokorejske agresije na J.Koreju
odluka je stvorena bez potvrdnih glasova 5stalnih lanica ( to se moe )
odluka je donesena samo zato jer predstavnik SSSR-a nije sudjelovao na sjednici, da je sudjelovao
dao bi negativan glas i odluka se nebi mogla donijeti



242
MIROVNE OPERACIJE

^ definicija takve operacije ili mjere UN-a koje ukljuuju upotrebu multinacionalnih oruanih snaga pod
kontrolom UN-a, ali ne kao prisilnu mjeru uperenu protiv naruitelja mira, nego radi odranja mira
spreavanjem izbijanja oruanog sukoba ili uspostavljanjem mira, a da se oruane snage ne
upotrebljavaju ni protiv jedne od stranaka u sukobu
+ te operacije nisu navedene u Povelji, niti postoji njihova tona definicija
+ to je zapravo naziv za dosadanje raznovrsne naine djelovanja UN-a
sustav osiguranja mira kako je opisan u odredbama Povelje, nije primjenjivan u praksi UN-a na
nain kako je bio zamiljen
oruana akcija koja bi bila potpuno u skladu s pravilima Glave 7 nikada nije provedena
VS do danas ne raspolae sredstvima prisile jer nijr dolo do sporazuma prema l43 Povelje o
sklapanju sporazuma prema kojima bi svaka D morala dati odreeni kontigent za za kolektivne
mjere
u praksi su se razvili novi mehanizmi djelovanja koji su zamijenili sustav kolektivne sigurnosti
zamiljen Poveljom - to je djelovanje provedeno na razliite naine s orujem ili bez njega
u samim poecima UN-a pokazala se poterba da oni poalju na neku osjetljivu toku oruane snage
ali ne radi provoenja prisile nego radi obavljanja sigurnosne i redarstvene slube ili osiguranja
mira u nekom podruju gdje je mir bio ugroen
zadatak tih snaga oitovao se i u nazivu koji se za njih upotrebljavao: interpozocijske snage
sastavljali su ih kontigenti drava lanica koje su se dobrovoljno ponudile da to uine
katkad se pokazalo korisnim da pri tome ne sudjeluju odredi velikih sila

+ osoblje koje sudjeluje u mirovnim operacijama naziva se plavi ljemovi
+ te operacije se poduzimaju na temelju pristanka ili zahtjeva sukobljenih strana
+ poduzimaju se bez upotreba oruja, osim u samoobrani
+ obuhvaaju
mirovne snage (peace-keeping forces) sastoje se uglavnom od lako naoruanog vojnog osoblja s
potrebnom logistikom potporom
mirovne misije (peace-keeping missions) - koje mogu biti nadzornog, promatrakog karaktera
+ sastav mirovnih operacija
vojno osoblje
civilne policijske snage
drugo nevojno osoblje

^ prve mirovne operacije bile su promatrake misije u Grkoj i Palestini ( 1947 i 1948 )
^ mirovne misije pvi put su upotrijebljene na podruju Sueskog kanala ( 1956 )
^ odnos sustav kolektivne sigurnosti <-> mirovne operacije
+ slinosti
u oba sluaja je rije o zajednikoj kolektivnoj akciji UN-a
akcija se poduzima na temelju odluke UN-a, a ne dravalanica
odluke o poduzimanju donosi Vijea sigurnosti, na nain propisan za donoenje meritornih odluka
u oba sluaja se radi o upuivanju osoblja na teren
+ razlike
kod mirovnih operacija nije rije o prisilnoj akciji protiv prekritelja mira, nego o privremenom
uvanu mira
mirovne operacije se provode uz pristanak sukobljenih strana
mirovne akcije mogu se u neku zemlju poslati samo uz njezin pristanak

^ UNPROFOR
+ zatitne snage UN-a
+ bile u RH ( 1992 1995 ) i BiH
+ imao dva temeljna zadatka
povlaenje jugoslavenske armije i demilitarizacija 3 zatiena podruja
praenje djelovanja lokalnih vlasti i policije
+ VS ovlastilo UNPROFOR da djelujui u BiH smiju uporabiti silu djelujui u samoobrani



243
SMANJENJE NAORUANJA i RAZORUAVANJE

i prije osnovanja Lige naroda postoje neke tendendije koje idu ka smanjenju naoruanje
+ ugovorna ogranienja izmeu Francuske i Velike Britanije
+ odredbe Parikog ugovora za crno more
+ Haake mirovne konferencije 1899 i 1907 ( neuspjeh )
Liga naroda
+ preuzima inicijativu nakon prvog svjetskog rata
+ trebala izraditi osnovu za smanjenje naoruanja i predloiti je dravama
+ Pakt je predviao kontrolu privatne proizvodnje i trgovine naoruanjem i kontrolu podataka o oruju (
neuspjeh po tom pitanju )
UN
o zamiljen kao aktivnija organizacija za bezuvjetno odranje mira i sigurnosti
o za ispunjenje te zadae potrebna je UN-u sila koju e joj drave lanice staviti na raspolaganje, a njezinom
upotrebom e raspolagati Vijee sigurnosti
o tek usporedno s time se mora provesti reguliranje naoruanje lanica i eventualno razoruanje, a
raspravljanje o tome problemu bilo je u nadlenosti OS

Ugovor o zabrani pokusa nukleranim orujem u atmosferi, svemiru i pod vodom 1963.
o prvi stvarni, konkretni korak ogranienja naoruanja
o sklopljen je izvan UN
o sporazum SAD <-> SSSR <-> VB ( otvoren za potpisivanje i ostalima )
o ugovor traje neogranieno (ali mogue povlaenje)
o zabranjuje se nuklearna ekspolizija na bilo kojem dijelu podruje drava lanica
u zraku i preko granice zranog prostora, ukljuujui svemirski prostor
pod vodom, ukljuivi teritorijalno more i otvoreno more
u svakoj drugoj sredini ako se radioaktivne estice mogu proiriti izvan podruja odnosne drave
(ovime obuhvaeni i podzemni pokusi)
+ zabranom nisu obuhvaeni podzemni pokusi
o stranke se obvezuju da ne uzrokuju, potiu ili sudjeluju u izvoenju neke nukl. Eksplozije
o ugovor samo zabranjuje pokuse nuklearnim orujem
ne odreuje unitenje postojeeg oruja ili obustavu proizvodnje niti izrijekom zabranjuje njegovu
upotrebu
ali u uvodu se nalae da se postigne to skoriji sporazum o tome
o vodee sile nisu njime odustale od svih vrsta pokusa i pridrale s
o u pravo otkazivanja obveze iz toga proizlazi njihov stav da su pokusi doputeni po opem mp

^ Ugovor o Antartiku 1959. - zabranjuje nukl ekspl u tom podruju kao i odlaganje radioaktivnog otpada
^ Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa ( 1966 )
+ osniva sa sobom i Organizaciju o sveobuhvatnoj zabrani nukl. pokusa koja ima ovlasti meunarodne
kontrole
+ jo nije na snazi usprkos velikom broju potpisa i ratifikacija

^ ne postoji ope pravilo MP-a o zabrani nuklarnih pokusa
+ zabrannjeni su samo pokusi koju uzrokuju neprihvatljivo unoenje radioaktivnih tvari u okoli
+ pokusi koji okoliu ne nanose tetu jo prema opem MP-u nisu zabranjeni
+ ope MP ne zabranjuje niti potpuno unonje radioaktivnih tvari u okoli; doputeno je odlaganje u
minimalnim koncentracijama





244
^ TLATELOLCO UGOVOR 1967
+ Ugovor o zabrani nuklearnog oruja u Latinskoj Americi
+ stvorio prvu bezatomsku zonu na svojetu
stvaranje jedne takve zone u Sr. Europi predloio je jo 1957 poljski ministar vanjskih poslova
+ zabrana uporabe nuklearne energije i postavljanja nukl. ureaja za druge svrhe osim miroljubivih
+ drave se obvezuju zabraniti na svom podruju pokuse, uporabu, proizvodnju i nabavu nukl. oruja
+ stvoren OPANAL Organizacija za zabranu nukl. oruja u Lat. Americi (nadzor nad proveoenjem ugovora)
+ stranke su sve drave L.A.
+ potpisana jo dva protokola
protokol I - SAD, VB, Francuska, Nizozemska imaju odgovornost u zabranjenom pojasu i obvezuju
se odredbama ugovora
protokol II sve nuklearne drave se obvezuju da sa svoje strane nee uiniti nita to bi
pridonijelo da ugovornice prekre svoje obveze

^ nakon toga sklapaju se i druge bezatomske zone
+ 1985.godine zakljuen je ugovor kojim se proglaava bezatomska zona Juini Pacifik
+ 1995.godine se proglaava bezatomska zona u JI Aziji
+ 1996.godine u Africi

^ Ugovor o neirenju nuklearnog oruja 1968.
+ donesen u UN-u
+ nuklearne drave ( drave koje proizvode i posjeduju nuklearno oruje )
nikome ne smiju dati nuklearno oruje ili nuklearne eksplozivne naprave
ne smiju pomagati, poticati ili navoditi druge drave da proizvode ili nabavljanju nuklearno oruje
+ nenuklearne drave se obvezuju
da ne primaju te naprave, ne proizvode ih, i ne trae u tome niiju pomo
pristati na sklapanje sporazuma s IAEA kojima e urediti sve mjere za osiguranje provoenja
ugovora
+ ostaje netaknuto pravo nenuklearnih drava da razvijaju, proizvode i upotrebljavaju nuklearnu energiju za
miroljubive svrhe
+ iroko je prihvaen ( 189 stranaka ), ali njime jo nisu vezani Indija, Izrael i Pakistan

^ Ugovor o naelima koje ureuju aktivnosti drava na istraivanju i iskoritavanju svemira , 1967.
- u krilu UN
- sklopljen zbog bojazni od sukoba i suparnitva zbog mogunosti prelijetanja
- i Ugovor o Antarktiku zabranjuje uporabu tog prostora za vojne svrhe

^ Ugovor o zabrani postavljanja nukl oruja i drugog oruja za masovno unitavanje na dno mora i u
njegovo podzemlje 1971. god
+ prostor zabrane protee se na morsko dno&podzemlje izvan&unutar nac. jurisdikcije do granice od 12
morskih milja od polazne crte za mjerenje irine ter. mora
+ u zabranom neobuhvaenom prostoru (pojas koji see 12 mm od polaznih crta) zabrana vrijedi za sve drave
osim obalne, koja tu ima i pravo nadzorsvaka strana ima pravo nadzora nad ostalima ako sumnja da kre
odredbe ugovora, ako time ne zadire u priznata prava drava

^ Konvencija o zabrani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zalihe bakteriolokog i toksinog oruja, te o
njihovom unitavanju 1972
+ ta zabrana istaknuta je jo u enevskom protokolu
+ ne smiju razvijati, proizvoditi, uskladitivati ili drati mikrobioloka i druga bioloka sredstva ili otrove bilo
kojeg izvora, osim u miroljubive svrhe

^ dvostrani sporazumi SSSR <-> SAD
+ ne radi se toliko o smanjenju naoruanja nego vie o osiguravanu ravnotee snaga
+ SALT 1 (Strategic Arms Limitation Talks)
Moskva 1972; obvezuju se da nee imati vie od dva antiraketna sustava obrane
+ START (Strategic Arms Reduction Talks)
Start 1 ( 1991 ) i Start 2 ( 1993 ); smanjenje stratekog nuklearnog naoruanja
pregovore su nastavile sljednice SSSR koje su naslijedile arsenal (rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Kazahstan)
+ SORT, (Strategic Offensive Reducti0on Treaty) 2003.



245
DRUGE MJERE ZA OSIGURANJE MIRA

1. pitanje agresije ( rezolucija UN-a 3314 )

^ definicija agresija je uporaba oruane sile neke drave protiv suverenosti, ter. cjelovitosti, ili pol. nezavisnosti neke
druge drave, ili uporaba oruane sile koja je na bilo koji drugi nain nespojiva s Poveljom

^ ini koje treba ocijeniti kao agresiju (ne iscrpljuje):
invazija/napad oruanim snagama neke drave na podruje druge, ili svaka vojna okupacija koja proizlazi iz
takvog napada, ili pripojenje (dijela) podruja (dakle, napad, okupacija, pripojenje)
bombardiranje (ili uporaba bilo kojeg drugog oruja) na dravu
blokada luka ili obala od oruanih snaga druge drave
napad na kopnene/pomorske/zrane vojne snage ili trgovaku mornaricu
uporaba oruanih snaga stacioniranih na podruju druge drave (uz njen pristanak) protivno uvjetima
predvienim sporazumom, ili zadravanje nakon prestanka sporazuma
postupak drave koja je stavila dio svog podruja na raspolaganje drugoj i doputa da bude upotrijebljeno u
svrhu agresije
upuivanje od neke drave ili u njeno ime oruanih odreda, plaenika koji poduzimaju protiv te drave ine
izjednaene s gore navedenima

^ agresija se ne moe opravdati nikakvim pozivanjem na pol., vojne, gospodarske ili druge razloge
^ agresija je zloin protiv meunarodnog mira i povlai meunarodnu odgovornost
^ ne priznaje se stjecanje podruja ili neka druga prednost od agresije!
^ svaki in agresije treba prosuivati u svjetlu svih okolnosti posbnog sluaja
^ prva upotreba oruane sile daje prima facie (dakle, oborivi) dokaz o inu agresije, a VS moe zakljuiti da u
svjetlu injenica takva ocjena nije opravdana (npr. uporabom oruja se spreava neposredno prijetea
agresija zbog samoobrane preventivni udar)

^ predviena je i odgovornost opjedinca za zloin agresije
+ nacrt Kodeksa zloina protiv mira i sigurnosti ovjeanstva (Komisija za mp, 1996.)
pojedinac koji kao voa ili organizator aktivno sudjeluje ili nareuje planiranje/ pripremu/
provoenje agresije odgovara za taj zloin
moe se pripisati i dravi, ako je radio u ime drave
po tom dokumentu, kaznena odg pojedinca ne utjee na pitanje odg drave po mp
+ Statut Meunarodnog kaznnenog suda isto predvia meunar. odg pojedinaca za agresiju

2. UN su stvorili jo neka sredstva ouvanja mira:
a) Rezloucija OS o dunostima drava u sluaju izbijanja neprijateljstva, 1950.
- svaka drava upletena u neki oruani sukob duna se za max. 24 h oitovati o svojoj pripravnosti da
obustavi sve vojne operacije&povue svoje snage ako protivnik uini isto;
- to se priopava Glavnom tajniku UN (on onda to proslijedi VS i ostalim d)
- treba traiti od nadlenog organa da poalje Komisiju promatraa mira na mjesto dogaaja
- namjera je brzo obustalvjanje agresije
b) neka sredstva idu za tim da se ugue budui sukobi
- zabrana propagande rata (&protiv mira),
- postizanje ispravnog obavjetavanja svj. javnosti slobodnim informacijama,
- kodeksom asti na novinare,
- meunarodno pravo na ispravak
c) Povjerenstvo za izgradnju mira, 2005.
- osnovano identinim rezolucijama OS&VS
- to je meuvladino savjetodavno tijelo koje treba pomoi dravama u izgradnji mira nakon sukoba
- predlae strategiju za to, daje preporuke&savjete za poboljanje koordinacije aktivnosti izgradnje mira,
potie osnivanje&obnovu institucija



246
SAMOPOMO
^ razne oblici individualnih reakcija drave na povredu njenih prava od druge drave ili na ponaanje koje
teti njenim interesima
^ glavni oblici individualne samopomoi su
+ represalije mjere koje drava poduzima uz povredu meunarodnim pravom zatienih interesa druge
drave, kao odgovor na protupravni in te druge drave, sa svrhom samopomoi, tj. da
drugu dravu potakne na prestanak protupravnog ina, odnosno na popravljanje njegove
tetne posljedice
te su mjere same po sebi protupravne ali je ta proptupravnost iskljuena na temelju
pravila meunarodnog prava koje pod odreenim uvjetima doputa represalije
doputene samo one represalije koje ne ukljuuju upotrebu sile
npr. blokiranje bankovnih rauna neke drave
drave su se dune suzdrati od ina represalija koji ukljuuju primjenu sile
represalije su odgovor na protupravni in druge drave
moe ih poduzeti samo drava na iju tetu je poinjen protupravni in
mogu biti uperene samo protiv drave koje je poinila protupravni in
uvjet dopuenosti
prije upotrebe represalije mora se pravo pokusati postii drugim sredstvima (
diplomatskim, arbitraom)
uvjet doputenosti represalija je i proporcionalnost koja mora postojati
izmeu povrede na koju se odgovara i povrede koja se ini represalijama
represalije ne smiju ukljuivati povredu obveza koje proizlaze iz kogentnih pravila
retalijacija - posebna vrsta represalija kod koje se na protupravnu mjeru neke drave
odgovara jednakom mjerom
+ retorzija uzvraanje na neku meunarodnim pravom DOPUTENU ali neugodnu (interesima druge drave
tetnu) mjeru primjerenom mjerom koja ne tvori povredu meunarodnog prava
doputenom mjerom moe se uzvratiti i na protupravno ponaanje , te e se i u tom
sluaju raditi o retorziji
ali ako se takvom mjerom odstupa od ugovornih obveza, to vie nije retorzija nego mogu
biti represalije
primjeri mjera retorzije ukljuuju prekid diplomatskih odnosa, uskraivanje ekonomske
pomoi, uskraivanje financijskih i uope ekonomskih pogodnosti




















247






PRAVO ORUANIH SUKOBA

^ skup pravnih pravila koja ureuju odnose meu subjektima MP-a za vrijeme oruan sukoba i u vezi s njim
+ svrha tih pravila je humanizirati rat i druge oblike oruanih sukoba
ukloniti okrutnosti ratovanja
sprijeiti strane oblike voenja borbe
+ ipak humanizacija ne moe ii preko odreene mjere
potpuna humanizacija znaila bi potpuno uklanjanje oruanih sukoba, a to se u dosadanjem
razvoju pokazalo nemoguim
MP moe nametati samo takva ogranienja koja ne smetaju postizanju glavne vojne svrhe
zato MP-a norme pomiruju humanizaciju ratovanja&vojnu potrebu


^ RAT skup nasilnih ini kojma jedna drava eli drugoj nametnuti svoju volju i nastoji svim sredstvima postii svoj cilj
+ rat je suvremenim meunarodnim pravom zabranjen, pa drave nemaju vie pravo zapoeti rat (ius bellum)
+ danas je zabranjena i svaka druga upotreba sile i prijetnja silom
+ zapoinjanje napadakog rata je povreda meunarodnog prava i moe se kazniti kao zloin
+ obrana od napada je doputena pa ipak treba rpavilima regulirati nastali oruani sukob
+ rat je samo jedan od oblika oruanih sukoba, pa je pravilnije govoriti o pravu oruanih sukoba

^ najvanija opa pravila meunarodnog prava primjenjivog na oruane sukobe;
+ odnosna pravila se primjenjuju jednako na sve stranke oruanog sukoba
+ pripadnici oruanih snaga se moraju razlikovati od civila
+ pri provoenje nepr ina sukobljene stranke nisu slobodne u izboru sredstava i metoda ratovanja
+ u nedostatku odgovarajueg posebnog pravila, sve osobe pogoene oruanim sukobom nalaze se
pod zatitom naela MP koja proizlaze iz obiaja, naela ovjenosti i zahtjeva javne svijesti
( MARTENSOVA KLAUZULA )

















248
1. ORUANI SUKOB

^ pojam pruanog sukoba obuhvaa
+ rat
skup nasilnih ina kojima drava eli drugoj nametnuti svoju volju i nastoji svim sredstv postii svoj cilj
rat je borba koja se vodi meu dravama s namjerom ratovanja
do usvajanja K ratno pravo primjenjivalo se u borbi koja ima znaaj rata (gra ratovi nisu bili obuhv)
nakon K njezina se pravila primjenjuju i u sluaju objavljenog rata i svakog drugog meunarodnog
oruanog sukoba, ak i ako jedna strana ne priznaje ratno stanje;
pravila se primjenjuju i na sve sluajeve okupacije, bilo cijelog podruja ili samo dijela, ak i ako
okupacija ne naie na vojni otpor

+ nemeunarodni oruani sukobi
ako sukob izbije na prodruju jedne od stranaka K, a nema meunarodni znaaj, moraju se primjenjivati
barem pravila nabrojana u tom lanku 3 konvencije
stranke moraju nastojati posebnim sporazumima staviti na snagu sve/dio ostalih odredbi K
protokol 2 jasnije definira nemeunarodne oruane sukobe
on odreuje svoju primjenu na oruane sukobe na podruju drave stranke izmeu njezinih
iodmetnikih oruanih snaga (ili drugih organiziranih naoruanih grupa) koji su pod odg
zapovjednitvom i ostvaruju kontrolu nad dijelom njezina podruja koja im omoguuje izvoenje
vojnih operacija
izriito su, meutim, iskljuene situacije unutranjih nemira&napetosti pobune, izolirani
incidenti

+ oslobodilaka borba ( uvedeno protokolom 1 )
oruane sukobe u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije
oruane sukobe protiv rasistikih reima u ostvarenju prava na samoodreenje


^ zamjena izraza rat izrazom meunarodni oruani sukob u meunarodnim ugovorima i openito u
meunarodnim dokumentima i literaturi motivirana je proirenjem primjene meunarodnopravnih
pravila na irok krug oruanih sukoba
^ ipak, termin rat ne moe se potpuno odbaciti jerbo postoje odr. obiajna mp pravila koja su se razvila
ba unutar ratnog prava i nisu primjenjiva na ostale vrste oruanih sukoba, npr. :
uzapenje & zapljena brodova na moru zahtijevaju postojanje rata
pravila o neutralnosti nejasno je u kojoj mjeri se primjenjuju na ostale vrste or.
Sukoba


















249
2. IZVORI PRAVA ORUANIH SUKOBA
^ ratno pravo poelo se razvijati kao obiajno pravo u srednjem vijeku
+ i danas je vrlo vaan izvor prava oruanih sukoba
+ veina je tih pravila kodificirana putem MU, koji tvore partikularno pravo meu dravama
+ budui da kodifikacijski ugovori sadravaju velikim dijelom openito priznata pravila, ona vrijede kao
obiajno pravo i meu onim dravama koje nisu stranke ugovora!

^ kodifikacija ratnog prava
+ poela je sredinom 19. st.
Deklaracija o pomorskom pravu
Konvencija o poboljanju sudbine vojnika ranjenih u ratu
Deklaracija o odricanju u vrijeme rata upotrebe rasprskavajuih projektila teine manje od 400g
+ Haake konvencije
doneene na Haakim mirovnim konferencijama 1899 i 1907
neke su i danas na snazi, a meu njima je najvanija 4. Haaka konvencija 1907 - konv o zakonima i
obiajima ratovanja
sadravaju klauzulu solidarnosti ne primijenjuju se ako su ratu sudjeluje neka dr koja nije potpisnica
meunarodni vojni sud u Nurnbergu je odluio da je ipak primijenjuju i na nepotpisnice zato jer je u
njima veinom sadrano postojee obiajno pravo ili su njihova pravila prela u obiajno pravo

+ 4 enevske konvencije o zatiti rtava rata ( 12. VIII. 1949 )
a) Konv za poboljalje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu
b) Konv za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru
c) Konv o postupanju sa ratnim zarobljenicima
d) Konv o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata
dopunjene sa tri protokola
a) PROTOKOL 1 o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba ( 1977 )
b) PROTOKOL 2 o zatiti rtava nemeunarodnih oruanih sukoba ( 1977 )
c) PROTOKOL 3 o usvajanju dodatnog znaka raspoznavanja ( 2005 )
unosi se trei znak raspoznavanja: crveni kri, crveni polumjesec, crveni lav i sunce
protokoli 1 i 2 sadravaju odredbe o zatiti rtava, ali i po prvi put nakon Haakih konvencija odredbe
o sredstvima&metodama borbe
naglasak stavljaju na zatitu rtava
u doktrini se zato termin ratno pravo poeo zamjenjivati nazivom humanitarno pravo
eljela se time naglasiti razlika u odnosu na Haake K koje primarno govore o
nainima&sredstvima ratovanja
ipak, to se ne moe striktno dijeliti jer je cilj i HK humanizacija rata; osim toga, Protokol I
odreuje sredstva&naine borbe
meunarodni sud je ustvrdio da su tzv. hako pravo (koje se bavi nainima i sredstvima
ratovanja dakle ratno pravo) i enevsko pravo (koje je usmjereno na zatitu osoba u
oruanim sukobima humanitarno pravo), postali tako usko povezani da su s vremenom
prerasli u jedaan jedinstven kompleksan sustav koji je danas poznat kao meunarodno
humanitarno pravo
stoga se naziv pravo oruanih sukoba ini adekvatnijim od naziva humanitarno pravo za ovu
granu MP-a

+ ostali vani meunarodni ugovori
Konv o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, 1954.
Konv o zabrani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriolokog i toksinog oruja Konv o
zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom
ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980.
Konv o zabrani razvijanja, proizvodnje, svaranja zaliha i koritenja kemijskog oruja i o njegovu unitenju
Konv o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupjeakih mina i o njihovu
unitenju 1997.



250
^ ako nema kodificiranog prava vrijede opa pravila obiajnog meunarodnog prava
+ potvruje MARTENSOVA klauzula u sluajevima koji nisu ureeni ugovornim pravom stanovnitvo i ratnici
ostaju pod zatitom i vladavinom naela meunarodnog prava koja proizlaze iz obiaja
ustanovljenih meu civiliziranim narodima, iz zakona ovjenosti i zahtjeva javne svijesti
+ sadrana u uvodu u 4 haake konvecije o zakonima i obiajima ratovanja na kopnu
+ unesena i u enevske konvencije i u Protokol 1
+ daje putokaz u sluajevima kada za odreenu situaciju nema niti ugovornog, ali niti obiajnog pravila
+ ni danas nije izgubila na vanosti a naroito dolazi u obzir radi primjene humanitarnog prava na razliite vrste
oruanih sukoba koji nisu biil poznati u dobanjezina nastanka


+ pravo nude opi je instrument MP-a koji se u teoriji vee uz temeljno pravo drava na
opstanak i samoodranje
+ doputa da neka drava radi obrane ivotnih interesa uini neto to je inae pravom zabranjeno
+ primjena tog naela je u ratnom pravu nedopustiva
+ rat je sam po sebi borba za opstanak i samoodranja
+ ako bi se dopustila primjena n. samoodranja na rat, ne bi ga se moglo pravno normirati

+ prevlast ratnih potreba nad ratnim pravom ( Kriegsraison geht vor Kriegsmanier )
+ ne moe se prihvatiti ni misao o dopustivosti nepotivanja pravila meunarodnog prava koja se odnose na
oruane sukobe zbog vojnih potreba
+ eli se opravdati svako postupanje koje bre ili bolje vodi nekom uspjehu, iako se on mogao postii i uz
potivanje pravila o voenju oruanih sukoba
+ pravilo treba bazuvjetno odbaciti
sama pravila koja se odnose na rat i druge oruane sukobe kompromis su izmeu elje za reguliranjem
voenja oruanih sukoba i vojnih interesa - ta su pravila minimum ogranienja koja su iznuena zbog
viih interesa ovjeanstva
pravo oruanih sukoba ima upravo svrhu da zabranom pojedinih vojnih sredstava i metoda borbe
postavi granice nastojanja oko postizanja odreenog taktikog ili strategijskog cilja
nedopustivost ope primjene naela o vojnoj potrebi moe se dokazati i time to pozitivno pravo vrlo
esto upuuje na vojnu potrebu izriitim odredbama, ograniavajui primjenu pojedinog pravila rijeima
po mogunosti, osim u sluaju apsolutne nude itd
dakle pozivanje na vojnu poterbu dopusteno je iznimno samo ako je to IZRIITO doputeno pravilima
koja se odnose na oruane sukobe okolnosti moraju jasno ukazivati na to da postoji hitna potreba koja
ne doputa odugovlaenje, ali i tu treba imati na umu n. proporcionalnosti

+ ratno pravo doputa ogranienu primjenu represalija kao sredstva samopomoi
+ represalije su opravdane i doputene kao odgovor na protupravno postupanje protivnika kako bi se on time
prisilio da odustane od tog svog postupka
+ one po teini moraju odgovarat teini protivnikog protuptavnog postupka
+ enevske konvencije i Dopunski protokoli izriito zabranjuju represalije prema
zatienim osobama;
ranjenicima, bolesnicima, brodolomcima, kao i osoblju, zgradama, brodovima namjenjenim
njihovoj njezi
zarobljenicima te graanskim osobama i njihovoj imovini,
+ Konvencijom o zatiti kult. dobara u vrijeme oruanih sukoba, 1954. represalije su zabranjene i prema kult.
dobrima
+ izbor represalija je slobodan, ali ogranien martensovom klauzulom








251
3. POETAK ORUANOG SUKOBA

^ do enevskih konvencija 1949
+ 2naina zapoinjanja ( ovisi o subjektivnim faktorima drava postoji li namjera ratovanja i objava )
formalnom objavom rata
formalnosti objave propisala 3. Haaka konvecija o zapoinjanu rata 1907
o objava mora nedvojbeno pokazati odluku o zapoinjanju rata
o sadraj objave rata morao je biti jasan i morao je sadravati razloge,
o objava je mogla biti bezuvjetna ili uvjetna ( ultimatum s uvjetnom objavom rata )
o ultimatum je priopenje kojim se stavlja neki zahtjev I prijeti odreenim posljedicama ako se
zahtjevu ne udovolji
o da bi imala uinak bilo je dovoljno da objava rata stigne adresatu
o rat je mogao uslijediti neposredno nakon objave
stvarnim zapoinjanjem neprijateljstva provedenih u namjeri ratovanja

+ posljedice izbijanja sukoba
prekidanje svih mirnodopskih odnosa izmeu zaraenih stranaka
obustavljalo se izvrenje obveze koje su teretile stranke prema odredbama meunarodnog prava i
me. ugovora;
dipl. odnosi su se redovno prekidali
u tom trenu propise prava mira zamjenivali su propisi meunarodnog ratnog prava

^ enevske konvencije 1949
+ izbjegava se objava rata da ne bi drava ispala kriva za zapoinjanje i krenje meunarodnopravne
obveze
+ kriteriji za postojanje oruanog sukoba su objektivizirani
vie nije bila potrebna objava rata ili utvrivanje namjere ratovanja
svaki sukob koji izbije izmeu dvije drave stranke Konvencije i dovede do uporabe oruanih snaga je
oruani sukob
na takav sukob se primjenjuju odredbe K, ak i ako jedna strana porie postojanje ratnog stanja

+ posljedice izbijanja sukoba
diplomatski odnosi se ne prekidaju automatski
ali redovito dolazi do nihovih prekidanja
diplomatskom i konzularnom osoblju mora se omoguiti odlazak
zatitu zgrada, arhiva i dravljana sukobljenih stranaka preuzima predstavnitvo tree
drave
mirnodopski ugovori suprotstavljenih strana ne prestaju ( nema automatizma kao prije )
njihovo daljnje postojanje ovisi o volji sukobljenih stranaka
kategorija MU o ijem vaenju nakon izbijanja oruanog sukoba stranke ne mogu
slobodno odluivati
a) ne mogu jednostrano otkazati ili suspendirati ugovore koji se odnose na zatitu
ljudske osobe
b) meunarodni ugovori kojima se osniva neka meunarodna organizacija
c) ugovori kojima su ustanovljene granice ili ustupljeno podruje
d) ugovori koji ustanovljuju meunar. reime - neutralizirane zone, pravne reime
meunar. vodotokova
sukobljene stranke mogu i za vrijeme oruanog sukoba sklapati MU koji ureuju razna
pitanja u vezi s voenjem oruanog sukoba
npr. o razmjeni zarobljenika, pokopu mrtvaca, stvaranju neutraliziranih zona
sklapaju se ponajvie uz posredovanje neutralnih drava na neutralnom podruju
svi ti ugovori obvezuju kao i oni sklopljeni u doba mira





252
sklapanje specijalnih vojnih ugovora u sporazuma
za njihovo sklapanje zadueni su vojni zapovjednici ali samo za predmete koji spadaju u
njihov djelokrug,
za sklapanje ne trebaju posebne punomoi ( ovlateni izravno prema pravilima Mp-a )
takav ugovor obvezuje i bez ratifikacije, pa ak i ako je zapovjedniku prema internim
uputama bilo zabranjeno sklapati takve ugovore!!!
vrste
o kapitulacija je ugovor o nainu i uvjetima predaje cjeline ili djelova oruanih snaga
o karteli su sporazumi kojima se odreuju pitanja u vezi s ratnim stanjem, najee o
razmjeni zarobljenika, ili o slanju i prihvaanju parlamentara
o primirje je obustava neprijateljstva na neko vrijeme
o njemu valja na vrijeme obavijestiti sve vojne odrede i vlasti kojih se to tie
u sluaju tekog krenja s jedne strane druga strana ima pravo jednostrano otkazati
primirje
u sluaju hitnosti neprijateljstvo moe zapoeti neposredno
ako bi pojedinci vlastitom pobudom povrijedili primirje, onda se moe samo zahtijevati
kanjavanje krivaca & n

4. ZAVRTAK ORUANOG SUKOBA

^ oruani sukob zavrava konanom obustavom neprijateljstva
^ prema tradicionalnom ratnom pravu rat zavrava
+ jednostrano - potpunim pokoravanjem neprijatelja ( debellatio )
+ sporazumno - redovito mirovnim ugovorm ili obustavom ratnih ina
mnoga pitanja su se onda rjeavala mirovnim ugovorom ustup podruja, odteta, vraanje
zarobljenika
ratno stanje prestajalo je tek stupanjem na snagu mir. Ugovora

^ oruani sukobi posljednjih desetljea uglavnom su zavravali bez sklapanja formalnog mirovnog ugovora
^ K i Protokoli ne sadravaju posebne odredbe o zavretku oruanih sukoba
+ Protokol I se pitanja dotie neizravno
+ odreuje da primjena odredaba njega i K prestaje opim prestankom vojnih operacija, odn.
prestankom okupacije, odn. do konanog rjeenja statusa osoba ije konano osloboenje,
repatrijacija ili nastanjenje nastupi poslije

RATITE sav prostor na kome zaraeni mogu pripremati i provoditi neprijateljstva
obuhvaa
- podruje zaraenih drava ( kopno, unut morske vode, ter mor, zrani prostor )
- dijelovima koji ne pripadaju pod suverenost nijedne drave (otvoreno more i terra nullus) jer se i na njima mogu
provoditi ratni ini
- vojne baze na podruju neutralne drave ali nije neprijateljsko podruje!
- ratite je uz maticu obuhvaalo i kolonije i protektorate
ne obuhvaa
- podruja neutralnih drava
- neutralizirana podruja ( stvaraju se ugovorom )
- ni zrani prostor iznad tih podruja
od ratita se razlikuje podruje vojnih operacija, (bojite, vojina prostorija) to je podruje gdje se ratne
operacije stalno vode
ratite pomorskog rata
- obuhvaa
o itavo more i morskim brodovima pristupne vode
o unutranje morske vode
o teritorijalno more zaraenih stranaka i otvoreno more (+ arhipelake vode)
- ne obuhvaa unutranje morske vode i teritorijalno more neutralnih drava i neutraliziranih zona
- prevladava miljenje da se neprijateljstva na moru mogu voditi i na epikontinentalnom pojasu i
iskljuivom gospodarskom pojasu sukobljenih drava, ali i neutralnih drava s tim da se mora voditi
rauna o pravima i dunostima neutralnih obalnih drava u tim pojasevima
o tako odreuju
Sanremski prirunik o meunarodnom pravu iz 1994.
Helsinka pravila o pravu neutralnosti na moru iz 1998.
enevske konvencije 1949. i Dopunski protokoli sadravaju samo odredbe ratione personae, u njima nema odredbi o ratitu
( zato treba uzeti da i dalje vrijede obiajno pravo o ratitu )



253
5. OSOBE KOJE SUDJELUJU U ORUANOM SUKOBU
^ pravila meunarodnog prava ograniavaju provoenje ratnih ina oruane borbe na odreeni krug osoba
^ samo te osobe smiju voditi borbu orujem, i samo protiv istog kruga osoba protivne stranke

^ Haaki pravilnik 1907 borbu smiju voditi
+ oruane snage (obuhvaaju ponajprije pripadnike kopnene vojske, ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva )
postoji razlikovanje na
borce ( kombatante )
neborce ( nekobatante )
o ubrajaju se
osobe koje pripadaju vojsci i potpadaju pod vojnu disciplinu, ali se ne bore s orujem u ruci
(vojno upravno i tehniko osoblje, vojni sveenici, sanitet, opskrbnici, )
osobe koje prate vojsku zbog neke posebne dunosti (ratni dopisnici, vojni ataei stranih
drava)
o ne smiju upotrebljavati oruje, osim ako su napadnuti
o protiv njih se ne smije upotrijebiti oruje
o ako padnu u ruke protivniku, imaju se pravo smatrati ratnim zarobljenikom
+ milicija i dobrovoljaki pokreti ako zadovoljavaju slijedee uvjete ( izjednaeni sa oruanim snagama )
na elu im je odgovornis zapovjednik
nose odreeni i na daljinu vidljiv znak raspoznavanja
otvoreno nose oruje
u svojim operacijama se pridravaju pravila ratnog prava
+ puki ustanci
stanovnitvo nezaposjednutog podruja koje se pri pribliavanju neprijatelja spontano lati oruja da
bi se oduprlo napadau a nije se imalo vremena organizirati po navedenim odredbama pravilnika
uvjeti
otvoreno nose oruje
potuju pravila ratnog prava

^ enevske konvencije proiruju taj krug ovlatenih osoba na
+ pripadnike gerilske ( partizanske ) borbe
to su pripadnici milicije i dobrovoljakih odreda koji nisu ukljueni u oruane snage drave,
ali pripadaju stranci sukoba
moraju ispunjavati uvjete predviene za miliciju
+ pripadnike organiziranog pokreta otpora

^ Protokol 1
+ prihvaena irkoa definicija oruanih snaga
oruane snage sastoje se od svih organiziranih oruanih snaga, naoruanih grupa i jedinica koje su
pod zapovjednitvom odgovornim stranci u sukobu
te unutranje snage moraju biti podvrgnute disciplinskom sustavu (on osigurava i potivanje mp
pravila o ratovanju)
+ maximalno proiruje krug boraca
ukljuuje antikolonijalne i druge oruane borbe za nacionalno osloboenje
+ ukinuto je razlikovanje borbenih snaga iz K ( redovita vojska,milicija, dobrovoljici, pripadnici otpora )
+ od 4 uvjeta iz Haakih konvencija zadrzava 2 odgovorno zapovjednitvo&potivanje mp pravila
preostala 2 su implicite sadrzana u zahtjevu podvrgavanja unutarnjem disc. Sustavu
+ pripadnici oruanih snaga se moraju razlikovati od civilnog puanstva dok sudjeluju u napadu ili
pripremi za napad





254
+ u situacijama kada se zbog prirode neprijateljstva naoruani borac ne moe razlikovati od civilnog
stanovnitva on zadrava status borca ako otvoreno nosi oruje za vrijeme svakog vojnog
djelovanja i za vrijeme dok ga protivnik moe vidjeti tijekom pripremnih aktivnosti za napad
no i takvim iznimnim situacijama mora potivati pravila mp
taj se problem javlja kod razlikovanja gerilskog borca od civilnog puanstva
protokol ublaava kriterije za priznavanje statusa borca u tom sluaju
+ plaenici nemaju pravo na status borca ni ratnog zarobljenika
plaenik je osoba
koja izravno sudjeluje u neprijateljstvima
nije dravljanin stranke sukoba niti joj je boravite pod kontrolom stranke sukoba
nije pripadnik oruanih snaga sukoba
obeana joj je naknada znatno via od naknade obeane ili plaene borcima odgovarajueg
poloaja u oruanim snagama
+ pijuni nemaju pravo na status ratnog zarobljenika

^ pod zatitom MP-a se nalaze
+ osobe koje se alju neprijatelju kao vjesnici radi pregovora (parlamentari)
treba se iskazati ovlastima zapovjednika
kao znak raspoznavanja nose bijelu zastavu
parlamenar i njegova pratnja su nepovredivi ( tuma, bubanjar, nosa zastave )
neprijatelj nije duan primiti parlamentara i ovlaten je poduzeti sve mjere da parlamentar ne
zlorabi svoj poloaj
palamentar gubi nepovredivost ako se bjelodano dokae da se okoristio svojim povlateni
poloajem da izazove ili poini kakvo vjerolomstvo
+ mirno stanovnitvo zaraenih drava
protiv njih se ne smije uporebljavati oruje a u sluaju okupacije zajamena su im odreena prava

^ interniranje neprijateljskih dravljana na podruju druge zaraene strane
+ mp doputa
+ svaka drava ima pravo poduzeti mjere koje smatra potrebnima na svom podruju
+ danas se na njih odnose odredbe K o zatiti graanskih osoba

^ oruani sukob na moru
+ borbu smiju voditi samo ovlatene oruane snage ratna mornarica
ratnu mornaricu ine brodovi koji su stalno namijenjeni provoenju neprijateljstva na moru ili su za
to privremeno prenamijenjeni
ratni brodovi su oni brodovi koji su
uvrteni u ratnu mornaricu
pod zapovjednikom kojeg je postavila drava
imaju posadu podreenu vojnoj disciplini
nose vanjski znak ratnog broda
tom su definicijom obuhvaeni i pomoni brodovi ratne mornarice (opskrbni, bolniki....)
svaka drava ima pravo pomonim brodom ratne mornarice smatrati trgovaki brod koji makar i
sluajno prolazno obavlja pomonu slubu ratnim brodovima stranke sukoba
7 haaka konvencija iz 1907 odreuje pod kojim se uvjetima brod pretvoren u ratni smatra ratnim
brodom
+ u pomorskoj borbi mogu sudjelovati i osobe koje pripadaju i zranim i kopnenim snagama








255
6. OGRANIENJA U VOENJU NEPRIJATELJSTVA
^ pretpostavka za ogr zaraene strane nemaju neogranieno pravo u izboru sredstava za nanoenje tete
neprijatelju
^ sva ogranienja mogu se podijeliti na 4 skupine
+ s obzirom na osobe
+ s obzirom na stvari
+ s obzirom na vrste oruja
+ s obzirom na nain voenja borbe
^ neka od tih rjeenja izazivaju sumnju u svoju obvezatnost budui ih drave esto kre



a) ogranienja s obzirom na osobe

^ to se tie osoba u ratu sve se vie naglaava njihovo potivanje i zatita kao ovjeka bez obzira bio to
vojnik, starac ili dijete...
^ oruani sukobi vode se izmeu protivnikih oruanih snaga.
^ neprijateljstvo se ne smije voditi
+ protiv civilnog stanovniva
civilno stanovnitvo ne smije napadati, ubijati ili ranjavati a pomalo se uvelo i pravilo o potovanju
civilnih dobara
pravila su danas kodificirana u K o zatiti graanskih osoba i vrijeme rata i Dopunskim protokolima
iz 1977

+ protiv pripadnika protivne strane koji napuste borbu ili ju vie ne mogu voditi
u borbi je doputeno vojno djelovati protiv protivnika koji pripadaju neprijateljskim oruanim
snagama
ako neki od njih ili skupine ne mogu vie voditi borbu ili ju napuste treba prestati borba i sa druge str
to se odnosi na
ranjene i bolesne
neprijatelje koji su poloili oruje, koji se predaju i postaju ratni zarobljenici
takve osobe ne smiju biti objektom napada
kodificirano
Haaki pravilnik 1907. ako je pripadnik or. snaga onesposobljen za borbu ili pokazao da se ne
eli boriti ili se predaje se
Protokol I odreuje da osobe izvan vojnog ustroja ne smiju biti predmet napada
o osobom izvan vojnog stroja smatra se osoba koja se
u vlasti protivnike strane
jasno izraava namjeru da se preda
u besvjesnom stanju
onesposobljena zbog bolesti/ozljede
+ pripadnici protivne stranke ne smiju se siliti da sudjeluju u vojnim operacijam koje su uperene
protiv njihove domovine









256
b) ogranienja s obzirom na objekte ( stvari )
^ danas se moe vojno djelovati s velike udaljenosti pa su cilj razaranja postali i takvi objekti koji slue
neprijatelju u vojne svrhe, a da ne postoji neposredna namjera da se zauzmu takva mjesta
+ u starije doba je bombardiranje bilo upereno na ciljeve koje je trebalo razoriti kako bi se zauzelo neko mjesto
+ danas se ne razaraju samo vojni ciljevi nego sve to bi moglo slomiti moralnu snagu i volju puanstva za
otporom ( tzv. teroristika bombardiranja )
^ ve u prvim kodifikacijama ratnog prava nastojalo se ograniiti bombardiranje tako da bi se potedjelo
mirno stanovnitvo i izbjeglo unitenju stvari koje ne slue svrsi rata
+ zato su u pravila meunarodnog prava uvedeni pojmovi i razlika izmeu neobranjenog mjesta i vojnih
ciljeva
+ vojno djelovanje doputeno je samo prema vojnim ciljevima
^ Haaki pravilnik iz 1907.
+ zabrana napadanja ili bombardiranja bilo kojim sredstvima nebranjenih gradovi, sela, naselja ili zgrade
+ kao nebranjena mjesta smatraju se i utvrena mjesta ako nisu branjena, a smatra se da su branjena ako je
pruen bilo kakav otpor
+ djelatna zrana obrana jest otpor, ali ne i postavljanje ureaja za zranu obranu
^ Deveta Haaka K o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata zabranjuje bombardiranje
nebranjenih mjesta ( luka, gradova, sela, naselja, zgrada )
^ Pravila su dalje razraena nu Protokolu I

^ napad na vojne ciljeve
+ definicija vojnog cilja
da bi neki objekt bio vojni cilj moraju se kumulativno ispuniti dva elementa
po svojoj prirodi, smjetaju, namjeni, ili upotrebi objekti djelotvorno pridonose vojnoj akciji
potpuno ili djelomino unitenje, zauzimanje ili neutralizacija objekata donosi u danim
okonostima oitu vojnu prednost
+ iako se definicija vojnog cilja odnosi na objekte, nesumljivo je da su i pripadnici oruanih
sukobljenih snaga vojni ciljevi
zato treba istaknuti jedno od temeljnih pravila humanitarnog prava je zabrana uzrokovanja
nepotrebnih patnji boraca tj. takvih koje nisu potrebne za postizanje legitimnih vojnih svrha
ta zabrana ve u uvodu Petrogradske deklaracije& u Haakom pravilniku
+ u sluaju sumnje radi li se o civilnom ili vojnom objektu pretpostavlja se da se objekt koji je
redovito namjenjen civilnoj upotrebi ne upotrebljava za djelotvoran doprinos vojnoj akciji (
bogosluja, kue, kole )
+ neki objekti vojnog znaaja izuzeti su od prava napada
vojne sanitetske jedinice (vojne bolnice i bolniki brodovi) posebno zatiene i
neki vojni ciljevi izuzeti su od napada zbog izvarednih okolnosti
postrojenja ili instalacije koje sadravaju opasne sile (npr. brane, nasipi i nuklearne elektrane),
ak i kad su vojni ciljevi ne smiju biti ciljevi napada ako takvi napadi mogu prouzroiti
oslobaanje tih sila i velike civilne gubitke
ni drugi vojni ciljevi smjeteni u tim postrojenjima ili nu njihovoj blizini ne smiju biti napadnuti
+ napad na bilo koji vojni cilj moe postati protupravan ako se povrijedi naelo propocionalnosti, tj.
ako uzrokuje uzgredne gubitke ivota meu civilnim stan., ranjavanje gra. osoba, tetu na civ.
objektima ili kombinaciju toga koji su prekomjerni u odnosu na predvienu stvarnu i izravnu
vojnu prednost to je staro obiajnopr. pravilo, ovako uoblienu u Protokolu I











257
^ zabranjeni napadi na civile i civilne objekte
+ zabranjeni i izravni i nasumini napadi
+ nasumini napadi napadi koji nisu usmjereni na odr. vojni cilj, odn. napade koji bez razlike
pogaaju vojne & civilne osobe/objekte
+ obveze onih koji planiraju ili odluuju o napadu
provjeriti jesu li ciljevi zaista vojni
odabrati sredstva i metode napada kojima e se izbjei ili svesti na minimalnu mjeru uzgredni gubici
civila i tete na civinim objektima
suzdrati se od napada od kojega semoe oekivati povreda naela proporcionalnosti
napad se mora opozvati/prekinuti ako postane jasno da cilj nije vojni/nee se potivati n.
proporcionalnosti
prije napada koji moe pogoditi civilno stanovnitvo, mora se ako je mogue dati upozorenje
^ zabranu napada neobranjenih mjesta
+ ako stranka sukoba eli neko naseljno mjesto potedjeti od napada moe ga pod odreenim uvjetima
proglasiti neobranjenim i to priopiti protivnoj stranci
+ uvjeti da bi se mjesto moglo proglasiti neobranjivim
svi borci i pokretno naoruanje moraju biti evakuirani
nepokretne vojne stanice ne smiju se upotrijebiti u neprijateljske svrhe
ni vlast ni stan ne smije uiniti nikakav neprijateljski in
ne smije biti nikakvog djelovanja kao potpora vojnim operacijama

^ zabrana napada kulturnih dobara
+ Haaki pravilnik
obvezuje stranke da koliko je to mogue potede zdanja namijenjena umjetnosti, bogosluju,
znanosti, dobr. svrhama, pov. spomenike ako nisu istodobno upotrijebljeni u vojne svrhe
iznimno je unitenje/pljenidba doputena kad vojne potrebe to imperativno nalau, ali ako se to radi
namjerno, to se mora sudski goniti (postupa se kao s privatnom imovinom)
+ Konvenciji o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba 1954. ( UNESCO )
zatitom su obuhvaena:
pokretna i nepokretna dobra vana za kulturu nekog naroda
zgrade u kojima se uvaju ili izlau takva dobra ( muzeji, knjinice,.. )
spomenika sredita mjesta gdje su okupljneni kulturni spomenici
dvije razine zatite prema Konvenciji:
OPA ZATITA
POSEBNA ZATITA za ogranien broj spomenika najvee vrijednosti
o predviena za najvrednija kulturna dobra koja se moraju nalaziti na udaljenosti od
velikih ind. sredita i svakog vanog vojnog objekta i ne smiju se upotrebljavati u
vojne svrhe
o to se pravo stjee upisom u posebni registar koji vodi UNESCO
konvencija obvezuje na potivanje kulturnih dobara u vrijeme oruanog sukoba, na zatitu od krae,
pljake, unitavanja
doputa!!! odstupanje od zabrane krae, pljake, unitavanja&svakog neprijateljskog ina prema
tim dobrima ako vojna potreba to imperativno zahtijeva
+ Protokol I ( 1977 )
posebna zatita povijesnim spomenicima, umjetnikim djelima, i mjestima bogosluja koja ine
duhovnu ili kulturnu batinu naroda
zabranjuje
provoenje bilo kakvih neprijateljskih ina prema navedenim kulturnim dobrima,
upotrebu tih dobara za potporu vojnim naporima, (ali i ako bi prekrili tu odredbu, protivnik
nema automatski pravo napasti ta dobra!!! gubi posebnu zatitu, ali zadrava zatitu koju
ima kao civilni objekt)
da takva dobra budu predmet represalija
ne predvia mogunost napada u sluaju imperativne vojne potrebe



258
^ tete za okoli
+ rezoluciji o zatiti okolia u vrijeme oruanog sukoba ( OS 1992 )
unitavanje okolia koje nije opravdano vojnom potrebom i koje se provodi samovoljno protivno je
postojeem meunarodnom pravu
rezolucije OS, iako nisu same po sebi obvezne mogu pruiti dokaz o postojanju ob prava
to pravilo potvreno je i u drugim dokumentima te ga moemo uzeti kao ob pravo
+ obijano pravo navodi i da se u planiranju napada treba voditi rauna o njegovom utjecaju na
okoli, i n. proporcionalnosti u odnosu a okoli
+ Protokol I
zabrana
uporabe metoda i sredstava ratovanja od kojih se mogu oekivati vee tete na okoliu
zabrana tete koje ugroavaju zdravlje ipreivljavanje
represalije prema okoliu
napada na dobra prijeko potrebna za preivljavanje
MS je utvrdio da iako su te odredbe detaljnije od onih op, ne mogu se smatrati dijelom op!


c) ogranienja s obzirom na vrste oruja ( zabranjene vrste oruja )

^ dvije temeljne vrste zabranjenog oruja
+ oruje koje ne moe razlikovati civilne i vojne objekte, dakle koje ne moe biti usmjereno samo na vojne
ciljeve
+ oruje koje borcima nepotrebno pogorava patnje, tj uzrokuje boli vee od onih koje su neizbjene za
postizanje legitimnih vojnih ciljeva

^ zabranjeno konvencionalno oruje
+ projektili teine manje od 400 grama koji su ekspolzivni ili napunjeni rasprskavajuim ili zapaljivim
tvarima ( Petrogradska deklaracija 1868. ovo pravilo je postalo dio obiajnog prava )
+ tzv dum-dum meci,tj. oni koji se u ljudskom tijelu lako raire i splote (3. haaka deklaracija 1899.)
+ otrov i otrovno oruje ( Haaki pravilnik 1907 )
+ oruje koje je najprije namjenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se u ljudskom
tjelu ne mogu otkriti rengenskim zrakama
onemoguuju lijeniku pomo jer se ne vide na rendgenu uzrokuju nepotrebne patnje
Protokol o fragmentima koji se ne mogu otkriti (P1) uz Konvenciju o zabrani ili ogranienju uporabe
odr. konv. oruja s pretjeranim traumatskim uinkom/djelovanjem bez obzira na cilj 1980.

+ polaganje mina
Osma haaka konvencija 1907 o polaganju podorskih automatskih kontaktnih mina je prva
konvencija koja je ureivala polaganje mina
propisuje kako moraju biti namjetne automatske kontraktne mine dok su mine koje ne
odgovraju njezinim propisima zabranjene
zabranjeno je polaganje automatskih kontaktnih mina ispred neprijateljskih obala i luka kojem
je jedina svrha sprjeavanje trgovake plovidbe
neusidrene kontaktne mine moraju biti namjetene tako da jedan sat nakon to je izgubljen
nadzor nad njima poslije polaganja moraju postati nekodljive
usidrene moraju postati nekodljive im se otkinu od sidra
od torpeda se smiju upotrebljavati samo oni koji postaju nekodljivi poto promae cilj
Konvencija u Otawi 1997.
potpuna zabrana upotrebe, proizvodnje i stvaranje zaliha i prijenos protupjeakih mina te
nalae njihovo unitenje u miniranim podrujima; drave su se obvezale i pruiti pomo
ranjenima od mina
protupjeake mine su one koje su konstruirane tako da eksplodiraju u nazonosti, blizini ili
dodiru s nekom osobom, koje e onesposobiti, raniti ili ubiti jednu ili vie osoba



259
+ napalma i druga sredstava za uzrokovanje poara
Protokol 3 uz Konvenciju o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s
pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj iz 1980.
zabranjuje da cilj napada budu civili ili civilni objekti
zabranjuje da cilj napada bude vojni cilj unutar koncentracije civila ako je zapaljivo oruje baeno
iz aviona
ALI ako u blizini nisu civili, borci nisu protokolom zatieni od napada zapaljivim orujem
+ lasersko oruje posebno namjenjenog uzrokovanju trajnog slijepila
zabranjen je Protokolom o osljepljujuem laserskom oruju iz 1995 (Protokol 4). uz Konvenciju o
zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim
uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj iz 1980.

^ zabranjena oruja za masovno unitenje
+ zaguljivi, otrovni i njima slini plinovi
Druga haaka deklaracija prvi MU koji je zabranjivao uporabu metaka s takvim djelovanjem
enevski protokol iz 1925
danas je ti opeprihvaeno kao obiajno pravo
Rimski statut MKS proglaava to ratnim zloinom
+ ostalo kemijsko oruje
Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, stvaranja zaliha i koritenja kemijskog oruja i o
njegovom unitenju, 1993
stranke nikad ni u kojim okolnostima ne smiju upotrebljavati, razvijati, proizvoditi, uvati ili
prenositi kemijsko oruje
nalae im se da unite ono kemijsko oruje koje posjeduju
kemijsko oruje se definira kao otrovno, tj takvo koje svojim kemijskim djelovanjem na ivotne
procese moe prouzroiti smrt, privremenu nesposobnost ili trajnija oteenja ljudi i ivotinja
+ bioloko oruje
enevski rotokol 1925 o zabrani upotrebe zaguljivih otrova i slinih plinova i bakteriolokih
sredstava svoju zabranu protee i na upotrebu bakteriolokih metoda ratovanja ali s vremenom je
pistupljeno posebnom ureenju
Konv o zabrani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zaliha biolokog i toksinog oruja i njihovom
unitavanju
+ nuklearno oruje
je ve zabranjeno postojeim pravilima meunarodnog prava koji se odnose na ograniavanje
napada na vojne ciljeve (jer bi imali utjecaja na civilno stanovnitvo) jer se uinci takvog napada
nebi mogli kontrolirati niti ograniiti samo na legitimne ciljeve
moe se tvrditi da upotreba nuklearnog oruja spada i pod zabranu otrovnih i bakteriolokih
sredstava
meutim Meunarodni sud je naglasio da ne postoji ni ugovorno ni obiajno pravilo o potpunoj i
univerzalnoj zabrani nukleranog oruja
svaki od MU koji regulira gore navedeno je donesen u posebnim okolnostima&u odnosu na
posebnu vrstu sredstava
iako je uporaba tog oruja teko spojiva s nekim naelima humanitarnog prava, a sud je istaknuo
da se ne moe rei da je primjena nukl. oruja u svim situacijama protivna pravilima or. sukoba)
sud na taj nain nije potvrdio ni dopustivost niti zabranu upotrebe nuklearnog oruja










260
d) ogranienja s obzirom na nain ratovanja
^ opeprihvaeno naelo klasinog ratnog prava je zabrana perfidnih naina i sredstava borbe
^ posebno su zabranjeni Haakim pravilnikom 1907. ;
+ izdajniko ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljskih naroda ili vojske
+ zjava da se nee davati milost
+ zloupotreba parlamenrane zastave, neprijateljske zastave, vojnikih znakova ili uniformi, kao i
enevskih znakova i bijele zastave
ratne varke naelno nisu zabranjene
one se ne smiju upotrebljavati zloupotrebom sredstava i oblika koji imaju u borbi odreenu svrhu - ne
smije se npr. upotrebljavati znak dizanja ruke za predaju pa onda nastaviti borbu protiv neprijatelja
koji se pouzdao u taj znak
doputeno je zavaravanje neprijatelja odailjanjem signala ili vijesti na nain kako se njima slui
neprijatelj, hiniti povlaenje ili bijeg, upotreba mamaca, kamuflae, lanih operacija i dezinformacija
u pomorskom ratu poznata je varka da ratni brod preuzme vanjska svojstva trgovakog broda, tu se
smatra doputenom upotreba lane zastave ali vlastita zastava mora se istaknuti prije nego pone
napad
+ razaranje ili zapljena neprijateljske imovine osim u sluajevima kada vojna potreba imperativno
nalae takva unitenja ili zapljene
+ preputanje grada ili naselja pljaki, ak i ako su osvojeni na juri
+ pijunaa koju provodi neprijatelj protiv neprijatelja nije zabranjena meunarodnim pravom
pijun osoba koja koja potajno ili u lanom svojstvu prikuplja ili nastoji prikupiti podatke o
operacijskom podruju neke vojske s namjerom da ih saopi protivniku
osobe koje samo prenose vijesti ili u uniformi obavljaju izvianja nisu pijuni
otro postupanje sa pijunima nije kazna nego ratna mjera
najbolji dokaz je da se protiv njega moe postupati samo ako bude uhvaen na djelu
^ Protokol 1
+ potvruje i dopunjuje ta pravila koja su postala sastavni dio obijanog prava
+ zabranjuje ubijanje, ranjavanje ili zarobljavanje protivnika sluei se perfidijom
+ perfidija ine kojima se zadobiva povjerenje protivnika kako bi ga se uvjerilo da ima pravo na
zatitu ili obvezu da prui zatitu na temelju pravila meunarodnog prava s namjerom
da se to povjerenje iznevjeri
npr. hinjenje namjere pregovaranja, statusa civila, onesposobljnosti zbog rana ili bolesti, zatienog
statusa upotrebom znakova ili odora UN
za perfidiju moraju kumulativno biti ispunjena 3 elemanta
postojanje pravila MP koje daju zatitu u odr okolnostima,kojega se protivnik duan
drati
navoenje protivnika da povjeruje da su se te okolnosti ispunile
namjera da se to povjerenje iznevjeri
zabranjena je svaka nepropisna upotreba meunarodno priznatih znakova i obiljeja te upotreba
simbola, vojnih oznaka ili odora protivnikih stranaka za vrijeme napada kako bi se prikrile, poduprle ili
omele vojne operacije
+ zabrana davanje izjava da se nee davati milost, tj da ne smije biti preivjelih, time prijetiti
protivniku ili na toj osnovi vodIti neprijateljstva
+ doputene ratne varke
ini kojima je svrha dovesti protivnika u zabludu ili ga navesti da se ponaana nesmotreno, ali kojima
se ne kre pravila mp i ne postupa se perfidno jer se njima ne zadobiva povjerenje protivnika glede
zatite tog prava
npr upotreba mamaca, kamuflae, lanih operacija,...




261
7. ZATITA RANJENIKA, BOLESNIKA i ZAROBLJENIKA
^ konvencije
+ Konvencija o poboljanju sudbine vojnika ranjenih u ratu 1864
donoenje potaknuto prikazom bitke kod solferina ( vicarac Henri Dunant )
+ 4 enevske konvencije o zatiti rtava rata
1. Konvencija za poboljalje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu
2. Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca or snaga na moru
3. Konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima
4. Konvencija o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata
doneene na diplomatskoj konferencije sazvanoj na inicijativu Me odbora Crvenog kria
zajednika im je karakteristika da vie nego prije naglaavaju zatitu ovjeka kao takvog a ne toliko u
njegovu svojstvu pripadnika oruanih snaga
zatiene osobe ne mogu se ni u kojem sluaju odrei prava osigurana Konvnecijom
konvencijom je pojaana uloga sile zatitnice drave koja titi interese jedne zaraene strane kod
protivne strane
o protivnike strane mogu sporazumom odrediti i neki meunarodni organizam koji bi u
njihovom sukobu provodio ulogu sile zatitnice
Konvencije su otvoreni ugovori i moe im se pristupiti notifikacijom vicarskom saveznom vijeu (
pristup poinje vrijediti 6mjeseci nakon notifikacije )
moe se i otkazati, isto notifikacijom otkaz poinje vrijediti godinu dana nakon notifikacije
^ zatita ranjenih i bolesnih pripadnika oruanih snaga
+ ranjene i bolesne osobe oruanih snaga treba tititi i njegovati bez obzira na to kojoj sukobljenoj stranci
pripadaju
+ obje konvencije predviaju zatitu ranjenika, bolesnika, brodolomaca, zatitu sanitetskih jedinica u sastavu
vojske ili mornarice, bolnikog osoblja, zgrada, osoba, brodova...
+ prva je dunost zaraenih strana da u svakoj prilici, a napose nakon okraja, uine sve potrebno za skupljnje
ranjenika, bolesnika, brodolomaca i mrtvaca
^ enevska konvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru
+ daje posebna pravila koja su uvjetovana okolnostima pomorskog ratita
+ konvencija priznaje ustanovu bolnikih brodova i brodskih bolnica
bolniki brodovi moraju biti bijeli i imati crveni kri te uz zastavu svoje zemlje viju i enevsku
bolniki brodovi ne smiju se upotrebljavati ni za kakve vojne svrhe
oni plove i rade u prostoru ratnih operacija na vlastiti rizik.
ne smiju ometati kretanje ratnih brodova
sukobljene stranke imaju pravo na nadzor i pretragu, mogu ukloniti njihovu pomo i zapovjediti im da
se udalje u smjeru plovidbe koji im oni odrede, mogu postaviti svog povjerenika na bro
mogu brod i zadrati do 7 dana ako to zahtijeva ozbiljnost prilika
bolniki brodovi moraju pomagati svima bez obzira na pripadnost
brodske bolnice moraju se po mogunosti tedjeti u sluaju borbe na brodu i ne smije im se mijenjati
namjena dok god su potrebne
+ konvencija titi i brodolomce
brodolomom se smatra svaki brodolom bez obzira na okolnosti u kojima se zbio
odredbe vrijede i za zrakoplov koji je prisilno sletio ili pao u more
ako brodolomci padnu u ruke protivnika on treba s njima postupati kao sa ratnim zarobljenicima
^ Protokol I iz 1977. dopunjuje odredbe prvih dviju konvencija
+ jami zatitu svim ranjenim i bolesnim i pripadnicima oruanih snaga i graanskim osobama
+ to se odnosi i na civilne i vojne brodolomce
+ on ujedno i proiruje zatitu na civilno sanitetsko osoblje stranke sukoba




262
^ zatita ratnih zarobljenika ( enevska konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima )
+ ratnim zarobljenicima se smatraju
pripadnici oruanih snaga stranke sukoba
pripadnici milicija i dobrovoljakih odreda koji ulaze u sastav oruanih snaga
pripadnici organiziranih pokreta otpora ako ispunjavaju ona 4 uvjeta (noenje oruja, potivanje
pravila mp, znak raspoznavanja, odg zapovjednitvo)
pripadnici redovnih oruanih snaga koji izraze vjernost nekoj vlasti koju nije priznala njihova vlast
osobe koje prate or. snage po ovlasti zapovjednitva (npr. ratni dopisnici)
lanovi posada trgovakih brodova&civilnih zrakoplova (ako nisu privilegirani na temelju drugih
odredaba mp)
sudionici pukog ustanka (ako otvoreno nose oruje&potuju mp)
glavari drava
ministri po obiajnom pravu
diplomati
+ s njima treba uvijek postupati ovjeno, titi ih od nasilja, zastraivanja i uvreda
+ nijedan ratni zarobljenik ne smije biti podvrgnut fizikom sakaenju ili raznim pokusima
+ njihova osoba i ast mora se potovati
+ prema enama se mora postupati s dunim obzirom prema njihovu spolu
+ zarobljenici imaju pravo na na disciplinski i sudski postupak, pravo pritube na postupanje prema
njemu, pravo obraanja dipl. predstavniku koji je preuzeo zatitu interesa njegove domovine
+ za vrijeme zarobljenitva zarobljenici mogu biti smjeteni u logorima odakle se ne smiju udaljavati
+ zarobljenici moraju biti pristojno smjeteni i opskrbljeni a uvjeti njihova smjetaja moraju biti
jednako povoljni kao i oni koji su osigurani postrojbma drave u ijoj su vlasti, a koje su smjetene u
istoj regiji
+ zarobljenici mogu biti uposleni, ali asnici se ne smiju siliti na rad
+ zarobljenici imaju pravo izabrati svog predstavnika koji e ih zastupati kod vlasti
+ nakon prestanka aktivnih neprijateljstava moraju se ratni zarobljenici bez odgode osloboditi i vratiti
u domovinu - repatrirati
+ zarobljenici protiv kojih se vodi kazneni postupak ili je ve izreena kazna zbog zloina moe se
zadrati do kraja postupka ili do odsluenja kazne
+ pravo na status ratnog zarobljenika nemaju
plaenici
pijuni
gerilski borci koji ne ispunjavaju minimalne uvjete propisane Protokolom I
+ pripadnici sanitetskog i vjerskog osoblja ne mogu biti r. Zarobljenici
+ bez obzira dali zarobljene osobe imaju status ratnog zarobljenika ili ne, one ne mogu biti liene
prava na tretman koji je u skladu sa univerzalnom priznatim pravima ovjeka



^ neka temeljna pravila iz K primjenjuju se i na oruane sukobe koji nemaju meunarodni znaaj
+ ovjeno postupanje sa svakim tko ne sudjeluje neposredno u neprijateljstvima
to se protee i na vojnike koji su poloili oruja & koji su izvan bojnog ustroja (npr. ranjeni)
zabranjuje se svako muenje, okrutnost, uzimanje talaca, povreda dostojanstva, kanjavanje bez
suenja
zabranjeno slabije postupanje temeljeno na razlikama po rasi ,boji koe vjeroispovijesti, spolu,
podrijetlu,...
+ ranjenici i bolesnici trebaju se prihvatiti i njegovati
+ Protokol II razrauje ta pravila (odnosi se na nemeunar. sukobe)



263
^ K obvezuju drave da osiguraju u kaznenom zakonodavstvu propise za suzbijanje ina protivnih
konvencijama, a za teke povrede moraju goniti i kazniti poinitelje:
o namjerno ubojstvo
o muenje&neovjeno postupanje
o bioloki pokusi
o namjerno uzrokovanje tekih patnji
o teko oteenje fiz. integriteta ili zdravlja
o unitenje/prisvajanje imovine koje nije opravdano vojnim potrebama
o prisiljavanje ratnih zarobljenika da slue u vojnim snagama protivnika
o liavanje prava na nepristrano suenje
o uzimanje talaca
o nezakonito deprotiranje
o prisilno premjetanje
^ Protokol I proiruje te odredbe i na perfidno postupanje, nasumine napade, napade na postrojenja koja
sadravaju opasne sile, napadi na nebranjena mjesta, civilno stan., jasno preepoznatljive povijesne
spomenike
^ teke povrede odredaba Konvencije i Protokola 1 smatraju se ratnim zloinima
^ ratni zloini nisu jedini zloini koji se mogu poiniti u ratu to mogu biti i zloini protiv ovjenosti,
genocid; mogu se poiniti i u nemeunar. sukobima i u doba mira
^ najiscrpniju listu ratnih zloina sadrava Rimski statut Meunarodnog kaznenog suda

































264
8. ZATITA CIVILNOG PUANSTVA
^ enevska konvencija o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata 1949.godina
+ ne odnosi samo na svaki oruani sukob izmeu drava nego i na sluajeve djelomine i potpune okupacije
neke zemlje, ak i ako ta okupacija ne nailazi na nikakav otpor
+ titi i sve osobe koje nisu pripadnici drave pod ijom se vlau nalaze
+ ne zatiuju se dravljani neke drave koja ima redovne dipl. odnose s dravom u kojoj se oni nalaze, ali i na
njihse odnosi drugi dio K s openitim odredbama o zatiti
+ opa je svrha Konvencije zatita svih ljudi bez razlika, a posebno ranjenika, bolesnika, ena, starih i djece
^ Konv uvodi zatitu odreenih mjesta ustanovljenih radi sklanjanja graanskog puanstva ili njegove njege
+ sanitetske i sigurnosne zone i mjesta
svrha im je da od djelovanja rata sklone ranjene, bolesne, nemone, strace i djecu ispod 15 godina,
trudnice i majke koja imaju djecu mlau od 7 godina
ta se mjesta mogu organizirati na vlastitom ili okupiranom podruju sporazumom izmeu stranaka u
sukobu
smiju zauzeti samo manje podruje
moraju biti udaljeni od svakog vojnog objekta, vanog industrijskog postrojenja i administrativne
ustanove
ne smije biti branjen, a njegove prometne puteve ne smije koristiti vojno osoblje
na granicama tih mjesta bit e postavljen znak: crvene kose crte na bijelom polju
njihovu pravilnu namjenu mogu kontrolirati posebne komisije
+ neutralizirane zone
mogu sporazumno ustanoviti na podrujima gdje se vode borbe radi sklanjanja ranjenih i bolesnih
boraca kao i graanskih osoba koje sudjeluju u djelatnostima vojne priro
+ civilne bolnice i njihovo osoblje
zatita prestaje ako se ona pone koristiti za ine koji tete neprijatelju

^ Protokol 1 ( dopunjuje odredbe konvencije )
+ propisuje da se graanskom osobom smatra svaka osoba koja se ne ubraja u kategoriju boraca
+ u sluaju dvojbe da li je neka osoba civil ili pripadnik oruanih snaga smatra ju se graanskom
osobom
+ propisuje da se i novinari smatraju graanskim osobama, ak i ako prate oruane snage
+ nazonost meu civilnim stanovnitvom pojedinaca koji nisu graanske osobe ne liava to
stanovnitvo njegovog civilnog karaktera ( npr. Unutar zidina se nalaze i civili i borci )
+ namjerno mjeanje boraca i civila je krenje pravila mp
+ civili uivaju zatitu sve dok izravno ne sudjeluju u neprijateljstvima (npr. puca na neprijatelja)
+ civilno stanovnitvo ne smije biti predmet napada potvreno protokolom
+ zabranjeno je izgladnjivanje civila dakle ne smije se napadati dobro prijeko potrebno za
preivljavanje (smije jedino ako bi bilo upotrebljavano iskljuivo za or. snage)
+ posebno je naglaena zatita civilnih organizacija civ. zatite isto ne smiju biti predmet napada
osim u sluaju imperativne vojne potrebe












265
9. RATNA OKUPACIJA
^ ratna okupacija stanje kada se podruje neke drave stvarno nalazi u vlasti neprijateljske vojske
^ za uinak okupacije po pravilima meunarodnog prava se trai stvarno provoenje vlasti, dok istodobno
zakonita vlast nije u mogunosti provoditi svoju vlast
^ podruje gdje traje borba ne smatra se okupiranim
^ okupacija se protee samo na podruja gdje je vlast okupanata uvedena i gdje se moe provoditi
^ veina pravila o okupaciji je kodificirana Haakim pravilnikom 1907.
^ tradicionalno se okupacija smatrala samo u ratu
+ K je to promijenila pa sad ne mora doi ni do otpora, nije potrebno ni ratno stanje
+ Protokol I proiruje primjenu i na brobu protiv okupacije u ostvarivanju naroda prava na
samoodreenje

^ okupirano podruje ne stjee se okupacijom, a ako okupant poslije stekne to podruje mirovnim
sporazumom njegovo stjecanje ne bi bilo retroaktivno
^ drava koja je bila prisiljena napustiti neko podruje radi okupanata zadrava svoju suverenost ali je
provoenje vlasti na njenom podruju obustavljeno i na njeno mjesto stupa okupant koji izvrava vlast, ali
vlastitu, a ne neku koja bi bila prenesea od te drave
^ okupant nema vlasti nad osobama i stvarima koje su u pravnoj vezi s okupiranim podrujem, ali se ondje
ne nalaze (npr. dravljani koji su u drugoj zemlji)
^ najvanija dunost okupanta je da poduzme sve mjere da uspostavi&odri javni red i ivot, i to uz
potivanje domaih zakona osim ako u tome nije apsolutno sprijeen
^ nije doputena nikakva izmjena domaeg zakonodavstva koja nije nepohodna radi ratnih svrha
^ kazneno zakonodavstvo se moe mijenjati samo ako ono znai opasnost za sigurnost okupanata ili prijei
primjenu enevske konvencije o zatiti graanskih osoba za rata
^ smrtna kazna moe se izrei samo za pijunau, sabotau vojnih postrojenja ili namjernu uzrokovanu smrt
jedne ili vie osoba, ali i to samo ako je za takva djela bila predviena smrtna kazna u zakonodavstvu
okupiranog podruja i prije okupacije
^ okupant mora poduzeti mjere da uspostave javni red i ivot, on mora urediti upravu okupiarnog podruja,
te se uprava provodi u njegovo ime on se za to moe sluiti i organima okupirane drave ali ih na to ne
smije siliti
^ okupant ima pravo ubiranja svih vrsta dravnih davanja ali se pri tome mora sluiti postojeim propisima;
a moe traiti i nova davanja ali ona ne smiju premaivati trokove uprave i potrebe okupacijske vojske
^ stanovnitvo se ne smije tjerati da napusti to podruje, ali se ne smije ni siliti da ostane ako to zahtijevaju
sigurnost kraja ili imperativni vojni razlozi
^ mora se potovati ast, obiteljska prava privatno vlasnitvo i vjerska uvjerenja
^ doputene su rekvizicije dobara i usluga za potrebe okupacijske vojske, takve se rekvizicije mogu
zahtijevati samo prema ovlasti nadlenog vojnog zapovjednika,
^ zahtijeva se potivanje privatne imovine ali dravna imovina nije toliko zatiena.
^ odgovoran je za odravanje pristojnih ivotnih uvjeta
^ ako se drava sloi s okupacijom govori se o mirnodopskoj okupaciji
+ u tu vrstu okupacije neki pici stavljaju i prisutnost i djelovanje snaga stranih drava ili UN-a koji se
zasnivaju na sporazumom sa drvamo na iji teritorij dolaze
+ npr UNPROFOR u RH; saveznike snage u BiH
+ pravni temelj okupacije je sporazum i njime se odreuju prava i dunosti straih oruanih snaga








266
10. NEPRIJATELJSKA IMOVINA NA MORU
^ temeljnih prava oruanih sukoba je da se rat to vie ogranii na borbu izmeu protivnikih snaga
+ iz toga slijedi da neprijateljska privatna imovina uiva veliku zatitu
+ zbog posebnih okolonosti to pravo ne primijenjuje se na moru u istom opsegu
+ na moru se zadralo pravilo da
zaraeni mogu u ratu na moru provoditi iroke zahvate u u neprijateljsku privatnu imovinu
neprijateljskih dravljana
neprijateljska dravna imovina je predmet ratnog plijena i u ratu na kopnu i na moru
^ od zahvata je izuzeta neprijateljska privatna imovina ako se prevozi na neutralnom brodu, ako nije
kontrabanda
^ prema enevskim konvencijama o zatiti rtava rata zatieni su:
1. vojni bolniki brodovi, ukljuujui amce za spaavanje
2. mala plovila za priobalne operacije spaavanja
3. brodovi koji voze opremu namjenjenu njezi ranjenika i bolesnika oruanih snaga ili sprjeavanju bolesti pod
uvjetom da su pojedinosti o njihovu putovanju priopene protivniku i da ih je on odobrio
4. brodovi koji prevoze lijekove, sanitetski materijal, predmete potrebne za vjerske obrede, namijenjene samo
civilnom stanovnitvu, te prijeko potrebne namirnice, odjeu i sredstva za jaanje namijenjene djeci do 15
god, trudnicama i rodiljama
5. poiljke za pomo civilnom stanovnitvu okupiranog podruja koje je nedostatno opskrbljeno
- uvjete za dopremanje odreuje zaraena strana koja duputa prolazak
^ zaraene stranke imaju pravo pregleda i kontrole zatienih brodova i plovila
^ Protokol 1 zatitu proiruje na vojne bolnike brodove i plovila i kada oni prevoze civilne ranjenike,
bolesnike i brodolomce
^ 11 Haaka konvencija o odreenim ogranienjima provoenja prava plijena u pomorkome ratu titi
1. pismene potanske poiljke neutralaca ili zaraenih, bilo da su slubene ili privatne, bilo da se prevoze
neutralnim ili neprijateljskim brodom; one su nepovredive
2. brodove i amce koji slue za obalni ribolov
- zatita prestaje im ti brodovi na na neki nain sudjeluju u neprijateljstvima
3. dravne ili privatne brodove koji slue vjerskim, znanstvenim ili humanitarnim svrhama

^ slobodni su od pretrage
+ tzv kartelni brodovi, brodovi koji prevoze parlamentare ili obavljaju prijevoz na temelju ugovora izmeu
neprijateljskih strana
+ brodovi koji imaju posebno doputenje za plovidbu oni su zatieni prema stranci koja je izdala doputenje
+ brodovi koji prevoze kulturna dobra - i sama dobra, ako se radi o prijevozu pod posebnom zatitom ili u
hitnim sluajevima
^ provoenje prava plijena na neprijatlejskoj imovini je ratni in















267
PRAVO NEUTRALNOSTI

^ dio meunarodnog prava koji ureuje odnose neutralnosti

^ neutralnost oznaava
+ stanje neke drave koja ne sudjeluje u ratu drugih drava
+ odnos izmeu zaraene i neutralnih drava
^ bitna pretpostavka za postojanje neutralnosti je postojanje rata

^ stanje neutralnosti naspupa s izbijanjem rata
+ u sluaju sile koja nije rat, ravila o neutralnosti se ne primijenjuju

^ stanje neutralnosti prestaje
+ kad zavri rat
+ za pojedine drave kada stupe u rat

^ neutralnost je nesudjelovanje u ratu, tj suzdravanje od odreenih ina, ponajprije od same borbe;
+ bitna znaajka tog nesudjelovanja je nepristranost
neutralna drava mora jednako postupati prema objema stranama sukoba naelo pariteta
nesudjelovanje mora postojati obostrano
neutralnost moe prekinuti
ili sama neutralna drava
ili jedna od zaraenih strana
^ nastupanjem stanja neutralnosti poinju vrijediti za stranke pravila o neutralnosti
^ od pojma neutralnost treba razlikovati ugovornu neutralnost i trajnu neutrajnost
+ UGOVORNA NEUTRALNOST drave nisu slobodne u odluci da li pristupiti ratu ili ne
ali ako bi takva drava ipak bila napadnuta, bila bi to od napadaa povreda
meunarodnog prava ali bi to ipak bio rat kao svaki drugi
o u povelji UN nema mjesta neutralnosti jer je rat zabranjen a ako do njega doe svi lanovi UN
moraju sudjelovati u mjerama za spreavanje naruitelja mira
o iznimka su trajno neutralne drave koje su lanice UN
one su izuzete od sudjelovanja u vojnim skcijama ali one mogu sudjelovati u prisilnoj
kolektivnoj akciji ako su same napadnute
o ali u suvremenim se uvjetima u sluaju izbijanja rata i izostanka kolektivne akcije UN-a
tradicionalna pravila o neutralnosti ne primjenjuju automatski, kao obveza koja proizlazi iz
opeg meunarodnog prava
u tom sluaju drave lanice UN koje ne sudjeluju u sukobu same donose odluku
kako e se postaviti prema odreenom ratu i odluuju hoe li primjenjivati pravila o
neutralnosti












268
^ dunosti neutralaca ( jedna od 3vrste dunosti )
+ dunost suzdravanja ( obvezni su neto ne initi npr ne opskrbljivati zaraene strane orujem )
+ dunost spreavanja ( dunost neto initi npr. sprijeiti prolazak zaraenih strana neutralnim podr )
+ dunost trpljenja ina na etu neutralaca ( npr. provoenje prava plijena )

^ prva dunost ( ujedno i preduvjet neutralnosti ) je NEMIJEANJE NEUTRALNE DRAVE U RAT
+ ne smije svojim vojnim snagama djelovati na tijek rata
+ ne smije na svom podruju dopustiti ine koji neposredno utjeu na ratne operacije
+ asnici drave se ne smiju dobrovoljno javljati u vojnu slubu zaraenih
+ ne smije niti jednoj strani dobavljati oruje ni drugi vojni materijal
+ svim sredstvima mora sprijeiti da se na njenom teritoriju oprema ratni brod

^ neutralna drava mora na svojem podruju sprijeiti odreene ine pojedinca ili organizacija koje znae
pomo zaraenima
+ ne smije dopustiti da se na njezinom podruju u korist neke zaraene strane organiziraju jedinice
boraca ili otvaraju uredi za novaenje

^ pravo neutralne drave da ZARAENE STRANE POTUJU NJEZINO PODRUJE
+ podruje neutr drava, ukljuujui i unutr morske vode, terit more i arhp vode jest nepovredivo
+ tu se ne smiju provoditi neprijateljstva, niti provoditi pljenidbeno sudovanje ni pravo plijena
+ brod uzapen u neutralnim vodama mora se pustiti na zahtjev neutralne drave
+ neutralne vode ili luke ne smiju se upotrebljavati kao uporita pomorskih operacija

^ pravo prolaska kroz neutralnu dravu bez proveoenja operacija ( razlike za kopno i more )
+ kopnenim podr ne smiju prolaziti postrojbe zaraenih drava kopnenim podrujem, niti se smije
prevoziti oruje ili opskrba za vojsku zaraenihratni
ako prijeu granicu, postrojbe e biti razoruane i internirane
doputen je prijevoz ranjenika i bolesnika
zarobljenici koji prebjegnu u neutralnu dravu moraju biti puteni na slobodu, a ako ostanu
moe im se odrediti mjesto boravka ( ako drava dopusti ostanak )
+ to se tie morskih voda doputen je obian prolazak ratnih brodova
obian prolazak je takav koji nema znaaj operativnog kretanja
doputen je i pristup u neutralne luke ali najvie 24 sata
due zadravanje doputeno samo radi
o nesposobnosti brida za plovidbu zbog nastalih oteenja
o nevrijeme
o opskrba gorivom
uzapeni brodovi ne smiju uope pristajati u neutralnim lukama

^ za krenje prava neutralnosti moe se traiti od zaraene strane zadovoljenje
^ neutralna drava ima pravo i dunost nadzirati svoje kopno i morsko podruje
^ duna je suzbiti povredu neutralnosti od zaraenih strana, pa ak i silom











269
1. GOSPODARSKI RAT NA MORU i NEUTRALNA IMOVINA
^ zarane drave uvijek su nastojale trgovati sa neutralnim dravama, te u svoju zemlju privui to veu
koliinu dobara potrebnu za ratne svrhe
^ istodobno su nastojale gospodarski iscrpiti protivnika i to na nain da se spreavale prilje dobara od
neutralaca ka protivniku
^ zaraeni moraju potovati slobodu trgovine neutralaca ali mogu i svoju slobodu trgovanja upotrijebiti tako
da ne dobavljaju dobra onima koji ta dobra dobavljaju neprijateljI
^ tako su nastale crne liste, popisi poduzea koja trguju s neprijateljem i koja su iskljuena od dobava iz
zaraene drave
^ na moru se od starina vodio bezobzirniji rat nego na kopnu
o tu je dolo do sukoba dva interesa:
interesa zaraenih da upotrijebe sva sredstva za postizanje konane pobjede,
interesa neutralne drave da se nastavi mirna trgovina, koja je preduvjet njihove
opsrbe prijeko potrebnom robom i sirovinama
o iako je poloaj neutralaca opravdaniji ( jer imaju pravo zahtijevati da ne trpe od rata koji nisu
izazvali ), stvarni je polaaj neutralaca bio slabiji jer su rat vodile pomorski jake drave pa je
kompromis u tradicionalni meunarodnim pravilima tek djelomino uvaio elje neutralaca
a u veoj mjeri interese zaraenih, rezultet su dva naela tradicionalnog meunarodnog
prava neutralnosti na moru
^ postoje dva naela tradicionalnog meunarodnog prava neutralnosti na moru;
o neutralna trgovina i promet morem slobodni su i u vrijeme rata; pravo plijena na moru
naelno je ogranieno na neprijateljsku imovinu
o zaraeni imaju pravo primjenjivati neke mjere pomorskog rata koje znatno skuuju naelnu
slobodu neutralne pomorske trgovine ( posljedica toga je da i neutralna imovina potpada
ponekad pod zapljenu )
to su; probijanje blokade, kontrabanda, protuneutralna pomo, opiranje ratnim
jedinicama zaraenih kada provode pljenidbeno redarstvo
^ iako u sustavu kolektivne sigurnosti UN-a nema mjesta neutralnosti za drave lanice, one mogu ta pravila
upotrebljavati tako dugo dok VS ne poduzme mjere na temelju glave VII
o ako VS odredi da samo neke drave sudjeluju u mjerama, ostale drave lanice mogu
primjenjivati ta pravila
o pravila o neutralnosti na moru mogu primijenjivati i nelanice UN-a



















270
2. ZATITA NEUTRALNE IMOVINE U POMORSKOM RATU

^ dravna neprijateljska imovina koja padne u protivnike ruke postaje na moru i na kopnu ratni plijen i
odmah poslije zapljene prelazi u vlasnitvo zaraene strane
^ privatna neprijateljska imovina pada pod zapljenu kao morski plijen ( priza ), ali vlasnitvo nad tom
imovinom na zaraenu stranu prelazi tek nakon odluke njezinog pljenidbenog suda
^ u iznimnim sluajevima i neutralna imovina moe pasti u zapljenu kao morki plijen
o prijevoz kontrabande, protuneralna pomo, krenje blokade

^ pravila MP o odreivanju neprijateljskog svojstva nekog broda ili robe trebaju zatititi neutralne brodove i
robe od zahvata koji je doputen samo prema neprijateljskoj imovini
o svojstvo broda ravna se prema zastavi koju brod ovlateno vije
injenica da trgovaki brod vije zastavu neutralne drave oborivi je dokaz njegove neutralne
pripadnosti
ako brod vije zastavu na koju nije ovlaten, njegova se stvarna pripadnost moe utvrditi na
temelju pripadnosti vlasnika, preko upisnika brodova,...
trgovaki brodovi su brodovi koji nisu ni ratni ni bolniki
ukljuuju
o tankere koji ne priapdaju ratnoj mornarici
o putnike
o potanke
o ribarske
o jahte
o za dobra na brodu je mjerodavna pripadnost njihova vlasnika ( teret )
dobra u vlasnitvu neprijatelja se smatraju neprijateljskima
dobra u vlasnitvu neutralaca se smatraju neutralnima
u nedostatku dokaza o neutralnom dobru vrijedi oboriva presumpcija da ako su na
neprijateljskom brodu su neprijateljska
ako je neprijateljska roba prenesena na neutralca za vrijeme prijevoza nakon izbijanja rata, taj
se prijenos ne priznaje sve do dolaska u odredite

^ neutralna imovina putuje zajedno sa neprijateljskom
o ako se provodi pravo plijena nad brodom, strada interes neutralnog vlasnika robe
o ako se titi neutralna imovina, neprijatlejski brod izmie zapljeni
o Parika pomorska deklaracija dala je neutralnoj trgovini max mogue koncesije
neutralna imovina pokriva neprijateljsku imovinu, osim ratne kontrabande
neutralna imovina pod neprijateljskom zastavom ne pada pod zapljenu, osim ratne
kontraban
o na taj su nain osigurano neutralni trgovaki brodovi od zahvata mornarice zaraenih, osim u
sluaju
prijevoza kontrabande
krenja blokade
protuneralne pomoi
opiranju provoenja pljnidbenog redarstva











271
3. BLOKADA zatvaranje protivnike luke, dijela obale ili ua rijeke za pomorski promet

^ kao protivnike se smatraju one koje su u rukama neprijatelja
o moe se blokirati i vlastita luka ako je u neprijateljskim rukama
o moe se blokirati i luka neutralne drave, ako ih je neprijatelj okupirao ili ondje vodi ratne
operacije
^ ne mogu se blokirati
o neutralizirana podruja ( ulazi u meunaordne prokope ili meunarodne rijeke )
o otvoreno more i iskljuivi gospodarski pojas
o blokadom smije prijeiti pristup lukama ili obali neutralne drave

^ svrha blokade je spreavanje prolaska bilo kojeg broda u blokirano podruje, bez obzira na teret na brodu
o ali ne smije se prijeiti prolazak poiljaka pomoi civilnom stanovnitvu okupiranog podruja
^ ne smatra se blokadom tzv. kamena blokada postavljanje mehanikih zapreka plovidbi

^ 3uvjeta za valjanu blokadu
1. efektivnost provodi se upotrebom tolikih sredstava da je promet doista sprjeen
2. deklaracija naznaka mjesnog i vremenskog opsega blokade
- nju daje drava koja poduzima blokadu
- mora se naznaiti:
+ vrijeme poetka blokade,
+ zemljopisne granice blokiranog podruja
+ rok do kojeg je neutralnim dravama doputen izlazak iz blokirane luke ili podruja
3. notifikacija priopenje o odreenoj blokadi, i treba ju upraviti:
- neutralnim drava diplomatskim putem
- mjesnim organima blokiranog podruja
- brodovima koji se priblie to podruju ako postji predmnjeva da ne znaju za blokadu

^ prestanak blokade
o oitovanjem one drave koja ju je odredila,
o tome je potrebna obavijest na isti nain kao i pri odreivanju blokade
o ako njeno brodovlje bude otjerano
silom
elementarnom nepogodom
na neki drugi nain ( ako se u tom sluaju eli ponovno uspostaviti blokada, treba
to uiniti kao i prvi put )
^ prekid blokade brodovlje prolazno napusti svoje mjesti ili se privremeno makne zbog oluje ili navale
neprijatelja

^ posljedice blokade
o blokadom se zabranjuje svaki promet s blokiranom lukom ili podrujem ( za sve zastave )
o posljedica krenja blokade je zapljena svakog broda koji bude uhvaen pri pokuaju probijanja
blokade, zajedno s cijelim teretom
o teret nee pasti pod zapljenu ako krcatelj dokae da u asu ukrcavanja nije znao niti je mogao
znati za blokadu ( Londonska deklaracija )
o preduvjet zapljene je pokuaj probijanja blokade
o uzapenje treba provesti u blokiranom podruju, a ako brod pobjegne ne moe se poslije
zaplijeniti zbog nepotivanja blokade
o o pravovaljanosti te zapljene odluuju domai pljenidbeni sudovi




272
4. KONTRABANDA roba koja moe sluiti za ratne svrhe a nalazi se na morskom putu za
neprijatelja iako je protivna stranka zabranila njen prijevoz

^ prema obiajnom pravu zaraene drave su ovlatene da zapljene tu robu
o to proveenje prava plijena je najtei zahvat koji pogaa neutralnu trgovinu na moru

^ dva uvjeta za primjenu kontrabande
o ustanoviti koje vrste robe tvore kontrabandu (mora biti roba koja moe sluiti u ratne svrhe)
o roba treba biti namjenjena neprijatelju

^ Londonska deklaracija razlikuje 3 skupina predmeta
o apsolutna kontrabanda predmeti koji slue za ratne svrhe ( oruje, municija, ratna oprema )
o relativna ili uvjetna kontrabanda predmeti koji slue i za ratne svrhe i za mirnu upotrebu ( hrana,
odjea, novac, gorivo )
o ne mogu se proglasiti kontrabandom svila, lan, konoplja, porculan, papir, sapun, pokustvo

^ ne smatraju se kontrabandom
o predmeti koji slue za potrebe broda i njegovih putnika za vrijeme vonje
o predmeti koji slue samo za njegu ranjenih i bolesnih ( ti se predmeti mogu otuiti rekvirirat
uz naplatu )
^ drave mogu proiri ili ograniiti popis tih predmeta ali o tome moraju obavijestiti zainteresirane drave
^ kontrabanda je zapravo ona roba koja se u danom asu nalazi na popisu kontrabande neke zaraene
drave
^ kontrabanda se plijeni kako bi se oslabila neprijateljska opskrba sredstvima za voenje rata
^ zato je kontrabanda samo ona roba namjenjena neprijatelju
o apsolutna kontrabanda pada pod zapljenu ako se ustanovi da je namijenjena za neprijateljsko
ili od neprijatelja okupirano podruje ili za neprijateljske oruane snage
nije vano putuje li roba izravno neprijatelju ili se jo prekrcava
tu dolazi do primjene shvaanje o tzv. jedinstvu putovanja prema kojem se ne gleda
neposredno odredite broda nego krajnje i stvarno odredite
o uvjetna kontrabanda se plijeni ako se ustanovi da je nemijenjena oruanim snagama ili
dravnoj upravo neprijatelja
naelo o jedinstvu putovanja ne vrijedi za uvjetnu kontrabandu
ali je praksa u 1. svj ratu bila suprotna

^ posljedice kontrabande
o kontrabanda potpada zapljeni koju izriu pljenidbeni sudovi drave koja je provela uzopenje
o sudbinu kontrabande dijeli i brod ako polovicu robe ini kontrabanda
o osim kontrabande pod zapljenu ide i sva ostala roba koju na tom brodu ima vlasnik
kontrabande
o iako brod ne potpada pod kontrabandu, on e svejedno biti uzapen da odvede kontrabandu
u luku koju odredi uzaptitelj i da prieka presudu pljenidbenog suda
o uzaptitelj moe dopustiti da brod na kome kontrabanda ini manje od tereta preda
kontrabandnu robu, pa moe dalje nastaviti slobodno ploviti
o zapljeni nema mjesta
ako je brod na otvorenom moru pa ne zna za izbijanje rata
nakon saznanja nije bilo mogunosti da se roba iskrca
o u tim slujaevima zaraena strana moe samo uz nadopltu konfiscirati kontrabandnu robu, a
brod i ostala roba ne potpadaju zapljeni niti snose trokove uzrdravanja za trajanje postupka




273
5. PROTUNERALNA POMO

^ obuhvaa razliite sluajeve pomoi i usliga koje neutralni brodovi provode u korist neke zaraene strane
^ Londonska deklracija razlikuje
o tee vrste neutralni brod se izjdnauje sa neprijateljskim
brod izravno sudjeluje u neprijateljstvima
brod je neprijatlejska vlada uzela u slubu
brod je u asu uzapanja bio namijenjen iskljuivo prijevozu neprijatlejskih postrojbi
o lake vrste neutralni brod se izjednaava sa neutralnim brodom koji prevozi kontrabandu
^ brod koji provodi takvu pomo podpada pod zapljenu zajedno sa neprijateljskim teretom i svim stvarima
koje su na njemu, a pripadaju vlasniku broda ( neutralni teret se oslobaa )
^ prema Londonskoj deklaraciji slijedea djela se smatraju protuneralnom pomoi
o izravno sudjelovanje u neprijateljstvima na strani protivnika
o bilo kakva pomo oruanim snagama protivnika
o izravno djelovanje pod kontrolom protivnike vlade
o prihvaanje navicerta ( potvrde da robu koju prevoze nije u vlasnitvu neprijatelja ) koji je
izdala protivnika vlada






























274
PLJENIDBENO PRAVO

FORMALNO PLJENIDBENO PRAVO
^ formalni postupk prilikom provedebe prava plijena ureeno je interno u dravama ali se podudara u
glavnim crtama u svim dravama
^ glavno je naelo da cijeli postupak treba obaviti uz neke formalnosti i potivanje odreenih interesa
^ svrha je propisa formalnog pljenidbenog prava
o da se uz postizanje konane objektivne sigurnosti o pitanju je li konkretni sluja doista tzv
dobri plijen po mogunosti tedi promet po moru
o da se zaraene strane u svom nastojanju da ostvare ratni cilj ne dou u sukob sa pravno
zatienim interesima mirne trgovine po moru
^ tome slue propisi o pljenidbenom redarstvu i o pljenidbenom sudovanju

^ pljenidbeno redarstvo
o obuvae sve mjere koje slue za hvatanje morskog plijena i njegovog dopremanja u sigurnu
luku
o iako u vrijeme oruanog sukoba ostaje sloboda plovidbe i sloboda neutralne trgovina,
zaraeni imaju pravo poduzimati mjere pljenidbenog redarstva kao ratnu mjeru
o mjere su
zaustavljanje - ratni brodovi i podmornice i zrakplovi imaju pravo zaustaviti svaki
brod da bi se ustanovilo potpada li on pod propise o ratnom ili morskom plijenu
pravo zaustavljanja moe se provoditi po cijelome ratitu
nalog za zaustavljanje se daje slijepim hitcem ili nekim drugim prikladnim nainom
nalog ujedno ukljuuje poziv brodu da istakne svoju zastavu ako je dotada nije vijao
ako brod na ponovljeni poziv ne stane doputena je upotreba sile

pregled tu se treba ustanoviti pripadnost broda i tereta, kao i sadraj tereta
na brod se alje asnik koji pregledava isprave a moe i teret, te utruje ima li
mjesta uzapenju
asnik ima pravo pregledati brodske isprave, a prema svome nahoenju u sam
teret
ukoliko je pregled na moru nemogu ili nesiguran, moe se naloiti brodu odlazak u
neku luku
pregled se ne primijenjuje ako neutralni trgovaki brod plovi u pratnji ratnog broda
iste neutralne drave ( konvoj )
uzapenje - prema rezultatu provedenog pregleda zapovjednik broda koji ga je
obavio odluuje hoe li brod uzaptiti ili pustiti
na puini uzapen brod vodi se u luku pod pratnjom uzaptitelja ili se alje pod
zapovjednitvom asnika kojeg se postavlja na brod uz manju posadu
brod se moe uputiti u vlastitu, okupiranu ili savezniku luku
uzapeni brod e se unititi ako ga se ne moe odvesti u luku bez ugroavanja
ratnog broda ili ratnih operacija u tijeku
mogu se unititi i neprijateljski i neutralni brodovi
pod jednakim se uvjetima moe unititi i roba na brodu ili se moe
zahtijevati njezino izruenje ako brod ne podlijee zapljeni
tada valja osigurati sigurnost ljudi na brodu, a brodske isprave skloniti na
ratni brod
unitenje ne zaustavlja postupak suenja pred peljnidbenim sudom






275
prestanak uzapenja
presudom pljnidbenog suda o zapljeni
putanjem od drave uzaptiteljice
uspjelim bijegom broda
otkupom
osloboenjem od uzaptiteljevih neprijatelja ( repriza )
o repriza je oduzimanje uzapenog broda od neprijatlelja
uzaptitelja
o time brod opet postaje slobodan
o uspjeli bijeg ne povlai nikakve posljedice ako se isti brod ili
roba u kasnijem susretu opet uzapti
o ako u bilo kojoj fazi opisanog postupka trgovaki brod pokua umai ratnom brodu ovaj moe
upotrijebiti silu
o ako pokua otpor, izjednauje se s neprijateljskim brodom, tj samim tim brod potpada pod
zapljenu, a s teretom se postupa kao da je na neprijateljskom brodu
o plovidba neutralnoga trgovakoga broda u pratnji neprijateljskoga broda smatra se
protuneralnom pomoi i takav brod pada pod zapljenu, a ako je potrebno moe biti napadnut
bez opomene i uniten

^ pljenidbeno sudovanje
o spostupak o pravovaljanosti uzapenja i o proglaenju morskog pline
o svaka drava ima svoje pljenidbene sudove veinom u dva stupnja, tako da se zainteresiranoj
stranci prua mogunost pravnog lijeka protiv prve presude pljenidbenog suda
o prema sastavu i ustroju postoje tri vrste tih organa
imaju znaaj sudova
administrativni organi
sudsko-administrativni organ
o to su dravni sudovi koji sude po materijalnom pravu svoje drave
o pljenidbeni sud moe izrei ili zapljenu broda ili osloboditi brod
o ako se ne izree zapljena ili ako se brod pusti prije izricanja presude zainteresirani imaju pravo
na naknadu tete
rjeenje o naknadi se donosi u samoj presudi o osloboenju
rjeenje o naknadi se donosi po slobodnoj ocjeni i to samo za nastalu tetu a ne za
izmaklu dobit
ako su se uzapeni brod ili teret morali prodati prije presude, presuda izrie zapljenu
kupovnine, odnosno njezino izruenje interesantima
o propisi postupka nastoje osigurati nepristranost suenja
o nakon pripremnog postupka predmet se raspravlja pred sudom kontradiktorno, zainteresirani
imaju pravu pristupiti roitu, ako mu ne pristupe sami ili po zastupniku, imenuje se zastupnik