ISPITNA PITANJA

1. to je to civilno drutvo?
Civilno drutvo definicije:

Pravna to pravni poredak kae da jest (ali)

Funkcionalna javna dobrobit (ali)

Gospodarska neprofitnost (ali.)

Strukturalno-operativna definicija: (5 ELEMENATA)

o Organiziranost
o Privatnost
o Neprofitna distribucija
o Samouprava
o Dobrovoljnost
PRAVNI POREDAK svrha
organiziranje stabilnog suivota u nekoj drutveno-politikoj zajednici uz
potivanje odreenih fundamentalnih materijalnih i formalnih vrijednosti.
U zapadnim civilizacijama (anglosaksonsko/ kontinentalno-europskog
tipa) sredite pravnog poretka je ovjek-pojedinac, a smisao, ideja vodilja i
cilj poretka stvaranje okruenja za potpuni i slobodni razvoj svake ljudske
jedinke.
2. to je to socijalni kapital i koje vrste poznajete?

Politoloka perspektiva top down (od vlasti prema drutvu)

Socioloka perspektiva bottom up

Sinergijska perspektiva: (3 ELEMENTA SK)

a) Povjerenje u ljude i drutvene institucije
b) Suradnja, udruivanje i kolektivne akcije
c) Potivanje drutvenih i pravnih normi
VRSTE SK:
a) Socijalni kapital zbliavanja homogene skupine (sa sebi slinima)
b) Socijalni kapital povezivanja heterogene skupine (sa drukijima)
c) Socijalni kapital spajanja vertikalno povezivanje s viim razinama donoenja
odluka sposobnost participacije u donoenju politikih odluka
1

putem

mehanizama:

LOKALNA

ZAGOVARANJE/LOBIRANJE,

(I

MJESNA)

SAMOUPRAVA,

SPECIJALIZIRANI

NVO-i,

GRUPE

ZA

REFLEKSIVNA

DELIBERATIVNA POLIARHIJA novi vladavinski model (u U) promiljanje

o donoenju odluka iz razliitih centara

3. to je to udruga, a to udruga javnog prava prema stajalitu ESLJP?

to je udruga?
-

odreeni stupanj organiziranosti (vie od javnog okupljanja, ne mora imati

pravnu osobnost),

dobrovoljnost,

ostvarenje zajednikog cilja.

to suudruge javnog prava?

Udruge osnovane aktom javne vlasti

Obavljaju javne ovlasti u ime drave

Ne kre slobodu udruivanja jer nije primjenjiva

MOE se traiti obavezno lanstvo, ali MORA biti omogueno dobrovoljno lanstvo
u drugim udrugama!!!
4. Pod kojim uvjetima se moe ograniiti sloboda udruivanja prema
EKLJP?
Nije apsolutna sloboda/pravo = moe biti ogranieno
Ogranienja prema EKLJP
ZAKON + LEGITIMAN CILJ
(interes sigurnosti ili javnog reda i mira, sprjeavanje nereda ili zloina, zatita
zdravlja ili morala i zatita prava i sloboda drugih)
+ NUNO U DEMOKRATSKOM DRUTVU
(potrebna i razmjerna sredstva, ALI polje slobodne procjene drave)
5. Pod kojim uvjetima se moe ograniiti sloboda udruivanja prema Ustavu
RH?
Ogranienja prema Ustavu RH
Opi uvjeti ograniavanja ljudskih prava (l. 16. i 17.)
Posebni uvjeti (l. 43. udruge, l. 60. sindikati)
USTAV RH, l. 16. 3 KUMULATIVNA UVJETA;
Slobode i prava mogu se ograniiti samo
2

(1) zakonom da bi se
(2) zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti
(3) razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.
Uvjeti za ograniavanje ljudskih prava
1) Zakon (organski zakon)
2) Legitimna svrha (zatita sloboda i prava drugih ljudi, zatita pravnog poretka, javnog
morala i zdravlja)
3) Razmjernost/Proporcionalnost (ogranienje prava razmjerno naravi potrebe za
ogranienjem u svakom pojedinom sluaju)
Ljudska prava koja se ne mogu ograniiti

pravo na ivot

zabrana muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja

pravna odreenosti kanjivih djela i kazni

sloboda misli, savjesti i vjeroispovijedi

Bez obzira na stanje nude

ogranienje ne moe imati za posljedicu nejednakost osoba s obzirom na rasu,

boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo

opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji

6. to znate o sindikatima u kontekstu slobode udruivanja?

Sindikati obuhvaeni slobodom udruivanja, titi interese svih lanova
neovisno o poslodavcu (esto, ne nuno, gransko udruivanje), kolektivna prava
radnika i pravo na trajk.
SINDIKATI KAO POSEBAN OBLIK NVO
Uz l. 43. postoji i posebna ustavna osnova l. 60.:

Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju

pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne

sindikalne organizacije.

U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno

organiziranje.

Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
7. Navedite i ukratko objasnite definitorne elemente udruga!
3

UDRUGA KAO PRAVNA OSOBA

Pravna tvorevina kojoj pravni poredak priznaje pravnu i poslovnu sposobnost
= CILJ: ogranienje odgovornosti lanova udruge
= mogue i udruivanje BEZ stvaranja pravne osobe (tzv.
neformalne udruge)
DEFINITORNI ELEMENTI:

1) Ljudi/lanstvo (broj, uvjeti, odnosi)

Najmanji broj lanova:

Formalne udruge: Tres faciunt societas

Neformalne udruge: - dovoljno 2 (primjena pravila o ortatvu)

Tko moe osnovati udrugu Poslovno sposobne fizike osobe i pravne osobe,
domae i strane osobe
lanstvo u udruzi

Svatko moe pod jednakim uvjetima postati lanom udruge, uvjeti propisani
statutom udruge

Ogranienje: fizike osobe bez poslovne sposobnosti ili s ogranienom

poslovnom sposobnou ne mogu imati pravo odluivanja u tijelima udruge
(detalji o lanstvu i sudjelovanju statut udruge)

Dunost udruge: voditi popis lanova (prekraj kanjiv 1.000 do 10.000kn)

Strani dravljani i strane pravne osobe

Osnivai i lanstvo pod jednakim uvjetima kao dravljani RH

Pojam strane udruge:

udruga ili drugi oblik udruivanja

valjano osnovana prema stranom pravnom poretku

ispunjava uvjete iz ovog Zakona

neprofitnost

upisana u registar stranih udruga pri nadlenom ministarstvu u RH

2) Zajedniki cilj (koji ciljevi pogodni?) zauzimanja za zatitu ljudskih prava

i sloboda, te ekoloka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna,

pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, portska, tehnika,
zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve

BEZ NAMJERE STJECANJA DOBITI !!!

3) Neprofitnost (gospodarska djelatnost?)

DJELATNOSTI UDRUGE:

Samo one kojima se ostvaruju ciljevi

Samo one koje su izrijekom nabrojane statutom

MOE stjecati prihode (obavljati gospodarske djelatnosti)

Lex specialis
ALI
bez namjere stjecanja dobiti za svoje lanove
ili tree osobe + prihod iskljuivo za obavljanje i unaprjeenje osnovne djelatnosti
udruge kojima se ostvaruju ciljevi odreeni statutom
8. Objasnite postupak osnivanja udruga u RH!
OSNIVANJE UDRUGE

Osnivaka skuptina

4 odluke:

osnovati,

usvojiti statut,

da li e se registrirati,

tko je osoba koja zastupa udrugu.

Dokumenti:
-

Zapisnik,

Statut,

Popis osnivaa,

Preslike osobne iskaznice.

STATUT (ne mora se tako zvati)

a) Obvezni sadraj naziv i sjedite (bolje bez adrese), zastupanje, ciljevi, djelatnost,
lanovi (prava i obveze), tijela (sastav, izbor, opoziv, ovlasti, odluivanje i trajanje
mandata), prestanak postojanja
b)

Preporueni sadraj podruje djelovanja, imovina, sukob interesa, stegovna

odgovornost, moe i drugo od znaaja za udrugu.

Naziv udruge Pravilo: na hrvatskom i latinino pismo (+ na mrtvom jeziku, udruge nac.
manjina, samo dodatno na stranom jeziku) (Ako u nazivu ima RH ili druga drava,
treba istaknuti ugled i dostojanstvo.)
STJECANJE PRAVNE OSOBNOSTI upisom u registar udruga
POSTUPAK (pokrenuti u roku od 3 mjeseca):

Ured dravne uprave u upaniji*

Zahtjev + dokumenti (posebnosti: a) osniva pravna osoba, b) dozvola za

obavljanje djelatnosti)

Neuredan: 15-30 dana za dopunu

Uredan: - rjeenje u roku 30 dana, inae pozitivna predmnjeva o upisu = novi

zahtjev, 8 dana, rjeenje o upisu

Razlozi za odbijanje upisa u registar udruga Ciljevi i/ili djelatnosti u suprotnosti s

Ustavom (l. 43.) i zakonom alba: ministarstvu nadlenom za opu upravu

Obveza upisa promjena naziva, adrese, statuta, osobe ovlatene za zastupanje,

prestanak.

DO UPISA U REGISTAR nema uinaka u pravnom prometu prema treim

osobama!!!

Uporaba promijenjenih podataka prije upisa u registar ZABRANJENA JE I

PREKRAJNO JE KANJIVA!!!

Usvojene odluke prilikom osnivanja i kasnije VRIJEDE INTERNO od trenutka

usvajanja!!!

9. Koji su razlozi prestanka postojanja udruge u RH i to se zbiva s

imovinom udruge nakon prestanka njenog djelovanja?
RAZLOZI PRESTANKA POSTOJANJA UDRUGE
1) Odluka skuptine udruge
2) Nedjelovanje (< 3 lana ili neodravanje skuptine u dvostruko duem periodu od
predvienog)
3) Steaj
4) Zabrana
POSTUPAK ZABRANE: Prijavu moe podnijeti svatko,

upanijskom dravnom

odvjetnitvu upanijski sud Vrhovni sud (primjena odredbi ZPP-a i hitan postupak
(zakazivanje rasprave 15 dana, alba 8 dana, Vrhovni sud po albi u roku 8 dana)) Ako je
udruga zabranjena, presuda se po pravomonosti objavljuje u NN.
RAZLOZI ZABRANE: Povreda l. 43. Ustava RH (sloboda udruivanja ograniena je
zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti,

jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti RH); Ako je usmjerena na druge aktivnosti koje

su zabranjene Ustavom ili zakonom; Ako obavlja djelatnosti koje nisu u skladu s
ciljevima utvrenim statutom; Potrebno radi zatite slobode i prava drugih osoba (l.
16. Ustava RH); Potrebno radi zatite zdravlja i javnog morala (l. 16. Ustava RH).
IMOVINA NAKON PRESTANKA POSTOJANJA
-

statutom odreenom subjektu, ako ne pie, JLS-u,

dotacija proraunu,

Ako zabranjena: - sud moe iz opravdanih razloga s obzirom na okolnosti

sluaja udruzi, ustanovi, zakladi ili fundaciji s istim ili slinim ciljevima
10. Kako pravo na javnom okupljanje i mirni prosvjed definira EKLJP,
odnosno praksa ESLJP?
Pravno na javno okupljanje i mirni prosvjed

Ljudsko pravo politiko pravo

Opa deklaracija o ljudskim pravima (l. 20.), Meunarodni pakt o graanskim i

politikim pravima (l. 21.), Europska konvencija o ljudskim pravima (l. 11.)
6

slino definiraju
Definitorni elementi:
a) Okupljanje veeg broja ljudi (u pravilu jednokratno, nije organizacija, ve ad hoc)
b) Mirno okupljanje
c) Iznoenje stavova
SLJP - Pravno na mirno okupljanje (Udruenje graana Radko & Paunovski protiv
Makedonije, presuda, 15. sijenja 2009., zahtjev br. 74651/01)
Neraskidivo povezano s pravom na slobodu izraavanja
Sloboda izraavanja ne odnosi se samo na 'informacije' ili 'ideje' koje su
prihvaene s odobravanjem ili koje se ne smatraju uvredljivima, ve i na one
koje vrijeaju, okiraju ili uznemiravaju. To su zahtjevi pluralizma,
tolerancije i irokoumlja bez kojih nema 'demokratskog drutva.
Iako Sud prihvaa da je mogue da napetost nastaje u situacijama kada se drutvo
podijeli, on smatra da je to jedna od neizbjenih posljedica pluralizma. U takvim
okolnostima uloga drave nije da otkloni uzrok tenzija na nain da ukine pluralizam,
ve da osigura da se konkurentske grupe meusobno toleriraju (...).
(Stankov

i Ujedinjena makedonska organizacija Ilinden protiv Bugarske, presuda,

2.listopada 2001., zahtjevi br. 29221/95, 29225/95)

Sloboda okupljanja i pravo da se preko nje izraze neija stajalita jesu meu
najviim vrijednostima demokratskog drutva. Bit demokracije jest njezina
sposobnost da rjeava probleme kroz otvorenu raspravu.

ESLJP Pozitivne obveze drave (Kranska demokratska narodna stranka protiv

Moldavije (br. 2), presuda, 2. veljae 2010., zahtjev br. 25196/04)
Mogunost da mirno okupljanje preraste u nerede njegovih pristaa i
protivnika nije dostatan razlog za ukidanje prava na slobodu javnog
okupljanja, osobito kad je rije o javnom okupljanju koje se odnosi na pitanja
od javnog interesa, odnosno ona koja ukljuuju politike govore.
Zadaa policije je stati izmeu dviju skupina i osigurati javni red.
ipak, imati na umu da je obveza drave
(Plattform "Arzte fr das Leben" protiv Austrije, presuda, 21. lipnja 1988., zahtjev
br. 10126/82)
Poduzeti razumne i primjerene mjere za odravanje mirnog prosvjeda, NIJE
OBVEZA postizanja rezultata

MJERILA ZA PROCJENU RAZMJERNOSTI mijeanja drave u pravo na slobodu

7

javnog okupljanja (Makhmudov protiv Rusije, presuda, 26. srpnja 2007., zahtjev br.
35082/04)
1) Sloboda okupljanja esencijalno i usko vezana uz demokraciju (pluralizam +
tolerancija).
2) Razumno, paljivo, u dobroj vjeri, relevantni i dostatni razlozi za opravdanje
mijeanja utemeljeni na prihvatljivoj procjeni relevantnih injenica.
3) Prednost: najblaa sredstva za postizanje cilja.
Zabrana ne moe biti:
Opa i generalna,
Apsolutna,
Bez razumne procjene pojedine situacije.
Kriteriji za zabranu ne mogu biti: nejasni, arbitrarni, ni neizvjesni.

11. Navedite tri temeljna naela u shvaanju prava na javno okupljanje u

praksi Ustavnog suda RH!
TRI TEMELJNA NAELA
USUD/2011: nacionalni zakon koji ograniava pravo na slobodu javnog
okupljanja mora potovati tri naela koja izviru iz opih vrednota to ih titi
Ustav:
1) pozitivnu presumpciju u korist odravanja javnog okupljanja,
2) pozitivnu obvezu drave da titi pravo na slobodu javnog
okupljanja,
3) naelo razmjernosti u ogranienjima prava na slobodu javnog
okupljanja.
(U-I/295/2006, U-I/4516/2007, od 6. srpnja 2011., NN br. 82/2011)
12. Pod kojim uvjetima se moe ograniiti pravo na javno okupljanje i mirni
prosvjed prema Ustavu RH?
Opa ogranienja (=EK/SLJP i URH):

Jedino se na temelju ovoga Zakona mogu propisati ogranienja prava na

javno okupljanje koja su nuna u demokratskom drutvu radi zatite
sloboda i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja.

Sloboda govora i javnog nastupa na javnom okupljanju ograniena je

zabranom svakog pozivanja i poticanja na rat ili uporabu nasilja, na
nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.

Pravo na javno okupljanje pripadnika Ministarstva obrane i oruanih

snaga Republike Hrvatske ureuje se posebnim propisima iz podruja
obrane.
8

13. to je to mirno okupljanje i javni prosvjed prema Zakonu o javnom

okupljanju u RH?
14. to je to javna priredba prema Zakonu o javnom okupljanju u RH?
ZJO razlikuje tri VRSTE okupljanja:
1) Mirno okupljanje i javni prosvjed - organizirano okupljanje vie od 20
ljudi, koje se odrava radi javnog izraavanja i promicanja politikih,
socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva.
2) Javna priredba - okupljanja organizirana radi ostvarivanja prihoda u
okviru registrirane djelatnosti, a koja, s obzirom napredmnijevani broj
sudionika ili narav priredbe, zahtijevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih
mjera.
3) Drugi oblici okupljanja - okupljanja kojima je svrha ostvarivanje
gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, portskih, zabavnih i inih
interesa.
15. Pod kojim uvjetima se prema Zakonu o javnom okupljanju u RH moe
zabraniti ili prekinuti javno okupljanje?
Ministar unutarnjih poslova moe rjeenjem zabraniti ako:
1. nije pravodobno i uredno prijavljeno,
2. je prijavljeno na prostorima na kojima se na temelju Zakona ne smije
odravati, odnosno suprotno uvjetima za Trg sv. Marka
3. su ciljevi usmjereni na pozivanje i poticanje na rat ili uporabu nasilja,
na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti
(l. 38. Ustava RH),
4. postoji na razlozima utemeljena vjerojatnost da bi odravanje dovelo do
izravne i zbiljske pogibelji od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remeenja
javnog reda i mira. (clear and present danger test)
Zabrana: najkasnije 24h prije + Pravni lijek: tuba Upravnom sudu koji mora
odluiti po hitnom postupku
Ovlatena slubena osoba MUP-a moe sprijeiti ili prekinuti ako:

1. nije prijavljen ili je zabranjen,

2. se odrava na mjestu koje nije navedeno u prijavi ili suprotno posebnim

uvjetima za Trg sv. Marka

3. je netko od sudionika mirnog okupljanja ili javnog prosvjeda naoruan,

9

4. sudionici pozivaju ili potiu na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu,

rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti (l. 38. Ustava RH),

5. redari ne mogu odravati red i mir,

6. postoji zbiljska i izravna opasnost za zdravlje sudionika ili drugih osoba,

7. nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja i drugih oblika ozbiljnog

remeenja javnog reda i mira.

16. Navedite i ukratko objasnite definitorne elemente zaklada!

U smislu Zakona o zakladama i fundacijama zaklada je imovina namijenjena da
sama, odnosno prihodima to ih stjee, trajno slui ostvarivanju neke opekorisne
ili dobrotvorne svrhe.
Definitorni elementi:
1) IMOVINA (trajni prijenos imovine, slobodna volja, odvojenost od osnivaa =
trajni nadzor i skrb drave)
ZAKLADA trajno ostvarivanje svrhe putem osnovne imovine i njenih prihoda
KOLIKA JE IMOVINA je DOVOLJNA ???
FUNDACIJA ogranieno na najvie 5 godina IZNOS IMOVINE PRIKLADAN???
-

novac mora biti unesen u RH

nekretnine naravno ne
osnovna imovina Zaklade se ne smije umanjivati
sve radnje u vezi s imovinom obavijestiti nadleno ministarstvo (za poslove
opde uprave)
otuivanje ili optereivanje nekretnina te posebno vrijednih pokretnina
SAMO uz suglasnost ministarstva
PRILIKOM OSNIVANJA VANO UTVRDITI:
DOSTATNU visinu imovine sudski vjetak knjigovodstvene struke (praksa
50.000kn???)

SLOBODNU VOLJU zakladnika forma akta u kojim se namjenjuje imovina

za osnivanje zaklade
Inter vivos pisana i ovjeren potpis

Mortis causa
Osnivai Domaa ili strana fizika ili pravna osoba

Akt o osnivanju izjava, ugovor, zakon,

Mogunost pobijanja od strane nasljednika ili ugovornih strana (odgaa
osnivanje) te vjerovnika zakladnika (ne spreava osnivanje Zaklade).
2) (TRAJNO) OSTVARENJE OPEKORISNE ILI DOBROTVORNE SVRHE

10

Opekorisna - unapreuje kulturna, prosvjetna, znanstvena, duhovna,

dudoredna, portska, zdravstvena, ekoloka ili koja druga drutvena djelatnost,
odnosno svrha ili opdenito meterijalno stanje drutva.
Dobrotvorna - prua potpora osobama kojima je potrebna pomo
DA: - ako je mala grupa korisnika (vjerska, nacionalna, staleka i sl.)
NE: - nemogua, pravno i moralno nedopustiva ili oito neozbiljna
17. Objasnite postupak osnivanja zaklada u RH!
o Postupak traje 4-6 mjeseci i potrebno je 5 razliitih rjeenja, odnosno
suglasnosti
o Akt o osnivanju min. uprave imenuje privremenog upravitelja - suglasnost
min. u ijoj je nadlenosti svrha (nakon 30 dana pozitivna predmnjeva) u
roku 60 dana min. uprave donosi rjeenje o osnivanju i po pravomonosti
upisuje u zakladni upisnik (javna objava u NN) imenuje upravitelja 30
dana za prikupljanje imovine, sastavljanje statuta i prijedlog redovitih
zakladnih tijela min. uprave 30 dana za odobrenje statuta i imenovanje
redovnih zakladnih tijela (uz primopredajni zapisnik, poetna bilancu, reviziju
i razrjenicu upravitelja)
18. to su fundacije u RH?
U smislu Zakona o zakladama i fundacijama fundacija je imovina namijenjena da
u odreenom vremenskom razdoblju (ali ne dulje od pet godina!) slui
ostvarivanju neke opekorisne ili dobrotvorne svrhe.
Ne smatra se fundacijom imovina namijenjena jednokratnom ispunjenju neke
opekorisne ili dobrotvorne svrhe.
Opekorisna je u smislu ovoga Zakona ona svrha ispunjavanjem koje se openito
unapreuje kulturna, prosvjetna, znanstvena, duhovna, udoredna, portska,
zdravstvena, ekoloka ili koja druga drutvena djelatnost, odnosno svrha ili
openito materijalno stanje drutva.
Dobrotvorna je u smislu ovoga Zakona takva svrha ispunjenjem koje se prua
potpora osobama kojima je potrebna pomo.
Na fundacije se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se
odnose na zaklade.
Zaklada e se pretvoriti u fundaciju kada njezini prihodi vie nisu dostatni za
trajno ispunjavanje svrhe zaklade, ak i prema izmijenjenom statutu, ali je
uporabom osnovne imovine zaklade predvidljivo mogue ispunjavanje njezine
svrhe za najmanje jo deset godina, ukoliko se utemeljitelj zaklade ne opredijeli za
11

neko drugo rjeenje. (Pretvorba zaklade u fundaciju obavlja se promjenom statuta

zaklade na nain predvien ovim Zakonom, to se objavljuje u " Narodnim
novinama".)
19. Koji su razlozi prestanka postojanja zaklade u RH?
Zaklada prestaje:
1. ako izgubi imovinu,
2. ako njena imovina prestane biti dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade,
a nema uvjeta za pretvorbu zaklade u fundaciju, ali se svrha zaklade moe postii
njenim prestankom i prijenosom zakladne imovine u neku drugu zakladu, koja
slui istoj ili slinoj svrsi, te
3. ako svrha zaklade prestane biti opekorisna ili dobrotvorna ili je njezino
ostvarivanje postalo nemogue, pravno ili moralno nedoputeno, a nije mogua
promjena statuta sukladno odredbi Zakona.
NE odlukom zakladnih tijela!!!
Rjeenje o prestanku + imenovanje povjerenika + odluka da li protiv zakladnih
tijela treba pokrenuti sudski postupak

20. Navedite i objasnite definitorne elemente ustanova!

Zakon o ustanovama, l. 1.:

Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja,

znanosti, kulture, informiranja, porta, tjelesne kulture, tehnike kulture,
skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge
djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.

Na pravnu osobu koja djelatnost iz prethodnog stavka obavlja radi stjecanja

dobiti primjenjuju se propisi o trgovakim drutvima. (i to tzv. JTD!!!)

DEFINITORNI ELEMENTI (3!):

1) Trajno obavljanje DRUTVENE DJELATNOSTI
2) NEPROFITNOST

3) VRSTA VEZA S OSNIVAEM

1) DRUTVENA DJELATNOST ZoU okvir, detalji uvjeta osnivanja, obavljanja

djelatnosti, izbora tijela itd. proizlaze iz odgovarajueg lex specialis-a (PUNO LEX
SPECIALIS-A (azndo formula))
12

2) NEPROFITNOST Moe stjecati dobit, pod uvjetima lex specialis-a, ali se mora uloiti
u primarnu djelatnost ILI za djelatnost druge ustanove istog osnivaa!!!

3) VRSTA VEZA S OSNIVAEM Odgovara cijelom svojom imovinom,

neogranieno i solidarno
Sve statusne promjene (pripojiti, spojiti dvije, podijeliti, ukinuti, pretvoriti u
trg.drutvo)
Moe zadrati pravo odluivanja i izbora tijela
Odluka o promjeni imena i sjedita
Suglasnost na promjenu djelatnosti
Imovina bez suglasnosti osnivaa ne moe stei, opteretiti ili otuiti imovinu
koja je vee vrijednosti od navedene u aktu o osnivanju ili statutu; nakon
prestanka imovina ide osnivau.
21. Navedite propise koji se primjenjuju na rad ustanova!
PRIMJENA PROPISA

LEX SPECIALIS (npr. Zakon o visokom obrazovanju)

Supsidijarna primjena LEX GENERALIS Zakon o ustanovama

Ako se djelatnost iz LEX SPECIALIS obavlja s namjerom stjecanja dobiti,

primjena LEX GENERALIS Zakon o trgovakim drutvima (odredbe o
javnom trgovakom drutvu)

Zakon o trgovakim drutvima uvijek LEX GENERALIS za sve to ne

ureuje ZoU

22. to su to javne, a to privatne ustanove?

OSNIVAI
-

Svaka fizika i pravna domaa i strana osoba privatna ustanova

Drava ili JLPS ako se neka djelatnost obavlja kao javna sluba javna
ustanova (pravilo), ali ako je zakonom izrijekom doputeno moe i
privatna ustanova s pravom javnosti (dakle, osniva privatna osoba
sama ili s JLPS)

23. Navedite naela rada ustanova!

NAELA RADA USTANOVA (2)
1) Javnost rada
Djelatnost
-

Korisnici

Na pogodan nain izvijestiti, pravodobno i istinito

13

Djelatnost
-

Javnost

Putem sredstava javnog informiranja (uvid u dokumentaciju osim ako

stupanj tajnosti)

2) Strunost Sukladno suvremenim znanstvenim postignuima i pravilima

struke
24. Objasnite koja tijela ustanova mora, a koja moe imati i koje su
nadlenosti takvih tijela!
Ravnatelj predstavlja i zastupa ustanovu (poslovodstvo), 4 godine azndo
- bira ga upravno vijee ili min. ili predst.tij.JLPS (azndo)
- javni natjeaj (azndo) niz postupovnih odredbi; mogu vritelj dunosti max
1 god.
Upravno vijee upravlja ustanovom, donosi sve bitne odluke u ustanovi
Mogue i struno vijee i struni voditelj azndo te druga nadzorna, struna i
savjetodavna tijela.
25. Koji su razlozi prestanka ustanove u RH?
1) Odluka osnivaa
2) Statusna promjena
3) Gubitak koncesije
4) Zabrana obavljanja djelatnosti
5) Sud utvrdi nitavost upisa ili ukine ustanovu
6) Steaj
7) Drugi razlozi iz akta o osnivanju i statuta
26. U kojem odnosu su ustanova i njen osniva? U emu je to vidljivo?
VRSTA

VEZA

OSNIVAEM

Odgovara

cijelom

svojom

imovinom,

neogranieno i solidarno
Sve statusne promjene (pripojiti, spojiti dvije, podijeliti, ukinuti, pretvoriti u
trg.drutvo)
Moe zadrati pravo odluivanja i izbora tijela
Odluka o promjeni imena i sjedita
Suglasnost na promjenu djelatnosti
Imovina bez suglasnosti osnivaa ne moe stei, opteretiti ili otuiti imovinu
koja je vee vrijednosti od navedene u aktu o osnivanju ili statutu; nakon
prestanka imovina ide osnivau.

14

27. to Ustav RH govori o vjerskim slobodama i djelovanju vjerskih

zajednica?
Ustav RH, l. 40. i 41.

Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere

ili drugog uvjerenja.

Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave.

Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske

obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne
ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo
drave.

28. to su to de iure, a to de facto vjerske zajednice u RH?

ZAKON O PRAVNOM POLOAJU VJERSKIH ZAJEDNICA, NN 83/02

zajednica fizikih osoba koje ostvaruju slobodu vjeroispovjedi jednakim

javnim obavljanjem vjerskih obreda i drugim oitovanjima svoje vjere

Vjerske zajednice, njihovi organizacijski oblici i zajednice vjerskih zajednica,

neprofitne su pravne osobe

29. Objasnite uvjete za registraciju de iure vjerskih zajednica i postupak

registracije!
ZA UPIS NOVIH VJERSKIH ZAJEDNICA:

Min 500 vjernika

Min 5 godina bila registrirana udruga (pravna osoba) u RH

sadraj i nain oitovanja vjere, obavljanja vjerskih obreda, podruje i nain

djelovanja vjerske zajednice
+

naziv, sjedite, slubu osobe ovlatene za zastupanje te peat/tambilj

Zakon ne sprjeava ili ograniava osnivanje i djelovanje udruga s pravnom
osobnou ili bez pravne osobnosti koje su fizike osobe osnovale radi
ostvarivanja svojih vjerskih uvjerenja i slobode vjeroispovijedi ALI nemaju status
ni prava vjerske zajednice
Ako je novoosnovana vjerska zajednica dio vjerske zajednice sa sjeditem u
inozemstvu, zahtjevu za upis u Evidenciju mora priloiti suglasnost nadlenoga
sredinjeg tijela vjerske zajednice sa sjeditem u inozemstvu.
Odbit e ako:

15

ocijeni da su sadraj i nain obavljanja vjerskih obreda i drugih oitovanja

vjere protivni pravnom poretku, javnom moralu ili na tetu ivota i
zdravlja ili drugih prava i sloboda vjernika i drugih graana(l. 16.
Ustava)

Pravni lijek upravni spor

30. Objasnite detaljnije poloaj de iure vjerskih zajednica u RH!

DJELOVANJE VJERSKIH ZAJEDNICA
Pitanja od zajednikog interesa za Republiku Hrvatsku i neku ili vie vjerskih
zajednica mogu se ureivati i ugovorom kojeg sklapaju Vlada Republike Hrvatske
i vjerska zajednica
Pri Vladi RH djeluje stalno radno tijelo: Komisija za odnose s vjerskim
zajednicama
31. to vjerska zajednica u RH ne smije initi i koji su razlozi prestanka de
iure vjerskih zajednica u naoj dravi?
OGRANIENJA U DJELOVANJU
ne

smije

iriti

netrpeljivost

predrasude

prema

drugim

vjerskim

zajednicama i njihovim vjernicima ili drugim graanima

ne smije onemoguavati druge vjerske zajednice ili graane bez vjerskog
uvjerenja u slobodnom javnom oitovanju vjere ili drugog uvjerenja
ne smije djelovati sa sadrajem i nainom obavljanja vjerskih obreda i
drugih oitovanja vjere koji su protivni pravnom poretku, javnom moralu
ili na tetu ivota i zdravlja ili drugih prava i sloboda njenih vjernika i
drugih graana
32. Navedite ustavne temelje regulacije politikih stranaka u RH!
POLITIKE STRANKE U USTAVU RH
Najvie vrednote ustavnog poretka RH l. 3. URH
Sloboda,

jednakost,

nacionalna

ravnopravnost

ravnopravnost

spolova,

mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva,

ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki
sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za
tumaenje Ustava.
Sloboda osnivanja politikih stranaka l. 6. URH

Slobodno osnivanje
16

Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim

ustavnim demokratskim naelima

Obveza javnog polaganja rauna o porijeklu svojih sredstava i imovine

Ogranienje djelovanja politikih stranaka

Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem
smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost
Republike Hrvatske.
Nadzor nad politikim strankama (l. 6. st. 4. i l. 129. te UZUS)
O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
33. Usporedite pravnu regulaciju politikih stranaka i udruga u RH! Koje su
slinosti, a koje razlike?
S udrugama dijele:
neprofitnost (s bilo kakvom dobiti moraju raspolagati kao neprofitne organizacije)
u svojoj sri se radi o udruivanju graana
pravne su osobe
Od udruga ih razlikuje:
one su izraz demokratskoga viestranakog sustava kao najvie vrednote
ustavnog poretka RH
za njihovo je osnivanje potrebno 100 punoljetnih i poslovno sposobnih
dravljana RH
obvezna registracija
lanom stranke moe pod jednakim uvjetima odreenima statutom postati svaki
punoljetni, poslovno sposobni dravljanin RH
njihovi lanovi i osnivai mogu biti samo fizike osobe
34. Objasnite ukratko postupak osnivanja politikih stranaka u RH!
Registracija
Ministarstvo nadleno za poslove uprave
Ustrojstveni oblici: nuna registracija, nemaju pravnu osobnost
Zahtjev +
-

zapisnik o radu i odluke osnivakog tijela stranke,

program i statut,

popis osnivaa i lanova upravnih tijela,

imena osoba ovlatenih za predstavljanje i zastupanje,

17

dokaz o hrvatskom dravljanstvu osnivaa i lanova upravnih tijela.

Postupak registracije
Obveza registracije 15 dana od osnivanja
Ministarstvo odluka u roku 30 dana od predaje urednog zahtjeva
Obvezna registracija promjene naziva, sjedita i imena osoba ovlatenih za
predstavljanje i zastupanje u registar politikih stranaka donosi se rjeenje
Nakon registracije obveza politike stranke objave statuta u dnevnom tisku ili NN
Odbacivanje zahtjeva ako neuredan i po proteku dodatnog roka
Odbijanje zahtjeva sumnja u protuustavnost, zastaje s postupkom, pokree
postupak pred Ustavnim sudom RH, USUD odlui da je program protuustavan
Pravni lijek upravni spor
35. Koji su doputeni izvori financiranja politikih stranaka u RH?
Prihodi politikih stranaka
od lanarine, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje propagandnog
materijala, organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna, prorauna
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i drugih propisima
dozvoljenih izvora
PRORAUN: razmjerno broju zastupnika/vijenika/skuptinara
10% vie za podzastupljeni spol
36. Objasnite financiranje politikih stranaka iz dravnog prorauna u RH!
PRORAUN razmjerno broju zastupnika/vijenika/skuptinara
Obveze
voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvjetaje prema propisima kojima
se ureduje nain voenja raunovodstva neprofitnih pravnih osoba
javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne
kalendarske godine
Stranke koje se financiraju iz prorauna:
-

pregled godinjeg obrauna od strane Dravnog ureda za reviziju

dune su dostaviti Hrvatskom saboru godinji obraun za proteklu godinu

FINANCIRANJE IZ SREDSTAVA DRANOG PRORAUNA

u iznosu od 0,056% ostvarenih rashoda poslovanja iz prethodno objavljenog

godinjeg izvjetaja o izvrenju prorauna
18

jednaki iznos sredstava za svakog zastupnika, svakoj stranci pripadaju

sredstva razmjerno broju zastupnika

za svakoga zastupnika podzastupljenog spola politikim strankama pripada

pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predvienog po svakom
zastupniku
-

neutroena sredstva treba vratiti u dravni proraun, odnosno

proraun JLRS, ako zastupnik nije ponovno izabran/mandat
prestane prije isteka, i to u roku 60 dana od konstituiranja novog
saziva Sabora, pt JLRS, prestanka mandata prije isteka

jednako postupiti kod imovinom nabavljenom od sredstava (vratiti

trinu protuvrijednost, eventualno prepustiti opremu Vladi, odnosno
JLRS),

RAZLIITI ASPEKTI KOJE REGULIRA ZAKON O FINANCIRANJU POLITIKIH

AKTIVNOSTI I IZBORNE PROMIDBE
1.Redovito godinje financiranje
2.Neizravne potpore
3.lanarine i donacije
4.Financiranje izborne promidbe
5.Zabrane financiranja i pogodovanja
6.Obveza objavljivanja podataka o financiranju
7.Nadzor

nad

financijskim

poslovanjem

politikih

stranaka,

nezavisnih

zastupnika, lanova predstavnikih tijela JLRS izabranih s liste grupe biraa,

nezavisnih lista odnosno lista grupe biraa i kandidata te revizija financijskih
izvjetaja
37. Navedite ogranienja financiranja politikih stranaka u RH!
LANARINE redoviti novani iznos to ga lan politike stranke plaa na nain i
pod uvjetima utvrenima statutom ili drugim aktom politike stranke

DONACIJE povremene ili redovite uplate kojima fizike ili pravne osobe

dobrovoljno daju novac, odnosno pruaju usluge ili daju proizvode bez naplate,
politikoj stranci, nezavisnom zastupniku, lanu predstavnikog tijela jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave izabranom s liste biraa te nezavisnoj
listi, odnosno listi grupe biraa i kandidatu, za njihov politiki rad, odnosno za
financiranje izborne promidbe
OGRANIENJA ZA DONACIJE - openita pravila:
1.zabranjene su donacije iz odreenih izvora (l. 22 Zakona, vidi t. 5 prezentacije)
2.nema anonimnih donacija (donacije za koje se bez dodatnih radnji ne moe
utvrditi donator, npr. preko telefonskih govornih automata ili SMS poruka)
3.zabranjeno je donirati novac ili proizvode preko treih osoba (posrednika)
19

- u sluaju da se prime zabranjene donacije ili donacije koje prelaze doputeni

iznos, obvezna prijava Dravnom uredu za reviziju i Dravnom izbornom
povjerenstvu, (za financiranje promidbe DIP-u) donacije u pitanju treba u 8 dana
od uplate doznaiti dravnom proraunu
Fizika osoba (godinje, u kn) do 30.000,00 jednoj stranci, nezavisnom
zastupniku, lanu predstavnikog tijela JLRS izabranom s liste grupe biraa,
nezavisnoj listi, odnosno listi grupe biraa i kandidatu
Pravna osoba (godinje, u kn)
do 200.000,00 politikoj stranci/kandidatu za predsjednika RH
do 100.000,00 nezavisnom zastupniku, listi i kandidatu za zastupnika
nacionalnih manjina kojeg su kandidirali birai i udruge nacionalnih manjina na
izborima za Hrvatski sabor/Europski parlament
do 30.000,00 lanu predstavnikog tijela JLRS s liste grupe biraa te listi grupe
biraa i kandidatu na izborima na lokalnoj i podrunoj razini
38. Objasnite pravila financiranja izborne promidbe u RH!
obveza otvaranja posebnog rauna (l. 14 Zakona) najranije godinu dana
prije odravanja izbora, najkasnije s danom podnoenja kandidature
na taj raun se uplauju samo novane donacije za promidbu (+
sredstva politike stranke koja kandidira pojedinca = nije donacija!) i sa
sredstvima na njemu se financira iskljuivo promidba
obveza uplate vlastitih sredstava na taj raun (politike stranke, nezavisne
liste, liste grupe biraa i kandidati)
obveza objavljivanja okvirnih podataka o iznosu vlastitih sredstava
(kandidati

za

predsjednika

RH,

naelnike/gradonaelnike/ZG

gradonaelnika/upane//zamjenike naelnika/gradonaelnika/upana iz
reda nacionalnih manjina)
OGRANIENJA TROKOVA IZBORNE PROMIDBE TEMELJNA PRAVILA

prikupljena sredstva moraju se koristiti strogo namjenski samo za

aktivnosti izborne promidbe, nikako za pokrie osobnih trokova (npr.
odjea, trokovi lanova obitelji)

zabrana koritenja sredstava dravnog prorauna/prorauna JLRS koja

koriste kandidati kao dunosnici RH ili ovlateni lokalni dunosnici

zabrana koritenja uredskih prostorija/opreme i slubenih vozila, osim

osobama na koje se odnose propisi o tienim osobama
20

39. Tko i na koji nain vri nadzor nad financiranjem politikih stranaka u
RH?
NADZOR NAD FINANCIJSKIM POSLOVANJEM
DIP
nadzire godinje financijsko poslovanje/izvjea stranaka, nezavisnih zastupnika
i lanova predstavnikih tijela JLRS izabranih s liste grupe biraa, obavlja i druge
poslove iz svoje nadlenosti
nadzire financiranje izborne promidbe (od dana otvaranja posebnih rauna do
zavretka transkacija na njima)
u nadzoru, moe traiti podatke od Dravnog ureda za reviziju i od drugih
nadlenih tijela, te putem njih provoditi kontrolu i provjeru
Dravni ured za reviziju
obavlja

reviziju

politikih

stranaka,

nezavisnih

zastupnika

lanova

predstavnikih tijela JLRS izabranih s liste grupe biraa te provodi i druge poslove
iz svoje nadlenosti

NIZ DOKUMENATA I IZVJEA PROPISANIH ZAKONOM

1.poslovne knjige (obveza voenja po propisima o raunovodstvu neprofitnih
organizacija isto vrijedi i za izvjea)
2.godinja financijska izvjea (eventualno s programom rada i financijskim
planom te izvjeem o donacijama)
-

suspenzija redovitog godinjeg financiranja ako se propusti objaviti izvjea

3.obveza voenja poslovnih knjiga i podnoenja izvjetaja o financiranju izborne

promidbe
-

godinji izvjetaji i izvjetaji o trokovima izborne promidbe javni su

dokumenti

40. to je pravo na pristup informacijama, koji je njegov sadraj?

Pravo na pristup informacijama obuhvaa pravo korisnika na traenje i dobivanje
informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogui pristup zatraenoj
informaciji, odnosno da objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban

21

zahtjev ve takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu odreenu zakonom ili

drugim opim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija).
41. Kako se ostvaruje pravo na pristup informacijama (tijek postupka)?
Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnoenjem usmenog ili pisanog
zahtjeva nadlenom tijelu javne vlasti.
Pisani zahtjev sadri: naziv i sjedite tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
podatke koji su vani za prepoznavanje traene informacije, ime i prezime i adresu
fizike osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino
sjedite.
Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih trai pristup
informaciji.
Tijela javne vlasti obvezna su omoguiti pristup informacijama:
1) pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan
nain, odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu,
radi upoznavanja javnosti,
2) davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedeih
naina:
o neposrednim davanjem informacije,
o davanjem informacije pisanim putem,
o uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadre
traenu informaciju,
o dostavljanjem preslika dokumenta koji sadri traenu informaciju,
o na drugi nain koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup
informaciji.
Korisnik moe u zahtjevu naznaiti i nain dobivanja informacije.
42. Koje su osnove za ograniavanje prava na pristup informacijama i koje
testove provodi nadleno tijelo?
Tijela javne vlasti uskratit e pristup informaciji ako je informacija klasificirana
stupnjem tajnosti
sukladno zakonu i/ili opem aktu donesenom na temelju zakona kojim se
propisuje tajnost podataka ili je
zatiena zakonom kojim se urenuje podruje zatite osobnih podataka.
Tijela javne vlasti uskratit e pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi
njezino objavljivanje:
22

1) onemoguilo uinkovito, neovisno i nepristrano vonenje sudskog, upravnog ili

drugog pravno urenenog
postupka, izvrenje sudske odluke ili kazne,
2) onemoguilo rad tijela koja vre upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno
nadzor zakonitosti,
3) povrijedilo pravo intelektualnog vlasnitva, osim u sluaju izriitoga pisanog
pristanka autora ili vlasnika.
Tijela javne vlasti uskratit e pristup informacijama koje se tiu svih postupaka
koje vode nadlena tijela u predistranim i istranim radnjama za vrijeme trajanja
tih postupaka.
43. Objasnite pojam refleksivna deliberativna poliarhija!
REFLEKSIVNO DELIBERATIVNA POLIARHIJA (RDP)
Poliarhija - demokratska reprezentativnost i decentralizacija
Deliberativnost - prilagodba razliitih stajalita uslijed izravnog meudjelovanja i
racionalne argumentacije sudionika u procesu odluivanja
Refleksivnost - koordinacija i meusobno
diferenciranih skupina unutar drutva

razumijevanje

funkcionalno

vladavinski sustav u kojem je donoenje politikih odluka obiljeeno

decentraliziranim utjecajima
graani su predstavljeni oboje putem izabranim javnih dunosnika i razliitih
organizacija civilnog drutva (OCD)
OCD kanaliziraju pojedine interese, ali i omoguavaju meusobno horizontalno
i vertikalno usuglaavanje
44. Objasnite vanost koju EU, u okviru pojedinih postupaka odluivanja,
pridaje OCD-ima!
ZAJEDNIKI MEMORANDUM O SOCIJALNOM UKLJUIVANJU (engl. Joint
Inclusion Memorandum-JIM) oujak 2007. Vlada RH i EK
Europska komisija Komunikacija o jaanju civilnog dijaloga izmeu EU i drava
kandidatkinja

Forum organizacija civilnog drutva Zapadnog Balkana (27.3.06.) ZAKLJUCI:

1) uvjeriti vlade da s OCD uspostave trajni konstruktivni i strukturirani dijalog;
2) razviti uinkovitiju suradnju s ostalim socijalnim partnerima, poglavito bitnim
poboljanjem koordinacije izmeu razliitih nevladinih organizacija;
3)

osigurati

daljnju

egzistenciju

kreiranjem

financiranja

23

raznolikog

samo-odrivog

Najbolji nain razvoja integralne europske strategije na ovom podruju upravo

putem suradnje s organizacijama civilnog drutva (GSO Miljenje iz svibnja
2006. g.)
45. Koja tijela ine institucionalni okvir za podrku razvoja civilnog drutva
u RH, koji su temeljni strateki dokumenti vezani za razvoj civilnog drutva
u RH i koja su temeljna naela odnos drave i civilnog drutva?
Institucionalni okvir za potporu razvoja civilnoga drutva u RH

Ured Vlade RH za udruge 1998.

Savjet za razvoj civilnoga drutva 2002.

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva 2003.

Decentralizirani model financiranja razvoja civilnoga drutva u

Republici Hrvatskoj kroz partnerstvo s etiri regionalne zaklade 2007.

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva za

razdoblje od 2006. do 2011.(stara) i nova od 2012. do 2016.
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja
zakona, drugih propisa i akata iz 2009.
46. Navedite 4 konkretna oblika suradnje izmeu OCD i RH!
Konkretni oblici suradnje:
1) Izravno financiranje proraun, NZRCD, zakon o igrama na sreu,
2) Neizravne potpore porezna osloboenja, humanitarna pomo,
3) Sudionika demokracija
4) Obavljanje odreenih poslova iz dravnog djelokruga (javne slube)
potreba zakonskog ureenja organizacija za ope dobro
47. Objasnite pojmove sudionika demokracija i proceduralne vrijednosti
odnosa OCD-a i drave!
CIVILNO DRUTVO I SUDIONIKA DEMOKRACIJA
Kljuni pojmovi: aktivno graanstvo i odrivi razvoj

potreban

sustavan

graanski

odgoj

obrazovanje

za

ljudska

demokratsko graanstvo i sudioniku demokraciju te odrivi razvoj

48. to znate o izravnom dravnom financiranju OCD u RH?
Izravno financiranje proraun, NZRCD, zakon o igrama na sreu,
OPA REGULACIJA IZVORA Zakon o igrama na sreu, NN br. 87/2009
24

prava,

POJEDINI OMJERI (ZA SVAKU GODINU NOVI) Uredba Vlade RH o kriterijima za

utvrivanje korisnika i nainu raspodjele dijela prihoda od igara na sreu za
2013. godinu, NN br. 144/2012
l. 8. Zakona 50% godinje i mjesene naknade od prireivanja igara na
sreu u casinima, godinje i mjesene naknade od igara klaenja, godinje i
mjesene naknade od prireivanja igara na sreu na automatima, 50%
mjesene naknade od prireivanja lutrijskih igara na sreu te 50%
ostvarene dobiti Hrvatske Lutrije d.o.o.
Kriteriji

za raspodjelu

utvreni su

sukladno nacionalnim strategijama

programima zadovoljavanja javnih potreba u odgovarajuim djelatnostima, te

sukladno programima za poticanje razvoja civilnoga drutva.
Raspodjela u 2013.
1) 35,00% onima koje promiu razvoj sporta,
2) 5,58% onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih
oblika ovisnosti,
3) 9,11% onima koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnou,
4) 16,20% onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s
invaliditetom,
5) 5,18% onima koje se bave tehnikom kulturom,
6) 11,89% onima koje se bave kulturom,
7) 4,00% onima koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem
djece i mladih,
8) 13,04% onima koje pridonose razvoju civilnoga drutva.
49. Objasnite odredbe hrvatskog Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom
javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akta iz 2009.!

soft law mehanizam

donijela ga Vlada RH minimalni standardi i opa naela, ne dovode u

pitanju razvijenije prakse tripartitnih tijela i dr.

Tko je zainteresirana javnost?

-

graani,

OCD (neformalne graanske grupe ili inicijative, udruge, zaklade, fundacije,

privatne ustanove, sindikati, udruge poslodavaca),

predstavnici akademske zajednice,

komore,
25

javne ustanove i druge pravne osobe koje obavljaju javnu slubu

i drugi na koje propis utjee ili e biti ukljueni u njegovu provedbu

Na koja tijela se primjenjuje?

Tijela javne vlasti - u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata
(rezolucije, deklaracije, strategije, programi i drugo)

Centralna tijela: primarno Hrvatski sabor, Vlada RH i sredinja tijela

dravne uprave

Lokalna tijela: tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i

pravne osobe koje imaju javne ovlasti

Standardi
1. Pravodobno informiranje o planu donoenja zakona, drugih propisa i akata
2. Dostupnost i jasnoa sadraja postupka savjetovanja Internetske stranice
3. Rok provedbe internetskog i drugih oblika savjetovanja preporueno
minimalno 15 dana, ali u urnim stvarima i krae (npr. prilagodba EU)
4. Povratna informacija o uincima provedenog savjetovanja Internetske stranice
5. Usklaenost primjene standarda i mjera savjetovanja u dravnim tijelima
koordinatori za savjetovanje
50. Objasnite odredbe hrvatskog Zakona o procjeni uinaka propisa iz
2012.!
Odnosi se na
1) donoenje zakona koji svojim sadrajem mogu proizvesti znaajne uinke
na podruja:

gospodarstva, socijalne skrbi, zatite okolia, odnosno na

fiskalne obveze Republike Hrvatske, (ukljuujui zakone koji su na

snazi te zakone koji se donose po hitnom postupku)
2) uredbu, odnosno pravilnik koji su provedbeni propisi zakona, bilo da su u
postupku izrade ili na snazi, a iju procjenu uinaka je predloio Struni
nositelj izrade propisa
3) prijedloge propisa i odluka Europske unije u ijem donoenju sudjeluje
Vlada RH putem svojih predstavnika na temelju zakljuka Hrvatskoga
sabora
Opi cilj zakona razmatranje prijedloga moguih nenormativnih rjeenja i
stvaranje veeg broja moguih normativnih rjeenja kada se pristupa izradi
propisa, a u svrhu odabira optimalnog rjeenja kojim se postie najvei stupanj
ekonominosti i svrhovitosti
Zakon ope obveze:
1) obveza usvajanja godinjeg Plana normativne aktivnosti
26

2) prilikom pripreme nacrta zakona obveza procjene njegovih uinaka na

gospodarstvo, financije, socijalni status graana te okoli
51. to znai pojam civilna misija sveuilita?
??? treba nadopuniti po zavretku predavanja, odnosno po upload-u novih .ppt,
koje nisu imali lanjske godine... ???
52. Navedite i ukratko objasnite definitorne elemente volonterstva!
VOLONTERSKI RAD je neprofitna, neplaena i nekarijeristika aktivnost kojom
pojedinci doprinose dobrobiti svojih blinjih, zajednice ili cijelog drutva.
VOLONTERSTVO elementi definicije:
1) dobrovoljnost,
2) obavljanje aktivnosti ili pruanje usluga bez naknade,
3) obavljanje aktivnosti ili pruanje usluga za ope dobro (usluga ili vrijeme ne
donacija stvari ili novca).
Dva oblika volontiranja:
1) neformalno volontiranje izolirane i sporadine prirode (npr. pomaganje
susjedu);
2) formalno (organizirano) sudjelovanje u projektima
53. Navedite i ukratko objasnite zablude vezane za volonterstvo!
1) Volonterstvo je ISKLJUIVO vezano uz organizacije civilnog drutva,
2) Volonterstvo moe U POTPUNOSTI zamijeniti odgovornost drava za
probleme,
3) Volonterstvo NE ZAHTIJEVA ukljuivanje financijskih sredstava,
4) Volonterstvo NIJE POTREBNO posebno pravno regulirati.
54. Ukratko navedite meunarodne dokumente vezane za volonterstvo!
Opa skuptina UN
-

1970. UNV4D program (UNDP), Bonn

1985. - (IVD) Meunarodni dan volontera, 5. 12.

2000. (MDG) Milenijski razvojni ciljevi

2001. (IVY) Meunarodna godina volontera

27

 Rezolucija Ope Skuptine UN br. 56/38 iz 2002. godine

Preporuka Vijea Europe br. R (94)4 - definiranje volontiranja na nacionalnoj
razini, naglasiti obrazovne aspekte i znaaj za drutvo
Preporuka VE br. 1496(2001)"Poboljanje poloaja i uloge volontera u drutvu
Europska konvencija o promicanju transnacionalne i dugotrajne volonterske
slube mladih (ETS 175)
Njemaka prvi zakon 1964.
55. Navedite naela volonterstva (priroda volontiranja, zatita volontera i
korisnika volontiranja) kako ih navodi Zakon o volonterstvu RH!
Naela vezana uz PRIRODU VOLONTIRANJA:
1) Naelo besplatnosti volontiranja
2) Naelo dobrovoljnosti i solidarnosti volontiranja
3) Naelo transnacionalnosti volontiranja
Naela vezana uz ZATITU VOLONTERA I KORISNIKA VOLONTIRANJA:
1) Naelo zabrane diskriminacije volontera i korisnika volontiranja
2) Naelo zabrane iskoritavanja volontera
3) Naelo zatite maloljetnih volontera
4) Naelo zatite osoba djelomino i potpuno lienih poslovne sposobnosti
5) Naelo zatite korisnika volontiranja
56. Kako je regulirano formalno volontiranje prema Zakonu o volonterstvu u
naoj dravi?
Definicija, l. 3.
Volontiranjem se, u smislu ovoga Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje
osobnog vremena, truda, znanja i vjetina kojima se obavljaju usluge ili
aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opu dobrobit, a obavljaju ih
osobe na nain predvien ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate
novane nagrade ili potraivanja druge imovinske koristi za obavljeno
volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.
l. 2.:
Volontiranje se prepoznaje i promie kao aktivnost od interesa za Republiku
Hrvatsku

koja

dovodi

do

poboljanja

kvalitete

ivota,

do

aktivnog

ukljuivanja osoba u drutvena zbivanja te do razvoja humanijega i

ravnopravnijega demokratskog drutva.
Ulogu i znaaj volontiranja potrebno je prenijeti djeci i mladima kroz
kolovanje u odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske.
28

57.

Koje

oblike

humanitarne

pomoi

prepoznaje

hrvatski

Zakon

humanitarnoj pomoi?
Zakon o humanitarnoj pomoi na snazi od 1. 7. 2011.
DVA OBLIKA HUMANITARNE POMOI:
1) prikupljena materijalna i financijska dobra, psihosocijalna pomo i
humanitarne aktivnosti u cilju zatite i spaavanja rtava prirodnih
katastrofa i rtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem
2) prikupljena materijalna i financijska dobra koja se pruaju socijalno
osjetljivim skupinama u cilju podmirivanja osnovnih ivotnih potreba
58. Pod kojim uvjetima se moe prikupljati humanitarna pomo (trajno ili
jednokratno) u RH?
1) trajno prikupljati i pruati domae i strane neprofitne pravne osobe (NPO)
(NB: TKO SU NPO???) kojima je prikupljanje i pruanje humanitarne pomoi
registrirana djelatnost
2) jednokratno (jednom godinje u trajanju do 60 dana) NPO kojima
prikupljanje humanitarne pomoi nije registrirana djelatnost
3) humanitarne akcije (za utvrenog korisnika, najvie 3puta godinje u trajanju
svake pojedine akcije do 30 dana) NPO kojima prikupljanje humanitarne
pomoi nije reg. djelatnost, profitne PO ifizikeosobe

59. Pod kojim uvjetima se mogu organizirati humanitarne akcije u RH?

Prikupljena financijska sredstva voditi na izdvojenom raunui dodijeliti ih
korisniku po zavrenoj humanitarnoj akciji.
fizika osoba ne moe biti organizator humanitarne akcije usmjerene na
prikupljanje pomoi za osobne potrebe ili potrebe lanova obitelji niti
koristiti vlastiti raun ili raun lanova obitelji u organiziranju humanitarne
akcije
60. Objasnite sustav nadzora nad prikupljanjem i pruanjem humanitarne
pomoi u RH!
NPO registrirane za humanitarnu pomo
Decentralizirani sustav praenja nadlena sluba za drutvene djelatnosti ureda
dravne uprave u upaniji prema sjeditu pravne osobe
Dravni nadzor:
29

 rjeenje kojim se odobrava prikupljanje i pruanje humanitarne pomoi (up.

ured) dostavlja se i min. soc. skrbi, FINI i registracijskom tijelu ovisno o vrsti NPO
godinje izvjee o prikupljenoj i pruenoj humanitarnoj pomoi
Ostali (NPO ne R.H.P., PPO, FO)
Prethodna suglasnost nadlenog upanijskog ureda

Zahtjev 30 dana prije poetka prikupljanja ili akcije

Izvjee o prikupljenoj i pruenoj h.p. ili h. akciji najkasnije 30 dana nakon

zavretka

OBVEZE DRAVNIH TIJELA

upanijski uredi:
-

evidencija svih rjeenja i suglasnosti na svom podruju

primjerak ministarstvu

evidencije i podnesenih izvjea dostupna javnosti

Ministarstvo socijalne skrbi evidencija svih rjeenja na podruju RH

Drava olakice propisati carinskim i poreznim propisima pri nabavci ili uvozu
dobara potrebnih za neku od oblika hum. pomoi

30