SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ JAVNE UPRAVE

CIVILNO DRUŠTVO I JAVNA UPRAVA, akad. god. 2020./2021

IME I PREZIME: Joško Fućak

ZADAĆA 1

Marijana Kraš dugogodišnja je zagovornica povratka životu u prirodi, zalaže se za samostalnu

proizvodnju hrane te male, samoodržive društvene zajednice kao najučinkovitiji i najkvalitetniji
oblik organizacije društva. Zajedno s 30ak prijatelja i istomišljenika već duže vrijeme provodi
slobodno vrijeme u obrađivanju malene obiteljske farme na padinama Velebita, a odnedavno je
vlasnica i dva konja koje je dobila u nasljedstvo od svojeg pokojnog oca. Uz različite vještine i
znanja vezane uz poljoprivredu, ovo malo društvo redovito meditira te ističe važnost jednakog
razvoja svih elemenata ličnosti: fizičkog tijela, mentalnog sklopa i duhovno-energetske sfere.
Farma dobro napreduje, za Marijanu i njeno društvo zainteresirali su se i lokalni mediji.
Marijani je jasno da bi društveni doseg njihovog djelovanja mogao biti veći ako ustroji neki
formalni oblik organizacije. Naime, društvo bi željelo provoditi radionice za zainteresirane o
ljekovitom bilju i prirodnoj kozmetici, omogućiti terapijsko jahanje, izdavati priručnike o
zdravoj prehrani, a moguće i organizirati oblike duhovne obnove. Uz to, voljeli bi oformiti
donatorski fond radi sufinanciranja svojeg rada te, eventualno, pomoći onima koji odluče
napustiti život u gradu i započeti sličnu životnu avanturu u prirodi.
Marijana Vam se obratila, kao specijalistu javne uprave i blagonaklonom poznaniku/poznanici,
te Vas moli za savjet: koji organizacijski oblik bi bio najpogodniji za ostvarenje njenih ciljeva, a
da se radi o neprofitnoj organizaciji? S obzirom da poznajete pravnu regulativu u RH, objasnite
joj mogućnosti i predložite što mislite da bi bilo dobro rješenje za Marijanu i njeno društvo.
Odgovor može sadržavati najviše 4 stranice, font TIMES NEW ROMAN, veličina 12, prored
1.5.
Odgovor podignite na sustav MERLIN najkasnije do 6.12. u 23:55h.
ODGOVOR:

Marijana Kraš nam se ovim putem obratila kako bi joj pomogli predložiti i odabrati
organizacijski oblik neprofitne organizacije koji će najbolje odgovarati djelatnostima kojima se
ona i njeni prijatelji žele baviti. Marijani ćemo prvo objasniti koje sve neprofitne organizacije
postoje, te što su to zapravo neprofitne organizacije. Sukladno tome, neprofitne organizacije su
organizacije koje obavljaju djelatnosti od javnog interesa a za njih ne stječu dobit, to jest dobit
koju ostvare moraju uložiti u primarnu djelatnost ili djelatnost sličnu primarnoj djelatnosti. Od
neprofitnih organizacija imamo udruge, zaklade, ustanove i vjerske zajednice.

Od nabrojanih Marijani predlažemo da osnuje udrugu, a u nastavku ćemo objasniti i radi čega.
Prvo, definirat ćemo pojam udruge i zakonsku regulative. Prema tome, na udruge se primjenjuje
Zakon o udrugama koji definira udrugu kao svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja
više fizičkih ili pravnih osoba radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu okoliša i
prirode, ljudskih prava, održivog razvoja, te ostavrivanje humanitarnih, socijalnih, kulturnih,
zdravstvenih, sportskih i drugih ciljeva i uvjerenja, ali bez namjere stjecanja dobiti ili drugih
gospodarski procjenjivih koristi. Već u definiciji vidljivo je da Marijani odgovara to što se može
udružiti više fizičkih osoba, to što može obavljati djelatnosti vezane za prirodu, ljudska prava,
ostvariti humanitarne ciljeve.

Objasnili smo pojam udruge, sada ćemo objasniti postupak osnivanja i registracije udruge.
Osnovati udrugu mogu najmanje tri člana koja su poslovno fizički sposobne osobe. Također,
osnivači udruge mogu biti i maloljetne osobe, no uz određeno pravilo. Ukoliko osoba nije
navršila 14 godina tada zakonski zastupnik ili skrbnk daje izjavu o učlanjivanju, a ukoliko je
osoba starija od 14 godina tada daje pisanu suglasnost. Također, udruga je dužna voditi popis
članova, te isti mogu biti upisani elektronskim ili nekim drugim putem a moraju sadržavati
njihove osobne podatke. Popis članova uvijek mora biti dostupan svim članovima tijela.

Nadalje, udruga ima statut koji predstavlja temeljni opći akt koji donosi skupština udruge, a mora
sadržavati podatke o nazivu i sjedištu udruge, zastupanju, područjima djelovanja, ciljevima koje
želi ostvariti, djelatnostima kojima će se baviti, uvjetima i načinima učlanjivanja, prestanka
članstva, pravima, obvezama te odgovornostima, tijelima udruge, sastavu, sjednicama, izboru,
opozivu i drugim važnim elementima za djelovanje udruge. Što se tiče naziva udruge, on mora
biti u pravnom prometu isti kao što je i upisan u sudskom registru. Naziv treba biti na hrvatskom
jeziku i latiničnom pismu, no moeže biti i na jeziku i pismu nacionalne manjine te neke riječi
mogu biti na stranom jeziku i mrtvom jeziku. Također, udruga može koristiti i skraćeni naziv
udruge prilikom djelovanja. No, prilikom upisa naziva u registar, ime udruge se mora razlikovati
od imena neke druge udruge jer će se inače odbiti upisati isti naziv. Naziv udruge može biti i
naziv određene osobe no uz suglasnost te osobe, a ako je pokojna onda uz suglasnost njezinih
nasljednika.

Članovi upravljaju udrugom neposredno ili putem izabranih posrednika na način određen
statutom. Predstavnika imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe osim ako unutarnjim
aktom nije drugačije određeno. Osim članova udruge, tijela udruge čine skupština koja kao
predstavlja najveće tijelo udruge, te upravna, nadzorna i druga tijela udruge. Skupštinu udruge
čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici izabrani na način propisan statutom, a mandate
članova se također propisuje statutom. Nadalje, skupština kao najveće tijelo je zadužena za
usvajanje statute udruge, biranje i razrješavanje osoba ovlaštenih za zastupanje, drugih tijela
udruge, za usvajanje godišnjeg financijskog izvješća, donošenja odluka o statusnim promjenama
i drugim važnim odlukama. Što se tiče osobe ovlaštene za zastupanje ona je dužna voditi brigu o
zakonitosti rada udruge, voditi poslove udruge, podnositi skupštini udruge godišnja financijska
izvješća, dostavljati zapisnik sa redovne sjednice te sklapati ugovore te druge pravne radnje.

Nadalje, nakon osnivanja imamo postupak registracije udruge koji se provodi na način da se
preda zahtjev za upis u registar udruge. Zahtjev podnosi u ime osnivača, osoba ovlaštena za
zastupanje. Uz zahtjev se prilaže i zapisnik o radu i odlukama Skupštine, popis osnivača, statut,
preslika osobnih dokumenata osnivača, likvidatora te osoba ovlaštenih za zastupanje, izvod iz
sudskog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge. Osoba ovlaštena za zastupanje ga
podnosi Upravnom odjelu za opću upravu u županiji. Ured državne uprave ima rok od 30 dana
da donese rješenje o upisu. Ukoliko zahtjev nije potpun i statut u skladu s zakonom i Ustavom,
udruga ima rok od 15 dana da ispravi ili dopuni zahtjev, a za uspješnj provedbu potrebno je da se
postupi po zaključku koje je nadležno tijelo donijelo. Ako je zahtjev u suprotnosti s ciljevima
zakona i Ustava isti će se odbiti. Nadalje, ako nadležno tijelo ne donese rješenje u roku od 30
dana od predaje zahtjeva, smatrat će se da je zahtjev prihvaćen te u skladu sa zakonom.
Odobreno rješenje nadležno tijelo nakon upisa u registar dostavlja Ministarstvu financija to jest
Poreznoj upravi. Također, ako dolazi do nekih promjena u udruzi, osoba ovlaštena za zastupanje
dužna je podnijeti zahtjev za upis promjena koje se odnose na statut, obavljanje djelatnosti,
sjedište i adresu sjedišta, izbor i opoziv likvidatora te prestajanje postojanja udruge.

Nadalje, prilikom upisa strane udruge nije potrebno provesti postupak registracije već se ista
upisuje u Registar stranih udruga pri Ministarstvu uprave nakon čega može obavljati djelatnost
ali ne može stjeći pravnu osobnost.

Također, prilikom rada udruge, ista se vodi određenim načelima, a ona su sljedeća:načelo
neovisnosti, javnosti, neovisnosti, demokratskog ustroja te slobodnog sudjelovanja u javnom
životu. Načelo neovisnosti znači da je udruga samostalna u utvrđivanju područja obavljanja
djelatnosti, ciljeva te unutarnjeg ustroja. Načelo javnosti znači da se temelji na javnom
djelovanju, to jest dostupni su podaci o obavljanju djelatnosti i ostali podaci javnosti. Načelo
neprofitnosti znači da e ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku
djelatnost sukladno zakonu i statutu. I načelo slobodnog djelovanja u javnom životu znači da
udruga može sudjelovati u razvoju, praćenju, djelovanju i provođenju javnih politika.

Poseban naglasak se stavlja na obvezno razlikovanje udruživanja udruge, ustrojstvene oblike te

na statusne promjene u udruzi. Prema tome objasnit ćemo sva tri načina. Prvo, prilikom
udruživanja udruge udružuju se dvije ili više udruga koje određuju naziv udruzi te mogu imati
pravnu osobnost. Nadalje, kod ustrojstvenih oblika udruge imamo podružnice, klubove i slično
koje mogu imati pravnu osobnost koja mora biti u skladu sa statutom. I na kraju, statusne
pormjene koje se odnose na pripajanje, spajanje i podjelu udruge. Tako da Marijana na primjer
može osnovati udrugu koja će se baviti na primjer izdavanjem priručnika o ljekovitom bilju te
vođenjem radionica o istom, a s druge strane osnovati podružnicu u kojoj će imati sate duhovne
obnove, terapijskog jahanja. Također, tu ima izbora da navedene dvije pripoji u jednu ili ih spoji
u novu, treću. Nadalje, što se tiče financiranja udruge, ona se financira imovinom koja sadrži
novčana sredstva (članarine, donacije, dotacije ili druge izvore), pokretne i nepokretne stvari te
druga imovinska prava. Udruge kao takve moraju voditi poslovne knjige i sastvaljati izvješća po
propisima o knjigovodstvu neprofitnih organizacija te udruga za sve svoje obveze odgovara
čitavom svojom imovinom. Novim zakonom određena su financiranja obavljanja programa od
interesa za opće dobro te je detaljnije regulirano obavljanje gospodarske djelatnosti. Prema
inovacijama, reguliranje gospdarske djelatnosti mora biti u skladu sa statutom, vršiti se sukladno
posebnim propisima te mora biti vezano za načelo neprofitnosti. S druge strane, programi od
općeg interesa se financiraju iza javnih izvora (državnog proračuna, proračuna županija, gradova,
općina I slično) te moraju biti u skladu s vrednotama Ustava Republike Hrvatske (sloboda,
jednakost, socijalna Pravda, očuvanje prirode i okoliša) te moraju imati određeni učinak (u
određenom roku mora biti vidljiva društvena vrijednost kojom se podiže kvaliteta života
pojedinca te sire društvene zajednice). Također, daju se olakšice za financiranje projekata od
inters za opće dobro a u to ulaze aktivnosti koje se odnose na promicanje prava osoba s
invaliditetom i djece s poteškoćama, općenito zaštiti ljudskih prava, brizi i izpbrazbi mladih i
djece, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, za poticanje humanitarne djelatnosti,
volonterstva, socijalnog poduzetništva, zaštiti prirode, općeg dobra, održivog razvoja i sličnim
aktivnostima koje se odnose na javno dobro.

Nadzor nad radom udruge vrše sami članovi koji mogu prijaviti skupštini o nezakonitom radu ili
nepravilnosti u statute, te se tada ima rok od 30 dana za rješavanje, plus dodatnih 30 dana,
ukupno 60 dana. Ukoliko u tom vremenskom periodu se ne isprave nepravilnosti, osnivač može
podnijeti tužbu Općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge. Također, vrši se inspekcijski,
financijski te upravni nadzor nad udrugom.

Nadalje, udruga može prestati s radom na temelju određenih razloga koja se odnose na odluku
skupštine, statusnu promjenu, protekom dvostruko više vremena od vremena predviđenog za
održavanje skupštine bez njenog održavanja, pravomoćnom odlukom suda o ukidanju udruge,
provedeni stečaj udruge te pad članova ispod tri. Novim zakonom uvedena je i likvidacija koja se
provodi kada udruga prestaje, osim ako prestaje statusnom promjenom ili stečajem. Likvidaciju
provodi likvidator kojeg imenuje nadležno tijelo udruge, a od otvaranja likvidacije zastupa
udrugu. Njegova dužnost je da u roku od 60 dana od otvranja postupka provede likvidaciju, te
isti u roku od 30 dana objavljuje poziv vjerovnicima da se namire, a dužnicima da podmire
obveze. Ukoliko nema dosta imovine, udruga ide u stečaj, a ukoliko je ostalo nešto imovina se
dijeli udrugama koje imaju iste ili slične ciljeve temeljem odluke skupštine i sukladno statute.
Ukoliko nema postupka, imovina pripada jedinic lokalne i područne samouprave na čijem
području je udruga, no nikako ne smije pripasti članovima udruge, njihovim bliskim osobama,
zaposlenima, osobama ovlaštenim za zastupanje te osnivačima.