LIBERTAS MEĐUNARODNO SVEUČILIŠTE

ZAGREB

STUDIJ:

MEĐUNARODNI ODNOSI I DIPLOMACIJA

TEMA ISTRAŽIVAČKOG RADA:

DISKRIMINACIJA ŽENA NA RADNOM MJESTU

KANDIDAT: Boris Rački

KOLEGIJ: Kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja

MENTOR: dr. sc. Nenad Smokrović

Zagreb, siječanj 2021.

SADRŽAJ

1. SAŽETAK................................................................................................................................1
2. UVOD......................................................................................................................................2
3. METODOLOGIJA I PREDMET ISTRAŽIVANJA...............................................................3
3.1. DEFINIRANJE PROBLEMA..........................................................................................3
3.2. PREDMET ISTRAŽIVANJA...........................................................................................3
3.3. ISTRAŽIVAČKA PITANJA I HIPOTEZE.....................................................................4
3.4. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA I VRSTA ISTRAŽIVANJA........................4
3.5. KONCEPT ISTRAŽIVAČKOG UPITNIKA...................................................................5
3.6. OGRANIČENJA I NEDOSTACI.....................................................................................5
4. RASPRAVA.............................................................................................................................6
4.1. HIPOTEZA 1. – ŽENE SU U NERAVNOPRAVNIJEM POLOŽAJU U ODNOSU NA
MUŠKARCE U POSLOVNOM SVIJETU.................................................................................6
4.2. HIPOTEZA 2. - PRILIKOM DONOŠENJA POSLOVNIH ODLUKA UVAŽAVAJU
SE U JEDNAKOJ MJERI MIŠLJENJA I STAVOVI ŽENA I MUŠKARACA........................7
4.3. HIPOTEZA 3. - MUŠKARCI SU BOLJE PLAĆENI U ODNOSU NA ŽENE IAKO SE
NALAZE NA ISTOJ POZICIJI...................................................................................................8
5. PRIJEDLOZI ZA SMANJENJE DISKRIMINACIJE...........................................................13
6. ZAKLJUČAK........................................................................................................................15
7. POPIS LITERATURE:..........................................................................................................16
 1. SAŽETAK

U navedenom istraživačkom radu obradit će se tema Diskriminacija žena na radnom mjestu gdje
će se u prvom djelu rada teorijski obraditi pojmovi diskriminacije te diskriminacije žena na
radnom mjestu.

Nadalje, u empirijskom (istraživačkom) djelu provest će se anketa online putem gdje će se

saznati stavovi i mišljenja ispitanika o navedenoj problematici. Nakon što se provede anketa
navedeni rezultati će se pomoću gradičkog prikaza iskazati.

Na kraju rada će se donijeti prijedlozi za moguće rješavanje navedene problematike, a u

zaključnom djelu rada će se izvesti ključni zaključci te razmišljanja.
 2. UVOD

Kako bi uskladila nacionalno zakonodavstvo s međunarodnim standardima i europskim pravom,

Hrvatska je prilikom pristupanja Europskoj Uniji morala uvesti neke potpuno nove institucije.
Tako je, između ostalog, Vlada Republike Hrvatske osnovala Ured za ravnopravnost spolova kao
stručnu službu za obavljanje poslova u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova. Ured
izrađuje cjeloviti sustav zaštite i promicanja ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj i prati
njegovu učinkovitost, predlaže Vladi Republike Hrvatske i državnim tijelima donošenje ili
izmjene zakona i drugih propisa, kao i usvajanje drugih mjera, izrađuje nacionalnu politiku za
promicanje ravnopravnosti spolova i nadzire njezinu provedbu, provodi istraživanja, izrađuje
analize i svake dvije godine Vladu Republike Hrvatske izvještava o provedbi nacionalne politike,
prati usklađenost i primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na ravnopravnost spolova u
odnosu na međunarodne dokumente.

Došlo je do osnivanja i Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Prema članku 28. Zakona o

ravnopravnosti spolova to su radno-savjetodavna tijela županijskih skupština i skupštine Grada
Zagreba u čijem sastavu su zastupljeni članovi/članice županijskih skupština odnosno skupštine
Grada Zagreba, koordinatori/ice u uredima državne uprave, predstavnici/ce nevladinih udruga i
nezavisni stručnjaci/kinje. Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb osnivaju i
osiguravaju uvjete i sredstva za rad županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova i
povjerenstvu za ravnopravnost spolova Grada Zagreba s ciljem promicanja ravnopravnosti
spolova na lokalnoj razini i provedbe ovoga Zakona i Nacionalne politike za promicanje
ravnopravnosti spolova. I konačno, formirana je i institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost
spolova.

2
 3. METODOLOGIJA I PREDMET ISTRAŽIVANJA

3.1. DEFINIRANJE PROBLEMA

Prema članku 5. Zakona o ravnopravnosti spolova, ravnopravnost spolova znači da su žene i

muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života društva u kojem žive. To
uključuje jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i jednaku korist od
ostvarenih rezultata. U članku 3. istog Zakona stoji i: „državna tijela, tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, te pravne osobe u
pretežitom vlasništvu države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su u
svim fazama planiranja, donošenja i provedbe pravnih akata, odluka ili akcija, ocjenjivati i
vrednovati učinke tih akata, odluka ili akcija na položaj žena, odnosno muškaraca, radi
postizanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca.“ Unatoč tome što se u zapadnom društvu
većinom slažemo da je ravnopravnost temeljno ljudsko pravo, ipak se još uvijek ulaže veliki trud
u institucionalnu implementaciju kroz razne politike i strategije.

3.2. PREDMET ISTRAŽIVANJA

Predmet istraživanja ovog rada je analiza neravnopravnosti prema spolu na tržištu rada u
posljednjem desetljeću. Bez obzira na to što postoje neke institucionalne, ustavne i zakonske
odredbe u Hrvatskoj, kao što je Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o radu, Obiteljski zakon,
što je utemeljen Ured Vlade RH za ravnopravnost spolova itd., spolna nejednakost i dalje je
prisutna, osobito na tržištu rada Žene nailaze na probleme prilikom traženja posla i
zapošljavanja, otežan im je put do napredovanja, prisutan je jaz u plaćama naspram muškaraca,
zadire im se u privatni život te su još uvijek rašireni razni stereotipi.

Zbog tradicionalnog pogleda na ulogu žene u društvu (majke, kućanice) one znaju pristajati na
uvjete u zapošljavanju i zaposlenosti koji im se trenutno nude: što znači da pristaju na niža
primanja, nepovoljnije uvjete rada, manju mogućnost profesionalnog i stručnog razvoja i
napredovanja i sl. Čak je i danas, u modernom i demokratskom društvu, još uvijek prisutna
segregacija poslova, odnosno podjela na tradicionalno muška i tradicionalno ženska zanimanja.

3
Također, prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje udio nezaposlenih žena
kontinuirano je veći od broja nezaposlenih muškaraca.

3.3. ISTRAŽIVAČKA PITANJA I HIPOTEZE

Na temelju postavljenog predmeta istraživanja postavlja se istraživačko pitanje i tri hipoteze.

Istraživačko pitanje: Jesu li muškarci i žene koji se nalaze na istoj poziciji ravnopravni prilikom
odlučivanja o važnijim odlukama te jesu li jednako plaćeni za svoj posao?

Hipoteza 1: Žene su u neravnopravnijem položaju u odnosu na muškarce u poslovnom svijetu

Hipoteza 2: Prilikom donošenja poslovnih odluka uvažavaju se u jednakoj mjeri mišljenja i

stavovi žena i muškaraca

Hipoteza 3: Muškarci su bolje plaćeni u odnosu na žene iako se nalaze na istoj poziciji.

3.4. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA I VRSTA ISTRAŽIVANJA

Istraživanje se sastoji od analize primarnih i sekundarnih podataka. Primarni podaci će se dobiti

pomoću anonimne online ankete iz koje će se dobiti potrebne informacije o mišljenjima ljudi
različite životne dobi i spola. Sekundarni izvori podataka temeljit će se na već objavljenoj
literaturi vezanoj uz temu samog rada.

Anketa kao kvantitativna metoda istraživanja biti će glavni instrument koji će se koristiti, a
sastavljena je od pitanja koja su nam od važnosti za shvaćanje o tome kako različite dobne
skupine imaju stavove vezane za diskriminaciju žena na radnom mjestu. Prikupljeni podaci
statistički će se obraditi kako bi stvorili jasniju sliku o iznijetim stavovima. Pomoću deskriptivne
analize podaci će biti prikazani pomoći grafikona kako bi se na lakši i razumljiviji način
prikazali dobiveni rezultati.

4
 3.5. KONCEPT ISTRAŽIVAČKOG UPITNIKA

Anketni upitnik sastavljen je od 15 pitanja. Prva dva pitanja odnose se na dob i spol, dok su
ostala pitanja koncipirana na način da u dijelu pitanja ispitanici odabiru tvrdnju “slažem se, ne
slažem se i slično”, dok im se u preostalim pitanjima postavljaju kratke tvrdnje na postavljena
pitanja. Na taj način pokušalo se dobiti jasan stav ispitanika o navedenoj problematici. Anketi je
pristupilo ukupno dvanaest osoba ženskog spola i jedan muški ispitanik.

3.6. OGRANIČENJA I NEDOSTACI

Budući da se radi o elektroničkoj anketi moguće je da će pristupiti relativno mali broj ispitanika.
Moguće je da neće pristupiti puno muških ispitanika zbog same nezainteresiranosti za temu.

Nedostaci:

• Mali broj ispitanika

• Kratki vremenski period prikupljanja podataka

5
 4. RASPRAVA

Istraživanje se provelo nad osobama različite životne dobi, no svi ispitanici koji su pristupili su
bili ženskog spola, osim jednog muškog ispitanika. Cilj ovog istraživanja je bilo vidjeti postoje
li značajne razlike između muškaraca i žena po pitanju plaće, donošenja važnijih poslovnih
odluka na istim pozicijama te koje su to prepreke u provođenju politike jednakosti između
muškaraca i žena.

4.1. HIPOTEZA 1. – ŽENE SU U NERAVNOPRAVNIJEM POLOŽAJU U ODNOSU

NA MUŠKARCE U POSLOVNOM SVIJETU

Anketi je pristupilo 12 osoba ženskog spola (72%) i jedna osoba muškog spola (28%).

Spol ispitanika

28%

žensko
muško

72%

Slika 1.

Navedenom ispitivanju pristupilo je više ženskih osoba nego muških osoba.

6
Nadalje, u anketi se postavilo pitanje koje se odnosi na ocjenu ravnopravnosti žena i muškaraca u
poslovnom svijetu. Na pitanje je odgovorilo svih 13 ispitanika.

Ravnopravnost muškaraca i žena

8%

smatram da su žene u ner-

15% avnopravnijem položaju
smatram da su muškarci u
neravnopravnijem položaju
smatram da su muškarci i žene
donekle ravnopravni
8% smatram da su žene i muškarci u
potpunosti ravnopravni

69%

Slika 2.

Iz navedenog grafikona vidljivo je da je najveći broj odgovora zabilježen na tvrdnju da se smatra

da su žene u neravnopravnijem položaju u odnosu na muškarce čime se potvrđuje postavljena
hipoteza. Nadalje, najmanji postotak dobile su tvrdnje koje se odnose na muškarce u
naravnopravnijem položaju te da su muškarci i žene u potpunosti ravnopravni što je još jedna
potvrda postavljene hipoteze.

4.2. HIPOTEZA 2. - PRILIKOM DONOŠENJA POSLOVNIH ODLUKA

UVAŽAVAJU SE U JEDNAKOJ MJERI MIŠLJENJA I STAVOVI ŽENA I
MUŠKARACA

7
Nadalje, u anketi je postavljeno pitanje koje se odnosi na donošenje važnijih poslovnih odluka i
uvažavaju li se više mišljenja ženskih ili muških kolega.

Donošenje poslovnih odluka

23.10%

da
ne znam
ne

15.40% 61.50%

Slika 3.

Na postavljenu tvrdnju odgovorilo je svih 13 ispitanika. Najveći broj odgovora je bio za tvrdnju
da, čime se hipoteza pod broje 2 pokazala netočnom. Ispitanici smatraju da se u jednakoj mjeri
uvažavaju mišljenja i stavovi i žena i muškaraca. Nadalje, dva ispitanika odgovorila su tvrdnjom
“ne znam” dok ih troje smatra da navedeno nije točno.

4.3. HIPOTEZA 3. - MUŠKARCI SU BOLJE PLAĆENI U ODNOSU NA ŽENE IAKO

SE NALAZE NA ISTOJ POZICIJI

Zatim se u anketi postavilo pitanje koje se odnosi na mišljenje ispitanika o tome jesu li njihovi
muški kolege bolje plaćeni u odnosu na njih a nalaze se na istoj poziciji.
8
Postavljeno pitanje odgovorilo je svih 13 ispitanika.

Plaća na istoj poziciji

23%

38% da
ne znam
ne

38%

Slika 4.

Iz navedenog grafikona vidljivo je da se relativno mali broj slaže sa tvrdnjom da su muški kolege
bolje plaćeni u odnosu na ženske kolegice na istoj poziciji, njih troje. Podjednak je postotak za
tvrdnju “ne znam” i “ne” što nam pokazuje da ipak ženske osobe nisu podređene po pitanju plaće
na istoj poziciji u odnosu na svoje muške kolege.

9
 Plaća na istoj poziciji sa istom školskom
spremom

da
39% ne
ne znam

62%

Slika 5.

U navednom grafikonu prikazana je tvrdnja koja se odnosi na mišljenje o tome da su kolege sa

istom stručnom spremom i na istoj poziciji bolje plaćeni u odnosu na ženske osobe. Na navedeu
tvrdnju pet ispitanika je odgovorilo da se slaže, dok se preostalih osam ispitanika odlučilo za
tvrdnju “ne znam.” Iz navedenog proizlazi da predstavljena hipoteza 3 nije u potpunosti točna.

Također, ispitanicima se postavilo pitanje koje se odnosi na to da su najbolje plaćeni poslovi

uglavnom namijenjeni muškarcima. U nastavku se donose rezultati tvrdnje.

10
 Najbolje plaćeni poslovi namijenjeni su
muškarcima

15.40% ne slažem se uopće

donekle se slažem
niti se slažem niti se ne slažem
7.70% donekle se slažem
slažem se u potpunosti
7.70%

69.20%

Slika 6.

Iz navedene tvrdnje vidljivo je da se najveći broj ispitanika donekle slaže s navedenom tvrdnjom,
dok se niti jedan ispitanik u potpunosti ne slaže. Podjednak je postotak koji se odnosi na tvrd nje
“donekle se slažem” i “niti se slažem niti se ne slažem”.

Također, problem koji se javlja prilikom zaposlenja i napredovanja ženskih osoba je pitanje koje
se odnosi na bračni status i djecu. U većini slučajeva, poslodavci na razgovoru ispituju ženu o
mogućim planovima za privatni život.

Navedeno je postavljeno u anketi te se 84,6% ispitanika u potpunosti slaže s tim.

11
 Pitanja o bračnom statusu i djeci

7.70%

7.70%
ne slažem se uopće
donekle se ne slažem
niti se slažem niti ne slažem
donekle se slažem
u potpunosti se slažem

84.60%

Slika 7.

12
 5. PRIJEDLOZI ZA SMANJENJE DISKRIMINACIJE

U anketi se također postavilo pitanje što ipitanici smatraju najvećim problemom prilikom
provedbe politike jednakosti žena i muškaraca.

Najveći broj ispitanika odgovorio je da je problem još uvijek postojanje patrijahalne kulture te
nepostojanja političke volje. Nadalje, navode da je i jedan od problema i društveni stavovi koji
su dosta diskriminatorni.

Problemi u provedbi politike jednakosti

15.40%

patrijahalna kultura
politička volja
društveni stavovi
23.10%
61.50%

Slika 7.

Stoga, postavljeno je i pitanje o mogućim prijedlozima za rješavanje problema. Od postavljenih

mogućnosti najviše je ispitanika odgovorilo da bi bilo potrebo educirati žene i muškarce o
jednakosti i ravnopravnosti (61,5%) te da bi trebalo sankcionirati svako diskriminatorno
ponašanje (30,8%).

13
 Prijedlozi za rješavanje problema

7.70%

educiranjem žena i muškaraca

sankcioniranjem diskriminira-
jućeg ponašanaj
30.80% ništa, zadovoljna/zadovoljan
sam sa stanjem

61.50%

Slika 8.

14
 6. ZAKLJUČAK

U provedenom kratkom istraživanju na temu diskriminacije žena na radnom mjestu došlo se do

zanimljivih rezultata. U istraživanju su postavljene tri hipoteze i jedno istraživačko pitanje.

U hipotezi broj 1 pokušalo se utvrditi to da so žene u neravnopravnijem položaju u odnosu na

muškarce što je i potvrdilo 69% ispitanika. No i 15% njih se slaže da su muškarci i žene donekle
ravnopravni

U hipotezi broj 2 nastojalo se utvrditi da su žene i muškarci jednaki kod donošenja važnijih
poslovnih odluka, odnosno izražavanja svojih stavova i mišljenja. Navedni rezultati su pokazali
da su žene i muškarci podjednako uvažavani što se tiče navedenog.

Nadalje, hipoteza broj 3 se odnosi na bolju plaću muškaraca u odnosu na žene a na istoj so
poziciji i sa istom stručnom spremom. I tu se pokazalo da je navedena hipoteza netočan te da so
muškarci i žene u većoj ili manjoj mjeri podjednako plaćeni. Dosta ispitanika i ne zna podatak o
postavljenom.

Od tri postavljene hipoteze samo se prav pokazala točnom, dok su preostale dvije netočne po
mišljenju ispitanika. Za zaključiti je da se diskriminacija žena na radnom mjestu i dalje događa
no da je ipak u blažoj mjeri nego što je to prije bilo. Sve više žena dobiva pravo sudjelovanja u
važnijim odlučivanjima, dobivaju plaće jednake kao i njihovi muški kolege.

Prema mišljenju ispitanika i dalje se problem javlja kada je pitanje bračnog statusa i djece, no za
to navode da je kriva još uvijek uloga patrijahalne kultute te nametnuti društveni stavovi u
društvu. Ono što smatraju bitnim je dodatna edukacija muškaraca i žena o ravnopravnosti i
jednakosti kako bi se “ispravili” krivi društveni stavovi i mišljenja.

15
7. POPIS LITERATURE:

1. Kamenov, Ž., Galić, B. (2011). Rodna ravnopravnosti i diskriminacija u Hrvatskoj,

„Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj“. Vlada
Republike Hrvatske, Zagreb
2. Perić-Kaselj, M. (2007). Istraživanje o jednakim mogućnostima na tržištu rada. CESI.
Zagreb
3. Prijić-Samardžija, S., Avelini-Holjevac, I. i Turk, M. (2009). Žene u znanosti: stakleni
strop. Društvena istraživanja 18: 1049-1073.

16