You are on page 1of 15

Višnja Vranešić, prof.

Predsjednica Upravnog odbora Zaklade Sierra


Voditeljica projekata
 civilno društvo čine građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve
sfere društvenog djelovanja
 to su organizacije koje se nazivaju dobrovoljnim, volonterskim,
neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom
 zajednička im je sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se
prepoznaje opće dobro, zajednički interesi i ciljevi
 antiteza je državi jer je svojevrsna opozicija i kontrola
 organizacije civilnog društva obilježavaju se oznakom OCD
engleski: civil society organizations, CSO
 često se govori o nevladinim organizacijama NVO
engleski: nongovernmental organizations NGO
 su jedan od elemenata trodijelnog okvira koji čine:
a) država
b) ekonomija
c) organizacije civilnog društva
 od javnih aktivnosti države razlikuju se po tome što su one
dobrovoljne i mogu biti orijentirane na zadovoljavanje
potrebe određene grupe ljudi, dok država ima obvezu brinuti
o društvu u cjelini i svim njegovim segmentima
 od tržišnih se razlikuju se po tome što su orijentirane na
stvaranje zajedničkog javnog dobra, a ne na stvaranje profita
 u demokratskom društvu, civilni sektor osigurava ravnotežu
između države (uprave) i privrede (tržišta)
 civilno društvo se sastoji od formalnih i neformalnih organizacija –
građanskih inicijativa
 najčešće obuhvaća organizacije kao što su:
a) registrirane humanitarne organizacije
b) organizacije za zaštitu ljudskih prava
c) religijske, ekološke
d) profesionalna udruženja
e) poslovna udruženja, sindikati
f) grupe samopomoći
g) društveni pokreti, zagovaračke grupe,
h) koalicije
 dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su:
udruge i zaklade
 udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više
fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se bore za zaštitu njihovih
probitaka, ciljeva i uvjerenja, a bez namjere stjecanja dobiti
 djelatnosti kojima se bave udruge:
zaštita ljudskih prava i sloboda
ekološka
humanitarna
informacijska
kulturna
prosvjetna U RH registrirano
socijalna 44.800 udruga
zdravstvena
sportska
tehnička
znanstvena
strukovna
nacionalna
 udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača
 osnivač mora biti poslovno sposobna fizička ili pravna osoba
 danom upisa u registar udruga RH stječe svojstvo pravne osobe, čime se
podvrgava pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje
 Zakon o udrugama NN 88/01 i 11/02
 temeljni opći akt koji donosi skupština udruge pri osnivanju naziva se
statut, svi ostali opći akti moraju biti u skladu sa statutom
 udrugom upravljaju članovi neposredno ili putem svojih izabranih
predstavnika u tijelima udruge, na način propisan statutom
 udrugu može zastupati jedna ili više fizičkih osoba koje su na tu
dužnost imenovane od strane ovlaštenog tijela sukladno statutu
 udrugu čine njeni članovi
Za osnivanje udruge potrebno je priložiti:

a) zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske


b) zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine
c) odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga
d) statut
e) popis osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje
f) preslika osobne iskaznice osnivača i osoba ovlaštenih za
zastupanje udruge
g) preslika izvoda iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu i
preslika osobne iskaznice za njenog predstavnika u udruzi
h) suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela državne uprave za
obavljanje određenje djelatnosti, kada je to propisano
posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge
 zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih
stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe
 općekorisna je svrha kojom se općenito unapređuje kulturna,
prosvjetna, znanstvena, duhovna, zdravstvena, športska, ekološka ili
koja druga društvena djelatnost ili općenito materijalno stanje društva
 dobrotvorna je ona svrha kojom se pruža potpora osobama kojima je
potrebna pomoć
 razlikuju se po različitim kriterijima:
a) jesu li javne ili privatne
b) prema namjeni U RH registrirano
c) po načinu financiranja 180 zaklada
d) svojim programima
 zakladu može osnovati domaća ili strana fizička ili pravna osoba
 osnivača zaklade naziva se zakladnik
 ako zakladu osniva jedan zakladnik, zaklada se osniva izjavom o
osnivanju zaklade (odluka, izjava posljednje volje i sl.)
 ako zakladu osniva zajednički više osoba, akt o osnivanju donosi se u
obliku ugovora
 danom upisa u zakladni upisnik zaklada stječe svojstvo pravne osobe i smatra
se osnovanom
 svoju djelatnost može započeti tek nakon što nadležno tijelo odobri njezin
statut koji je temeljni akt zaklade
 osnivanje zaklade dopušteno je:
a) ako je akt o osnivanju donesen sukladno odredbama Zakona
o zakladama NN 36/95 i 64/01
a) ako je svrha zaklade općekorisna ili dobrotvorna
b) ako je imovina zaklade dostatna za trajno ispunjavanje svrhe
zaklade
Za osnivanje zaklade potrebno je:
a) zahtjev za osnivanje zaklade
b) akt o osnivanju zaklade
c) izvadak iz određenog upisnika ili druga isprava iz koje je vidljivo da je
imovina koju je osnivač namijenio zakladi njegovo vlasništvo
d) potvrdu domaće banke kod koje je položen novac koji je osnivač
namijenio zakladi
e) pisanu javnu ovjerenu izjavu osobe ili njenih nasljednika za uporabu
imena, ukoliko ime zaklade sadrži ime fizičke ili pravne osobe koja
nije osnivač
f) pisanu javno ovjerenu izjavu o suglasnosti treće osobe ili odluku
državnog tijela za registraciju određenog imena zaklade
g) ukoliko ime zaklade sadrži riječ "Hrvatska" tada je zahtjevu za
osnivanje potrebno priložiti pisanu suglasnost Središnjeg državnog
ureda za upravu
 fundacija je imovina namijenjena da u određenom vremenskom
razdoblju služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe,
ali ne dulje od pet godina
 na fundacije se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona
koji se odnosi na zaklade
 fundacijom se ne smatra imovina namijenjena jednokratnom
ispunjenju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe
 danom upisa u fundacijsku knjigu stječe svojstvo pravne osobe i
smatra se osnovanom
U RH registrirano
12 fundacija
 filantropija je želja da se promiče dobro drugih ljudi, to je poticaj na
dobrovoljnu akciju
 odnosi na aktivne pojedince i grupe koji u organiziranim i poticajnim
okolnostima na različite načine promoviraju i unapređuju rad za opće
dobro
 organizirana filantropija manifestira se kroz darivanje novca i drugih
materijalnih dobara u dobrotvorne svrhe, ali i ulaganjem u zajednicu
na promišljen i organiziran način kroz zaklade i druge oblike
neprofitnih organizacija i institucija
 osim materijalnog pomaganja ili ulaganja sve više je prisutan i koncept
darivanja ili ulaganja osobnog vremena, znanja i vještina, kroz različite
oblike volonterskih angažmana
 filantrop je čovjek koji uživa u dobru drugoga, njemu je dobro ako
drugima ide dobro
 volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena,
truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za
dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, bez postojanja uvjeta
isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi
 priznaju se samo troškovi nastali u vezi s volontiranjem te
 džeparac za putovanja max. do iznosa dnevnica državnih službenika
 ima cijeli niz pozitivnih učinaka na pojedinca - usavršavanje određenih
vještina, stjecanje pouzdanja i samopoštovanja, održavanje aktivnosti,
morala
 u svijetu je izuzetno priznat, vrednovan i tražen te je vrlo značajna i
gotovo obavezna preporuka za svako daljnje zapošljavanje
 2011. je Europska godina volontiranja
 zakon o volonterstvu NN 58/07
 etički kodeks volontera NN 55/08 propisuje pravila ponašanja
volontera, organizatora volontiranja i korisnika volontiranja
 organizatori volontiranja mogu biti:
a) udruge, zaklade, fundacije
b) sindikati, turističke i vjerske zajednice
c) javne stanove, državna tijela
d) te tijela jedinica lokalne i područne samouprave
 volonteri mogu biti:
a) nekažnjavane osobe starije od 15 godina (mlađe osobe samo
uz suglasnost zakonskog zastupnika)
a) poslovno sposobne osobe
Centar za rehabilitaciju i palijativnu skrb

kronično oboljele djece

www.zakladasierra.hr

You might also like