Civilno društvo čine građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja
to su organizacije koje se nazivaju dobrovoljnim, volonterskim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom
zajednička im je sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro, zajednički interesi i ciljevi
antiteza je državi jer je svojevrsna opozicija i kontrola
organizacije civilnog društva obilježavaju se oznakom OCD - engleski: civil society organizations,
Civilno društvo čine građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja
to su organizacije koje se nazivaju dobrovoljnim, volonterskim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom
zajednička im je sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro, zajednički interesi i ciljevi
antiteza je državi jer je svojevrsna opozicija i kontrola
organizacije civilnog društva obilježavaju se oznakom OCD - engleski: civil society organizations,
Civilno društvo čine građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja
to su organizacije koje se nazivaju dobrovoljnim, volonterskim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom
zajednička im je sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro, zajednički interesi i ciljevi
antiteza je državi jer je svojevrsna opozicija i kontrola
organizacije civilnog društva obilježavaju se oznakom OCD - engleski: civil society organizations,
Voditeljica projekata civilno društvo čine građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja to su organizacije koje se nazivaju dobrovoljnim, volonterskim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom zajednička im je sloboda udruživanja i djelovanje u kojem se prepoznaje opće dobro, zajednički interesi i ciljevi antiteza je državi jer je svojevrsna opozicija i kontrola organizacije civilnog društva obilježavaju se oznakom OCD engleski: civil society organizations, CSO često se govori o nevladinim organizacijama NVO engleski: nongovernmental organizations NGO su jedan od elemenata trodijelnog okvira koji čine: a) država b) ekonomija c) organizacije civilnog društva od javnih aktivnosti države razlikuju se po tome što su one dobrovoljne i mogu biti orijentirane na zadovoljavanje potrebe određene grupe ljudi, dok država ima obvezu brinuti o društvu u cjelini i svim njegovim segmentima od tržišnih se razlikuju se po tome što su orijentirane na stvaranje zajedničkog javnog dobra, a ne na stvaranje profita u demokratskom društvu, civilni sektor osigurava ravnotežu između države (uprave) i privrede (tržišta) civilno društvo se sastoji od formalnih i neformalnih organizacija – građanskih inicijativa najčešće obuhvaća organizacije kao što su: a) registrirane humanitarne organizacije b) organizacije za zaštitu ljudskih prava c) religijske, ekološke d) profesionalna udruženja e) poslovna udruženja, sindikati f) grupe samopomoći g) društveni pokreti, zagovaračke grupe, h) koalicije dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su: udruge i zaklade udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se bore za zaštitu njihovih probitaka, ciljeva i uvjerenja, a bez namjere stjecanja dobiti djelatnosti kojima se bave udruge: zaštita ljudskih prava i sloboda ekološka humanitarna informacijska kulturna prosvjetna U RH registrirano socijalna 44.800 udruga zdravstvena sportska tehnička znanstvena strukovna nacionalna udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača osnivač mora biti poslovno sposobna fizička ili pravna osoba danom upisa u registar udruga RH stječe svojstvo pravne osobe, čime se podvrgava pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje Zakon o udrugama NN 88/01 i 11/02 temeljni opći akt koji donosi skupština udruge pri osnivanju naziva se statut, svi ostali opći akti moraju biti u skladu sa statutom udrugom upravljaju članovi neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge, na način propisan statutom udrugu može zastupati jedna ili više fizičkih osoba koje su na tu dužnost imenovane od strane ovlaštenog tijela sukladno statutu udrugu čine njeni članovi Za osnivanje udruge potrebno je priložiti:
a) zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske
b) zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine c) odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga d) statut e) popis osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje f) preslika osobne iskaznice osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge g) preslika izvoda iz sudskog ili drugog registra za pravnu osobu i preslika osobne iskaznice za njenog predstavnika u udruzi h) suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela državne uprave za obavljanje određenje djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe općekorisna je svrha kojom se općenito unapređuje kulturna, prosvjetna, znanstvena, duhovna, zdravstvena, športska, ekološka ili koja druga društvena djelatnost ili općenito materijalno stanje društva dobrotvorna je ona svrha kojom se pruža potpora osobama kojima je potrebna pomoć razlikuju se po različitim kriterijima: a) jesu li javne ili privatne b) prema namjeni U RH registrirano c) po načinu financiranja 180 zaklada d) svojim programima zakladu može osnovati domaća ili strana fizička ili pravna osoba osnivača zaklade naziva se zakladnik ako zakladu osniva jedan zakladnik, zaklada se osniva izjavom o osnivanju zaklade (odluka, izjava posljednje volje i sl.) ako zakladu osniva zajednički više osoba, akt o osnivanju donosi se u obliku ugovora danom upisa u zakladni upisnik zaklada stječe svojstvo pravne osobe i smatra se osnovanom svoju djelatnost može započeti tek nakon što nadležno tijelo odobri njezin statut koji je temeljni akt zaklade osnivanje zaklade dopušteno je: a) ako je akt o osnivanju donesen sukladno odredbama Zakona o zakladama NN 36/95 i 64/01 a) ako je svrha zaklade općekorisna ili dobrotvorna b) ako je imovina zaklade dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade Za osnivanje zaklade potrebno je: a) zahtjev za osnivanje zaklade b) akt o osnivanju zaklade c) izvadak iz određenog upisnika ili druga isprava iz koje je vidljivo da je imovina koju je osnivač namijenio zakladi njegovo vlasništvo d) potvrdu domaće banke kod koje je položen novac koji je osnivač namijenio zakladi e) pisanu javnu ovjerenu izjavu osobe ili njenih nasljednika za uporabu imena, ukoliko ime zaklade sadrži ime fizičke ili pravne osobe koja nije osnivač f) pisanu javno ovjerenu izjavu o suglasnosti treće osobe ili odluku državnog tijela za registraciju određenog imena zaklade g) ukoliko ime zaklade sadrži riječ "Hrvatska" tada je zahtjevu za osnivanje potrebno priložiti pisanu suglasnost Središnjeg državnog ureda za upravu fundacija je imovina namijenjena da u određenom vremenskom razdoblju služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe, ali ne dulje od pet godina na fundacije se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona koji se odnosi na zaklade fundacijom se ne smatra imovina namijenjena jednokratnom ispunjenju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe danom upisa u fundacijsku knjigu stječe svojstvo pravne osobe i smatra se osnovanom U RH registrirano 12 fundacija filantropija je želja da se promiče dobro drugih ljudi, to je poticaj na dobrovoljnu akciju odnosi na aktivne pojedince i grupe koji u organiziranim i poticajnim okolnostima na različite načine promoviraju i unapređuju rad za opće dobro organizirana filantropija manifestira se kroz darivanje novca i drugih materijalnih dobara u dobrotvorne svrhe, ali i ulaganjem u zajednicu na promišljen i organiziran način kroz zaklade i druge oblike neprofitnih organizacija i institucija osim materijalnog pomaganja ili ulaganja sve više je prisutan i koncept darivanja ili ulaganja osobnog vremena, znanja i vještina, kroz različite oblike volonterskih angažmana filantrop je čovjek koji uživa u dobru drugoga, njemu je dobro ako drugima ide dobro volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi priznaju se samo troškovi nastali u vezi s volontiranjem te džeparac za putovanja max. do iznosa dnevnica državnih službenika ima cijeli niz pozitivnih učinaka na pojedinca - usavršavanje određenih vještina, stjecanje pouzdanja i samopoštovanja, održavanje aktivnosti, morala u svijetu je izuzetno priznat, vrednovan i tražen te je vrlo značajna i gotovo obavezna preporuka za svako daljnje zapošljavanje 2011. je Europska godina volontiranja zakon o volonterstvu NN 58/07 etički kodeks volontera NN 55/08 propisuje pravila ponašanja volontera, organizatora volontiranja i korisnika volontiranja organizatori volontiranja mogu biti: a) udruge, zaklade, fundacije b) sindikati, turističke i vjerske zajednice c) javne stanove, državna tijela d) te tijela jedinica lokalne i područne samouprave volonteri mogu biti: a) nekažnjavane osobe starije od 15 godina (mlađe osobe samo uz suglasnost zakonskog zastupnika) a) poslovno sposobne osobe Centar za rehabilitaciju i palijativnu skrb