KAKO DA ... ?

CI

MALI PRIRUCNIK 0 ASPEKTIMA PALIJATIVNE NJEGE

KAKO DA ... ?

__ --_-_- I

~~--------------------------~~--~---=~------------------~----------------------

CESTA PITANJA 0 TUGOVANJU

Kaliko duga ce ova trajati?

Putovanje kroz tugu je veoma inclividualno iskustvo. Radije nego fokusirati se na vremensku liniju, mof do ce vise pomoCi fokuslrof se na njen intenzitet i trajanje.

lnicijalno, tuga je preplavljujuca i Ijudi mogu osjecotl da su van kontrole. Vremenom ljudi uvldc]u da imaju vise sposobnosti da izaberu kada ce pristupiti svojim sjecanjima i emocijama.lntenzitet tuge je povezan sa nivoom povezanosti sa osobom, vrstorn odnosa i drugim faktorima kao sto su razumijevanje i socijalna podrsko, osobnost i speclflcnl detalji z olovcnlo.

3

Da Ii ludim?

Sigurno se tako nekada osjecornl Norocito ako je potreba osobe za zaljenjem izvan socijalnih i kulturolosklh oceklvonio. Tuga utice na Ijude flzlckl, emocionalno, pslholcskl i duhovno. Od Ijudi ce se mof do traziti da naprave neke promjene u zivotu npr, nouce nove vjestine, u vrijeme kada oni osjecoju da su najmanje sposobni da to urade. Validacija r dozvola da se tuguje je snozno utjeha za lskustvo ozaloscene osobe,

Da Ii imam prava da tugu namecem drugima? Sta od njih mogu ocekivati i ani od mene?

Drugi ce se oslecctl intenzivno neugodno suoceni sa emocijom i bolom ozaloscenog, do tocke cslecon]o bespornocnostl. Ovako izazvana anksioznost moze znodtl da ce ozaloscena osoba biti izbjegavana. Dalje, poveccvcjucl moqucnosr da se oni osjecoju izolirani iii izbjegavani i oni mogu zeljeti preuzeti korake kako bi zastitili osobu od daljeg bola. Vai:no je da je ozoloscenc osob c sigurna u svoje potrebe i zelie. lsto tako pomoze i razgovor sa oblrelll, prijateljima i koleqcmo, prije negoli ih se ostavi da nagaclaju sto bi bilo korisno i utlesno. Nikada ne potcjenjujte snagu slusanja i toplog prisustva. Nema magicnih rijeCi iii postupaka. Vjerujete svojoj sposobnosti da brinete, uzimajuCi U obzir vas odnos sa osobom kojoj pokusnvote pomoCi.

- ---.-------------------"""':"""-..._.~-----iF"'------------------------~ ---

Da Ii postoji pravilan i pogresan nacin nasenia sa tugom? Ljudi su individualci sa osobnostima i zivotnim lskustvlmo, sto utice na naCin na ko]l se oni nose sa tugom. Stil tugovanja Ijudi mora biti uvoz ovun i u ovom smlslo nema pravilnog iii pogresnog nacina. Medutiml opcenlto se vjeruje da kollclno podrske koju [judi prime mof e poboljsotl neke uticaje tuge i doprinjeti poboljscn]u. Ljudi su obkno svjesni toga sta treba da urade da bi se osjecoll bolje, ali osjecc]u se inhibitirano iii osudlvcno i ne postupaju tako kako su namjeravali. Razgovor 0 tome sto se des ava, kroz sta ani prolaze, lzrczovon]e emocija i postojanje podrz ovojuce i prlhvccojuce klime, generalno je od pomocl, Kulturoloskl faktori mogu uticati na videnje «pr ovllnoq» i «poqresnoq» nocino nosen]o s tugom.

zalovanju. Nesporazumi mogu ncstotl kada su ljudl na r ozllcltlm stupnjevima tugovanja. Vanjska po drsko moze tada pastati vitalni faktor u opstanku i ncstcvku. Vazno je znati do mozete preflvjef to iskustvo i da novi zivot ko]! jednom dade moze imati veoma pozltlvne efekte, unotoc teskoei dolaska u datom rnomentu.

4

5

Kako da %nam da trebam pomoc?

Uvjeravanje drugih koji su takode iskusili tugu i razumijevanje onoga sto ljudl oblcno prolaze kada tuqu]u, maze biti oslonac od pomocl, Bilo kakvi produzenl strchovl, onksloznosf 0 stanju u kojem se nalazimo iii mlsll 0 samopovredivanju zncce da treba potrozltl pomoc, Prolongirane intenzivne emocije iii 0 psesivne misli iii ponoson]e koje otez cvctlu funkclonlsonle, takode zahtijevaju pomoc,

Da Ii savjetovanje pomaie?

Vozno je reci da je tuga normal an odgovor na gubitak i da ljudl cesto produ kroz nju uz po drfku obitelji i prijatelja. Medutiml za neke od odgovora morat ce se potrcrflf profesionalna pornoc u formi savjetovanja. Savjetovanje rnoze inicijalno povecof intenzitet bolnih osleconlc, kako su vanjske smetnje otklonlene i klijent je sposoban da se fokusira na svoje Iskustvo i istrazl ga u potpunosti. Ljudi ko]l tuguju ee mozdo imati potrebu da lsprlcoju svoju prlcu ponovo i ponovo i cesto su zabrinuti zbog faktora «lstrosenosrl» obitelji i prijatelja, naroCito ako su detalji jako uznemlrulucl. Jednako tome, mogu osjecotl da drugi imoju nerealna oceklvon]o od njihovag oporavka i iskustva. Kada Ijudi moraju da nastave djelovati u ulozi roditelja ill njegovatelja to mofe prufltl vrijedno vrijeme izvan njihove potrebe da tuguju i prime po dr sku. Podrsko, sigurno i prlhvotojuce okruzen]e i vrijeme odvojeno za to, rnoze pruzif utjehu i nadu u vrijeme velike konfuzije i krize.

Fa:z:;e tugovanja

Tuga ne prati linearnu semu, To je prl]e kotoc, dva koraka naprijed i jedan natrag. Ultimativno ljudi uspiju da integriraju lskustvo do tocke nastanka novog zivota iz starog. Gubitak ostaje i uvijek se porntl, ali intenzitet nl]e vise one sto nas cini neorganiziranim iii manje sposobnim.

Dvanaest nacina da se pomogne oialoscenom

•

Kroz prisustvo

Kroz toleriranje mine

Kroz slusanje na prlhvctojucl i neosuduluci nacin lzbjegavanje koriStenja fraza kao {{Misli na sva dobra vrernenc», «Uvljek mazes imati drugo dijete» itd.

Kroz ohrabrivanje ozcloscene osobe da govori 0 preminulom

Budite prcktknl kada pruz cre po drsku (pricavajfe djecu iii skuhajte obrok)

•

•

•

Mnogo toga u tugovanju ima veze sa lzruzcvonlem emocija - neke osobe mogu biti neprljctne, ne prihvatati sebe iii druqe, ispoljavati npr. biles, krivlcu, kajanje. Pronalazak sigurnog mjesta i osobe koja prihvata da bude podrsko kroz sve efekte zalovanja, od izuzetnog je znoco]o. KoliCina podrske dostupna od strane obitelji i prljorel]o moze biti limitirana ukoliko su i oni u

•

•

• Kroz spominjanje imena preminule osobe

• Prihvatite do su suze normalne i zdrave

• Ne pokusovojre ispuniti konverzaciju sa mnogo vanjskih vilesf

• Zapamtite da tugovanje mofe trajati mnogo godina prije nego sto prode

• Oblllezlte rodendane, godisnjice, godiSnjice smrti i sl.

• Kroz prihvatanje do ne mozete uciniti da se oslecc]u belle

STA MOIETE URADITI DA KAO NJEGOVATELJ PRUZITE PODRSKU?

Ovdje je nabrojano sest koraka koji ce yam pomoCi du budete eAkasan nleqcvotel].

• Radite i eflkcsno komunicirajte sa pacijentom

• Podrzlte pacijentove duhovne brige

• Pomozite da se rljese pacijentovi nezcvrsenl poslovi

• Radite sa profesionalcima zdravstvene njege

• Radite sa porodicom i prijateljima

• Vodite racuna 0 vlastitim potrebama i oslecollmo.

The Centre for Grief Education McCulloch House

Monash Medical Centre

246 Clayton Road

CLAYTON VIC 3168 Australia

Ovo je vas najvazniji posoo pun izazova. Osoba koju njegujete mora se nositi sa flzlcklrn efekfima bolesti i lllekovo, kao i sa pslholosklrn i socijalnim izazovima zivljenja sa uznapredovalim karcinomom. Ovo moze otezotl pacijentu ucesce u planiranju kucne njege.

Bez obzira na tOI vas posao je de, sto je moquce vise; ukljucite osobu koju njegujete u donosenje odluka i provodenje plana. Treba da podrflte napore osobe da se emodonalno nosl sa realnoS-cu pro qnoze, Ho podrazumijeva sljedece.

Pomozite to] osobi da prihvati da on iii one ima uznapredovali karcinom.

Neki ljudl sa uznnpre dovollm karcinomom nose se sa uznernlrujuclrn vijestima tako sto se jednostavno pretvaraju da se nije nisto desilo. Ovo je zdravo ako im porncrfe da zive sto normalnijim zivotom. Medutim, mcfe biti Stetno ako rade stvari koje poqorsovo]u njihovo stanjel kao sto je izbjegavanje uzimanja lijekova iii uklluclvcnle u aktivnosti koje su flzlckl stetne.

Ponekad, one sto izgleda kao «porlconle» ustvorl je pacijentov pokuso] do z cstlt! voljene osobe od onoga sto se stvarno descvo.

6

7

-------------------------------------=~~--~===-------------------------------------------------~ - ----- ,

Ako se susrece+e sa ovakvim pnrnjerom, ponovo obrozloflte bolesniku da ste voljni soslusot' ga i razgovarati 0 aspektima bolesti - (ak iako je to rnozdc tesko za oboje.

umjesto toga, zeli samo po drsku i razumijevanje. Ako ste zena i njegovatelj muske osobe, budite svjesni toga da ce on moz dc iskazati oslecon]o na naCin drugaciji od vasegi posebno obratite poznlu kada govori 0 stvarima kc]e su njemu vofne.

PodrZite pacijentove napore da zivi sto normalnijim zlvctom, ali ako se on iii ona pretvara da nije niSta lose, vama mora biti potpuno [osno sta se re olno desovo, Tada je voznc vasa vlastita objektivnost kako biste blll slqurnl da pacijent ima koristi od pretvaranja i da ne cini stvari koje mu mogu nauditi.

Budite recllstlcnl i fleksibilni u vezi stvari 0 kojima se nadate da tete se dogovoriti iii razgovarati.

Osobe sa uznapredovalim karcinomom zele da podijele mnoge stvari, ali ih mof do nece sve podijeliti sa jednom osobom. Pustite pacijenta da prico 0 bllo (emu i sa kim to on iii ona zele. Ako yam pacijent ne govori sve, smatrajte da je to u redu sve dok on iii ona to nekome drugom ne kozu, Isto toko, zapamtite da [e osoba provela cijeli zivot rozvljojucl odred'eni stil komunikacije koji se nece promijeniti preko noel, Neki Ijudi, i zene i muskorcl, nikada nisu govorili 0 svojim osjeconjlmo, Pokusojte da razumijete da se to nece ni sada promijeniti.

Stvorite atmosferu koja ohrabruje i pomoze lznosen]e osleco]c.

Razgovarajte 0 voznlm iii osjetljivim temama u vrijeme i na mjestu koje [e mlrno i pogodno za otvorenu komunikaciju - ne u sred krize iii obiteljske rasprave. Ako vasa obitelj oblcno razgovara za ruckom, to je vjerovatno najbolje vrijeme. Sjetite se kada ste vodili vczne razgovore u proslostl i pokusojte ponovo stvoriti takvo okrufen]e.

lsto tako, podijeliti osjeccnlo ne znaCi uvijek prlcctl. Osoba sa uznapredovalim karcinomom se rnozdo osjeco ugodnije ako plse o svojim osjecojlmo iii ih lzrozovc kroz neku aktivnost. On ili ona mogu lzrczlf osjeco]e ne druge neverbalne noclne, kroz geste iii izraze, dodire, iii samo insistiranje na vcso] prisutnosti.

Poknflte svoju dostupnost. Jedna od najvaznijih poruka koju mozete uputiti osobi koju njegujete je: {(Ako zelis da razgovaras o ovim neugodnim brigama, jo sam voljon da to urodlm.» Odredivanje vremena za to prepustite pacijentu. Do nojvece mcquce mjere prepustite pacijentu odluku 0 tome koja osjeccn]o iskazati, kada, kako i sa kim ih podijeliti. Ako ne vrslte pritisak, ornoqucovote osobi sa uznapredovalim karcinomom da z odrz! kontrolu nad svojim zivotom u vrijeme kada mnogi problemi i odluke nisu vise pod njegovom iii njenom kontrolom ...

Pomozite pacijentu da se nosi sa onskloznoscu i depresijom.

Ljudi sa uznapredovalim karcinomom mogu postati anksiozni zbog za brinutosti oko medicinskih procedural same bolesti iii vlastite buducnostl, Njihova anskioznost lsto tako maze biti nus pojava lijekova koje uzimaju iii cak samag karcinoma.

Mnogi se [judi osjecoju depresivno u nekom periodu tokom svoje bolesti. Potrczlte savjet 0 tome kako kontrolirati depresivne misli i oslecc]e, noroclto kada oni upravo poCinju.

Shvatite i dozvolite da muskorcl i zene cesto komuniciraju na razliCite naCine.

lako postoji mnogo lzuzetoko, u nosem drustvu zene cesto izrazavaju svo]o oslecon]o otvorenije nego rnuskorcl, Ako ste rnuskorcc i njegovatelj zenske osobe, rncze yam se desiti da dok ana iznosi svoja osjecon]o pocnete davati savjete, a ana ustvari,

Kada se vi i pacijent ne slozete 0 voznlm pitanjima zapamtite da to nije uvijek nuzno. Mozete se ne slagati oko pitanja kao npr.

9

8

Otvoreno objasnite svoje potrebe,

Ponekad mof do trebate pitati pacijenta da uradi nesto 5to ce uCiniti vas zivot iii vase njegovateljske obaveze po dnosljlv'[Im: na primjer: vi biste zeljeli da znate kada bol pocinje, a ne kada postane jak. Ova situacija moze izazvati konflikt i morate razumjeti da rjesen]e konflikta ne znccl uvijek da ce svl biti sretni. U nekim situacijama vi ste ti ko]l ce morati popustltl. U drugim, morat cete tr czlti od osobe koju njegujete da popusti.

Ako padjent razumije posljedlce, kao npr. da niko mof do nece biti u blizini da mu pomogne ako padne, tada njegovatelj treba poStivati pacijentovo pravo na takvu odluku. Onemogucavanje nekoga da donese odluku moze umanjini njen iii njegov oslecc] kontrole, sto kasnije utjece na pacijentovu sposobnost da se nosl sa drugim aspektima ove stresne bolesti.

kada, kako i lita podijeliti, ali zapamtite da je to tako u zivotu i da ne moze uvijek biti rijeseno. Kada naidete na ovakav sluco], dole navedeno rnoze biti od koristi:

PodrZite pacijentove duhovne brige.

Duhovne brige iznose fundamentalna pitanja 0 zivotu. Zcsto smo ovdje? Sta je to dobar zivot? Sta se desuvo nakon smrti? Ova dubokoumna pitanja postaju norcclto vazna kako se zivot prlbllzovo kraju. Kao njegovateljl mozete pruzltl podrsko pacijentu u razmiSljanjima 0 njenim iii njegovim odgovorima na ova pitanj a.

Pre dloflte probno vrijeme iii vremenski limit. Ako zelite da osoba koju njegujete proba nesto, novi krevet iii odredeni raspored uzimanja lijekova, a on iii ona se opiru tome, pitajte pacijenta da to proba makar na odredeno vrijeme, recimo jednu sedmicu, i tada ponovo procijenite situadju. Ovim izbjegavate da se padjent osjeeo sputanim donesenom odlukom. Ako osoba odbija da napiSe testament iii punomcc odvokotu, pitajte da Ii ce on iii one bar procltotl jednu i onda razgovarati 0 tome.

Pazliivo birajte svoje bitke.

Zapitajte se sto je stvarno vcfno. Da Ii ste uporni u necernu samo zato lito yam treba da vi pobijedite u raspravi iii da imate kontrolu? Mozete ustedjeti i vrijeme i energiju kroz izbjegavanje minornih konfllktc, a koristite svo] utjecaj u pitanjima koja su stvarno vazna.

Naravno, na duhovna pitanja se ne odgovara lako. Za one ljude cija vjero daje odgovore i utjehu, vasa podrsko te vjere ce biti od pornocl i bit ce djenjena. Onima koje muCi nesigurnost mozete pomocl tako sto cere iznijeti svoja vlastita pitanja i nesigurnost - pokazujuCi time da je njihova zabrinutost normalna i razumna. Ako rnoze+e prihvatiti moqucnost, moze biti od pornoci da se koze da nema odgovora na sva duhovna pitanja. Isto tako moze biti korisno pitati 0 uvjerenjima koja su prije bolesti pomagaJa pacijentu i da Ii sada mogu ponovo pomccl.

Pustite pacijenta da donese lito ie moquce vise odluka.

Dobar primjer pustcn]o pacijenta da donese svo.ju vlastitu odluku [e kada odrasla djeca koja zive udaljena od osobe koja ima kcrclnom, zele da [e presele u storcrckl iii njegovateljski dom.lako preseljenle u njegovateljski iii stcrockl dom rnoze uclnlf da se djeca osjecaiu bol]e, to rnozdc nije one sto osoba sa karcinomom zeli.

Profesionalci kao kapelan iii savjetnid ko]! imaju lskustvo u pomaganju Ijudima sa duhovnim problemima blizu kro]o zivotClI mogu utjesiti osobu koju njegujete ukoliko on iii ona zele njihovu pomoc, Duhovna pltcn]c su veoma osobna i zbog togal osoba koja ih lmo, najbolje znc ko joj mofe pomocl, Dovodenje nekoga ko nije zeljen mofe lzozvcf suprotnu reakciju i izazvati prije nego rijesiti probleme. Pokoflte osobi kolu njegujete da tete biti sretni da dogovorite posjetu kapelana iii drugih kojl mogu pomocl, ali da [e ova odluku potpuno na nioi iii njemu. Medutim, ne ocekulte da ce svl kapelani biti podjednako vjesti u radu sa Ijudima tokom

10

11

l'

zadnje faze zivota. Ako jedan ne pomoze, nastavite trozltl dok ne no dete onoga ko ce pornocl. Osoblje hospisa iii palijativne njege moze yam pomocl da locirate nekoga sa neophodnim vjestlnorno, a bolnlckl kapelani oblcno su lskusnl u radu sa Ijudima koji su blizu kraja svog zivota j mogu im pornocl,

bude vodlc - nikada ne nomeclte vlosrlto misljenje. Ponekad zojednicko Citanje iz duhovnih knjiga moze biti utjesno i rnoze pomccl da se rijese nerljeseno iii nepostavljena pitanja. Ova Citanja takode mogu prufltl priliku da vi iznesete svo]o osiecon]c u vezi s tim.

Ako je pacijent ozbiljno depresivan zbog duhovnih briga, trozlte pomoc od profeslonolco mentalnog zdravlja iii kapelana koji ima obrazovanje iz mentalnog zdravlja. lsto toko, budite sposobni da slusote, Razgovor sa drugom osobom koja ima razumijevanja porncze da se misli stave u perspektivu, te da se spozna da ih drugi cijene i razumiju. Osoba sa uznapredovalim karcinomom mozda zeli da nade smisao u svom zivotnom iskustvu, da se sjecal govori 0 proslosti, i trazi smisao u tome sto se desllo, Kao nje qovotel], sluson]e je ncjvofnl]o stvar kojom mozete pomocl, Dozvollte da osoba koju njegujete zna da ste voljni i dostupnosti za ove dlskusi]e kada i ako on iii ona to zele. Ako yam je jako tesko slusof 0 pacijentovim brigama, nadite nekoga kao sto je kapelan, clan obiteljl, iii prijateJj koji to mogu.

I vi sami rnozete biti zabrinuti oko duhovnih pitanja. Gledanje i pomaganje nekome ko urnlre ponekad moze lzvucl jako tesko pitanja. To moze biti u vezl nefer situacije, straha zbog toga Sta ce se desiti sa osobom koju njegujete nakon njene iii njegove smrtl, straha od vlastite smrti i cpcenlte konfuzije i anksioznosti u vezl toga sta je ustvari sam zivot. Razgovor sa svecenlkorn, scvletnlkorn, osobljem hospisa iii zdravstvenim profesionalcem ko]l rade sa obitelji i prijateJjima umiruCih oso bo, moze biti od pomocl. Oni imaju iskustva u pomaganju onima ko]l su kao i vi. Oni ce soslusof i pomoci yam da razmislite 0 ovim problemima. Mozda ce vam biti lckse da razgovarate sa nekim ljudlmo iii cere mcz dc uvidjeti da yam jedni vise pomczu od drugih. Ako prve osobe sa kojima razgovarate ne pomognu, tr ozlte dalje dok ne nadete osobu koja hoce,

Ljudima kojima je religija jako vazna i daje znccen]e i njihovom zivotu i njihovom umiron]u, rnoze+e pornocl postavljanjem pitanja koja ce im ornoquclf da yam kozu, ako to zele/ sta im je to u njihovoj vjeri pomoglo kroz zivot i sta im sad a pomofe, Medutim/ morate paziti da prihvatite i postulete gledista koja su drugacija od vcslh. Dozvolite im da yam kazu da Ii ima nacina na koje ih vi mozete ohrabriti i po drzcf u njihovoj vjeri. Da Ii zele da slusaju kasete sa himnama iii religijskom muzikom? Da Ii postoji religijski simbol koji bi ih utjesio? Da u zele da to podijele sa svecenikom svoje vjere, svoje tradicije, kao 5tO su molitve pored kreveta?

Pomozite do se rijese pacijentovi nerljesenl poslovl.

ljudi blizu kraja zivota uoblcojeno zele da preduzmu neke ckci]e iii do nesto iskuse prl]e nego 510 umru. Ponekad npr. ponovo zele vi djeti iii uraditi nesto vozno iii ugodnol kao sto je biti sa prijateljima iii posjetiti ncroclto znccojno mjesto. Ponekad zele nesto reci nekome sto [e bilo nereceno u proslosf iii rijesiti neki stari nesporazum iii konflikt. Dogovaranje ovih iskustava rnoze biti z omcson posco, ukljucujuCi kontaktiranje drugih osoba i organiziranje dalekog puta.

lznesite svo]u videnja i osjecanja kada ste upitani za to iii koda misllte da bi on iii ona voljeli da vas to pitaju. Sluson]e misli i osjeco]o druge osobe mogu pomocl nekome ko je zabrinut zbog duhovnih problema, ali uvijek dazvolite da osoba kaju njegujete

Ne ocekujte da ce iskustvo koje dogovorite biti uvijek usplesno, Cak i uz najbolje namjere, stvari se mazda nece desiti kaka biste vi iii osoba koju njegujete zeljeli. Vrijeme moze biti Jose za putovanje. Ljudi koje ste se trudili dovesti mozdc nece reel stvari

12

13

ko]e ce pornocl kada stignu. Kada se sve zcvrsl oboje rnozete biti razocarani. Meautim, some cinjeniea do ste probali rnoze biti jako vofno i rnoze uCiniti da djeli napor ima svrhu.

Zdravstveni profesionalci su tu de Yam pomognu da budete dobar njegovatelji postavljajte svo]o pitanja uvjereni da cete dobiti pornoc koju trebate. Osjecojte se slobodnima da im kczete sta ne razumijete. Ostanite mirni i govorite uqodnim, Ijubaznim glasom. Biti ljut cblcno ne pornoze. Biti Ijubazan, JOSdh, upor on i znati pokoz of svoju zahvalnost, o bicno je najbolja strategija.

Prije poduzimanja tako vellklh okcl]o, zapitajte se koko blste se vi i osoba koju njegujete osleccll oko iskustvo ne bude to Sto ste zeljeli. Da Ii ce i pored toga bltl vrijedno utrosenoq vremena i novcof Ako [e vas odgovor ne, pitajte sto mozete vi uraditi, a sto bi manje kostolo Hi bl]o manje stresno. Ako je vas odgovor do, tada nastavite, ali uz re ollstlcno ocekivanja.

Raditi sa obitelji i prijateljima

Raditi sa zdravstvenim profesionalcima

Ovdje su navedena neka prcktlcno pltcnio koja treba imati na umu kada Vam treba informadja i pornoc zdravstvenih profesionalaca:

Ne pokusovolte sve sami urodltl. Trazite pornoc,

Clanovi oblteljl, prijatelji, svecenlci i ljudl koji pripadaju organizacijama u zajednici mogu yam pomoci, Neki mogu pornocl u planiranju, drugi u izvodenju tog plana i davanju pcdrske.

Budite naCisto u vezi toga sto zelite, i 5to prije predite na stvar. Napravite listu pitanja i stvari koje vas brinu i imajte ih ispred sebe kada razgovarate sa zdravstenim profesiona!cem.

Ljudi ko]] zive u istom domcclnstvu iii koji ce biti intenzivno ukljucenl u izvodenje plana, trebaju pomoci i u njegovom rozvolu, oni trebaju procltof i razumjeti ovaj vo dlc, Tada ce biti sposobni raditi sa vama i pacijentom kao tim. Ako su ucestvovoll u njegovom razvoju, biti ce vise ukljuceni u izvodenje plana.

Imajte spremne sve informadje koje zdravstveni profesionalac moze trebati kada nazovete.

Mnogi individualni planovi U ovom vodleu imaju liste informadja koje trebate imate kada nazovete za profesionalnu pornoc. Probajte unaprijed razmisliti 0 informadjama koje ce mof dc trebati medidnskom osoblju i probajte ih imati spremne kada nazovete.

Drugi mogu zeljeti da pomognu, ali im treba reel kako. Ovdje je vcfno razjasniti stc je to 5tO vi zelite da oni urade i koji je maksimum koji se od njih ocekuje.

ZapiSite odgovore.

Ovo ee osigurati da imate korektne informacije ko]e necete zaboraviti. Imajte papir i olovku spremne kada nazovete. Dobro [e biljeziti svoja pitanja i odgovore zajedno U notes i odlagati ih u ladieu gdje lh lako rnozete pronocl i pregledati.

Voditi racuna 0 vlastitim potrebama i osjecojlmo

Ako zelite pruziti najbolju njegu, trebate biti u svom najboljem izdanju. Zato obratite pcznju na svoje potrebe isto kao i na potrebe osobe kojoj pomozete. Postavite limite toga sta vi objektivno rnozete ocekivati da tete urudltl. Uzmite slobodno vrijeme da se brinete 0 sebi i trozlte pornoc prije nego sto se stres nagomila.

Budite direktni i jasni u vezi dobijanja informacija i pomoCi koju trebate.

14

15

Prirodno je imati jaka osjeeanja kada pornozete nekome sa

ozbiljnim oboljenjem. Slijede neka zole dnkko osjeccnlo koja njegovatelji imaju i neke strategije za nosenje sa njima ukoliko postanu jaka:

Aka ne izadete na kraj sa svojom llutnjorn, moze se noel na putu svemu sto radite. Evo nekih nocinc da se nosite sa svojom Ijutnjom:

17

Nadvladanost osjecajima

Njegovatelji, isto kao i osoba koju njeguju, mogu se osjecotl nadvaldani osjeccllmo i zbunjeni kada saznaju do bolest ne reaguje na tretman iii da napreduje. Evo nekih naeina kojl mogu pomoCi da se nosite sa tim:

Pokusclte da vidite situaciju sa pozicije druge osobe i razumijete zaSto su on iii ona reagovali na takav nccln,

Uvidite do su i drugi Ijudi pod stresom i do se neki nose sa stresnim situacijama bolje od drugih.

Pokusojre do ne donosite vaine odluke dok ste uznemireni. Ponekad trenutno morate donijeti odluke, ali cesto ne morate. Pitajte Ijekara, medicinske sestre iii socijalnog radnika kada odluko mora biti donesena. Uzmite vremena da rljeslte stvari.

Izrozite svoju Ijutnju na o dqovor olucl nacin prije nego postane jaka.

Ako eekate dok vasa Ijutnja ne postane jaka, to ce uticati na vase rasudivanje i vjerovatno cete razljutiti i druge osobe.

Razgovarajte 0 vcznlm problemima sa drugima koji se osjecoju vise urovnotezenl i realniji.

Ako se osjecote jako uznemirenim iii obeshrabrenim, pitajte prijatelja, susjeda, iii clana obitelji da pomogne. Oni mogu unijeti smlrulucu prerspektivu u situaciju kao i nove lde]e, te yam mogu pomccl u izlasku na kraj sa problemima sa kojima ste suocenl,

Odmaknite se od situacije no neko vrijeme.

Pokusojte se ohladiti prije nego sto se vratite i rijesite ono sto vas je naljutilo.

Nadite sigurne nacine do izrazite svoju Ijutnju.

Ovo rnofe uklluclvctl udaranje [cstuko, glasno vikanje u cutu.lll zatvorenoj sobi, iii pak tesko i lscrpljujuce vjezbanje. Ponekad pcmoze da se Ijutnja ventiliro sa nekim ko je «slqurcn» - nekim ko nece biti uvrijeclen iii Yam nece uzvrcrltl, kao prijatelj iii clan svecenstvo,

Ljutnja

Imate mnogo razloga za Ijutnju dok njegujete osobu sa uznapredovalim karcinomom. Na primjer, osoba koju njegujete moze biti zahtjevna iii iritirajuc.a u nekim trenucima. Priiatelji, clanovi ·obitelji iii profeslonnlcl mof do nece pomagati iii imati razumijevanja koliko bi vi to htjeli. Neki Ijudi postanu ljutl, jer misle da ih je njihova religija iznevjerila. Prirodno je biti Ijut kada se Vas zivot okrene noopccke, sto se cesto desovc kod tesklh oboljenja poput karcinoma.

Pricajte sa nekim z csto ste Ijuti.

Objcsnjovcn]e drugoj osobl zaSto ste ljuti cesto pomcze vama do razumijete zosto ste reagirali na taj nccln, dozvoljavajuCi yam da vidite svoje reakcije iz perspektive.

Strah

Mozefe osjecotl strah kada se neko koga veoma volite tesko razboli. Jos ne znate sta ceka tu osobu iIi vas i mozete strahovati da necete biti sposobni nositi se s tim kada se desi. Evo nekih ncclno koji yam mogu pornocl da izadete na kraj sa strchorru

Ovi osjeco]i su normalni. Ono sto je vozno [e sta radite s njlmo, 0 ne to sto ih osjecote, Najbolji nccln izla:i.enja no kraj sa ljutnjom je prepoznati [e, prihvatiti i naci nocln da se odqovorcjuce izrazi.

16

NauCite sto je vise rno quce 0 tome sto se des avo i sta se moze desiti u buducnostl,

Znanje moze pornoci da se smanji stroh od nepoznatog, rnof e yam pomoCi da budete reollstlcnl i budete spremni za ubuduce. Razgovarajte sa zdravstvenim profesionalcima drugim Ijudima koji su njegovali nekoga sa karcinomom da vidite da Ii preuvellcovote rizike.

prepoznati bolest. Mogu oslecorl krivnju jer nisu bolje njegovali osobu so karcinomom iii sto ih je ona naljutila ili uznemirila. Isto tako se mogu osjecof krivima zato sto su dobro, a osoba koju njeguju je tesko bolesna. Neki Ijudi eak osjecaju krivnju skoro iz navike, jer su u djetinjstvu ncuclll reagovati na takav nocin kad god nesto lose krene.

Razgovarajte sa nekim 0 svojim strahovima.

Oblcno pomoze ako se objasni osobi koja razumije zcsto ste prestrosenl. Ovo vam omogucava da razmislite 0 razlozima svojlh osjecon]o. Tckode, razgovor sa osobom koja razumije ce vam pokazati da druge oscbe shvataju i postuju vasa osjecon]c.

lako su osjecaji krivnje razumljivi, oni ipak mogu uticati na prurcn]e najbolje mo quce njege. Krivnja vas tjera da mislite samo 0 tome sta ste po qresno uradili. VeCina problema ima mnogo uzroka i ono sro ste uradili je najvjerovatnije samo dio razloga (pretpostavljajuci da uopsra i ima veze sa problemom). Da bi se rljeslo problem, morate sve uzroke sagledati objektivno i onda razviti plan ko]l ce Yam pornocl da se noslte sa sveukupnom situacijom. Na primjer, ako ste Ijuti na osobu koju njegujete, ona je uzrokovana dijelom onim sto su on iii ona uradili, a dijelom tim sto ste uradili sami. Kako bi se rijesio uzrok Ijutnje, potrebno je otvoreno razgovarati sa osobom koju njegujete 0 tome sto ste oboje uradili - a ne da se osjecote krivima za to sto ste uradili iii sto ste 'juti.

Gubitak i tuga

Teska bolest koja uqrof ovo zivot moze doprinjeti osjecon]u gubitka i tuge. Mozete biti tuzni [er buducl planovi koje ste pravili mof do nece biti ostvorenl. Mozete osjecof gubitak «normolne» osobe i «norrnolnlhn stvari koje ste ranije, prije bolesti, radili zajedno. Sjecon]c 0 tome kakva je on iii ona osobo bilo, mogu vas rcstuzlf i rnozete se oslecoti opterecenl novlm odgovornostima koje morate sami ispunjavati. Evo nekih primjera kako se nosltl sa osjecollmo gubitka i tuge:

Vas ell] ovdje je da idete prema oprostu, kako za sebe tako i za osobu koju njegujete. Zcrdrzuvon]e osjecaja krivnje prema proslosf ce yam uzeti dragocjenu energiju, koju trebate kako bi izlazili na kraj sa sadasnjoscu. Evo nekih noclno kako se nositi sa krivnjom:

Razgovarajte 0 svojim oslecojlmo gubitka so drugim osobama koje su imale slieno iskustvo.

Ljudi ko]l su bili njegovatelji osobe sa teskom bolescu oblcno ce razumjeti kako se vi osjeccte. Grupe po drske su jedan od naCina na koji se mogu pronaCi osobe sa sllcnlm iskustvom.

Ne oeekujte da budete perfektni.

Zapamtite da s+e eovjek i da cere grijesiti s vremena na vrijeme.

Krivnja

Mnoge osobe koje njeguju nekoga sa uznapredovalim karcinomom osjecc]u krivnju u nekom periodu bolesti. Oni mogu vjerovati do su oni nesto ueinili sto [e izazvalo karcinom iii da su ranije trebali

Ne zadr.zavajte se na greskama.

Prihvatite svoje greske i prevazidite ih najbolje kako znate, Ponovljcne negativne rnisll kao sto [e krlvlco, mogu biti kontroJisane tako sto cete lh odbaciti pozitivnim, konstruktivnim mislima.

18

19

Odgovor: Cek iako vas sluscn]e boll, razmotrite to u siroj sllcl, sto znaCi paeijentu da ima moqucnost govoriti 0 tome. Zapamtite da vi ne trebate sve da rijesite. Pomczete cak iako scmo slusote,

Odgovor: Postoje dva rjesenja ovog problema. Prvi, mczete se druzlf sa Ijudima koji mogu pomoci i pustiti lh da volontiraju. Drugi, mo fete imati nekoga drugog da umjesto vas trazi pornoc. Pokuscjte vrijeme posjeta uCiniti prijatnim i ugodnim, tako ce zeljeti opet docl i pornocl,

Moguce prepreke

Razmislite sto bi vas moglo sprijecltl da provedete svoj plan - biti dobar njegovatelj. Evo nekih prepreka sa kojima su se suoclll drugi njegovatelji:

na dufe vrijeme ukoliko povremeno uzmete (naroCito kada je stres visok) pornoc, kako biste obavill stvcrl u kojima uflvcte i koje vas opusto]u,

5. «Ukollko [o to ne uradim, nece biti urc deno.»

1. «On ne zeli da razgovara o csjecojlmo.»

Odgovor: On je najbolji sudcc za to. Vas posao je da stvorite prlllke za slusanje kada i ukoliko on odluCi da govori 0 svojim osjecojlmo.

Odgovor: Da, hoce, Niko nije nezamjenjiv. Vi lsto toko trebo da podijelite stvorl na one koje trebaju biti uradene i one koje vi zelite da budu uradene. Sovrseno je prihvatljivo da se neke stvorl, poput kucnlh poslovo, ostave malo sa strane kada preuzmete nove odgovornosti.

2. «5ta ako one bude govorila 0 stvarima za koje necu da cujem?})

6. ({Mrzim pitati druge Ijude da ml pomo qnu.»

3. {(Ne zeli se prldrzuvcrtl mojih sovjeto»

7. «Osoba koju njegujem ne zeli da [o] pomof e niko drugU>

Odgovor: Ako se osleccte frustrirano jer osoba koju njegujete ne zeli da se prldrf cvo vcslh savjeta, pokusolte shvatiti koliko [e vozno paeijentu da zodrfl kontrolu nad svojim zivotom. Mozda znate sta je najbolje za nju, ali shvatite da je vas po sao da [o] pruflte podrsku, ne do donosite odluke za nju. Ako imate dominantnu licnost iii ste vi oblcno donoslll odluke u svo]o] obitelji, budite sprernnl d a pra kticirate po postonie.

Odgovon Predlozlte da neko pokusc pomocl samo na kratko vrijeme, nakon kojeg mozete razgovarati 0 tome kako je proslo, Takode, objasnite osobi koju njegujete da vi trebate pornoc, ne on iii ona.

Odgovor: Ovo je najceSCi razlog zbog kojih njegovatelji postanu iscrpljeni. Postanu preokupirani problemima i ne obrcco]u paznju na same sebe. Bit cete bolji njegovatelj

Razmislite 0 drugim preprekama koje mogu uticati na lzvrsen]e vaseg plana.

Na ko]e se ios probleme rnof.e naiCi na vosern putu postanka uspjesnog njegovatelja? Na primjer, da ll ce osoba sa uznapredovalim kareinomom suradivati? Da Ii ce ostali pomoclf Kako cete objasniti svo]e potrebe drugima? Da Ii imate vremena i ener ql]e da ispunjavate ove odgovornosti?

4. «Nemorn vremena da ispunjavam vlastite potrebe.»

20

21

Sprovoaenje i prilagoaavanje vaseg plana.

\

RAZGOVOR SA DJECOM 0 SMRTI

Sprovoaenje vaseg plana

Pocnlte odmah korlstltl ideje iz ovog vodlco, Ne cekaje da vas nadjacaju osjeccn]c. l.okse je razviti dobre njegovateljske novlke i ponasanja ranije, prije nego problemi izmaknu iz ruku.

UVOD

Ako ste zabrinuti u vezl vodenja razgovora 0 smrti sa svojom djecom, nlste somi. Mnogi od nos oklijevaju razgovmati 0 smrti, noroclto sa mladima. Ali smrt je nelzbleznc zivotna Cinjenica. Moramo se nosif s tim, a tako i nasa dleco: ako im zelimo pomoci, moramo im dati do znanja de je u redu razgovarati 0 tome.

Provjeravanje rezultata

Otprilike svake sedmice uzmite vremena da razmislite 0 tome kakvi ste vi kao njegovatelj. Prodite kroz ovaj plan i zapitajte se koliko sllclte «uspjesnorn njegovatelju» koji je opisan.

Rcz qovcrojucl sa ncsom djecom 0 smrtl, mozerno otkriti stc oni znaju i ne znaju - imaju n nekih lskrlvljenlh shvatanja, strohovo, iii briga. Tada im mof erno pornocl dojucl im potrebne informacije, utjehu i razumijevanje. Razgovor he rjesovo sve probleme, ali bez razgovora jos su vise o qronlcene nose spcsobnosf da pomognemo.

Ukoliko vas plan ne funkcionira

Budite reollstlcnl u oceklvonllmo od samog sebe. Ne ocekujre da budete sovrsenl. Svako Cini poqreske, i ucenje kako biti njegovatelj osobe sa karcinomom zahtijeva vrijeme. Ukoliko ima nekih dijelova njegovateljstva koji su naroCito teski za vas, pitajte druge da pomognu.

Sta cemo reel nose] djeci 0 smrti iii kada cerno im reel, zavisit ce od njihovih godina i iskustva. Takode ce z ovlsiti od naseg vlastitog lskustvo, vjerovanja, csjeccn]o i situacija u kojima se ncidemo. svaka situacija sa kojom se suoCimo je razliCita. Neke diskusi]e 0 smrti mogu biti stimuli sane vijestima ili televizijskim programom i mogu se odigrati u relativno ne-emocionalnoj atmosferi; drugi razgovori mogu biti rezultat obiteljske krize i kao takvni nabijeni emocijama.

Budite re cllstknl u svojim oceklvonllmo podjele osjecon]o, Vecino lludl ne mijenja brzo svo] stll komunikacije.

Ukoliko ne rnozete uraditi stvari koje su esencijalne za osobu ko]o] pornczete, razgovarajte sa Ijekarom, medicinskom sestrom iii socijalnim radnikom 0 dobijanju pomocl koju trebate.

Ako postanete toliko uznemireni da to utice na vasu sposobnost da obavite stvari koje trebaju biti obavljene, iii osjeccte jaku anksioznost iii depreslju, razgovarajfe sa Ijekarom, medicinskom sestrom iii socijalnim radnikom 0 dobijanju pornocl,

Ovaj letak jednostavno ne moze opisati svaku situaciju. Pruz o epee informacije koje mogu pornocl - informacije ko]e mogu biti primijenjene taka da sluze individualnim potrebama.

Djeca su svjesna

Mnogo prl]e nego sto mi to shvatimo, djeca su svjesna smrti. Ona vidaju rnrtve ptice, insekte i zivotinje koje leze kraj ceste. Cuju 0 tome u bajkama i glume je u svojim igrama. Smrt je dio zivota, i

I

djeca su, na nekorn rozvojnom nivou, toga svjesno.

Ako dozvolimo djecl da sa nama razgovaraju 0 smrti, mozerno

The American College of Physicians

22

23

im dati potrebne informacije, pripremiti ih za krize i pomocl im kada su uznemirena. Mozemo potaknuti njihovu komunikaciju time sto pokazujemo interes i postujemo to sto imaju reel, Mozemo im lsto tako olcksof da razgovaraju sa nama ako smo mi otvorenl, iskreni i sigurni u svoja osjeccm]o, Ipak, eesto je ovo lckse reci nego uraditi. Mozda mozemo sebi i svo]o] djeci olokso+l ako pobllze razmotrimo neke probleme koji otezavaju komunikaciju.

njihove pokuso]e da komuniciraju

nuditi im iskrena objasnjenja kada smo mi ocigledno uznemireni

sluscf i prihvatati njihova osjecon]o

ne odbijati njihova pitanja govoreCi im da su premladi pokusof pronocl kratke i jasne odgovore na njihova pltcnlo, odgovore koje oni mogu razumjeti i koji ih ne ce opteretiti sa previse rijeci.

•

•

•

•

Komunikacijske prepreke

Mnogi od nas imaju oblcc] da ne razgovaraju 0 stvarima ko]e nas uznemiruju. Pokusovcmo potisnuti svo]c osjecon]o i nadamo se da ce biti najbolje ako nlsto ne govorimo. Ali ponekad ako ne govorimo, ne znaCi da ne komunidramo. Djeca imaju odllcnu moe zapazanja. Citaiu poruke sa nasih Iica, ncclno na koji hodamo iii drzlmo ruke. Mi sebe lzrczovcmc time Sta radimo, sta kczemc i onlrne Sto ne kozerno.

1

Mozda je najteze od svega to sto gore navedeno ukljucuje lstrozlvonle ncslh osleccn]o i vjerovanja, kako bi smo mogli so njima prieati sto ie prirodnije mo quce i kada se za to ukcze prilika.

Nemati sve odgovore

Kada pricorno sa djecom, mnogi se od nas osleco]u neugodno ukoliko nemaju sve odgovore. Izgleda da noroclto mala djeca ocekuju od roditelja da su sveznajuCi - cak i 0 smrti. Ali srnrt, jedina sigurnost u cijelom zlvotu, je naiveca zivotna nesigurnost. Pomiriti se sa smrcu rnoze biti zivotni proces. Mozemo noel razliCite odgovore u rozllcltlrn fazama svog zivota iii moremo uvijek osjecotl nesigurnost i strah. Ukoliko imamo nerljesene strahove i pitanj a, rnof erno se za pitati kako cerno prufif svojoj djeci utjesne odgovore.

Kada izbjegavamo govoriti 0 necernu, onda je to ocigledno nesto sto nas uznernlr ovcj djeca cesto oklijevaju da spomenu tu temu iii postave pitanja 0 tome. Djetetu izbjegavanje rnoze biti poruka: «Ako mama i tato ne mogu 0 tome govoriti, mora da je to nesto strosno, tako da je bolje da i ja 0 tome ne govorim.)} Ustvari, umjesto da zaStitimo svoju djecu izbjegavanjem razgovora, mi ponekad prouzrokujemo vece brige kod njih i tokode ih sprjeccvomo da nam kcfu kako 5e onl osjeco]u,

I dok svl nasi odgovori nece biti utjesni, moferno sa njima podijeliti nasa stvarna vjerovanja. Tamo gdje imamo dvojbi, «lskreno, ja jednostavno ne znam kako da ti ogovorim na to», moze biti utjesnije nego objasnjenje u koje mi ne vjerujemo potpuno. Djeca oblcno osjete kada dvojimo. Bijela laz, bez obzira kako ie dobra namjera, mcfe stvoriti nelagodu i nepovjerenje. Pored toga, prije iii kasnije, nasa djeca ce ncucltl da mi ne znamo sve i rnoz do im to ctkrlce mozemo cloksotl ako im smlreno, u vezi necega kozemo da mi nemamo sve odgovore. Nase neodbrambeno i prlhvotojuce ponosen]e im rnof e pomocl da se oslecc]u bolje, jer ni sami ne znaju sve.

S druge strone, nije mudro djecu suoCiti sa informacijama koje mozdo ios ne razumiju iii ne zele da znaju. Kao i sa svakom osjetljivom temom, moramo potrozltl delikatni balans koji ohrabruje djecu da kornunlclroju - balans koji se ponekad nalazi izmedu izbjegavanja i konfrontacije, balans koji nl]e lako postlcl, To moze podrazumijevati slje dece.

•

pokusovof biti senzitivan u odnosu na njihove zelje za komunikacijom kada su oni za to spremni

pokuscvctl ne postaviti barijere koje mogu obeshrabriti

•

24

25

Moze biti od pomoti ako kozerno svo]o] djecl da razliCiti ljudl imaju raz[iCita vjerovanja i da ne vjeruju svl u to u sto i mi, na primjer: neki [judi vjeruju u zivot posll]e smrti, neki ne. lndlclr ojucl nase prlhvoconlo i postovonle vjerovanja drugih osoba, mof erno oloksof svojoj djeci da izaberu vjerovcnje drugaCije od naseg vlastitog, koje [e utjesni]e njima.

Ra%vojni stadiji

Studije su pokazale da djeca prolaze kroz seriju stadija u svom ',_ razumijevanju smrti. Na primjer, pre dskolsko djeca obicno vide

smrt kao reverzibilnu, privremenu i nepersonalnu. Gle dojucl llkove iz crtanih fllmova no televiziji, kako cuclotvorno ponovo ustaju cilell nakon sto su blll smrskani iii roznesenl, ima tendenciju

da osnczl ovo uvjerenje.

Preva%ilaienje tabua

Smrt je tabu tema, i cak i oni koji imaju jaka vjerovanja, mogu izbjegavati da govore 0 n]o], Nekada je smrt bllo integralni dio obiteljskog zivota. Ljudi su umirali kod kuce, okruzenl onima ko]l ih vole. Odr osll i djeca su iskusili smrt zajedno, zalili zajedno i tjesili jedni druge.

U dobi izmedu pet i devet godina, veclnc djece pociniu shvatati da je smrt kcnocnlco i da sve zive stvari umiru, ali jos ne vidi smrt kao [icnu. Oni nose ideju da nekako oni mogu Iz bjecl smrt svojim naporima i genijalnoscu. Tokom ovog stadija, djeca isto tako imaju tendenciju da personiflciraju smrt. Na smrt ih mogu asocirati kostur iii cndeo smrfl: neka djeca imaju nocne more vezane za njih.

Danas se umire usamljenije. Veclno [judi umre u bolnicama i storccklm domovima gdje dobijaju medicinsku i sestrinsku njegu koju trebaju. Njihovi voljeni imaju manje prlllko da budu sa njima i cesto propuste njihove zadnje momente zivota. Zivljenje [e postolo izolirano od umlron]o: poslje dlcno, smrt je dodatno dobila na misteriji, a za neke je postala i strosnl]o.

Od devete do desete godine, tokom adolescendje, djeca poclnlu u potpunosti shvatati da je smrt ireverzibilna, da sve zive stvorl umru ida ce i on] jednog dana umrijeti. Neki razviju fllozofske poglede na zivot i smrt. Narocito tlnejdf erl eesto bivaju zainteresirani trazenjem znacenja zivota. Neki mladi reaguju na svo] stroh od smrti nepotrebno rlsklrojucl svo]e Zivote. U suocovon]u sa srnrcu, oni nastoje da prevazidu svo]e strahove kroz potvrdivanje svoje

«kontrole» nad smrtnoscu, ~

Mnogi ljudl su dosll do saznanja da tretiranje smrti kao tabua odmoze i umiranju i ziv[jenju, postaje vise usamljena, anskioznija i vise stresna svima. Poduzimaju se noporl da se poveco znanje i komunikacija 0 smrf kao sre dstvo za prevozll o'fenje tabua. Naucnici su proucovoll umiranje kako bi pomogli zivima da bolje razumiju osobe koje se prlbllzcvc]u smrti.

Individualno iskustvo

Vczno je zapamtiti da djeca proloze kroz razlicite faze u naCinu gledanja na smrt. Isto tako je vozno zapamtiti da se, kao i u svim razvojnim procesima, djeca razvijaju individualno. U biti je vozno imati na umu da svo djeca na jedinstven nocin iskuse zivot i imaju svoje liene ncclne izr cz ovcn]o i izlazenja na krc] sa osleconllmo, Neka djeca postavljaju pitanja a smrti r ono, oko +rece godine. Druga mogu izgledati da nisu zabrinuta smrcu djeda/bake, ali mogu sncznc reagirati na smrt Ijubimca. Neka mozdc nikada

Djeeja percepcija se takode proucovo zbog boljeg razumijevanja njihovog rozrnlsllcn]o 0 smrti. lstrozlvocl su otkrili da dva faktora moquce utlcu na djeeju koncepciju srnrtl - njihov razvojni stadij i njihova lskustvo (njihovo okruzenje, eticka pri pa dnost, reli gij a i kulturo, i njihovo licno videnje stvari).

26

27

nece spomenuti smrr, ali svoje fantazije odigraju u toku igre; mogu se pretvarati da igracka iii Ijubimac umiru i pokazati svo]o osjecon]o i misli u njihovoj mozes-zamisliti igri, iii mogu igrati ((igre smrti» sa svojim prijateljima, izmjenjuiucl se u umiranju iii praveCi rituale sahrane.

Dijete treba odgovor: «Ulno Susan place, [er ie tuzno sto je ujak Ed umro. Puno ioj nedostaje. Svi smo tuznl kada neko koga volimo umre»,

Ima i situacija kada nam je tesko ((cuti)) sto nos dijete pita. Pitanja ko]o mogu izgledati sokcntno neoslecolno odraslima, mogu biti djetetov zahtjev za osiguranjem. Na primjer, piton]e: «Kcdo ees ti umrijeti?n treba cutf sa shvatanjem da mala djecn vide srnrt kao nesto privremeno. Dok potpuno ne shvati konccnost srnrti, dljete shvata da smrt znaci sepcrocllu od roditelja i gubitak njihove brige za njega je z cstrosojud. Da se neko brine 0 njemu ie realna i pr oktlcnc brigai one treba biti sigurno. Mozda je nojbol]i nacin da se odgovori na takvo pitanje postovljcn]e protupitanja zbog pojasnjenja: }}Da Ii si zabrinutja da necu biti ovd]e da se brlnern 0 tebi?n Ako [e to one sto rnucl dljete, osiguravajuCi i odgovarajuCi odgovor bi bio nesto kao: »Ne ocekulern da umrem uskoro. Ocekujern da budem ovdje da se brinem 0 tebi sve dok me trebcs, ali ako mama i tata umru, ima puno Ijudi ko]l ce se brinuti 0 tebi. Tu su ujna Ellen i ujak John iii boko.i

Bez obzira na to kako se djeca nose sa srnrcu iii izrazavaju svoja osleccn]c, ona trebaju suosjeccjcn i neosudulucl odgovor odraslih. Pazljivo sluson]e i gledanje su vozni noclni za ucenje kako na odgovarajuCi nocln odgovoriti na potrebe djeteta.

Izazov razgovaranja sa mladom djecom

Razgovaranja sa pre dskolskom iii mladom djecom koja su tek poslo u skolu 0 bilo kojoj temi, moze biti izazov. Ona trebaju kratka i jednostavna objcsnlen]o. Duge lekcije iii komplikovani odgovori na njihova piton]o ce im vjerovatno dosaditi iii lh zbuniti i treba ih izbjegavati. Korlsten]e konkretnih i obiteljskih primjera rnoj e pomocl. Na primjer, dr. Earl A. GrolJman navodi u svojoj knjizi «Oblcsnjcvon]e smrti djeci» da smrt mofe biti razumljivija u smislu nedostatka bliskih zivotnih funkcl]o - kada Ijudi umru oni ne disu, ne jedu, ne prlcoju, iii ne osjeco]u nlsto visei kada psi umru oni ne laju iii ne tree visei umrlo cvijece vise ne raste i ne cvjeta.

Drugi problemi mogu nastati lz djecl]e po qr esne koncepcije smrti. Dr. R. Fultom, u ({Grollmanovo objosnjovon]e smrti djecl», istice da neka dleco pobrkoju smrt sa spavanjem, pogotovo ako cuju odrasle kako govore 0 smrti jednim od mnogih eufemizama - «viecni san», « poCivao u mlru»,

Dijete rnoze postaviti pitanja odmah iii moze odgovoriti smisaonom tislnom i docl poslije da postavi vise pitanja. Svako pitanje z cslufuje jednostavan i relevantan odgovor. Provjera da Ii je dijete rozumjelo one sto je reeeno je krltlcnc: rnlodu dlecu ponekad zbuni one sto cuju. Takode, djeca uce kroz ponavljanje i mozdo ce im trebati da cuju odgovor no isto pitanje ponovo i panovo. Kako vrijeme prolozl, djeco imaju nova lskustvc i trebat ce dalje pojusnjovon]e i razmjenu lde]o i osjecanja.

Kao rezultat ove konfuzije, dijete se rnoze pocef bojati odlaska u krevet iii spovcn]o. Baka [e otlslo «spcvotl» i jos se nlje probudila. Mozda se ni [o necu probuditi.

Sllcno tome, aka se djeci kcze za nekoga ko [e urnro da [e «otlsoo», kratka separacija ih rnoze pocef brinuti. Baka ie «otlslc» i [os se nije vratila. Mozda se ni mama ne ce vratiti iz prodavnice iii s posla. Zato [e vozno izbjegavati takve rijeCi kao «spovctl», «odmorotl» iii «otlcl» kada se razgovara sa djetetorn 0 smrti.

Mozda ce trebati proci neko vrljerne kako bi dljete u potpunosti rozurnlelo smrt i niene emocionaJne impllkocl]e. Dljete koje zna da [e ujak Ed mrtav, moze ipak pitati z csto ujno Susan place.

28

29

Govorenje djetetu da je bolest uzrok srnrfl takode moze izazvati probleme, ako istina nije ublozeno ponovnim osiguravanjem djeteta. Pre dsko]cl ne mogu diferencirati privremenu i fatalnu bolest, i minorne bolesti mogu pocetl izazivati kod njih nepotrebnu zabrinutost. Kada razgovarate sa djetetom 0 nekorne ko je umro usljed bolesti, rnof e pomocl aka se objasni da scmo jako ozbiljna bolest moze izazvati smrt ida, iako se svi mi ponekad razbolimo, oblcno ponovo oz drovlmo,

trebaju da cuju nesto a tuzi koju osleccmo, jer smo izgubili Jimmija kakvog smo znali, kao dodatak nosem lzrozovonlu religijskog vjerovanj a.

Bez obzira kollko snoznc iii utjesna religijska vjerovanja mogu biti, smrt znoci gubitak zivog covjeka, odsustvo flzlcke prisutnosti. To je vrijeme tuge i zalovanja. Vozno je pornocl djeci da prihvate realnosti smrti - gubitak i tugu. Pokuso] da zcstitimo djecu oduzima im mo qucncst da podijele svoja asjeeanja i prime patrebnu po drsku, Podjela osjecon]o pornoze, Podjela religijskih vjerovanja toko de porncrze, aka se senzitivno uradi u odnosu na to kako djeca vide i razumiju sto se desovo i sta je r eceno. vczno je provjeriti i otkriti na koji su nacin oni culi i vidjeli doqo do]e oko njih.

Jos jedna generalizacija koju ne razmisljajuci cesto koristimo [e povezivanje smrti sa storoscu, Izjave kao, «Some stari Ijudi urnlru», iii, «Ujno Hannah je umrla zato sto [e bllo store» mogu dovesti do uznemirenosti kod djeteta kada dijete jednom nauci da i mladi Ijudi umiru, takode. Mozda je bolje reCi: «Ulno Hannah [e zivjela dugo vremena prije smrti. Mnogi ljudl zive dugo, ali neki ne. Ocekujern da ti i ja hocemc».

Neemocionalna prilika

Obicno je lokse govoriti 0 smrti kada mi nismo emocionalno ukljucenl, KoristeCi prilike da govorimo djeci a urnrlom cvljeco, drvecu, insektima iii pticama mofe biti ad koristi. Neka mala djeca pokazuju intenzivnu radoznalost u vezi smrti insekata i zivotinja. Mogu zeljeti da ih istraze pobllfe iii mogu postavljati detaljna pitanja 0 tome sto se desovo nzicki umrlim stvarima. lako ovaj interes maze izgledati odbojno iii morbidno nama, to je nccln ucen]o a smrti. Djecu ne treba dovesti do toga da se osjecoju krivom iii posramljeno zbog svoje radoznalosti. Njihov interes moze pruflf priliku da se objasni prvi put da sva ziva blco umru i na taj naCin naprave mjesto za novo zivo blce koje ce zauzeti njihovo mjesto na zernl]l.

Religija i smrt

Religija je primarni izvor mage i izddljivosti za mnoge Ijude kada se susretnu sa smrcu, Ali ako religija nije imala voznu ulogu u obiteljskom zivotu prije smrti, dijete moze biti zbunjeno i uplcseno iznenadnim uvodenjem religijskih objosnlen]c iii povezivanja s njom. Djeca rijeCi bukvalno shvataju, i religijska oblosnlen]o ko]o mogu utjesiti odrasle, mogu uznemiriti dijete. Na primjer, ({Mali brat je sada sa Bogom)}, iii, ({ To je Bozija voljo», mogu biti prije zastrasujuei nego urjesltl malo dijete koje mof e biti 10 brinuto da Bog moze odlucltl da dode i odnese nju upravo kao sto je malog brata.

lsto tako, mllescne poruke su zbunjujuce, u zavisnosti od shvatanja iii poqresnoq razumijevanja koje djeca mogu imati u vezi smrti. lzjave kao: «Jlmrny [e sada sretan jer je u Rdjusa ondellrnc», kada su okruzenc sa [csnom i intenzivnom tugom, rnofe izazvati da ne znaju cemu da vjeruju - onome sto vide iii onome sto C:uju. Mogu se pitati zcsto su svi nesretni aka je Jimmy sretan. Oni

Ova vrsta o dqovor o moze biti zadovoljavajuea u tom momentu, iii maze voditi ka pitanju 0 njihovoj vlastitoj smrtnosti. Iskren, neemocionalan i jednostavan odgovor se trazi. Ako govorimo malom djetetu, moramo zapamtiti da ono moze istovremeno apsorbirati samo limitiran broj informacija. Ono moze ozbiljno scslusctl nas odgovor i sretno otrcof govoreCi: «Dobro, [o nikada necu umrijetin. Ne trebamo osjeccif da smo pozvani da mu

30

31

proturijeCimo ili pomislimo da je nas trud bio uzaludan. Olcksoll srno mu da dode po novo kada bude trebalo vise odgovora.

Smrt bliskog clana obitelji takode lz ozivc osjeccn]o ljutn]e i kod odraslih i kod djece. Ljuti smo na osobu ko]o je umrlo jer je izazvala kod nos veliku bol i tugu iii zato sto nas je ostavila da se nosimo sami sa Zivotom. Ljuti smo na Ijekare i medicinske sestre koji nisu mogli spasiti nose voljene, i Ijuti smo na same sebe jer nismo mogli sprijecltl smrt.

Druge prilike da se razgovara sa djecom 0 smrti nastanu kada poznate lienosti umru i njihove smrtl, sahrane i jayne reakcije budu u medijima. Kada je smrt vrijedna vljestl, djeca zele da vide nesto 0 tome na televiziji iii euju kako se spominje na radiju, u skoli, iii u noslrn razgovorima. U svakom slucaju, rijetko moze biti ignorirana i u sustlnl ne bi ni trebala biti. To je prirodno vrijeme da im se pruze potrebne informadje iii da se pojasni pogresno razumijevanje koje mogu imati 0 smrti.

Djeca vise izrazavaju svoju Ijutnju otvoreno, noroclro kada izgube nekoga a cijoj brizi i Ijubavi su ovisila. Dosta je tesko euti Ijutnju koja je usmjerena na umrlog i jos vise kada je lzrozeno taka da izgleda da potlce iz seblcnlh briga. Ali Ijutnja je dio tugei mof emo pornocl djed kroz prihvatanje njlhovlh osjeccn]o i ne ruzeei ih aka pokczu Ijutnju iii strah. Djecu treba uvjeriti da ce se a njima imati ko brinuti.

Ako je smrt nasilna - ubojstvo iii atentat - vjerovatno je dobra ideja reci nesto kako bi djecu uvjerili u njihovu sigurnost. Mediji imaju tendendju da govore 0 smrti pod uoblcojenlm okolnostima iii nasilnoj smr+l dobra poznate osobe iii osobe kojoj se dive. Ovo moze stimulirati djecje strahove iii potvrditi iskrivljene percepdje koje moz do imaju 0 opasnostima oko sebe. Mogu postati zabrinuti da {{loSil) ljudl iii da «Iosa osjeccmja» u ljudlmo ne mogu biti kontrolirana. Mozda treba da cuju da veCina Ijudi reaguje odgovorno i da ne idu okolo i ubijaju jedni druge, iako se svi nekada osjeco]u lose iii su ljutl,

Neka djeca svoju Ijutnju z cdrze u sebi i postanu depresivna, povuceno iii razviju flzlcke simptome. Ako ovakvo ponoson]e traje tokom nekoliko mjesecl, profesionalna pornoc je mozdc potrebna.

Nakon smrti djeteta

Smrt djeteta je naroCito tragicna i rnoze izazvati speclflcne z ornke za obitelji. Kao roditelji, mi moramo podijeliti svoju tugu sa ostalom djecorn, zbog nllh, kako bi i ona podjelila svoju tugu, ali moramo pokusof da ih ne o pterecovomo sa nerealnim oceklvcmjlmo i brigama. Na primjer, postojitendencija da se idealizira urnrll. Tada moramo povesti racuna da ne pravimo komparacije ko]e mogu izazvati osjeccn]o nevrijednosti i povecotl krivicu preostale djece.

Smrt U obitelji - Neke djecje reakcije

lstrczlvcn]o su pokazala da se djeca, kada imaju lskustvo smrti bliskog clana obitelji, kao sto su brat, sestra iii roditelj, cesto osjecoju krivima. Dok veclno nos osjeco krivnju kada izgubimo nekog koga smo voljeli, mlada djeca noroclto imaju teskoce u razumijevanju uzrocno - poslle dlcne veze. ana misle da su na neki nacin izazvala smrf moz dc da su njihove mlsll kada su bili Ijuti, izazvale da osoba umre. Mogu takode vidjeti smrt kao kaznu: «Mama je urmla i ostavila me, jer sam bio/bila los/all. Died se maze pomoci da se nose sa krivnjom tako lito ih uvjerimo da su uvijek bila voljena i da su to i soda. Takode moze pomocl aka se objasne okolnostl smrti. Osjecon]e da je smrt forma kazne, nikada ne treba biti pojacano.

Takode je prirodno da se nosimo sa srnrcu okrecucl ncsu pa:lnju na :live. Razumljivo je da gubitak djeteta moze izazvati preveliku brigu za dobrobit ostale nase djece. Medutiml moramo se oduprijeti svlm tendecijama da ih prevlse zostltlmo iii gusimo njihove napore da rastu necvlsno, i rnorurno ih ohrabriti da se ne identificiraju prevlse iii ne pokuso]u zamijeniti izgubljeno dijete.

32

33

Dijete maze pokazati malo trenutne tuge, i mczemo mlslltl da na nju ne utlce gubitak. Neki eksperti mentalnog zdravlja vjeruju da djeca nisu dovoljno zrela da pro du kroz duboku tugu izazvanu gubitkom dok ne docTu u adolescendju. Zbog toga, tvrde oni, djeca mogu izraziti svoju tugu i prestati tokom dugog perioda i . cesto u neoceklvcnlm trenudma. Za druge clanove obitelji maze biti bolno otvaranje starih rana ponovo i ponovo, ali djeca trebaju strpljenje, razumijevanje i po drsku, kako bi z ovrsll! svo] {(rad no tuzl».

Svako dijete se mora osjecotl vrijedno zbog sebe mora biti slobodno da zivi svo] zivot na svo] nacin.

Trebaju Ii djeca posjecivati umiruce?

Vecino umlruclh Ijudi je hospitalizirana, i kao pravilo, bolnice ne dozvoljavaju djed posjete. Ali ovo ce se promijeniti kako bolnlcko osoblje shvata vrijednost onoga sto rnoze donijeti posjeta djece. Da n iii ne neko odredeno dijete treba posjetiti nekoga ko umire, zavisit ce od djeteta, pacijenta i situadje. Djetetu koje je dovoljno odroslo da razumije sta se desovo, vjerovatno bi trebalo biti dozvoljeno da posjeti nekoga ko je imao vcznu ulogu u njegovomom zivotu, stvorojucl obiteljsko okruzen]e i bllske kontakte sa clanovima obitelji. Onitrebajuvrijeme da se prilagode gubitku i, ako je izvedivo, trebaju unaprijed bltl pripremljeni no smrt. Cak su i mala djeca, koja ne razumiju sve implikacije smrti, svjesna da se nesto ozbiljno desovo. Njihovo udaljavanje od toga moze poveccf njihove strahove od separadje od voljenih osoba. Biti sa poznatim i brlznlm Ijudim u blizini prije i posll]e smrti, mofe umanjiti strah od nopuston]o iii druge brige ko]o djeca mogu osjecotl.

Saieto

S druge str one, ne zelimo djecu da drzlmo pod kljucern kao naCinom da se nosimo sa vlastitom onksloznoscu i potrebama. Nasoj djeci treba dozvoliti da se igraju sa prijateljima iii posjscuju rodbinu ako to zele.

Djeca takode tuguju

Tugovanje jeznak duboketuge i proces kroz ko]l svimimoramo procl prije nego sto budemo u stanju da prikupimo sve dlelice i ponovo nastavimo zivjeti potpuno i normalno. Tugovanje ozdravljuje. Time sto smo otvoreni u noso] tuzl i suzama pokazujemo svojoj djeci da je u redu osjecof tugu i plokctl. lzroz cvcn]e tuge nikada ne smije biti protumoceno kao znak slabosti. Nasim sinovima isto kao i ncslrn kcerlrno treba dozvoliti da placu i izraze svoja osleccn]c ako i kada ima to treba.

34

•

Komunikacija 0 smrti, kao i svaka druga komunikacija, [e laksa kada dijete osleco da ima ncsu dozvolu da govori o to] temi i vjeruje da nas iskreno interesuju njeno rnlsljen]e i pitanja. Ohrabrite ga da govori kroz pozljlvo sluson]e, poStujuci njegovo mlsljen]e i o dqovcrrojucl Iskreno na njegova pitanja.

Svako dijete je individualno. Komunikacija 0 smrti ovisi ° njegovim godinama i njegovom vlastitom iskustvu. Ako je dijete jako malo, moze vidjeti smrt kao prlvrernenu, i mofe go vise brinuti separacija od voljenih osoba nego somo smrt.

Nije uvijek lako «cuti» ono sto dijete stvarno pita. Ponekad je mazda neophodno odgovoriti pifanjem na pitanje u cil]u potpunog razumijevanja djetetovih briga.

Jako mala djeca mogu primiti sorno limitiranu kollclnu informadja. Odgovori trebaju biti kratki, jednostavni i ponovljeni kada je to potrebno.

Dijete cesto oslecc krivicu i Ijutnju kada izgubi bliskog clana obitelji. Ono treba uvjeravanje da je bilo, i da ce i dalje biti voljeno i zbrinuto.

Dijete mazda treba tugovati velike gubitke ponovo i panovo dok ne dode u adolescenciju. Ono treba podrsku i razumijevanje kroz svo] proces tugovanja i dozvolu da

•

•

•

•

•

35

pokoze svoja osjeccm]o otvoreno i slobodno.

• Da Ii dijete treba posjetiti umlrucu osobu iii prisustvovati sahrani ovisi 0 njegovom uzrastu i sposobnosti da razumije situaciju, vezom sa umlrucorn iii umrlom osobom, i , ncjvoznl]e, 0 tome da ll one to Zeli. Dijete nikada ne treba biti prinudeno iii uCiniti da se osjeco krivim ukoliko ne zeli da bude ukljuceno, Ako mu [e dozovljeno da posjeti urnlrucu osobu iii da prisustvuje sahrani, one treba biti unaprijed pripremljeno na one sto ce cuti i vidjeti.

• Sudjelovati kod posljednjeg pozdrava

• Zaddati dnevni raspored i granice poncson]o sto bllze onome na sta [e dijete naviklo

• Primiti afekdju i biti scsluson,

Znaci koji ukazuju na potrebu za painjom kod oialoscenog djeteta

Potrebe oialoscenog djeteta

• vidljive prornjene u postlqnuclmo U skoll

• lose ocijene unctoc velikom trudu

• puno brige iii anksioznosti manifestirane kroz odbijanje odlaska u skolu, odl aska na spavanje iii ucestovanje u aktivnostima odgovarajuCim za njegovu dob

• izbjegavanje razgovora 0 umrlo] osobi iii 0 smrti: flzicko izbjegavanje spominjanja preminuloga

• cesto iskaljivanje bijesa iii lzrof cvon]e Ijutnje na destruktivne naCine

• hiperaktivnost, nernlr, konstantno bivanje u pokretu ko]e prevazilazi regularno igranje

• uporna anksioznost iii fobije

• sklonost nez qo dcmo, moquce samo-ozljedivanje iii poziv

za paznjom

• uporne nocne more iii poremecc]l sna

• krada, promiskuitet, vandalizam, ilegalno poncson]e

• uporna neposlusnost iii agresija [duf o od sest mjeseci) i

nasilje prema pr ovlmo drugih, opiranje autoritetima

• cesto neobjcsnjivl ispadi

• sodjalno povlccen]e

• uzimanje alkohola iii drugih droga

• nesposobnost da se nosi sa problemima dnevnim

aktivnostima

• stalno zaljenje na flzlcke bolesti

• uporna depresija proceno slabim apetitom, teskocomo u spavanju i mislima 0 smrti, dugotrajno odsustvo emocija

• cesti napadi panike

• lnformcci]e koje su [csne i razumljive na njihovom stupnju razvoja

• Treba biti uvjereno da ce njegove osnovne potrebe biti

ispunjene

• Da bude uklluceno u plcnlron]e pogreba iii godisnjice

• Da bude sigurno kada je tugovanje odraslih intenzivno

• Pornocl mu kada lstrofulu fantazije vezane za smrt, zivot poslije i pitanja vezana za to.

• Omoqucltl mu da izrazi svoje misll i ponoson]o, ncrcclto kada su druqocl]o od oni koje ispoljavaju odrasli.

• Da se o drz ovoju aktivnosti i interesi odqovcrojuci za dob

djeteta.

• Da primi pornoc sa {(magicnim misliman.

• Da kcf e "zbogom" preminulima

• Da pamti preminulog

Prije smrti

• Pomoc kod prijevremene tuge

• Da mu se daju informacije 0 flzlckorn, emocionalnom i mentalnom stanju terminalno oboljele osobe i pruzi lzbor posjeclvon]o iii nedolaska

• Da mu bude dozvoljeno brinuti se za urnirucu osobu

36

37

dijete misli da ima simptome koji su bili vidljivi kod preminulog clana obitelji

Karakteristike dobne skupine (koristiti sarno kao uopsteni vodic)

Bebe - 2 godine:

• osjetit ce gubitak

• osjetit ce tugu roditelja iii njegovatelja

• moze promijeniti ustaljen ritam jedenja, spavanja, vrsen]o nuz de

2-6 godina:

•

obitelj je centar djetetovog svijeta

pouzdana obitelj ce se birnuti za njegove potrebe igra se "odraslih", imitira odrasle

funkcionira na dan za dan

nema razumijevanja vremena niti smrti ne moze zamisliti zivot bez mame iii tate prlrnlecu]e neverbalnu komunikaciju

misli da umrli Ijudi nastavljaju da obavljaju stvari (jedu, piju, idu u kupotllo], ali samo na nebu

misle da ako stones na grob neke osobe, ona to osjeti

•

•

•

•

•

•

•

•

• magicno razmiSljanje

• zazeliS - desi se (ponovo dovesti mrtve iii zeljeti da je neko mrtav)

• smrt donosi konfuziju, krivicu {magicne misli da je neko mrtav}

• tendencija da se povezuju stvari koje nisu povezane

Tinejdieri:

6-9 godina:

38

• personiflkacija smrti: osobo, cudoviSte koje te odvede

•

ponekad je to nasi Ina stvar

jos uvijek ima magicno razmiSljanje, ali vidi smrt kao konocnu, ali van shvatanja djetetovog re ollsticnoq uma ne moze da prihvati da ce se smrt i njemu desiti - iii bilo kome (iako pocln]e da sumnja da hotel

strahuje da je smrt nesto zarazno

konfuzija kod naziva (dusa/duh, mrtvo tllelo, ziva dusc) razvija interes za uzrocima smrti (nosll]e, starost, bolest)

•

•

•

•

•

9-12 godina:

• moze vidjeti smrt kao kaznu za lose poncscnle

• razvija moralnost - jak osleco] za dobra

ponosnn]e

jos uvllek ima poneke magicne misli treba uvjeravanje da zelje ne ubijaju

poCinje ispoljavati interes za bioloske faktore smrti teorizira: ljudi umiru da bi napravili mjesto novim Ijudima vise pita Wita se desovo)

pokazuje brige u vezi rituala, sahranjivanja

ispituje promjene veza izazvane smrcu, zivotne promjene brine 0 tome ko ce se za njega brinuti

•

•

•

•

•

•

•

•

•

moze se vratiti u raniju fazu interesira ga duhovni aspekt srnrtl

..

• vide smrt kao neizbjefnu, univerzalnu, ireverzibilnu

• imaju razvijene kognitivne vlestlne

• misle kao odrasli Ijudi

• pitaju se 0 svrsi zivota ako z ovrsovo srnrcu

• vide starenje kao proces koji vodi prema smrti

• vide sebe kao nepobjedive - nece se to desiti meni

• vide smrt kao prirodnog neprijatelja

lose

39

• trebaju vo dstvo o dr osllh (proces tugovanja, vjestine da se nose s tim)

• trebaju nekoga da lh slusc, da razgovaraju sa njim

• mogu osjecof krlvlcu, Ijutnju, cak i odgovornost za smrt koja se desllo

• nlsu sigurni kako da se nose sa sopsvenlm emocijama (privatno i javno)

STA TREBA NEKO KO UMIRE?

Kada se razbolite i kada vam kozu da cete umrijeti uskoro, potrebe se nagomilaju, zbijaju se u kratko vremensko razdoblje i (cesto) uzrokuju manjak energije. Tako one u trenu stvore svoje vlastite potrebe, potrebe za Ijudima i mjestima koji ce pomocl da se odgovori na vase potrebe. Nove potrebe nastaju kako poclnlete razumijevati imperative umiranja.

I HOSPICE NET

«Receno mi je da umirem i nlsorn, Iskusio sam potrebe i izazove i zivim dalje kako bi govorio 0 nilmo.»

Moja pozicija je cudna - nije jedinstvena, ali je privilegovana. lskuslo sam potrebe i izazove i zivim dalje kako bi govorio 0 njima posll]e. Privremeno odlaganje smrti, nepoznato trajanje zivota. Ove potrebe i izazovi nisu nestali, ali sada mogu misliti o njima sa nekom korlsf u pozadini. Tako mogu sumirati potrebe osobe dijagnostidrane kao osobe blizu smrtl, mene kao blcce

• Potreba da se «pomlrlrn» sa Jiudima sa kojima se oslecorn bliskim, tako da mogu umrijeti u miru sa njima i sa samim soborn,

• Potreba da imam nekoga da «uskod» umjesto mene, da uradi one sto [o ne mogu kada postanem bespomocon iii poslan na groblje.

• Potreba za mjestima iii organizacijama kojima se mogu obratiti za prcktlcne informacije.

• Potreba za nekim da me vodi iii da ide sa mnom +okorn ove nove i nepoznate domene «terrnlnolne fcze» - nije neophodno da bude ista osoba za sve sektore.

Finansije

Bio sam sre+on sto vee imam strucnog profesionalnog finansijskog savjetnika koji [e, kako se pokazalo, mogao govoriti 0 smrti kao ljudsko blce i istovremeno pomoCi mi planirati finansije prije

40

41

smrti kao flnonsljskl konsultant. Prije uspostavljanja dijagnoze, razgovarao sam sa pslhotercrpeutom, ko]! mi je rekao nesto 0 unutr osnlem i vonlskom pomirenju, Sto mi je izuzetno koristilo.

(ukoliko to nije navedeno u posebnom dokumentu) prenijeti vase zadnje peruke onima ko]l su yam vcznl. Stoga ovdje postoje tri faze. Prva je da se uvidi potrebo za takvom oporukom. Druga je potrofltl savjet 0 tome kako je napisati. Treco [e ncjtezu - stvarno je napisati. Ja sam odlagao to mjesecima, uplosen odlukama koje se navode u elancima etieke oporuke. Ali ponovo, jednom kada je uracTena, donijela je veliko olokson]e.

Poravnanje emocionalnih racuna

Poravnanje emocionalnih racuna znocl otiCi do onih Ijudi koje ste povrijedili, izdali, prevarili, i ne samo trnfltl oprostc] (jer je to nastavljanje zelje za kontrolom zcvrsetko kroz odrecTivanje togo kakav ee z ovrsetok bltl), nego ih pitati da yam kczu kako se bol moze ublozltl.

Sprovod

Neko, ako to vee nisom ja uradio, treba da napravi pripremu sprovo do, u skladu sa savjetima iz moje oporuke, ali uvijek u skladu sa zakonima zemlje. Ne moze se svako noslf sa ovim z odnjlm praktikalijama, i zato uvocTenje flksnog rituala i fiksne cijene doprinosi dobrom zivotu. Neki ljudl vise paznje pridaju ovim post-smrtnim ritualima i pitanjem kako ih redizajnirati u skladu sa vlastitim lmldzom. Ja llcno, malo paznje poklanjam +orne, osim sto zelim izbjeei sve troskove vece od osnovnih. Socuvojte me od skupog kovce qo.

Jednom kada otvorite ta vrata, date im takvu dozvolu, vi vise ne mozete kontrolirati to sto ee se desiti. Ljudi ce reagirati iznenadeno, ponekad ofonzlvno, ponekad na burane nuclne - ali skoro uvijek na nocine koje oni lz cberu, Sio je kliuc uspjeha u ovom slucc]u.

Uloga predstavnika

Ako ste bolesnl, mof do u bolovlmo, moz do pod uticajem lijekova, ponekad na aparatima za oddavanje zlvoro, neko trebo da vas predstavlja kod Ijekara i medicinskih sestoro, da koze one sto biste vi rekli ako sami niste u rnoqucnostl, 0 vosem tretmono, 0 tome gdje VI zelite provesti svoje zadnje dane i umrijeti, te ko]l tretman biste (ako rnozete] prihvatili iii odbili. Ovo se odnosi na pitanja odrf ovnn]n na zivotu, bola, umiranja sa dostojonstvom, povezivanj a vase srnrf sa onima koji se brinu za vas.

Radnja sa jed nom stanicom

Meni treba mjesto gdje mogu otici, tame i tadc, ako se ponovo osjecorn bolesno, ako pocnem da urnlrern, uvjeren da ce me znctl, r ozumlerl, brinuti 0 meni, dati dobre medicinske savjete i scslusctl, negdje gdje vjerujem i gdje ee me tretirati kao kompletno ljudsko bite. Postoji mir u znanju da postoji takvo mjesto gdje mogu otlcl, ako i kada .... i da postoji neko ko ce me odvesti tamo.

Ja imam partnera koji je iii bi odigrao tu ulogu sa odlucnoscu,

Potreba da znam

Trebate neko mjesto gdje rnozete otiCi po osnovne informacije. Neznanje je najgori neprijatelj. Neki vise vole neznonle, misle da je to sreco, Ali nije. Neznanje je ultimativni stroh, primarni strah. Bolje je znati protiv cega idete, znati sve sto posto]l 0 bolesti od ko]e bolujete, njenom tretmonu, cudima, terupllornc, sta su drugi urndlll, rekli i propatili. Ali gdje je to mjesto? Ne zna svako, iii se ne trudi da yam kaZe. Kao i drugo misljenje, znanje takocTe moze biti zcstrcsuluce.

Pisanje eticke oporuke

Eticka oporuka (isto kao i flnonsllskc) ce biti kljucni dokument u zadnjoj zivotnoj postl, U eticko] oporuci mozete navesti gdje zelite umrijeti i u kojim medicinskim uvjetima. Eticka oporuka ce pomocl osobi koja «uskoce» za vas u raspravama sa doktorima i eventualno advjetnicima. Maze reel kakav sprovo d zelite. Moze

42

43

Proveo sam uf osovcjuce popodne u knjizari, gledajuCi medicinske statistike 0 brojkama prezlvllovon]o za Ijude sa mojom speclflcnom formom korclnomo. Vi ne mozete, ne smijete zeljeti takvu vrstu znanja ljudlmc koji to ne mogu podnijeti. S druge str cne, za one koji grabe moe znon]c, poznavanje statistike moze ih osloboditi osjetaja da su somo statistika.

Ali so do, u taed terminalne dijagnozel vise nego ikada lzrozeno je vasa potreba da sacuvate svoje flzlcko dobrostanje svim sre dstvlmo, da iskoristite nojvlse od onoga sto yam je ostalo. Ali sada? Vjezbati, iti na diietu'? Koje vjezbel koja dijeta? Gdje [e mjesto gdje se moze ovo otkriti i uraditi? Vjerovatno [e konvecionalna gimnazij a bez ikakve korisiti ovd]e, bolnice od vrlo male koristi. Gdje bolesna osoba moze otlci da unaprijedi svoje flzlcko stanje? Postoje mjesta koja su stvor znanja, izbora i vol]e.

45

Sigurno mjesto za razgovor

Obitelj i prijatelji se eesto opiru da se suoce sa bolescu i smrcu, cak i kada to ne ro de, njihovo iskustvo nije vase lskustvo, ne moze nl blrl, Stogo tete moz do trebati, kao sto sam [o, otlcl negdje gdje mozete govoriti, gdje je sigurno lzlofltl svo]e najdublje strahove i nocne more, svoje nade i vulnerabilnost. Grupa Ijudi sa sllcnom vulner obllnoscu moze pruzlf takvo sigurno mjesto i biti mocno luka za lznosen]e potisnutih osjecon]o. Oni mogu podrz otl i podijeliti. Ali gdje je ta grupa i da Ii je to zaista sigurno? Postoji lista grupa za po drsku, ali mof do ce yam trebati pornoc de nadete jednu, cak i kada je ta jedna dosta blizu.

Ja sam pronosoo veliku ozdrovljlvocku sncqu, kao i flzicku vjezbu, u setnjama iii rekreativnim trcanjem Hampstead Heath-om u Londonu i na kineskim Qi Gong casovima - ob]e ove aktivnosti kombiniraju kreton]e j meditaciju.

Vodici i druge posebne osobe

Kao dodatak flnansijskim i emocionalnim savjetnicima opisanim rcnlje, rnenl je trebalo:

Ne noluzeci niti jednu grupu za pcdrsku kod karcinoma u svo]o] regiji, osnovco sam jednu. Postala je luka i za mene i za desetine drugih. Tufcn sam sto takvim grupama vise Ijudi ne pristupa.

1. Neko iii negdje da govorim 0 smrti

2. Neko da mi koze da sam [os uvijek lijep

Fizicko dobrostanje

Kada [e vase tijelo u opasnosti, trebate uraditi one sto mof ete kako bi ga restaurirali, pro dufltl njegovu korlsnost, trozlf popravku te cijelosti koja je bila kompromitovana bolescu. Biti dijagnostidran kao terminalno oboliell, ne zncd uvijek iii neophodno da su vase flzlcke aktivnosti presto lei iii da ne mogu biti produzene. Nije prekasno. Ali gdje rnofete otlcl da noudte popraviti one sto je osteceno? Jos [e dnorn, preduvijet ove potrage [e volja da to urodlte, jednaka volja koja je nerazdvojiv dio mnogih drugih potreba koje ste osjetlll, volja da 5e planira buducnost kroz znanje da mozdo necete biti tu do to vidite.

3. Neko ko ce pomocl da se obnovi moja node, u kontekstu realnosti moje situacije

4. Neko da me upozori i nauci me 0 stresu koji donosi moja bolest drugima •

5. Neko ko ce prepoznati i ohrabriti postanak te novel alternativne osobe koja se rnozdo nikada ne bi rodila bez te bolesti i dijagnoze: neko ko ce me noudf da razumijem snagu bolesne osobe, kako u odnosu na nju/njegal tako i u odnosu na druge - snagu koju treba mudro i humano koristiti jer, ako se poqresno koristi, rnoze postati tlr onl]o, i u odnosu na nos some i U o dnosu na druge.

44

Epilog

BojeCi se smrti cijeli svo] iivot, sada kada sam suocen sa nlorn, vise nemam straha od nje, samo ce period ko]l vodi do smrti (period cije trajanje, trikom, ja ne znam} biti uzaludno utrosen. Da sam se tokom mog iivota manje bojoo smrti kao sada, usudlvqo bih se uraditi vise i bolje stvari bih radio. Snaga data kroz gubitak tog straha rasla [e u menl, samo sporije. Dijelom, to je zcto sto se bojim tog gubitka straha. Gdje ce me to odvesti? Moja konccnc potreba [e pronocl tu zadnju istinu. To [e [ednc potreba gdje, pretpostavljam, niko drugi ne moze pornocl,

VODIC KROZ TUGOVANJE

Tuga je normalan odgovor no gubitak. To moze biti gubitak dome, posla, braka iii nekoga koga volimo. Cesto najbolniji gubitak je smrt osobe koju volimo, bez obzira da Ii je uzrok srnrf dugotrajna bolest, nesreco iii cin nasilja.

Ovaj vodlc ce yam pomocl do razumijete tugu koju vi iii drugi mozete osjetiti nakon smrti, bez obzira da Ii je ona oceklvono iii iznenadna. Nadamo se da ce yam ovaj vodlc pomoci do shvatite da ova osleccn]o nisu neuoblccjeno i da stvari mogu biti bolje. Vi niste sami.

I REX WINS BURY

Proces tugovania

Tuga je bolno i nekodo bol izgleda nepodnosljlvo. To je kombinacija mnogih emocija koje dodu i odu, ponekad bez upozoren]o, Tugovanje je period tokorn kojeg mi aktivno osjecorno ove emocije. Koliko dug i koliko tezak ce biti period tugovanja, zavisi od odnosa sa osobom koja je umrla, uvjeta smrti, i situacije prezivjellh. Duzina vremena tokom kojeg ljudl tuguju moze biti sedmica, mjesec, po cak i godine. Jedna stvar je sigurna: tuga ne slijedi uspostavljeno vrijeme, ali je [ckso tokom vremena.

Obzirom da je tuga tako bolna, neki ljudl, kao bi «prevazisli» gubitak, pokuscvcju poricati bol. lstrczlvon]o su pokazala da kada Ijudi ne produ kroz emocije tuge, bol ne prestaje. Ostaje sa njima i rnoze se pojaviti u neprepoznatljivim i ponekad destruktivnim noclnlmo. Razumijevanje emocija tuge i njenih osjecanja i simptoma, vczcn je korak u ozdravljenju i pomaganju drugima ko]l tuguju.

Osjecanja i simptomi tuge

Strucn] aci 0 pisuju proces tugovanj a i emocije tuge na razliCite naCine. Najcesce opisane reakcije su: sok, poricanje, ljutn]o, krlvlcc, depresija, prihvatanje, razvoj. Neki ljudi osleccju proces

46

47

--------------------------------~-----------=~---=~-------------------------------------------

tugovanja ovim redom. Najcesce osoba osleco neke ad ovlh emodja u isto vrijeme, rnozdc u ruzllcltlrn kollclnomo,

u pronalasku razloga za krlvlcu, Toliko stvari je moglo drugaCije biti uradeno «do sam samo znco.»

Sok

Ako je smrt iznenadna, kao 510 je to slucaj kod nesrece iii ubojstva, sok je cesto prvi odogovor koji ljudl osjecolu, Cak i ako je smrt oceklvcno, moze postojati nevjerica zbog njene krclnostl, Osoba maze biti tupa, iii, kao robot, biti sposobna da nastavi zivjeti dok u stvari osjecc jako malo. U isto vrijeme, flzlckl simptomi, poput konfuzije i gubitka apetita, su uoblccjenl,

Tuga

Tuga je emodja koja je u tugovanju nelzbjezno. Normalno je osjecotl se ncpusteno, usamljeno i uploseno. Nakon sro sok i poricanje produ i ljutnja se lscrpl, pojavljuje se tuga, pa cak i beznade. Osoba moze imati malo energije da ispuni i naiiednostavnije zivotne zadatke. Epizode ploco mogu izgledati beskrajne.

Poricanje

Sok i poricanje su prirodni ncclnl omekscvon]c trenutnog udara smrti. Poricanje moze doCi uskoro nckon inicijalnog soka. Ljudi mogu znati da su njihovi voljeni umrll, ali nekl dio njih ios uvijek ne moze prihvatiti realnost smrti. Nije neuoblcoleno da se fantazira da ee preminuli ucl na vrata, kao da se niSta nije desllo. Neki Ijudi spovcce sobe ostave nepromijenjene iii prave planove kao da ce njihovi voljeni ucestvovotl u njima, isto kao u proslostl,

Prihvatanie

Samo vrijeme nece iscijeliti tugu. Prihvatanje smrti i prolazak kroz osleccn]e bola mof e osloboditi prezlvjeloq od ceznje za povratkom u proslost, Prihvatanje zivota bez voljene osobe maze otvoriti nove perspektive. Prihvatanje ne znaCi zaboravljanje, to je prije korlstenle sjeccn]o kako bi se stvorio novi zivot bez voljene osobe, Nada da ce stvari biti kakve su bile, rnof e biti zamijenjena potragom za novom vezom iii novim aktivnostima.

Ra%voj

Tugovanje je sense za lieni razvoj. Za mnoge Ijude, moze naposljetku voditi do obnavljanja energije koja ce se investirati u nove aktivnosti iii nove veze. Neki Ijudi traze svrhu u svom gubitku i budu ukljucenl u uzroke i projekte koji ce pornocl drugima.

Ljutnja

Ljutnja je normalna. Moze biti usmjerena na preminulog [er je otlsco i stvorio osjeco] nopustenostl, iii na ljekare i medidnske sestre koji nisu uradili dovoljno, iii na ubojicu koji je ubio bez zaljenja. Vjernici mogu biti ljuti na Boga jer je dozvolio toliko bola i patnje. Ljutnja takode mofe biti usmjerena na samoga sebe, jer nismo uspjeli sccuvof zivot voljene osobe. To moze biti slabije oslecon]e iii bijesna iracionalna emocija. Moze testirati vjeru u religiju iii cak u dobro zivota.

Neki Ijudi pronadu novo suosjeccn]e u sebi samima kao rezultat bola koji su lskuslll, Postanu senzitivniji prema drugima, time omogucavajuci bogatije odnose. Drugi nadu novu snagu i neovisnost koju nikada nisu zncll da posjeduju. Nakon gubitka, pronadu nove emocionalne izvore ko]l nisu bili ocigledni prije.

Krivica

Nekoliko preiivjelih je izbjeglo neka osjecon]o krivice i zaljenja. «Trebao sam uraditi vise» rijeci su koje prate mnoge ljude. Mnogo Ijutitih rijeci je izmijenjeno? Veclno ljudl je jako kreativna

Iskustvo tugovanja

Ozalosceni lludl imaju dva izbora: mogu izbjegavati bol j sve druge emocije povezane sa njihovim gubitkom i nastaviti dalje,

48

49

nadajuCi se zaboravu. Ovo je rlzlcon lzbor, jer iskustva pokazuju de tuga, kada je lqnorlrcno, nastavlja izazivati bol.

odgovara - setajte iii vozite blclklo sa prijateljima iii soml, Ispraznite svoje mlsll i osvle flte svoje tijelo.

Drugi izbor je uvidanje tugovanja i trczen]e ozdravljenja i razvoja. Prevozilozen]e gubitka je spar/ tezak proces, Da bi razvoj bio mcquc, esencijalno je da dozvollmo sebi da osjecomo sve emodje koje nastaju kako god bolne one bile, i da premo sebi budemo pai.ljivi i Ijubazni.

Ugadajte sebi

Drijemajte, proCitajte dobru knjiqu, slusajte svoju omiljenu muzlku, idite na manikir, na fud balsku utakmicu, iznajmite film. Uradite nesto sto je lakomisleno, ornetcluce i sto [e vama llcno utjesno.

Osjecati bol

Prepustite se bolu -cak mu dajte prednost nad drugim emocijama i a ktivnostim a/ jer tuga je bol ko]o ce se preprijeCiti kasnije ukoliko je ignorirana. Shvatite da tuga nema vremenski rok: ana je clkllcno, tako da ocekulete do ce emocije docl i otlcl i do ce se to ponavljati sedmicama, mjesecima cak godinama. lskazivanje snage u ovakvim situacijama je nesto na cemu yam se rnoze zovldltl, ali to ne pornoze potrebi da se izrazi tuga/ cak i kada se pojavi u neoceklvono vrijeme i na nooceklvonom mjestu.

Pripremite se za godisnji odmor i godisnjice

Mnogi ljudl se naroCito «sjetno» osjecaju tokom ovih perioda; datum godisnjice srnrtl maze biti norocito bolan. Cak i kada mlsllte da ste napredovali, ovi datumi mogu vratiti neke od bolnih emodja. Napravite pripreme da budete sa prijateljima i clanovima obitelji sa kojima se osjecote ugodno. Planirajte aktivnosti koje yam pruf olu mo qucnost da oblllezlte godisnjicu.

Potrazite pomoc

Grupe za zalovanje yam mogu pornocl da shvatite svoja oslecon]o i da ih stavite u perspektivu. Takode mogu pomocl da se otkloni osjeco] da ste sami. Iskustvo podjele osjecon]o sa drugima koji su u sllcno] situaciji, rnoze biti utjesno i uvjerljivo.

Ponekod, nova prijateljstva izrastu kroz ove grupe - cak i djela socijalna mreza koju niste prije imali.

Razgovarajte 0 svojoj tuzi

Odvojite vrijeme da trozlte utjehu od prijatelja koji ce vas slusctl, Oni trebaju znati do imate potrebu govoriti 0 svorn gubitku. Ljudi ce rczumjerl, ali im dozvolite da mcf dc nece znati kcko no to odgovoriti. Ako promijene temu razgovora, objasnite im da imate potrebu podijeliti svoja sjecanja i izraziti tugu.

Postoje specijalizirane grupe za udovice/udovce, za roditelje koji su izgubili dllete, za zrtve pijanih vozccc i 51. Postoje isti tako grupe koje nisu specijalizirane. Provjerite so svojim lakalnim hospisom iii drugim grupama za podrsku oz closcenlrnc kaka bi ste dabili vise informacija.

Oprostite sami sebi

Oprostite sami sebl za sve stvari za koje vjerujete da ste trebali feCi iii udniti, Isto taka oprostite sebi Ijutnju i krivicu i sram koje ste mof.do osjetili dok ste tugovali.

Jedite dobro i vjezbajie

Tugavanje je iscrpljujuce. Kako biste zaddali svoju energiju, osigurajte odrf ovcnje balansirane prehrane. Vjezbanje je lsto tako vczno u odri.avanju energije. Nadite rutinu ko]o yam

Aka otkrijete da ste u velikom neskl adu iii depresiji dui.e vrijeme, individualna iii grupna terapija od strane savjetnika koji se specijalizirao za tugovanje moze biti dobar savjet. Mozete pitati svog Ijekara da vas prijavi.

50

51

Poduzmite aktivne korake u kreiranju novog zivota za sebe same.

Dajte sebi koliko god yam je vremena potrebno za tugovanje. Jednom kada nadete novu energiju, pocnlte troziti interesantne stvorl.Idlte na kurseve, poklonite svoje vrljerne cilju koji podupirete, sus recite nove ljude, ili cak nadite novl posao.

sjecon]o. To je vozcn dio ozdravljenja. I dok ne mozete rijesiti tugu, rnozete pornoci slusaiuCi.

Piiajte kako moiete pomoci

Preuzimanje jednostavnog zadatka kod kuce iii na poslu nije samo od pomocl, vee prufc i ponovno uvjerenje da yam je stalo. Budite speclfknl u svo]o] ponudi da uradite nesto i nastavite sa svojom akcijom.

Cesto je privlccno pokusotl zamijeniti osobu koju srno izgubili, bilo kroz usvajanje, ponovni brak, iii drugim sredstvima; ova vrsta pomirenja cesto nije uspjesno.

5jetite se praxnika i godisnjica

Ova moze biti jako tesko vrijeme za one ko]] su ozalosceni. Ne dozvolite osobl da bude izolirana. Za pamtite da date svo] dom, svoje vrijeme ili bilo sto drugo sto mof e biti utjesno.

Mnogi Ijudi otkriju da postoji nada nakon smrti. Smrt o dnosl, ali tuga moze vratiti. Moguce [e oporaviti se od tuge sa novim snagama i novim usmjerenjima. Kroz aktivnosti na svo]o] tuzi, mi mozemo na kraju noel mir i svrhu,

Predloiite cddivnosti u kojima zajedno moiete sudjelovati Hodanje, vozn]o blclklom iii druge vjezbe mogu biti prilika za razgovor i izvor dobre energije za urnorno tijelo i urn.

Pomaganje onim koji tuguju

Mozda znate nekoga ko je lskuslo gubitak. Mnogi od nas se osjecaju neprijatno kada neko umre, i ne znamo na da uradimo iii kazemo. Slje deci prijedlozi su dizajnirani kako bi nam pomogli da pomognemo prijateljima, obitelji i kolegama koji tuguju.

Pomo:z;ite oialoscenoj osobi da pronade nove aktivnosti prijatelje

UkljuCite ozaloscenu osobu u svoj zivot. Of oloscene osobe mogu zahtijevati malo ohrabrenja kako bi se vratile u socijalne situacije. Budite upornl, ali pokuscjte da lh ne tjerate da ucestvuju prije nego sto se sami osjete spremnim.

Posegnite xa oialoscenom osobom

Pokcflte svo] interes i pokozlte da yam je stalo. Reci poqresnu stvar je bol]e nego ne reci nlsto, U lsto vrijeme, izbjegavajte fraze kao «Bllo je to Bozia voljc», iii {(Bog nam nikada ne da vise nego sto mczerno podnijetin, iii «Bcr vise ne pcrtl.n Nemojte reel da znate kako se osjeco ta osoba. Recite da yam je zao i da ste voljni slusotl, Budite spremni na vlastite emocionalne osjeco]e. Smrt okuplja pitanja i strahove 0 vlastitoj smrtnosti.

Obratite painju na zneke opasnosti

Znaci da je ozaloscena osoba u neskladu, mogu podrazumijevati: gubitak tezlne, uzivanje u nekim supstancama, depresiju, prolongirane porernecoje spavanja, flzlcke probleme, prlccn]e 0 samoubistvu i manjak o drf cvon]o liene higijene.

51usajte

Vas najveCi dar ozaloscenoj osobi rnoze biti vasa volja da slusote. Pitajte 0 preminulom. Dozvoljavanje osobi da slobodno govori bez straha od negodovanja, pomcze da se stvore zdrava

Uoccvonle ovih znakova moze znocltl da ozalosc~na asoba treba profesionalnu pomoc, Ako smatrate da [e riiec 0 takvom sluco]u, vas prljedloq za pomoc (ako ste bllskl sa osobom) iii prijedlog

52

53

-~ ~--~--~--il

i

upucen od strane prijatelja kojem vjeruje iii dcnc obiteljl, moze biti odqovcrojucl korak. Takocler tete mozdc zelieti lstccl izvore u zajednici koji mogu biti od pornocl.

Smrt moze biti iskustvo bolnog i trajnog gubitakar i jedno od najtezih ::z:a oporavak. Smrt odnosi, ali suocavanje s tim i tugovanje mogu re::z:lutirati mirom, novim snagama i svrhom.

Hospice Council of Metropolitan Washington. National Hospice Organization, Arlington Virginia.

54