Kako se odupreti pritisku vrnjaka

Objavljeno: 27.03.2010.

Hajde! Svi emo markirati matematiku! Tko eli pisati taj test? Radije emo proetati i neto pojesti. Ajmo!
kae ti prijatelj iz razreda.
Zvui poznato? Da li e uiniti ono to zna da je ispravno i otii na test iz matematike? Ili e prihvatiti
prijedlog i ii s njima?
to smo stariji to se ee susreemo s izazovnim odlukama. Neke nemaju jasne odgovore, neke sadre vana
pitanja (da li markirati, probati cigarete ili lagati roditeljima i sl.). Samostalno donoenje odluke je teko samo po
sebi, a jo je i tee kada se ukljue i drugi koji su nam vani, a nagovaraju nas na neku odluku. Djeca tvoje dobi
zovu se vrnjaci. Kada pokuavaju utjecati na tebe to se zove pritisak vrnjaka. To je neto s ime se svi susreu,
pa ak i odrasli. Kako se nositi s time?
Pritisak vrnjaka ponekad moe imati pozitivan uinak, a ponekad negativan. Vrnjaci utjeu na tvoj ivot, ak i
ako ne primjeuje, ve time to provodi vrijeme s njima. Ponekad se slino oblaite, sluate istu glazbu, imate
iste hobije, a to nije neobino obzirom esto biramo prijatelje slinih interesa i razmiljanja. Openito je u
ljudskoj prirodi sluati i uiti od drugih iste dobne skupine. Ui od njih i oni ue od tebe. Moda te prijatelj/ica
naui kako bolje pamtiti gradivo iz povijesti ili ti pokae dobru foru s loptom. Moe se diviti prijatelju/ici kako je
dobar sporta i truditi se biti mu/joj sliniji/a, ili ti sve druge zainteresira za knjigu koju ita pa je i oni ponu
itati. Pozitivnim vrnjakim utjecajem se moe pomoi prijatelju koji se nasilno ponaa prema drugima da
promijeni svoje ponaanje. S druge strane, vrnjaci iz razreda te mogu nagovoriti na markiranje, prijatelj s
nogometa te moe nagovarati da bude tijekom igre grub prema drugom prijatelju iz kluba i ne dodaje mu loptu
ili te prijatelj iz susjedstva nagovori da ukradete neto.

Zato djeca poputaju pritisku vrnjaka?

Neka djeca popuste jer ele biti dio grupe, ele se uklopiti, ili se boje da e im se vrnjaci smijati i rugati, da nee
imati prijatelja ako se ne slau s njima. Druga djeca pak popuste jer su znatieljna i ele probati neto novo to
drugi rade.

Kako se oduprijeti, ne popustiti, biti svoj?

Teko je biti jedini u skupini koji kae NE pritisku vrnjaka, ali ti to moe! U tome ti moe pomoi uvaavanje
tvojih osjeaja i uvjerenja to je dobro, a to loe. Unutarnja snaga i samopouzdanje ti mogu pomoi sa vrstim
stavom rei NE, oduprijeti se neemu za to zna da nije dobro, okrenuti se i otii. Takoer pomae imati
prijatelja/e koji e takoer rei NE, te koji e potivati i podravati tvoju odluku. To umanjuje snagu vrnjakog
pritiska i olakava nepoputanje. I ti pomogni prijatelju koji se teko odupire pritisku vrnjaka, stani uz njega i
podri ga. Osim kada njegovo ponaanje smatra ozbiljno tetnim i ugroavajuim. U takvim situacijama te kada si
sam esto izloen pritisku i teko mu se suprotstavlja, razgovaraj s nekom odraslom osobom od povjerenja,
roditeljem, profesorom, strunim suradnikom u koli Ne osjeaj krivnju ako si pogrijeio koji put i popustio.
Razgovor ti moe pomoi da se osjea bolje i pripremiti te kako se sljedei put uspjenije nositi s negativnim
pritiskom vrnjaka.

ODNOS SA VRNJACIMA

Prelaz od detinjstva do adolescencije obele`en je va`nim promenama u drutvenom`ivotu: `ivotni

prostor se iri, adolescentu je sada dostupno vie uloga nego ranije, on ulazi u neke oblasti `ivota
koje mu nisu bile poznate ranije, porodica prestaje da bude jedini referentni okvir.
U periodu adolescencije, mlade osobe su suo~ene sa novim ulogama, odnosima i drutvenim
situacijama koje zahtevaju druga~ije socijalne vetine od onih koje su im bile potrebne na
ranijim uzrastima. U usvajanju i ovladavanju tim sposobnostima klju~nu ulogu ima grupa
vrnjaka kao novi referentni okvir, koji je podjednako va`an, ~esto i va`niji od roditeljskog. U
okviru grupe vrnjaka adolescent mo`e da eksperimentie sa raznim ulogama i da ne ose}a
anksioznost i pretnju zbog toga. Vrnja~ka grupa je va`na kao referentna grupa, tj. oslonac za

adolescenta u njegovom traganju za identitetom i kao uvod u heteroseksualno ponaanje

(Dunphy, 1972).
Vrnjaci tako|e slu`e kao izvor validacije za neka va`na, ali u isto vreme i
probnaverovanja i vrednosti (Duck,1973). Vrnja~ka grupa u po~etku slu`i
prevazila`enjuose}anja usamljenosti i pru`a mogu}nost upoznavanja novih prijatelja i
proirivanja kruga poznanstava, a kasnije postaje va`na i zato to pru`a adolescentima ose}anje
pripadnosti, poverenja i podrke, emocionalne sigurnosti, samopouzdanja, mogu}nost da se bude
popularan i priznat. Vrnjaci tako|e uti~u na formiranje slike o sebi i poma`u adolescentu da
definie svoja uverenja, vrednosti i ciljeve.
Ono to se u periodu adolescencije menja je zna~aj vrnja~ke grupe, kao i njena struktura: od
vezanosti za gomilu, postepeno se prelazi na vezanost za manji broj prijatelja sa kojima su sada
odnosi vie intimni i bliski (Brown, Eicher &Petrie, 1986).
Promena strukture grupe zna~i i promenu kvaliteta prijateljstava u adolescenciji. Adolescenti
navode da se u ovom periodu kod njih menja kvalitet odnosa sa vrnjacima, tj. prijateljstva u
ovom periodu postaju iskrenija i ~vr}a. Mnogi adolescenti navode da sada imaju ~ak i manje
prijatelja nego ranije, ali da je kvalitet prijateljstava bolji
(Vranjeevi}, 2001). Zanimljivo je da mladi}i u ve}oj meri nego devojke navode promenu u
kvalitetu prijateljstava i smatraju da su sada drutveniji nego ranije, imaju ve}i krug prijatelja i
iskrenija prijateljstva, dok devojke u znatno ve}oj meri nego mladi}i smatraju da se u ovoj
oblasti dru`enja i kontakata sa vrnjacima nita nije promenilo, tj. i dalje se dru`e kao i ranije, to
tako|e ide u prilog pretpostavki teoreti~ara i istra`iva~a o razli~itom zna~aju koje vrnjaci imaju
za devojke i mladi}e. Neka istra`ivanja pokazuju da se mladi}i u ve}oj meri nego devojke
identifikuju sa grupom i da su podlo`niji grupnom pritisku (prema: Coleman & Hendry, 1996).
Uticaj i zna~aj grupe vrnjaka opada tokom adolescencije, poto se tokom odrastanja
pojavljuje potreba za samostalno}u, identitet postaje sve stabilniji, osoba postaje
sigurna u sebe i nije joj vie neophodno odobravanje i sigurnost koju vrnjaci pru`aju.
Tako|e, pri kraju adolescencije, pojavljuje se i potreba za intimno}u i intimnom
razmenom sa malim brojem ljudi, tako da je i to razlog to vrnja~ka grupa gubi svoj
uticaj.
Zna~aj vrnja~ke grupe u periodu adolescencije (pogotovo u periodu rane i srednje
adolescencije), nipoto ne zna~i da su roditelji prestali da budu va`an referentni okvir.
Mnoga istra`ivanja pokazuju da su u ovom periodu roditelji ~esto podjednako va`ni ako ne i
va`niji od vrnjaka i da se ~esto saveti roditelja vrednuju vie od saveta vrnjaka, pogotovo kada
su u pitanju neke va`ne odluke i izbori. Pokazano je tako|e, da to to se adolescenti ~esto radije
obra}aju vrnjacima za pomo}i podrku, ne zna~i da im nije va`an dobar odnos sa roditeljima,
poto je zadovoljstvo u odnosu sa roditeljima vie povezano sa dobrim prilago|avanjem i
mentalnim zdravljem u adolescenciji nego zadovoljstvo u odnosima sa vrnjacima (prema:
Coleman & Hendry, 1996).