1

http://www.prakticanzivot.com/izgaranje-na-poslu-burn-out-sindrom-1246
Izgaranje na poslu (burn out sindrom)
Datum objave: 02.01.2012
Izgaranje na poslu slino je sindromu kroninog umora. Izgaranje na poslu prati promjena stava prema
poslu. Osoba koja pati od sindroma izgaranja na poslu progresivno gubi idealizam i energiju za rad i ne
vidi smisao vlastitog rada. Uzrok ove pojave su frustracije i stres na radnom mjestu. Istovremeno
prisustvo vie stresora i dua izloenost istim dovodi do sindroma izgaranja, a esto se javljaju i
anksioznost i depresija. Stres na poslu unitava mentalno zdravlje, skrauje ivot, a stvara pretpostavke i
za modani i srani udar. Globalna kriza i nezaposlenost doprinose sve eoj pojavi ovog sindroma.
Obiljeja stresne radne sredine su:
vremenski pritisak rokova,
nejasno definirane uloge,
pritisak od strane vlastitih oekivanja,
pritisak od strane okoline,
premalo timskog rada i suradnje,
preoptereenost koliinom posla,
loa organizacija rada,
neadekvatna opremljenost radnog mjesta,
nedostatak autonomije,
loi odnosi sa kolegama (suradnicima),
natjecateljski odnos sa kolegama,
nedostatak edukacije potrebne za kvalitetno obavljanje posla,
nedostatak komunikacije i meusobne podrke,
nejasna pravila napredovanja,
nejasna pravila koritenja godinjeg odmora,
nedostatak strune i organizirane supervizije.
Faze burn out sindroma:
1. Faza medenog mjeseca
Osjeate se ispunjeno, puni radnog elana, posao vas veseli i nita vam nije preteko.
2. Realnost
Zadaci koje morate izvriti sve su tei. Usprkos trudu i naponom radu sve tee uspijevate zadovoljiti
svoje nadreene. Ostajete na poslu due ne bi li uspjeli obaviti sve zadano, za prekovremeni rad ne
dobivate naknadu, sa posla se kui vraate sve nezadovoljniji. Pogoravaju se i vai odnosi sa kolegama,
posebno sa nadreenima. Posao vam vie ne predstavlja zadovoljstvo.
3. Faza razoaranja
Nervozni ste, umorni, ne spavate dobro. Nedostaje vam motivacija, bezvoljni ste, imate osjeaj da vas
nitko ne cijeni. Osjeate ljutnju, krivite druge zbog situacije u kojoj ste se nali, kritizirate kolege. Ne
znate kako izai iz zaaranog kruga nezadovoljstva. Osjeate se bespomono.
2

4. Alarmantna faza
Vae mentalne i fizike rezerve su iscrpljene. Svakodnevno vas prati osjeaj neuspjeha, gubite
samopouzdanje. Ne vidite smisao u svom poslu, sve vie stvari u vaem ivotu postaju besmislene.

to uiniti?
Vrlo je vano prepoznati odnosno identificirati burn out sindrom (testom samoprocjene). Pokuajte
prepoznati stresore u svom radnom okruenju i vidjeti postoji li mogunost da se drugaije nosite sa
stresorima, da se drugaije organizirate ili da utjeete na to da se realiziraju odreene promjene koje bi
pomogle da radite sa manje stresa. Npr. ukoliko smatrate da va doprinos poslu nije adekvatan
napredovanju, moda moete o tome porazgovarati sa svojim nadreenim. Moda moete predloiti
uinkovitiju organizaciju rada ili bolju komunikaciju sa kolegama. Razmislite najprije o tome to sami
moete uiniti da si stvorite ugodnije radno okruenje. Razgovarajte i sa kolegama.

to moete uiniti kako biste izbjegli burn out sindrom?
Budite koncentrirani na svoj rad, argumentirajte svoje miljenje, dokaite da ste u pravu. Nauite rei
Ne, nauite postaviti granice i drite ih se, ne dopustite da posao ovlada vaim ivotom. Prekovremeni
rad je ponekad nuan, ali ne bi smio postati pravilo. Vano je imati dobar odnos sa kolegama. Njegujte
kolegijalnost, razgovarajte sa kolegama, podijelite pauzu i ruak (gablec). Isto tako, ne zapostavite svoj
privatni i drutveni ivot i ne zanemarite hobije. Izbjegavajte poslove u kojima esto morate sebe davati
drugima, osim ukoliko i sami niste osoba koja zna primati od drugih (osjeat ete se iskoriteno).
Navike kojima umanjujemo utjecaj stresa na zdravlje:
Zdrav stil ivota (redovita i odgovarajua prehrana),
Smanjeni unos kofeina, nikotina i eera,
Odravanje tjelesne kondicije (rekreativno bavljenje sportom),
Redovito spavanje i odvajanje vremena za odmor,
Izbacivanje suvinih aktivnosti koje su s vremenom postale optereujue,
Organizacija obaveza na poslu i kod kue (usklaivanje).
Biti proaktivan.
Ukoliko ste u mogunosti, promijenite samu stresnu situaciju, a ako to nije mogue pokuajte
promijeniti svoj odnos i pogled na situaciju. Od velike je pomoi smisao za humor i uspostava ravnotee
izmeu rada i zabave. Vano je znati usporiti, odvojiti vrijeme za odmor i oputanje, podijeliti probleme
sa prijateljima i obitelji.
Ne zazirite od strune pomoi. Struna osoba moe vam pomoi da upoznate sebe i svoje granice i
nauiti vas tehnikama koje olakavaju suoavanje sa stresom. Danas postoji mnogo vrsta terapeuta
kojima se moete obratiti kako biste porazgovarali o vaem problemu i uvidjeli najbolji nain za borbu
protiv burn out-a. Terapeuti su osobe educirane da pomognu ljudima poboljati njihovu kvalitetu ivota.
To znai da se odluujete za rad na sebi. I to je najdjelotvornije. Ne moete mijenjati druge osobe, ali
moete sebe.
3


Test samoprocjene
Na sljedee izjave odgovorite sa tono ili netono:
1. Ujutro, kada se probudim, prva misao mi je Ne da mi se na posao.
2. esto se osjeam neobjanjivo tuno.
3. Osjeam se umorno i nakon 8 sati sna.
4. Teko se koncentriram.
5. Posao mi je preodgovoran.
6. Trenutno me uope ne zanimaju potrebe drugih ljudi.
7. Na kraju radnog dana osjeam emocionalnu prazninu.
8. esto prekomjerno jedem ili pijem.
9. ivot mi se openito ini besmislen.
10. esto se osjeam bolesno.
11. Ne zanima me seks niti socijalne aktivnosti.
12. Nedjeljom naveer osjeam se depresivno.
13. Ne radujem se ivotu.
14. Obitelj se ali kako smo premalo zajedno.
15. Kada nisam na poslu puno vremena provodim ispred TV ekrana.
16. Manje brinem o svom izgledu nego prije.
Ukoliko ste sa tono odgovorili na pet izjava na dobrom ste putu da izgorite na poslu.
Ukoliko ste sa tono odgovorili na vie od deset pitanja obavezno potraite pomo strune osobe!