STRES I NOŠENJE SA

STRESOM
Ilvana ikanović
Naida Andelija
Nela Ćurović
Stres
• Svaka osoba se drugačije nosi sa stresom. Ponekad
stres utječe pozitivno na naše ponašanje, motivirajući
nas na rad, primjerice na učenje prije ispita.
• Međutim, ponekad nam stres može ozbiljno narušiti
zdravlje i odnose s bližnjima, zbog čega je potrebno
potražiti rješenje i smanjiti negativan utjecaj stresa.
 Osobe koje pate od kroničnog stresa pokazuju neke od sljedećih simptoma:

1. česte glavobolje,
2. bol u prsima i mišićima,
3. umor,
4. otežanu probavu,
5. nesanicu,
6. anksioznost i nemir,
7. nedostatak motivacije,
8. smanjenu koncentraciju,
9. depresiju,
10. prejedanje ili gubitak teka,
11. zloupotreba alkohola i droga,
12. povlačenje iz društva.
 UTJECAJ STRESA NA ZDRAVLJE

• Osim što nas može učiniti emotivno nestabilnima i

nedostupnima te voditi u teža psihička stanja poput
depresije, kronični stres djeluje negativno i na
fizičko zdravlje ljudskog organizma.
 Kako smanjiti stres?
• Iako ne možemo kontrolirati sve životne situacije koje će nas dovesti u stanje stresa, moguće je
naučiti mehanizme borbe protiv njega.

• Ponekad je potrebna radikalna promjena načina života kako bi se uklonili uzroci stresa te
promijenio način reakcije u teškim prilikama.
 Kako uspješno i aktivno regulirati količinu stresa i doživljavanje
stresnih situacija

• Prije svega, preporučuje se objektivno razmotriti situaciju te procijeniti možemo li djelovati na nju i time je
promijeniti. Drugim riječima, možete li svojim ponašanjem promijeniti ishod situacije i nadvladati izazov koji je pred
vama? Kada je situacija promjenjiva

• Promjena situacije podrazumijeva njezino mijenjanje iznutra ili trajno napuštanje situacije.

• Primjerice, ako niste zadovoljni rezultatima testa, možete pokušati bolje upravljati vremenom, postaviti ciljeve ili
promijeniti radne navike te time promijeniti situaciju iznutra.
 Naučite duboko disati
• Već nekoliko minuta pravilnog, dubokog disanja smanjuje razinu
kortizola i pomaže nam smiriti se nakon stresne situacije.
• Pokušajte se opustiti sljedećom tehnikom kad se osjetite
nervozno ili uzrujano:

1. Udobno sjednite
2. Polako udahnite na nos, brojeći do 5 dok Vam se pluća
ne ispune zrakom.
3. Zadržite dah i brojite do 3.
4. Polako izdišite kroz usta, opet brojeći do 5, dok potpuno
ne ispraznite pluća.
5. Opustite mišiće.
6. Ponavljajte ovaj postupak 5 do 10 puta dok ne osjetite
umirenje.
Postoji nekoliko stvari koje možeš činiti kako bi se lakše nosio sa stresom u
školi ili nekim drugim situacijama.
1. Humor. Istraživanja su pokazala da humor u stresnim situacijama ima iznimno vrijednu ulogu zaštite psihičkog
zdravlja pojedinca. Pokušajte pronaći humor i u najcrnjim situacijama jer on služi kao oklop protiv pesimizma.

2. Redovito vježbanje podići će Vam samopouzdanje i odagnati misli od problema, a uz to se pozitivno odraziti na
cjelokupno psihofizičko zdravlje. Osobe koje se bave sportom generalno su sigurnije u sebe, psihički stabilnije i rjeđe
dolaze u stresna stanja.

3. Povremeno se odmaknite od društvenih mreža

Konstantna dostupnost na mobilnim telefonima i računalima putem društvenih mreža može znakovito uvećati te uzrokovati
osjećaj stresa. Povremeno se odvojite od tehnologije, ostavite mobitel kod kuće i prošetajte prirodom. Samo jedan dan bez
stalnih poruka i poziva učinit će da se osjećate bolje i sretnije.

4. Jesti zdravo
Možda niste toga svjesni, ali vaša prehrana može utjecati na rad tvog mozga i potaknuti tvoj mozak da bolje radi. Zdrava
prehrana ne opisuje se često kao tehnika za upravljanje stresom ili pomoć pri učenju, no ona zapravo može funkcionirati i
kao oboje!
• Smijte se češće
Poznato da je smijeh najbolji lijek
Čak i smijeh na silu dokazano smanjuje razinu kortizola i čini nas sretnijima. Ako se osjećate nervozno i
zabrinuto, pokušajte staviti osmijeh na lice, a osjećaj sreće doći će spontano.

• Naspavati se
San je potreban za funkcioniranje organizma, a nedostatak sna može biti izuzetno opasan za zdravlje. Također
ukoliko niste naspavani vaš rad je manje učinkovit, treba vam više vremena da savladate nešto za što bi
naspavana osoba trebala puno manje vremena.

• Vrijeme za opuštanje i zabavu

Kako bi se na učinkovit način mogli posvetiti obavezama, moramo imati i malo slobodnog vremena u danu, za
sebe i odmor, za obitelj i prijatelje te za igru.
Zadržite pozitivan i vedar pogled na svijet, razmišljajte pozitivno.

• Sjetite se koji vam je krajnji cilj i kako do njega doći, koji su vam prioriteti.
Dobro spavajte, zdravo jedite, nemojte pretrpavati svoj raspored obavezama.
Ostavite vrijeme za porodicu, prijatelje, druženje i zabavu.
 Upravljanje vremenom
• Kaže se kako je dobra organizacija pola posla.
• Zato je važno dobro isplanirati svoje vrijeme i rasporediti zadatke i obveze. Ako se radi o nekom većem zadatku,
razdijelite ga na više manjih i radite svaki dan po malo, a ne sve odjednom i to prije samog roka. Također trebate
razmotriti imate li previše obaveza i što je sve u vašem dnevnom rasporedu nužno, a čega se možete riješiti.
 Pozitivne misli
• Nemoj odugovlačiti. Problemi, stresovi neće nestati ako ćeš ih ignorirati. Dogodit će ti se suprotno, nakon nekog
vremena imat ćeš još veće probleme.

• Pozitivno razmišljaj o učenju - teško je imati negativan stav prema učenju i biti dobar učenik. Ako te nešto ne zanima
i to ti je veliki problem napraviti (predmet, zadaća), gledaj to kao na priliku da naučiš nešto što ćeš možda u
budućnosti i koristiti. Nikad ne reci nikad, zar ne?