Psihosocijalne intervencije u

psihijatriji
Prof dr Alma Džubur Kulenović
 Uvod
• U suvremenoj psihijatriji isprepletenost i bidirekcionalne
povezanosti između mentalnog zdravlja i uvjeta u okruženju
prihvaćaju i najokorjeliji redukcionisti.
• U kontekstu mentalnog zdravlja 'socijalno' se bavi socijalnom
uzrokovanošću, primjerice traumatizacijom, urbanizacijom,
nezaposlenošću, migracijom kao i socijalnim posljedicama kao
što je utjecaj mentalne bolesti na obitelji, stavove zajednice i
uslugama u sistemima mentalnog zdravlja.
 Uvod
• Obitelji, radne zajednice, škole, socijalne usluge i zajednice
predstavljaju potencijalne resurse za promociju i podržavanje
zdravlja i oporavka.
• Pristupi liječenju duševnih bolesti koji su multisektorski i
bazirani u zajednici igraju važnu ulogu u reduciranju društvene
nejednakosti i stigmatizacije kroz aktivno promicanje oporavka
i društvenog blagostanja, ali i kroz rad na promjenama
strukturalnih odrednica mentalnog zdravlja (politike i druge
uredbe viših instanci zakonodavne i izvršne vlasti).
• Ovi ukupni napori mogu utjecati i promijeniti nabolje
društvene odrednice mentalnog zdravlja.
 PSIHOTERAPIJA.
• Smatra se da je psihoterapija stara koliko i čovječanstvo.
• Uslovljena je slikom o čovjeku i njegovoj prirodi, a primjerena
shvaćanjima društva.
• Animističkom shvatanju društva i prirode odgovara
šamanizam.
• Preko šamana bogovi i demoni uspostavljaju komunikaciju sa
ljudima.
 Vrste psihoterapija
• Bihevioralna terapija
• Kognitvno-bihevioralna terapija
• Psihodinamska psihoterapija
• Interpersonalna psihoterapija
• Transakciona analiza
• Gestalt psihoterapija
• Realitetna psihoterapija
• Sistemska psihoterapija
• Mindfullness based cognitve therapy (Zindel et al 2002.)
• Suportivna psihoterapija
 Psihoterapija
• Uključuje mjere pomoću kojih terapeut pokušava obezbijediti
nova interpersonalna iskustva za drugu osobu
• Ova iskustva su dizajnirana da poboljšaju mogućnost nošenja
sa subjektivnim stresom, angažiranja adaptivnih strategija
suočavanja i tehnike rješavanja problema (problem-solving
techniques).
 Psihoterapija
• Ne može izmijeniti problem, ali može poboljšati
samopoštovanje, ohrabriti pacijenta da napravi promjene i
pomoći pacijentu da se lakše nosi sa okolinom
 Klasifikacija psihoterapije
Prema tome tko je uključen u tretman, dijeli se na :

• Individualna terapija
• Grupna terapija
• Terapija u paru (Bračna terapija)
• Porodična terapija
 Klasifikacija psihoterapije
Prema sadržaju i metodama, dijeli se na:

• analitička
• interpersonalna
• kognitivna, bihevioralna, kognitivno-bihevioralna
 Karakteristike svih psihoterapija
• bazirane na međuljudskim odnosima
• koriste verbalnu i neverbalnu komunikaciju između dvoje ili
više ljudi kao ljekoviti element
• potrebna je specifična ekspertiza (trening, edukacija)
terapeuta
• bazirane na racionalnoj ili konceptualnoj strukturi u svrhu
razumijevanja pacijenta
 Bihevioralna terapija
• Cilj: promjena ponašanja
• Britanski empirizam, Pavlovljeve studije uvjetnog refleksa,
istraživanja veze između stimulansa i odgovora provođena od
strane naučnika kao što su Skinner, Wolpe, Eysenck itd.
 Bihevioralna terapija
• rad sa objektivnim fenomenom ponašanja, uključujući fizičke
aktivnosti
• simptomi: fobije, opsesije, poremećaji ishrane, poremećaji
seksualnosti, anksioznost, blaga depresija, zloupotreba
alkohola
 Oblici bihevioralne terapije
• trening opuštanja (Progresivna mišićna relaksacija,
Jacobsonova metoda)
• sistematska desenzibilizacija (postupno izlaganje fobičnom
stimulusu ili traumatskom sjećanju)
• Masivno izlaganja fobičnom stimulusu (flooding)
 Sistematska desenzibilizacija
• koristi se da postupno nauči pacijenta da kontrolira strah
uzrokovan specifičnim stimulansom
• „treniranje“ vještina smanjena napetosti i anksioznog
odgovora
Prisilno izlaganje strahu (flooding)

• cilj: rješavanje anksioznosti prouzrokovane određenim

stimulansom
• način: kontunirani kontakt sa stimulansom i pomoć u
razumijevanju da stimulans neće dovesti do pretpostavljenih
posljedica
 Kognitivna terapija
• kognitivne strukture ili sheme reagovanja i adaptiranja na
životne situacije
• cilj: rješavanje negativnih misli koje dozvoljavaju simptomima
da perzistiraju
 Kognitivna terapija
Tri glavna kognitivna obrasca u depresiji (Beckov trijas
simptoma):

• negativno mišljenje o sebi

• negativna interpretacija iskustva
• negativan pogled na budućnost
 Kognitivna terapija
• tretman depresije
• shema negativnih interpretacija
• cilj: identifikacija i restrukturiranje negativnih obrazaca
 Individualna psihoterapija
• Sigmund Freud
• reorganizacija karakternih struktura sa naglaskom na
razvijanju samopoštovanja i korekciji razvojnih zaostataka
• pokriva široki spektar psihoterapeutskih tehnika koje se
obično rade individualno - pacijent je sam sa terapeutom
 Psihoanaliza
Osnovni koncept uključuje:
• psihoseksualni razvoj (oralna, analna, falusna faza)
• strukture svjesnih i podsvjesnih misli (primarni vs sekundarni
proces razmišljanja)
• strukture nagona i motivacije (id, ego, superego)
 Psihodinamska psihoterapija
• bazirana na Freudovoj teoriji i ideji istraživanja i razumijevanja
vlastite ličnosti
• otvara mogućnosti promjene ličnosti i ponašanja
• tretman poremećaja ličnosti, seksualne disfunkcije,
anksioznosti, blage depresije
O napetosti

i o opuštanju
 Napetost
• Smatrate li sebe opuštenom ili napetom i
nervoznom osobom?
 Napetost
Ako doživljavate ijedan od sljedećih
problema, onda je vjerojatno da se najveći
dio vremena ne osjećate opušteno:
1. napetost u mišićima
2. umor
3. glavobolja
4. nesanica
5. nervoza i razdražljivost
A kako duša i tijelo stanuju na istoj
adresi, onda...
 Šta napetost radi našem tijelu?
• srce lupa brže
• brže i pliće dišemo
• zjenice se šire
• ruke i noge su nam hladne i vlažne
• možda se malo i tresu
• imamo ‘leptire u stomaku’
 Šta napetost radi našem tijelu?
• zamagljen vid
• osjećaj omaglice
• ili vrtoglavice
• noge kao od gume
• talasi vrućine ili hladnoće
• itd... itd...
 Da li ste ikada ovo doživjeli?
• Jeste li primijetili i neke druge simptome?
• Koje?
 Opuštanje je vještina!!!
• A to znači da možemo naučiti kako se opustiti.
• I tako steći još jedno vrijedno oružje pomoću
kojega možemo kontrolirati našu depresiju.
 Zamislite slijedeću situaciju
• Kako se osjećate?
• Da li biste voljeli da se
umijete opustiti u ovoj
situaciji?
• Da li mislite da biste
bolje reagirali kada biste
bili ‘hladne glave’?
Ili ovu...
Soba vašeg djeteta
Kancelarija
Saobraćaj
 Pitanja za vas
• Kako ste se osjećali gledajući ove slike?
• Da li biste voljeli da se umijete opustiti u ovim
situacijama?
• Da li mislite da biste bolje reagirali kada biste
bili ‘hladne glave’?
 Učenje opuštanja
• Prvo jedna kratka i opuštajuća pauza u kojoj
ćete zaboraviti ove grozne slike.
• A onda ćemo uživati u opuštanju i naučiti kako
da to sami uradimo kod kuće.
VJEŽBE OPUŠTANJA
 Za početak...
• Privucite stolice do zida tako da se naslonom
oslanjaju na zid.
• Udobno se smjestite na vašim stolicama.
• Nemojte sjediti preblizu jedno drugome.
• Ostavite prostora da pokušate stvoriti svoj
mali prostor za opuštanje u kojem vam neće
smetati pokreti drugih članova grupe.
 Za početak...
• Uklonite sve što vam može smetati u
opuštanju
– skinite naočale
– otkopčajte kaiš
– izujte cipele
– otkopčajte grudnjak, ako vas steže
 Prvo ćemo naučiti kako disati
• Velik broj tjelesnih simptoma napetosti o
kojima smo govorili prije pauze predstavlja
posljedicu nepravilnog disanja.
• Kada smo napeti, mi nesvjesno dišemo brže i
pliće, a to izaziva simptome.
• Možete pokušati test:
– dišite zajedno sa mnom brzo pola minute
– kako se osjećate?
Zato ćemo prvo naučiti disati pravilno
• Izdahnuti i potpuno isprazniti pluća
• Duboko udahnuti na nos
• Disati stomakom, bez odizanja ramena
• Zadržati zrak u plućima dok polako brojimo do
5
• Polako, polako i vrlo temeljito isprazniti zrak iz
pluća
• Udahnuti ponovo...
Kako se sada osjećate?
 Progresivno opuštanje mišića
• Metoda koju je razvio Edmund Jacobson prije
više od 50 godina
• Ovo nije niti autogeni trening ni hipnoza
• Ovo je samo način da ponovo naučimo biti
opušteni, da naučimo prepoznati napetost i
stvoriti opuštenost
• I tako preuzeti još jedan dio kontrole nad
našom depresijom i njenim ‘podstanarom’ -
napetosti
PROGRESIVNA MIŠIĆNA
RELAKSACIJA
 Da ukratko ponovimo
1. Prva grupa mišića
 šake, ruke, nadlaktice
2. Druga grupa mišića
 čelo, obrazi, nos, vrat
3. Treća grupa mišića
 grudni koš, ramena, leđa, stomak
4. Četvrta grupa mišića
 bedra, listovi, stopala
• Pokušajte razmišljati o relaksaciji kao o jednom
jako dobrom i važnom dijelu vašeg dobrog
osjećanja.
• Pokušajte svakoga dana vježbati barem
jednostavne vježbe disanja.
 Ponašanje, misli, osjećanja
• Osjećanja – Osjećanja nam daju opće mjerilo o tome
kako živimo.
• Često prvo želimo napraviti promjene u ovom
području, premda ovo nije lako, dapače, ovdje je
često najteže započeti.
• Mi ćemo pokušati dovesti do promjena osjećanja
tako da prvo mijenjamo ponašanje i mišljenje.

08/14/2021 48
 Ponašanje, misli, osjećanja
• Naša je osnovna pretpostavka da su ljudi koji
su depresivni naučili da se ponašaju, misle i
osjećaju depresivno.
• Spirala depresije može započeti u bilo kojem
od ova tri elementa
• Jer se oni međusobno odnose na slijedeći
način

08/14/2021 49
 Misao

Ponašanje Osjećanje

08/14/2021 50
 Primjer – Misli utječu na osjećanja
• Pokušajte se sjetiti nekog trenutka u životu
kada ste bili zaista sretni!
– 2 minute
– Što osjećate?
• Pokušajte se sjetiti nekog trenutka u životu
kada ste se jako sramili!
– 2 minute
– Što osjećate?

08/14/2021 51
 Primjer

• Kada se loše osjećamo, manje je vjerojatno

da ćemo se uspješno uključiti u neko
ponašanje
• Kada smo uspješni, osjećamo se dobro i
samopouzdano i tada je vjerojatnije da
ćemo se uključiti u neko novo uspješno
ponašanje
• Evo kako se može prikazati petlja depresije

08/14/2021 52
 Spirala depresije

• Malo pozitivnih iskustava

Osjećate se depresivno
Radite manje
Misli postaju sve više
negativne
Osjećate se još
lošije
Radite još
manje ...
08/14/2021 53
08/14/2021 54
 Srećom postoji i pozitivna spirala
• Naš plan je da interveniramo u negativnoj
spirali i promijenimo njen smjer
• Najlakše je vršiti promjene u području
ponašanja i mišljenja
• Poboljšanje raspoloženja (osjećanja) bit će
rezultat ovih promjena

08/14/2021 55
08/14/2021 56
Ovaj kurs će nas naučiti tehnikama za
pokretanje spirale ‘uzbrdo’
• Vještine povezane sa ponašanjem
– ugodne aktivnosti
– socijalne vještine
• Vještine povezane sa mišljenjem
– konstruktivno razmišljanje
– balansiranje pozitivnih i negativnih misli
• Vještina povezana sa osjećanjem
– opuštanje

08/14/2021 57
 Teorija socijalnog učenja
• Iskustva u djetinjstvu i mladosti ne
ograničavaju Vašu sposobnost da naučite nove
načine ponašanja, mišljenja i osjećanja.

Kako to naučiti?

08/14/2021 58
 Teorija socijalnog učenja
• Promjena korak po korak
– polako i planirano
– nagrada za svaki uspjeh
• Modeliranje
– učenje kroz promatranje ponašanja drugih ljudi koje
poznajete i poštujete
• Samo-promatranje
– bilježenje misli, ponašanja i osjećanja
– kada pogledate stare bilješke, možete vidjeti koliko ste
napredovali
08/14/2021 59
 Kako se nagraditi za uspjeh?
• Napravite (napišite) ugovor sa samim sobom!
– Jasno definirajte zadatak
– Vrijeme u kojem ćete ga izvršiti
– Nagradu

08/14/2021 60
 Nekoliko savjeta
• Zadatak neka bude manji, ali dostižan
– ne prelagan
– niti pretežak
• Nagrada
– jednostavna i pristupačna
– ali vama važna

08/14/2021 61
 Primjer

• Zahtjev:
Ako ja, Zlata Herceg,
• Ponašanje:
od slijedećeg ponedjeljka do srijede svaki dan
dočekam djecu sa osmijehom kada se vraćaju iz
škole,
• Nagrada:
nagradit ću se sa time da u četvrtak poslije podne
odem frizeru.
Zlata Herceg
08/14/2021 62
 TABELA ZA DNEVNU OCJENU
RASPOLOŽENJA

Dan Datum Ocjena Dan Datum Ocjena

praćenja raspolož praćenja raspolož
enja enja
1. 6.
2. 7.
3. 8.
4. 9
5.
08/14/2021 10. 63
 1 2 3 4 5 6 7 8 9
vrlo vrlo
depresivan sretan

5 – tako.tako
(niti depresivan niti sretan)

08/14/2021 64
 Da li se osjećate ovako?

Dan Datum Ocjena Dan Datum Ocjena

praćenja raspolož praćenja raspolož
enja enja
1. 8 6. 3
2. 7 7. 9
3. 8 8. 7
4. 8 9 8
5. 6 10. 8
08/14/2021 65
 Ili ovako?

Dan Datum Ocjena Dan Datum Ocjena

praćenja raspolož praćenja raspolož
enja enja
1. 3 6. 5
2. 2 7. 3
3. 1 8. 2
4. 2 9 6
5. 4 10. 3
08/14/2021 66
 Važno!!!
• Primijetite da se i nedepresivna osoba
ponekad osjeća loše
• Ali i da se depresivna osoba ponekad osjeća
dobro

08/14/2021 67
 Priča za kraj
• Bila jednom jedna grupa malih žaba

• One su organizirale natjecanje u trčanju

08/14/2021 68
 • Cilj je bio otrčati do vrha jedne visoke
zgrade

• Skupila se gomila koja je navijala i bodirla

trkače

08/14/2021 69
 • Počela je utrka...

• Iskreno, nitko u gomili nije vjerovao da bi

neka žabica bila u stanju doći do cilja
• Moglo se čuti:
– ‘To je PRETEŠKO!’
– NIKADA neće doći do cilja!
– NEMA ŠANSE! Toranj je previsok!
08/14/2021 70
• a žabice su jedna po jedna odustajale

• osim onih koje su imale snage nastaviti dalje prema

vrhu

gomila je vikala:
‘Nema šanse?
‘Niko neće doći do vrha!’
08/14/2021 71
• sve je više žabica odustajalo

• ali jedna je nastavljalja sve više i više...

• ova nije htjela odustati

08/14/2021 72
• Na kraju su svi takmičari odustali. Osim ove jedne
uporne žabice koja se uz mnogo truda i napora
uspjela popeti na vrh!

08/14/2021 73
• Naravno, sve su druge žabice željele saznati kako je
to pobjednici uspjelo?

• Ispostavilo se da je pobjednica
GLUHA!

08/14/2021 74
 Pouka priče
• Nikada nemojte poslušati negativne i
pesimistične komentare drugih ljudi!
• Jer oni mogu uništiti Vaše najljepše snove i
želje,
• - snove i želje koje imate u svom srcu!

08/14/2021 75
 Uvijek mislite o tome kakvu moć imaju riječi

Jer sve što čujete ili pročitate može utjecati na Vaše

ponašanje

• Zato gledajte

• Da što češće...

• Budete pozitivni!!!
(ne serološki)
08/14/2021 76
• A iznad svega

• Budite gluhi kada Vam ljudi govore

• Da VI ne možete ispuniti VAŠE snove!

• Uvijek mislite!

08/14/2021
JA TO MOGU!!! 77
 Vrste psihodinamske psihoterapije
• psihoanaliza
• istraživačka psihoterapija
• suportivna psihoterapija
• kratkoročna psihoterapija
• psihoterapija bazirana na uvidu
• interpersonalna terapija
Grupna psihoedukacija za depresiju

o Materijal za grupnu psihoedukaciju pod nazivom Coping With

Depression (CWD) kojeg su razvili Peter Lewinsohn i suradnici
široko je korišten za liječenje unipolarne depresije.
o Ovaj se kurs bazira na teoriji socijalnog učenja koja
pretpostavlja da su epizode depresije povezane sa
smanjenjem broja ugodnih aktivnosti i povećanjem broja
neugodnih interakcija između pojedinca i njegove ili njezine
okoline.

79
Grupna psihoedukacija za depresiju

o Poteškoće koje imaju polaznici kursa se promatraju kao

obrasci ponašanja i razmišljanja koji su maladaptivni i koji su
nekada naučeni pa se stoga mogu 'od-naučiti' ili naučiti
drugačije pružajući mogućnost bolje adaptacije i time
redukcije simptoma, umanjenja patnje te poboljšanja
funkcionalnosti i kvalitete života.
o Sam kurs koristi se destigmatizacijskom terminologijom, ne
koristi termine 'bolesnik', 'pacijent' ili 'klijent' kao niti
'terapeut'.

80
Grupna psihoedukacija za depresiju

o Terapeut je edukator, terapijska sesija je grupna radionica,

lekcija, a 'bolesnik – klijent' je polaznik kursa.
o U cijelosti dakle kurs koristi format koji je manje
stigmatizirajući od onih koje koristi većina psihoterapijskih
tehnika.
o Izražena strukturiranost materijala koji se prezentira u
radionicama ne dozvoljava prostor za značajnije dodatne
individualne ili grupne psihoterapijske intervencije.

81
Grupna psihoedukacija za depresiju

o Kurs se održava u obliku predavanja, radionica koje koriste

audio-vizualna sredstva za prezentaciju, a polaznici dobivaju i
obilje pisanog materijala, kao i domaće zadaće koje prije svega
fokusiraju na monitoringu ponašanja, vještina i razmišljanja.

82
83
Grupna psihoedukacija za depresiju

o Vještine koje se uče uključuju:

– raspolaganje vremenom i planiranje aktivnosti,
– asertivno ponašanje,
– tehnike samokontrole,
– monitoring,
– poboljšanje socijalnih vještina,
– redukciju anksioznosti vježbanjem tehnika relaksacije,
– promjenu negativnih kognicija i
– povećanje ugodnih aktivnosti i redukciju neugodnih
aktivnosti.

84
Grupna psihoedukacija za depresiju
Misao
o Sudionici kroz program od osam radionica trebaju naučiti
o o povezanosti njihovog razmišljanja i obrazaca ponašanja i kvalitete
njihovih interakcija sa njihovim depresivnim simptomima.
o te o načinu i strategijama za promjenu ovih obrazaca.
o i mjerenju i bilježenju rezultata, odnosno efekta na simptome
depresije.

Ponašanje Osjećanje

08/14/2021 85
85
Grupna psihoedukacija za depresiju

o Psihoedukacija predstavlja metodu koja je neovisna o drugim

oblicima terapije koju bolesnici primaju, ne interferira sa
grupnim ili individualnim psihoterapijskim procesom niti sa
psihofarmakološkim liječenjem nego dapače potiče
suradljivost u ovim oblicima liječenja.

86
Grupna psihoedukacija za depresiju

o Metoda je izrazito prihvatljiva sa stajališta ekonomike

zdravstva, predstavlja jeftin i dostupan model liječenja čija je
efikasnost demonstrirana u istraživanjima koja su do sada
provedena.

87
Grupna psihoedukacija za depresiju

o U situaciji usluga mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini i

neadekvatnim ljudskim resursima educiranih psihoterapeuta,
ova bi metoda liječenja mogla ponuditi jednako dobre
rezultate za značajno manju cijenu (ovo osobito ako se u
cijenu psihoterapije uključi i cijena edukacije psihoterapeuta),
pružajući također značajnu potporu komplijansi u najčešćem
obliku liječenja, odnosno preskripciji psihofarmaka.

88
 Uvod
• Teške duševne bolesti predstavljaju veliko opterećenje za
društva i zdravstvene sisteme u cijelom svijetu, a osobito za
sisteme u zemljama sa niskim i srednjim prihodom koje se
susreću sa problemima sa financijskim sredstvima, ali i sa
ljudskim resursima što nerijetko rezultira nedovoljno
razvijenim i nedovoljno različitim uslugama mentalnog
zdravlja.
Individualno / Pojedinac

Interpersonalno/ Obitelj

Organizacije / Institucije

Zajednica

Politike
 Ideja
• I zato smo odlučili
– istražiti efikasnost i primjenjivost 3 socijalne intervencije
– koje koriste postojeće resurse
– u različitim kulturnim kontekstima i
– različitim dijagnostičkim kategorijama ispitanika
– kvantitativnim i kvalitativnim istraživačkim metodama medicine
bazirane na dokazima.
 NIHR Global Health Group on Developing
Psycho Social Interventions
• Projekt Globalnog mentalnog zdravlja koji financira NIHR
• 9 RCT studija
• Tri LMIC konteksta: Bosna i Hercegovina, Uganda i Kolumbija
• Tri psihosocijalne intervencije: DIALOG+, Porodična
intervencija i Volonterska podrška
NIHR Global Health Group on Developing
Psycho Social Interventions
 NIHR Global Health Group on Developing
Psycho Social Interventions

• Ovaj pristup nam osim dokaza o efikasnosti ovih intervencija

pruža i mogućnost da usporedimo i učimo iz sličnosti i razlika
u pojedinim sistemima.
• Očekuje se da će rezultati ovih istraživanja informirati
zdravstvene politike, ali i kliničku praksu usluga koje se
planiraju i pružaju pacijentima sa ozbiljnim duševnim
poremećajima u zemljama koje sudjeluju u istraživanju.
 Volonterska podrška
ISRCTN 1290984
• Randomizirana kontrolirana studija
• 72 pacijenta učesnika sa dijagnozama psihotičnih poremećaja
raspoređeni u interventnu i kontrolnu skupinu
• 36 volontera – studenti Medicinskog fakulteta i odsjeka za
psihologiju FF UNSA
• Susreti dva puta mjesečno kroz šest mjeseci
• Procjene na početku studije, na šest i na dvanaest mjeseci
 Istraživačka pitanja

• Kako se Volonterska podrška može koristiti u centrima za

mentalno zdravlje u BiH?

• Kakvo iskustvo Volonterska podrška pruža pacijentima i

volonterima?

• Kako se mijenjaju ishodi u stanju pacijenata nakon

Volonterske podrške?
 Volonterska podrška

• Ograničena istraživanja na temu efikasnosti befriendinga su

pokazala efekte u poboljšanju simptoma oboljenja, smanjenu
izolaciju, unaprjeđenje samopouzdanja, te povećanu energiju i
želju za izlaskom vani.
• Ovi pokazatelji su veoma značajni, obzirom da su upravo
pacijenti koji učestvuju u intervenciji volonterske podrške ti koji
se rijetko socijaliziraju.

Effectiveness of a volunteer befriending programme for patients with Schizophrenia:

randomised controlled trial. Priebe S1, Chevalier A2, Hamborg T3, Golden E4, King M5,
Pistrang N6. Br J Psychiatry. 2019 Mar
 DIALOG+
• DIALOG+ je psihosocijalna intervencija fokusirana na klijenta,
a zasnovana je na elementima kognitivno-bihevioralne i
terapije fokusirane na rješenja.
– Napravljen je u vidu aplikacije za Android i iOS operativni sistem.
• Sastoji se od 11 pitanja: 8 se odnosi na zadovoljstvo životom
(fizičko zdravlje, psihičko zdravlje, odnosi sa porodicom, lična
sigurnost, itd.), a 3 na zadovoljsvo terapijom (lijekovi, sastanci
i praktična pomoć).
• Pacijent zadovoljstvo ocjenjuje na Lickert skali od 1 (ne može
biti gore) do 7 (ne može biti bolje).
• Pacijent, nakon ocjenjivanja, bira do 3 oblasti o kojima želi
razgovarati, te sa svojim kliničarem prolazi kroz pristup od 4
koraka
 Pristup u 4 koraka
• Pristup u 4 koraka je zamišljen da osnaži pacijenta i pomogne mu da
nađe resurse unutar samog sebe za rješavanje svojih poteškoća:
1. Razumijevanje
– Zašto baš ova a ne niža ocjena?
– Šta radi/funkcionira?
2. Pogled u budućnost
– Najbolji mogući scenarij?
– Najmanje poboljšanje?

3. Mogućnosti
– Šta pacijent može učiniti?
– Šta kliničar može učiniti?
– Šta drugi mogu učiniti?

4. Dogovaranje aktivnosti
– Dogovaranje konkretnih aktivnosti koje će pacijent raditi do sljedećeg sastanka
DIALOG+ - Ocjena zadovoljstva
različitim oblastima života
DIALOG+ - Usporedba ocjena sa 2
sesije
DIALOG+ - Pristup u 4 koraka
 DIALOG+
ISRCTN 133471129

• Klaster randomizirana kontrolirana studija

• Pacijenti sa primarnom dijagnozom F30-F39 (bez F31) i F40-
F48
• Regrutirano je 14 kliničara i 72 pacijenta
• Trenutno u fazi implementacije – odvijaju se DIALOG+ sesije
između kliničara i pacijenata randomiziranih u grupu za
intervenciju
 Porodična intervencija
ISRCTN 51290984
• Randomizirana kontrolirana studija
• U studiju su regrutirana: 72 pacijenta, 36 članova porodice i
14 kliničara;
• Pacijenti su sa primarnom dijagnozom F20-F29.

"It's a matter of building bridges…" - feasibility of a carer involvement intervention

for inpatients with severe mental illness. Kaselionyte J1, Conneely M2, Giacco D2,3.
BMC Psychiatry. 2019 Sep 3;19(1):268.
 Porodična intervencija

• Intervencija se odvija kroz mjesečne sastanke, tokom šest

mjeseci s jednim iskusnim kliničarom koristeći model
Trialogue;
• Formirano je 6 grupa koje čine 5-6 pacijenata i 1 do 2 člana
porodice po pacijentu.
• Sesije moderira iskusni kliničar koji je dobio osnovnu obuku o
facilitiranju grupa.
• Teme o kojima se razgovara na sastancima, dogovaraju se sa
učesnicima u studiji.
Trening kliničara – Porodična intervencija
hvala za pažnju!