BAZA ISPITNIH PITANJA (UVOD U PRAVO) 1.

KOLOKVIJ
1. Zbog ega je potrebno odreene
drutvene odnose urediti pravom?
Odreeni meuljudski odnosi toliko su vani za drutvo
da se oni moraju organizirati i prisilno usmjeravati i tititi
kako bi drutvo moglo opstati i napredovati.
2. Koja je razlika izmeu organizirane i
neorganizirane drutvene grupe?
-Oraganizirane drutvene grupe sadre sve
elemente organizacije. (primjer - drava)
- Neoraganizirane drutvene grupe nemaju podjelu
poslova i hijerarhiju, a i elementi koje imaju nisu precizno
, trajno i obvezujue odreeni posebnim sustavom normi.
(primjer putnici u autobusu)
3. Elementi organizacije? Pojasni svaki
- skupina ljudu: pripadnici organizacije,
- zajedniki ciljevi: kojima ti ljudi tee i koje oni u povezanom djelovanju
vie ili manje postiu, voeni odreenim interesima i vrijednostima,
-podjela poslova: izmeu tih ljudi radi uspjenog ostvarenja njihovih
ciljeva, tako da svaki pripadnik grupe ima kao svoje pravo i obvezu
obavljanja odreenog posla,
- hijerarhijsko povezivanje (podijeljenih ) poslova: radi odravanja jedinstva
i djelotvornosti pripadnika organizacije u ostvarenje ciljeva i djelatnosti,
-sredstva: potrebna za ostvarenje ciljeva i djelatnosti,
- skup normi: kojima se trajno utvruju i nareuju svi prethodni elementi
, a takoer i naini kako e se te norme stvarati, mijenjati, tumaiti, primjenjivati i ukidati.
4. Kako se uspostavlja organizacija?
Organizacija se uspotavlja putem normi. Norme su posebno sredstvo
kojim se odreuju precizno, trajno i obvezujue svi sastojici organizacije:
tko su i kako nastaju njeni pripadnici, koji su njeni ciljevi, kako se dijele i
povezuju njeni poslovi, koja su njena sredstva i kako se stvaraju i primjenjuju same norme.
5. to je organizacija?
Organizacija je skup ljudi koji imaju neke zajednike ciljeve i meusobno dijele
poslove, uspostavljaju hijerarhiju i koriste odreena sredstva radi ostvarenja tih ciljeva, a sve
to je odreeno pravilima.
6. to je mo? Primjer!
Mo je sposobnost jedne osobe ili skupine osoba da navedu druge osobe da se
ponaaju onako kako se one po vlastitoj volji ne bi ponaale. Primjer: Mo drave da prisili
pojedinca na plaanje poreza.
7. Odakle izvire mo na slijedeim primjerima?
Roditelji-djeca, poslodavac-radnik, crkva-vjernici?
Izvori moi -> fizia snaga, ekonomsko bogatstvo
i duhovne sposobnosti
Oblici moi -> fizika, ekonomska i duhovna mo
Primjer: roditelj-djeca: izvire iz duhovne, financijske
i fizike moi, poslodavac- radnik: izvire iz financijske moi, crkva-vjernici: izvire iz duhovne moi.
7. Prisila?
Primjena moi jednog subjekta prema drugom.
Stvarno navoenje drugog subjekta da se ponaa protiv njegove volje.
8. Vlast?
Vlast je neto vie od iste moi i prisile. Vlast
je legitimna ili barem formalno zasnovana na obiajima i pravnim normama.
9. Legitimnost?
Legitimnost je uvjerenje jednog kruga ljudi da je
neija prisila opravdana zato to se temelji na nekim vrijednostima
koje taj krug ljudi usvaja.
10. Razlika izmeu moi i prisile?
Prisila je primjena moi jednog subjekta prema drugome
. Dok je mo samo sposobnost navoenja drugog subjekta
da se ponaa onako kako se on po vlastitoj volji ne bi ponaao
. Prisila je stvarno navoenje ponaanja drugog subjekta protiv njegove volje
na taj nain da se primjenjuje ili predoava neko zlo.
11. Razlika izmeu prisile i vlasti?
- Vlast je prisila koja je legitimna, koja je po miljenju
nekih ljudi opravdana kao dobra, a prislia je stvarno navoenje ponaanja
drugog
subjekta protiv njegove volje na taj nain da se primjenjuje ili predoava neko zlo!
- Vlast je legitimno vrenje prisile, dok obina prisila to nijje.
12. Razlika izmeu prisile i legitimnosti?
- Prisila je promjena moi jednog subjekta nad drugim,
a legitimnost je uvjerenost jednog kruga ljudi da je nacija prisilno opravdana.
13. Tipovi legitimnosti prema Weberu?
- Tradicionalna legitimnost, karizmatska legitimnost i racionalno-pravna legitimnost.
14. Karakteristike tradicionalne legitimnosti?
- Utemeljena na tradiciji, na obiajima, ukljuujui u svetost neke moi, pa onda
tradicija postavlja i granice vlasti /otud npr. Obiaj da je Monarhijska vlast nasljedno
ini da osoba koja dolazi na prijestolje silom postaje ne legitiman tiranin.
15. Karakteristike karizmatske legitimnosti?
- Utemeljena vlast na osjeajima vrijednosti prednosti i uvjerenju ljudi u izuzetne i
nadnaravne osobine neke osobe kao voa (Hitler, Staljin)
16. Karakteristike racionalno-pravne legitimnosti?

- Utemeljena vlast na pridravanju pravih pravila koji

propisuje demokratski postanak i djelovanje vladajuih.
17. Kako se mjeri stupanj legitimnosti?
- Za legitimizaciju vlasti dovoljno je da jedan znaajan
broj ima uvjerenje o bilo kakvoj opravdanosti (karizmatskoj, racionalnoj, legalnoj
ili ideolokom)
njene prisile
. Ovisno o tome koliki je broj ljudi, procjenjuje se, odnosno mjeri vei ili manji stupanj legitimnosti.
18. U kojem je smislu mogua kumulacija karizmatske i racionalno-pravne legitimnosti?
- Ako je osoba izabrana legalno putem izbora, a usto ga populacija koja ga je izabrala
putem izbora ujedno i voli radi njegove karizme (osobnosti).
19. Tko odreuje koja je vlast legitimna?
Ukoliko neku vlast znaajna skupina ljudi podupire, to je legitimna vlast,
ukoliko neku vlast podupire neka neznaajna skupina ljudi, to je onda nelegitimna vlast.
( znai legitimnost neke vlasti odreuje broj ljudi/glasaa koji ju podupire.
20. Koju vlast nazivamo apsolutno nelegitimnom?
- vlast koju podupire neki neznaajan broj ljudi
21. Pojam drave? Ue i ire tumaenje?
- IRA - Drava je politika zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada,
ureena na osnovi pravila koja prihvaaju svi njeni lanovi
- UA - Drava kojoj je teite na odnosima unutar skupine ljudi koja obavlja politika
vlast, a koja je jedna specifina organizacija dravnog aparata.
22. Definirajte dravu kao organiziranu skupinu!
- Drava kao organizirana skupina ima skupinu ljudi (svoje dravljane)
koji imaju zajedniki cilj, ti ljudi meu sobom dijele poslove, te su hijerarhijski
podijeljeni na nadreene i podreene, imaju odreena sredstva rada, te se svi
pridravaju nekih pravnih normi.
Potpitanje - to je Hijerarhija?
- Odnos izmeu pripadnika jedne drutvene grupe koja ima vie vlasti i pripadnika
te grupe, odnosno pripadnika koji imaju manje vlasti. U tom su poretku prvi nadreeni
, a drugi podreeni.
Potpitanje - Koje su etiri vrste odnosa koje tvore nadreenost i podreenost ?
a) Neke osobe (nadreeni) postavljaju druge (podstavljene) na odreena radna mjesta.
b) Neke osobe (nadreene) zapovijedaju drugim (podstavljenim) da neto ine ili ne ine.
c) Neke osobe (nadreene) nadziru da li neke osobe (podreene) izvravaju svoje dunosti.
d) Neke osobe (nadreene) pozivaju na odgovornost i kanjavanje druge osobe (
podreene) zbog neizvravanja njihovih dunosti.
23. Koje su slinosti odnosno razlike drave u odnosu na druge d
rutvene skupine (s obzirom na elemente organizacije)?
Osobine po kojima se drava bitno razlikuje od ostalih vrsta organizacija
, odn. Specifina obiljeja drave su politika vlast, suverenost dravne
vlasti, oruana, ekonomska i ideoloka mo, poseban odnos prema stanovnitvu
i teritoriju, specifine dravne funkcije i povezanost drave i prava.
24. to je politika vlast?
Vlast koja prisilno usmjerava i odreuje sve ostale drutvene djelatnosti.
25. Politiki subjekti?
Drava je jedini politiki subjekt koji obavlja politiku vlast, a to
znai da donosi politike i pravne odluke obvezatne za sve pripadnike
globalne zajednice. Svi ostali politiki subjekti (graani, stranke i dr.) bore se
oko nje i zbog nje, podravajui je ili napadajui, da bi u veoj ili manjoj mjeri utjecali
na njeno odluivanje. Politiki subjekti se djele na vladajue i nevladajue.
26. Kako se odreuje je li odreeni politiki subjekt pozicija ili opozicija?
Ovisi o tome da li sudjeluke ili ne sudjeluje u odluivanju drave kao politika vlast.
27. Razlika izmeu politike i pravne odluke?
Pravna odluka je ureena pravom i takva odluka stupa na snagu odmah, dok
politika odluka treba pravnu ovjeru kako bi stupila na snagu.
28. Koje drutvene odnose usmjerava drava?
Sama vodi vojne, policijske i meudravne odnose dok dok proizvodne
, trgovake, zdravstvene, obrazovne i urbanistike odnose vode takoer i drugi subjekti.
29. Suverenitet?
Pojam suvereniteta oznaava subjekt koji je najvii (vrhovni) na svom podruju
djelovanja i predstavlja najviu vlast.
30. Sastavnice dravnog suvereniteta? Pojasni!
Unutranja suverenost- drava ima iskljuivu vlast stvarati
pravne norme, takva vlast nije neograniena.
Vanjska suverenost- nezavisnost drava, neovisna kad ureuje
ivot na vlastitom teritoriju i svoje meunarodne odnose bez
utjecaja drugih drava.
Ravnopravnost- drava je u meunarodnim odnosima subjekt s jednakim
osnovnim pravima.
31. Je li mogunost drave da usmjerava drutvene
odnose ograniena ili neograniena? Pojasni svoj odgovor!
Ograniena je ustavom, meunarodnim ugovorima.
(POLITIKA-> prosuivanje, odluivanje o tome kako usmjeravati
drutvene odnose koji su vani za cijelokupnu zajednicu i kako pri
tome raspodjeliti drutvena dobra i terete.)
32. Kako se kvantificira dravni suverenitet?
Ako je suverenost prvenstveno odnos moi izmeu dravne

organizacije i drugih unutranjih i vnajskih politikih subjekata, onda e

ovisno o tome koliko su vrste pravna vrhovnost i nezavisnost jedne drave ta drava biti vie il manje suverena.
33. Zbog ega politiko priznanje pojedine drave
nije od utjecaja na suverenitet te drave?
Iako je neka drava priznata od pojedine politke, to
nemora znaiti da ona ima suverenitet na svom podruju.
34. Oruana mo?
To je drutvena mo koja dravu ponajvie razlikuje i izdie nad ostale subjekte. Drava ima mo oruana i legalne, fizike
prisile u drutvu. To unai da drava jedina legalno posjeduje i smije primjeniti oruje u svrhu fizike prisile.
35. Kakvog je znaaja ideoloki utjecaj s obzirom na razinu legitimiteta odreene vlasti?
Pa ideoloka mo doprinosi opravdanju ili legitimiziranjuz fizike prisile tako postie veu ili manju mjeru dobrovoljnog
prihvaanja odluka od vlasti stanovitva.
36. Razlika izmeu stanovnitva i dravljana?
Stanovnici su svi ljudi koji se nalaze na prostoru neke drave, ukljuujui strance i apatride (osobe bez dravljanstva), a
dravljani su ljudi koji imaju dravljanstvo te neke drave.
37. Na koje se sve naine mogu utvrivati granice drava?
Prirodni kontinuitet, povjesna, etnika pripadnost, volja stanovnitva.
38. Pojasni razliku izmeu slubene osobe i dravnog tijela!
Dravno tijelo je skupina ljudi koja obavlja posao za dravu, npr. Ministarstvo unutarnjih poslova, a slubena osoba je policajac
kao pojedinac, koji radi za dravno tijelo MUP-a.
39. Stvarna nadlenost?
Prua odgovor na pitanje koje je tijelo nadleno za neku vrstu predmeta.
40. Mjesna nadlenost?
Prua odgovor koja je od stvarno nadlenih tijela nadleno odluuvati o nekom premetu.
41. ime se odreuje nadlenost pojedinih tijela?
Ustav, zakoni te ostli propisi.
42. Koje je tijelo nadleno za rjeavanje sukoba o (ne)nadlenosti?
Vrhovni sud RH.
43. Dravna tijela prema vrstama poslova koje obavljaju?
Zakonodavna tijela, izvrna tijela, pravosudna tijela.
44. Dravna tijela prema nainima na koje slubene osobe dolaze u ta tijela?
Nasljedni (nedemokratski), postavljeni(ND a mogu biti i demokratski), izborni (D), nametnuti (ND).
45. Dravna tijela prema vanosti?
Odluujui i provedbeni.
46. Koja tijela oznaavamo pojmom suverenog tijela?
Tijela koja imaju mo vrhovne odluke na pojedinom podruju.
47. Koje sve poslove obuhvaa zakonodavna djelatnost?
Donoenje najviih politikih i pravnih odluka, redovito u obliku ustavnih i zakonskih normi, kojima se na openit nain ureuju
najvaniji ekonomski, politiki, kutlurni, obiteljski, znanstveni i drugi drutveni odnosi.
48. to znai da je odreena norma norma opeg karaktera?
49. Kako se konkretizira opa pravna norma?
Struktura misli koja izraava slobodu misli i kretanje. Pravna norma ograniava i kanjava slobodu.
50. Kakav je poloaj zakonodavne djelatnosti u odnosu na ostale djelatnosti?
U svakoj dravnoj organizaciji je najvia, svim ostalim dravnim djelatnostima nadreena.
51. Kakav je poloaj izvrne djelatnosti u odnosu na ostale djelatnosti?
Podreena je zakonodavnoj, nadreena upravnoj i djelomino sudskoj.
52. Koja je funkcija izvrnih tijela?
Priprema prijedloga opih akata, provedba opih akata predstavnikih tijela, upravljanje i nadzor nad upravnim tijelima lokalne i
podrune samouprave pri izvrenju zadataka, upravljanje i raspolaganje nekretninama i imovinom lokalne i podrune
samouprave, upravljanje prihodima i rashodima, odluivanje o stjecanju i otuivanju pokretnina i nekretnina jedinica lokalne tj.
podrune samouprave pod uvjetima, obavljaju druge poslove predviene statutom opine, grada ili upanije.
53. Ima li prednosti donoenje politikih odluka od strane izvrnih tijela u odnosu na zakonodavna?
Politike odluke koje su potrebne u svakodnevnome ivotu ne moe uvijek donositi zakonodavno tijelo, koje je odvie brojno i
sporo u radu, pa se zbog toga u svakoj dravi nadlenost za takve odluke moraju dati efu i vladi pod uvjetom da ih se nadzire
od strane zakonodavca.
54. to oznaava pojam promulgacije zakona?
Postupak ispunjenja svih pravnih preduvjeta za donoenje zakona.
55. Tko ini Vladu?
Skupno tijelo sastavljeno od ministara kojem predsjeda predsjednik Vlade.
56. Koji su sudovi ope nadlenosti u RH?
-Opinski sud
-upanijski sud
- Vrhovni sud
57. Koji su specijalizirani sudovi u RH?
-Prekrajni sud
-Trgovaki sud
-Upravni sud
58. Uloga Ustavnog suda RH?
Provjerava da li su zakoni koji su doneseni u skladu sa ustavom RH.
59. Prema kojim je naelima izgraen suvremeni ustroj sudbene vlasti?
1.Zakonitost, 2.nezavisnost, 3.viestupnjevitost, 4.stalnost, 5.javnost suenja.
60. Koje su zadae upravne djelatnosti?
brine se o tome da se u konkretnim drutvenim odnosima izvravaju odluke (norme) zakonodavne, izvrno-politike i sudske
djelatnosti.
61. Razlika izmeu javne i dravne uprave?
-Dravna: sve ili redovne aktivnosti koje vri neka drava tj. pojedinac - dravni slubenici, funkcionari ili namjetenici i
institucije koje ih obavljaju.
- Javna: izvravanje javne politike koju izvravaju predstavniki organi u cilju ostvarivanja javne koristi.
62. Jedinice lokalne i podrune samouprave?
-lokalne: opine i gradovi obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana osobito
poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci,
socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj, osnovno obrazovanje, kulturu, zatitu potroaa...
-podrune: upanije kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometna
infrastruktura, planiranje i razvoj obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
63. ime se bavi procesno pravo?

Postupkom donoenja pravnih akata koji pripadaju sudskoj ili upravnoj funkciji.
64. Iz kojih je razloga bitno da su postupci (najvaniji) regulirani odreenim procesnim pravilima?
65. Kako izgleda tijek redovnog zak. postupka u HS?
Podnoenje prijedloga zakona zaprimanje i upuivanje - radna tijela - prvo itanje drugo itanje rasprava o konanom
prijedlogu zakona
66. Razlika izmeu redovnog i hitnog zakonodavnog postupka?
Redovni postupak ima dva itanja dok hitni postupak ima samo jedno itanje te se hitni postupak pokree uz opravdan razlog te
usklaivanjem s pravom EU.
67. Organski zakon?
Ureuje se pravo nacionalnih manjina te razrauju ustavom ureena ljudska prava i temeljene slobode, izborni sustav,
ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela.
68. Tko u RH ima pravo zakonodavne inicijative?
1.Hrvatska vlada, 2.zastupnici u saboru, 3.stranke, 4.klubovi zastupnika.
69. to mora sadravati svaki prijedlog zakona?
1.Rasprava o plenarnoj sjednici, 2.glasovanje o konanom prijedlogu, 3.amadmane
70. Koja su radna tijela Hrvatskog sabora?
Odbori i povjerenstva osnovana Poslovnikom Hrvatskog sabora
71. Koja je svrha podnoenja amandmana?
Dopuna ili izmjena predloenog zakonskog teksta.
72. Koja je razlika izmeu apsolutnog i suspenzivnog djelovanja veta?
Suspenzivni veto oznaava prava predsjednika da ne prihvati zakonski prijedlog, a u apsolutnom vetu vladar izraava svoje
protivljenje da zakon usvojen u parlametnu stupi na snagu...
73. Zbog ega se objavljuju zakoni (i ostali propisi)?
Kako bi bili dostupni svima, objavljuju se u Narodnim novinama.
74. Vacatio legis i koliko obino iznosi? Zbog ega postoji?
Rok koji mora protei izmeu objave zakona i njegovog stupanja na snagu, taj rok je obino 8 dana.
75. Proieni zakonski tekst?
donoenje drugih pravnih propisa koji mijenjaju pojedine djelove tog pravnog propisa, donoenje uredbi sa zakonskom snagom.
76. Razlika izmeu izmjena i dopuna zakona?
Izmjene su kada se pojedini zakon mjenja iz temelja, a dopune kada se pojedinom zakonu dodaje neki lanak ili stavak.
77. Na koje naine zakoni prestaju vaiti?
-1.derogacija, 2.protek roka vaenja, 3.odumiranje, 4.stavljanjem izvan snage odlukom suda(Ustavni sud)
78. Derogacija?
Ukidanje zakona, na snagu stupa novi zakon kojim se derogiraju odluke prijanjeg zakona koji je regulirao istu materiju.
79. Razlika izmeu izravne i neizravne derogacije?
Izravno djelovanje novi zakonski tekst izriito odreuje ukidanje prijanjeg
Neizravno lex posterior derogat legi prior (kasniji zakon ima prednost nad prethodnim zakonom)
80. Lex posterior derogat legi priori?
Kasniji zakon derogira prethodni zakon.
81. Nabrojite osnovne razlike izmeu kaznenog i graanskog postupka?
-kazneni: DORH, optunica utvrenje poinitelja kaznenog djela, poinitelj
-graanski: tuitelj(zainteresirana strana), tuba rjeavanje graanskopravnih
i drugih imovinskopravnih izmeu fizikih i pravnih osoba.
82. Po kojem se kriteriju drave dijele prema obliku vladavine?
Kako slubena osoba dolazi na funkciju sefa drzave , koliko vremena
ona obnaa tu funkciju, je li ef drave politiki i pravno odgovoran za svoje radnje .
83. Drave prema obliku vladavine?
Republika , monarhija , diktatura(ef drave dolazi na funkciju ili je obavlja nasilno
i protupravno, politiki i pravno neodgovoran dok je na vlasti)
84. Monarhije?
Na vlast se dolazi nasljedno , vlada doivotno , politiki i pravno je odgovoran .
85. Republike?
U republikama se na vlast dolazi izborima , obavlja (predsjednik
)funkciju na odredeno vrijeme zvano mandat, te podlijee pravnoj i politikoj
odgovornosti, tj. moe po ustavu biti suen, kanjen i smijenjen s poloaja ako poini
delikt.
86. Razlika izmeu apsolutne i ustavne monarhije?
Apsolutna monarhija obuhvaa zakonodavnu i izvrnu vlast
, pravosue i upravu. Ustavna obuhvaa pravosue, izvrnu vlast
i upravnu. Vlast proistjee iz parlamenta koji zastupa cijeli narod.
87. Razlike izmeu predsjednike
, polupredsjednike i parlamentarne republike?
Predsjednika- osniva se na posebnim ovlastima
efa drave kojeg se bira na predsjednikim izborima te
je on stoga stvarni, a ne samo formalni predstavnik naroda
. Nakon
izbora on sastvalja vladu koja je odgovorna samo njemu.
Polupredsjednika- vladu odreuje predsjednik imenujui
predsjednika
Vlade(premijera), a potvruuju je ju parlament.
Parlamentarna- vladu sastavlja mandatar iz redova parlamentarne veine
. Takva je vlada politiki odgovorna parlametnu
i ona podnosi
ostvaku ako izgubi
njegovo povjerenje.
88. Podjela drava prema dravnom ureenju?
-sloena, jednostavna
89. Razlika izmeu jednostavne i sloene drave?
-jednostavna: 1 zakonodavno tijelo,1 vlast, 1 parlament
-sloena: najmanje 3 ili vie aparata svih dravnih djelatnika
90. Razlika izmeu personalne i realne unije?
-realna: dvije ili vie drava povezane samo s jednom zajednikom
vladom
, ali i drugim istim poslovima i organima.

-personalna: 2 ili vie drava povezane istom vladom........

91. Razlika izmeu federacije i konfederacije?
Federacija- vojni, carinski, vanjski i veino unutarnji poslovi
. Propisi u skladu s propisima savezne drave.
Konfederacija- drave lanice zadravaju suverenitet, propisi
drave postaju obvezni za lanice nakon potvrde njihovih nadlenih
organa.
92. Razlikuju li se realna i personalna unija po pitanju suvereniteta drava lanica? Pojasni odgovor!
93. Kako nastaju unije i federacije?
Unije i federacije nastaju meunarodnim ugovorom.
94. Razlikuju li se dravne lanice federacija po pitanju njihovog suvereniteta?
95. Koji su mogui razlozi nastanka federacija?
a) potreba da se vienacionalnim dravama omogui ostvarenje nacionalne suverenosti
b) potreba da se olaka stanovnitva na dravnu vlast koja
se prostire na golem teritorij zbog ega se takav teritorij djeli na
vie dravnih jedinica koje su blie stanovnitvu
c) potreba da se sauvaju razliitosti povjesnih tradicija bivih
samostalnih drava koje su se ujedinile u federalnu dravu.
96. Podjela drava prema politikom sistemu?
Autokracija, oligarhija, demokracija.
97. Elementi demokracije?
-politika kultura, materijalna neugroenost graana, demokratska pravila.
98. Pojasni razliku izmeu preskriptivnog i deskriptivnog iskaza!
-Deskriptivni: tvrdi, opisuje ili objanjava ono to jest. pri.
''Marko je podnio tubu protiv Jakova.''
-Preskriptivni: Od adresta se trei odreeno ponaanje
(injenje/ne injenje). ''Jakov je duan...''
99. Razlika izmeu zahtjeva i molbe?
-Zahtjev: preskriptivni iskaz koji je prisilan za adresata.
-Molba: neobvezujua za adresata, traenja koja nisu prisilan.
100. Pojam drutvene norme?
Pravila ili standardi koji reguliraju ponaanje unutar
drutva ili skupine. Odreuju ponaanje koje je prihvatljivo.
101. Sastav norme?
Traanje+sankcije.
102. Koje su pretpostavke djelovanja norme?
-adresanti, adresati, mog.ponaanja, vrijednosti i ciljevi.
103. Razlika izmeu moralne i pravne norme?
-moralna: Moralne norme odredjuju ono
to je dobro i dostojno oveka, a zabranjuju
ono to je zlo i nedostojno,psih sankcije
-pravne: Pravna norma je odreeno pravilo o ponaanju
subjekata koje je zatieno dravnom prinudom.Vrsta
drutvene norme,fizike sankcije
104. Razlika izmeu objektivnog i subjektivnog prava?
-Objektivno: skup normi, pravni sistem.
-subjektivno: pravo ovlatenje koje proizlaz
i iz norme.
105. Pozitivno pravo?
Predstavlja pravni pojam koji se odnosi na vaee
pravne propise
ili propise koji su na snazi.
106. Materijalni izvori pravnih normi?
Obuhvaaju odnose koji su vani za opstanak
drutva i u kojima nastaju snani meuljudski
sukobi a ujedno se mogu izvanjski kontrolirati, da ih je
potrebno i mogue usmjeravati organizirano i fizikom, prvenstveno
dravnom
prisilom. Kod njih treba odrediti kako normirati pojedine odnose
tj. kakav treba
biti poloaj subjekata u njima.
107. Etiki izvori pravnih normi?
Etiki izvori pravnih normi su vrijednosna shvaanja vladajuih
drutvenih skupina. To su : vrijednosti ivota, zdravlja, tijelesne nepovredivosti,
istine, znanja, rada, vlasnitva, obitelji...
108. to sve doprinosi pravnoj sigurnosti?
Potreba predvidljivosti ,predvidljiva i to trajnija pravna ovlatenja, odreenja i sankcije.
109. U emu se sastoji naelo zakonitosti?
U potivanju hijerarhije akata, ogranienju slobode postupanja,
suavanju opsega primjena diskrecijske ocjene.
110. Kako se ispituje zakonitost akata?
Pravnim radnjama ili sredstvima kojima se pokree postupak pred
nadlenim tijelima za utvrivanje zakonitosti ili ne zakonitosti odreenog akta.
111. to je pravni lijek?
Radnja stranke ili drugih ovlatenih osoba kojom se od
nadlenih tijela trai ukidanje, preinaenje odluke za koju tvrdi da je
za nju nepovoljna, nepravilna i nezakonita. (PRAVO NA ALBU!!!)
112. Razlika izmeu zakonitog i
nezakonitog akta?
-Zakonit: pravni akt donesen od strane organa koji
je viim pravnim aktom odreen kao nadlean za njegovo
donoenje te da bude donesen po postupuku i u formi koji su odreeni
viim aktom.
-Nezakonit: ako nije ispunjen koji od tih uvjeta.
113. Postoji li u dananjim monarhijama trodioba dravnih djelatnosti?

114. Formalna zakonitost?

Nalae da nii pravni akt bude donesen od strane organa
koji je viim pravnim aktom odreen kao nadlean za njegovo donoenje
te da bude donesen po postupku i u formi koji su takoer odreeni viim aktom.
115. Ignorantia iuris nocet?
Nepoznavanje prava kodi.
116. Kako nazivamo povredu zatienog pravnog dobra? kaznenog djela
117. DORH? Funkcije?
-DORH je prema ustavu RH samostalno
i neovisno pravno tijelo ovalteno i duno postupati protiv
poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje
radi zatite imovine RH te podnosi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.
118. ime se pokree kazneni, a ime parnini postupak?
Kazneni-optunica, parnini-tuba.
119. Pravo nekodljivog prolaza odnosi se na:
a) obalno more
b) teritorijalno more
c) otvoreno more
120. Jednostrani akt pripajanja nekog podruja
ili cijele drave drugoj je?
ANEKSIJA
121. Aristotelova podjela drava po obliku vladavine?
-monarhije, republike, diktature
- drava se shavaala kao poslis u Staroj Grkoj
-Drava: neka vrsta prirodne zajednice, ne obraa se
panja na pojedince, lanovi polisa nisu se razlikovali izmeu
sebe, samo su muki imali politika prava dok su ene bile pripadnice
niih slojeva.