Ilovepdf Merged

UVOD U GRAĐANSKO PARNIČNO
PROCESNO PRAVO
Prof. dr. sc. Jasnica Garašić

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
LITERATURA
Zakon o parničnom postupku,

Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19
Triva Siniša/Dika Mihajlo,

Građansko parnično procesno pravo, Narodne novine d.d., Zagreb, 2004.
Dika Mihajlo/Garašić Jasnica/Uzelac Alan,

Pomoćni materijal za pripremanje i polaganje ispita iz Građanskog procesnog prava,
Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 1998.
PREDAVANJA, SEMINARI, VJEŽBE
ISPIT
(Opći kolokvij, siječanj 2020 – uvjet dolazak na 15 termina predavanja;
Pozitivan kolokvij – 2 boda na kasnijem ispitnom testu do travanjskog roka 2020.)
STRUKTURA PREDAVANJA
Svrha postojanja pravnih pravila građanskog prava
Građanski sudski postupak
Cilj građanskog parničnog postupka
Tijek građanskog parničnog postupka
Pojam GPPP-a i GPP-a

Mjesto GPPP-a u pravnom sistemu Odnos GPPP-a i GP-a
Oblici zaštite subjektivnih građanskih prava
Priroda zahtjeva za pružanjem pravne zaštite

Procesne pretpostavke
Forma u postupku
Izvori GPPP-a
Parnični postupak i:
*izvanparnični, ovršni, stečajni postupak
*kazneni postupak
*upravni postupak
*Ustavni sud
*Europski sud za ljudska prava
*Europski sud EU
Načela hrvatskog parničnog prava

I. SVRHA PRAVNIH PRAVILA
Određivanje kako se pravni subjekti koji potpadaju pod jurisdikciju određene
države trebaju ponašati
POŠTIVANJE PRAVNIH PRAVILA NEPOŠTIVANJE PRAVNIH PRAVILA

*u pravilu(?) *namjerno, vlastiti interes, korist
*krivo tumačenje pravne norme
Ugrožavanje, povreda prava

drugih pravnih subjekata
Priznanje prava implicira i priznanje prava na njihovu pravnu zaštitu,

te organiziranje mogućnosti za tu zaštitu.
Građanska prava
GRAĐANSKI SUDSKI POSTUPAK PRED REDOVNIM DRŽAVNIM SUDOVIMA (u pravilu)
*izreći sankciju, pravnu posljedicu radi uspostavljanja poremećene pravne ravnoteže.
ARBITRAŽNI POSTUPAK, POSTUPAK MIRENJA

(državnu intervenciju svesti na najnužniju mjeru)
II. GRAĐANSKI SUDSKI POSTUPAK
SPORNI PARNIČNI POSTUPAK IZVANPARNIČNI POSTUPAK
Opća, redovna, osnovna, presumirana metoda -izvanparnični postupak u užem smislu

zaštite ugroženih ili povrijeđenih (statusne i imovinske stvari)
subjektivnih građanskih prava -ovršni postupak
koju pruža državna pravosudna organizacije -stečajni postupak
Čl. 1. Zakona o parničnom postupku:

Ovim se Zakonom uređuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u
sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i građanina, o osobnim i obiteljskim odnosima
građana te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima,
ako zakonom nije za neke od tih sporova određeno da u njima sud rješava po pravilima
kojeg drugog postupka.
Opći, redovni parnični postupak Posebni parnični postupci:

(čl. 1.-432. ZPP *čl. 433.-502. ZPP
*tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava
(čl. 502.a-502.h ZPP)
*europski (parnični?) postupci (čl.507.a-507ž)
*drugi zakoni
Ogledni postupak
Predmet bavljenja: GPPP (čl. 502.i-502n ZPP)
III. CILJ GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA
Zaštititi ugrožena odnosno povrijeđena građanska prava

unošenjem izvjesnosti u sporne pravne odnose
definitivnim reguliranjem uzajamnih prava i obveza subjekata u sporu,
stvaranjem sigurnih pravnih temelja za dalji razvitak tih odnosa.
Odluke donesene u parničnom postupku moraju se poštovati.
represivno uspostavljanje
poremećene ravnoteže preventivna zaštita
(kondemnatorne i konstitutivne (deklaratorna odluke)
odluke)
Parnični postupak: određivanje sadržaja pravne zaštite

kognicijski postupak
+
ovršni postupak
Pravosudna aktivnost:
*opće preventivno odgojno djelovanje
*pružanjem pravne zaštite u konkretnom slučaju štiti se postojeći pravni poredak
IV. TIJEK GRAĐANSKOG PARNIČNOG POSTUPKA
TUŽITELJ TUŽENIK
TREĆE OSOBE
-pomoć strankama: zastupnici
SUD -zaštita vlastitih priznatih interesa:
umješači, imenovani prethodnici,
osobe obaviještene o parnici
-doprinos pravosuđenju: Centar za
socijalnu skrb, (ranije državno odvjetništvo),
svjedoci, tumači, vještaci
VIŠE STADIJA:
*prethodno ispitivanje tužbe
*traženje od tuženika pismenog odgovora na tužbu (u pravilu)
*pripremno ročište i zaključenje prethodnog postupka
*glavna rasprava (moguće više ročišta) o osnovanosti tužbenog zahtjeva
*redovni pravni lijekovi
*izvanredni pravni lijekovi
-Tužitelj pokreće postupak – Nemo iudex sine actore. – Postoje rijetke iznimke.
-Tijek postupka ex officio
-Konkretna parnica ne mora proći sve stadije.
V. POJAM GPPP-a i GPP-a
GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO:
Sistem pravila kojima se regulira sudsko ostvarenje zaštite subjektivnih građanskih prava
u parničnom postupku.
(struktura postupka, položaj parničnih subjekata, njihovi međusobni odnosi)
GPPP kao dio GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA:

Sistem pravnih pravila kojima se regulira sudsko ostvarivanje zaštite prava koja proistječu iz
određenih građanskopravnih odnosa.
GPP u širem smislu:
Organizaciono procesno pravo: Funkcionalno procesno pravo,

Pravila o organizaciji sudova koji pružaju GPP u užem smislu:
zaštitu na području građanskopravnih odnosa Pravila kojima se reguliraju pretpostavke za
te organa koji surađuju s tim sudovima poduzimanje procesnih aktivnosti,
određuju njihove pravne posljedice i
odnosi koji se time stvaraju među
procesnim subjektima
Parnično Izvanparnično
građansko procesno pravo građansko procesno pravo
Povezanost organizacionog i funkcionalnog procesnog prava

(struktura postupka, stadiji, načela, pravni lijekovi)
VI. MJESTO GPPP-A U PRAVNOM SISTEMU
Područje javnog prava

(reguliranje javne, državne funkcije)
Instrumentalni značaj parničnog postupka, a time i GPPP-a,

jer služi zaštiti subjektivnih građanskih prava
Pravila GPPP-a trebaju biti u skladu s osnovnim karakteristikama

građanskopravnih odnosa i pravima čijoj zaštiti služi
DISPOZITIVNOST
Pokretanje parničnog postupka,

pravni lijekovi IUS COGENS
Kako se služiti
procesnim mehanizmima zaštite;
shvaćanje zakonodavca o najboljim metodama
Većina pravila GPPP-a kogentne prirode;

iznimka npr. arbitražni postupak,
određena diskreciona ovlaštenja suda
VII. OBLICI ZAŠTITE SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA
Kroz povijest:
1. Bez sporazuma – pravo jačega: samopomoć
2. Arbitri
3. Sistem državnih sudova, te ugovorena arbitraža
Danas:
Čl. 2, st. 1. ZPP:
“Sud ne može odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadležan.”
Instituti rimskog prava “non liquet”, “denegatio actionis”
Pravna zaštita se ostvaruje:

-u prvom redu kroz organe pravosuđa: parnični i izvanparnični postupak
-upravni postupak
-upravni spor
-kazneni postupak
Samopomoć je u pravilu zabranjena.

Samopomoć
Djelo učinjeno u nužnoj obrani ili krajnjoj nuždi nije kazneno djelo.
Čl. 1052. ZOO:

“(1) Tko u nužnoj obrani prouzroči štetu napadaču, nije dužan naknaditi je,
osim u slučaju prekoračenja nužne obrane.
(2) Ako netko prouzroči štetu u stanju nužde, oštećenik može zahtijevati naknadu od osobe koja je
kriva za nastanak opasnosti štete ili od osoba od kojih je šteta otklonjena, ali od ovih
posljednjih ne više od koristi što su ih imale od toga.”
Čl. 1053. ZOO:

“(1)Tko u slučaju dopuštene samopomoći prouzroči štetu osobi koja je izazvala potrebu
samopomoći, nije dužan naknaditi je.
(2) Pod dopuštenom samopomoći razumijeva se pravo svake osobe da otkloni povredu prava
kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zaštita nužna, i ako način otklanjanja
povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost.”
Čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:

samopomoć kod zaštite posjeda
VIII. ODNOS GPPP-a i GRAĐANSKOG PRAVA
1. Povijesni razvoj
Liberalni kapitalizam:
Parnični postupak kao građanskopravni posao u rukama parničnih stranaka
Monopolistički kapitalizam:
Afirmacija GPPP-a: državi putem suda, kao organa pravosuđa treba osigurati
dominatniju ulogu postupku
Suvremeno doba:
GPPP i GP imaju ishodište u istom društvenom odnosu kojeg reguliraju:
GP – pretpostavke i pravila za postanak, razvoj i prestanak pravnog odnosa (privatno pravo);
GPPP – pretpostavke i pravila za zaštitu pravnog odnosa (javno pravo)
2. Međusobna uvjetovanost GPPP-a i GP-a
Krajnji rezultat procesnih aktivnosti – sudska odluka o sadržaju spornih građanskopravnih odnosa:
“Res iudicata facit ius inter partes”
Primjena određenih pravila GPPP-a ovisi od prirode građanskopravnih odnosa

o kojima se raspravlja:
*apsolutna nadležnost – opseg pojma “građanskopravna stvar”
*relativna nadležnost – subjekti i priroda građanskopravnog odnosa
*stranačka i parnična sposobnost – pravna i poslovna sposobnost
*određivanje relevantnih činjenica – pravilna primjena odgovarajuće norme materijalnog prava
*utvrđivanje činjenica – zakonske presumpcije
*sadržaj presude – pravilna primjena materijalnog prava
3. Građanskopravna stvar – Građanskopravni spor
Čl. 1. Zakona o parničnom postupku:
“Ovim se Zakonom uređuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u sporovima
o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i građanina,
o osobnim i obiteljskim odnosima građana
te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima,
ako zakonom nije za neke od tih sporova određeno da u njima sud rješava po pravilima kojeg
drugog postupka.”
USTALILO SE:
1. sporovi iz odnosa koji su tradicionalno bili uređeni kodifikacijama građanskog prava:

stvarnopravni, obveznopravni, nasljednopravni odnosi, sporovi iz osobnih i obiteljskih
odnosa te radnih odnosa
2. sporovi iz odnosa koji su rudimentarno bili regulirani klasičnim građanskim kodifikacijama,
ali se njihova regulacija odvojila u zasebne pravne grane:
trgovački, mjenični i čekovni, plovidbeni odnosno prometni sporovi
3. sporovi nepoznati u vrijeme klasičnih kodifikacija, ali su srodni tim pravnim odnosima:
npr. imovinskopravni sporovi iz odnosa industrijskog vlasništva, autorskog prava,
nelojalne konkurencije, nuklearnopravnih odnosa, ekološkog prava
4.sporovi iz pravnih odnosa čija se zaštita ostvaruje u parničnom postupku, jer je zakonodavac
tako odredio:
npr. medijske parnice
Čl. 3, st. 2. Zakona o sudovima:
“(2)Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka,
o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba,
izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i dr. propisima,
odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela,
rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke,
imovinske i druge građanskopravne sporove
te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno.”
Obiteljski odnosi?
Čl. 3. Zakona o upravnim sporovima
(1) Predmet upravnog spora jesu:
1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi
ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti
redoviti pravni lijek,
2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je
povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti
redoviti pravni lijek,
3. ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom
propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku
stranke odnosno da postupi prema propisu,
4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora.
(2) Predmet upravnog spora je i ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja
javnu službu (u daljnjem tekstu: opći akt).“
Čl. 4. Zakona o upravnim sporovima

(1) Upravni spor ne može se voditi u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana izvan
upravnog spora.
(2) Upravni spor ne može se voditi o pravilnosti pojedinačne odluke donesene primjenom
slobodne ocjene javnopravnog tijela, ali se može voditi o zakonitosti takve odluke,
granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana.
(3) Upravni spor ne može se voditi protiv postupovne odluke javnopravnog tijela, već se takva
odluka može pobijati tužbom protiv odluke o glavnoj stvari, ako zakonom nije drukčije propisano.
Čl. 6, st. 1, reč. 1. Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950.
“1. Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za
kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni, neovisni i nepristrani sud,
pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj.”
Pojam prava i obveza građanske naravi (građanskopravna stvar) u Konvenciji nije definiran.
U autonomnom tumačenju Konvencije u sudskoj praksi razvijeni neki kriteriji:

*nije nužno da se u sporu neposredno odlučuje o pravima iz privatnopravnog odnosa,
dovoljno da ishod postupka, koji ne mora biti sudski, neposredno utječe na odnos koji je
prema kontinentalnoeuropskom shvaćanju pretežno privatnopravni;
*nije bitno donosi li se konkretna odluka primjenom propisa privatnopravne ili javnopravne prirode;
*nije odlučno da su obje stranke privatne osobe;
*nije odlučno u čiju je nadležnost po unutarnjem pravu države članice stavljeno odlučivanje o
konkretnom pravu.
Građanska stvar jest npr.:
-pravo vlasništva u arondacijskom postupku
-svrstavanje nekog zemljišta u područje zaštićene prirode
-oduzimanje prava na obavljanje odvjetništva u postupku isključenja iz odvjetničke komore,
-(ne)davanje dozvole za obavljanje poduzetničke (trgovačke) djelatnosti (benz. stanica),
-primanja i davanja po osnovi socijalnog osiguranja
-socijalna pomoć, ako je zakonom priznata kao građansko pravo
-upućivanje djeteta u odgojnu ustanovu
-zabrana kontakata roditelja i djece pod starateljstvom/skrbništvom
Sporovi iz poreznih stvari ne smatraju se građanskim stvarima.
Definicija pojma građanske stvari prema Konvenciji je materijalnopravna.

(priroda postupka u kojem se odlučuje o pravu u pojedinoj državi ne igra ulogu)
Zakonom je moguće predvidjeti da nadležni sudovi odlučuju i o stvarima koje se ne smatraju

građanskim prema EKLJP i praksi Europskog suda, no o stvarima koje se smatraju građanskim
prema EKLJP i praksi Europskog suda, trebali bi odlučivati sudovi koji ispunjavaju
karakteristike tribunala iz čl. 6, st. 1, reč. 1. EKLJP ili bi se odluke o tim pravima donesene
od strane organa koji nemaju karakteristike tog tribunala barem morale moći kontrolirati od strane
suda koji ispunjava te karakteristike tog tribunala.
Pojam građanskopravne stvari može po domaćem pravu biti širi no prema EKLJP,
no ne smije biti uži.
Čl. 29, st. 1. reč. 1. Ustava RH
Ratifikacija EKLJP 1997., no njezina pravila prihvaćena već s

Ustavnim zakonom o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica
ili manjina u Republici Hrvatskoj (čl. 1, čl. 2, sl. lj) iz 1991.
Dominantni teorijski pokušaji u određivanju pojma građanskopravna stvar
Svode se na pokušaje pronalaženja kriterija za razgraničenje između javnog i privatnog prava;

jer bi u domenu sudova pripadalo rješavanje tzv. privatnopravnih (građanskopravnih) stvari.
TEORIJA SUBJEKTA
TEORIJA PODVRGAVANJA
TEORIJA INTERESA
Prevladava teorija podvrgavanja uz korekciju s teorijom subjekta.

Privatna, građanskopravna stvar:
*između stranaka spora postoji odnos ravnopravnosti
-ipak, podređenost jedne stranke drugoj, ne znači uvijek javnopravnost stvari o kojoj postoji spor
(radni odnosi; roditelji i djeca)
-ipak, sudjelovanje neke osobe javnog prava u pravnom odnosu ne oduzima automatski
tom odnosu privatnopravni karakter (kupoprodajni odnos s državom).
-
(Prihvatljivo i za hrvatsko pravo.)
Zaključak o odnosu GPPP-a i GP-a
Pojam građanskopravna stvar ne može se izjednačiti s pojmom građanskopravni spor.
Pod pojmom građanskopravnog spora treba smatrati sporove o pravnim stvarima

o kojima se odlučuje u parničnom postupku.
GPPP – područje javnog prava;

GP – područje privatnog prava
IX. PRIRODA ZAHTJEVA ZA PRUŽANJE PRAVNE ZAŠTITE
Monistička civilistička teorija
Dualistička teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu
Teorija o apstraktnom pravu na pravnu zaštitu
Pravo na pravosuđe
Suvremena shvaćanja
Suvremena shvaćanja prirode zahtjeva za pružanje pravne zaštite
Služi realizaciji subjektivnih građanskih prava:
2 ovlaštenja:
Ovlaštenje pravnog subjekta da od drugog sudionika Ovlaštenje pravnog subjekta
u pravnom odnosu traži ponašanje u skladu da od državnog suda traži zaštitu
sa sadržajem pravnog odnosa svog subjektivnog građanskog prava
(npr. ispunjenje obveze)
Njihova samostalna egzistencija.
Mogućnost ostvarivanja i izvan parnice. Mogućnost ostvarivanja samo u

postupku pred sudom ili drugim organom;
gašenje tek okončanjem parnice.
Suđenje – provođenje postupka radi ispitivanja osnovanosti zahtjeva za pružanje pravne zaštite.
Sud obavlja javnu funkciju u interesu očuvanja javnog poretka.
Donesena presuda – ispunjenje javnopravne dužnosti prema:
TUŽITELJU TUŽENIKU DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI
Sadržaj potencijalne zaštite determiniran je sadržajem relevantnog građanskog pravnog odnosa.

Pravo na tužbu je institucija procesnopravnog, javnopravnog značenja.
(Ustavno pravo svakog na jednaku zaštitu svog prava.)
Samopomoć je u pravilu zabranjena.
Priznaje se svima koji tvrde da im pravo na pravnu zaštitu pripada.

Čak i kad građanskopravno ovlaštenje ne postoji, svaka parnica ima svoj zadatak,
predmet raspravljanja: ispitivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva.
Ipak, tužitelj mora učiniti vjerojatnim postojanje pravozaštitne potrebe,

PRAVNOG INTERESA,
ako se on ne presumira.
Vrlo rijetko moguća sudska intervencija na području građanskopravnih odnosa

i protiv volje neposrednih subjekata pravnog odnosa.
Centar za socijalnu skrb Državno odvjetništvo Sud u nekim

izvanparničnim postupcima
Različite teorije o prirodi parničnog postupka:

zakonom regulirana djelatnost procesnih subjekata radi utvrđenja prava na pravnu zaštitu.
X. PROCESNE PRETPOSTAVKE
Okolnosti od čijeg postojanja zavisi dopustivost pokretanja parničnog postupka,
raspravljanje u parnici i donošenje meritorne odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
Pretpostavke koje se tiču SUDA
Pretpostavke koje se tiču stranaka
Pretpostavke koje se tiču predmeta spora
Opće procesne pretpostavke Posebne procesne pretpostavke
Pozitivne procesne pretpostavke Negativne procesne pretpostavke
Apsolutne procesne pretpostavke Relativne procesne pretpostavke
Razlikovati između:
*procesne pretpostavke pravnog interesa
*procesne pretpostavke procesne legitimacije (legitimatio ad processum)
*aktivne i pasivne građanskopravne legitimacije (legitimatio ad causam),
koja nije procesna pretpostavka!
XI. FORMA U POSTUPKU
Procesno pravo kao formalno pravo?

*jer ono ne sadrži pretpostavke za postanak, razvitak i prestanak građanskopravnih odnosa
Procesno pravo kao materijalno pravo?

*jer ono sadrži pretpostavke za razvitak i sadržaj procesnopravnih odnosa,
djelatnosti potrebnih za odlučivanje o osnovanosti zahtjeva za pravnom zaštitom
građanskih materijalnih prava.
Kao pretpostavka za oživotvorenje građanskopravne materijalne norme,

građansko procesno pravo sa svojim normama osigurava njezinu efikasnost.
1. Prednosti forme
Poštovanje zakonom propisanog oblika,

pretpostavka je za pravnu valjanost poduzetih parničnih radnji.
Zakonski režim umjesto arbitrarnog ili konvencionalnog postupanja
PRAVNA SIGURNOST
Pravnom subjektu se jamči da će određene procesne aktivnosti

dovesti do rezultata koje procesni zakon predviđa.
Jednakost stranaka u procesnom položaju:

*načelo saslušanja stranaka, kontradiktorno raspravljanje
Zaštita od proizvoljnosti suda
*i on mora poštivati formu
Jamstvo da će se pravosudna aktivnost odvijati u skladu s općim društvenim ciljevima;

propisanim procesnim načelima – prihvaćenim procesnim vrijednostima
Osiguravanje dostojanstva suda
Olakšanje komuniciranja među procesnim subjektima
Podupiranje koncentracije djelatnosti u postupku, jasan pregled procesnog materijala
Olakšanje dolaženja do pravilnih i istinitih zaključaka.

2. Nedostaci forme
Pravila o formi rezultat su nagomilamih iskustva, dugotrajne tradicije.
Statičnost pravila može voditi deformaciji, usporavanju postupka, pa i zloupotrebi.
Cadit a sillaba, cadit a toto.
3. Preporuka svakom zakonodavcu
Strogi legalitet, kombiniran principom elastičnog pluraliteta procesnih mogućnosti,

koje odgovarju konkretnim pravozaštitnim potrebama.
Primjerice u nekim posebnim parničnim postupcima manje su procesne garancije,

pojednostavljena su pravila za postupanje:
*spor male vrijednosti
*postupak pred trgovačkim sudovima
XII. IZVORI HRVATSKOG GPPP-a
Čl. 118, st. 3. Ustava RH:

“Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.”
Zakon o parničnom postupku podzakonski

NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, multilateralni,
bilateralni; propisi
88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,
148/11, 25/13, 89/14, 70/19 substantivni;
međusobno priznanje
sudskih odluka, EU pravo
Posebne odredbe u drugim zakonima pravna pomoć i dr.
Običaji, mišljenja sudova, organa uprave, stavovi pravne znanosti

ne smatraju se pravnim izvorima.
Sudska praksa?
Sudska praksa
Nemamo sistem precedenata.
Čl. 394.a ZPP:
“Sud kome je predmet vraćen na ponovno suđenje vezan je u tom predmetu pravnim
shvaćanjem na kojemu se temelji rješenje revizijskoga suda kojim je ukinuta pobijana
drugostupanjska, odnosno kojim su ukinute drugostupanjska i prvostupanjska odluka.”
Ogledni spor – čl. 502.n st. 1. ZPP:
Nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud će
u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanjem.
Čl. 428.a, st. 3. ZPP:

“U ponovljenom postupku sudovi su dužni poštivati pravna stajališta izražena u konačnoj
presudi Europskog suda za ljudska prava kojom je utvrđena povreda temeljnog ljudskog
prava ili slobode.”
Čl. 77. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu

(1) Kada ustavnu tužbu usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sud u obrazloženju navodi
koje je ustavno pravo povrijeđeno i u čemu se povreda sastoji.
(2) Pri donošenju novog akta iz članka 76. stavka 2. ovoga Ustavnog zakona, nadležno
sudbeno ili upravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili
pravna osoba s javnim ovlastima obvezni su poštivati pravna stajališta Ustavnog
suda izražena u odluci kojom se ukida akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo
podnositelja ustavne tužbe.
Obvezatnost odluka Europskog suda EU

Čl. 40, st. 2. Zakona o sudovima:
“Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela
Vrhovnog suda RH, Visokog trgovačkog suda RH, Visokog upravnog suda RH,
Visokog kaznenog suda, Visokog prekršajnog suda RH i sjednici odjela županijskog suda
obvezno je za sva
drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela odnosno suda.”
Važnost sudskog tumačenja nedovoljno preciznih zakona.
Autoritet viših sudova.

XIII. PARNIČNI, IZVANPARNIČNI, OVRŠNI, STEČAJNI POSTUPAK
1. Građanski sudski postupak
PARNIČNI POSTUPAK IZVANPARNIČNI POSTUPAK
Opća, redovna, osnovna, presumirana metoda

zaštite ugroženih ili povrijeđenih -izvanparnični postupak u užem smislu
subjektivnih građanskih prava (statusne i imovinske stvari)
koju pruža državna pravosudna organizacije -ovršni postupak
-stečajni postupak
*nije parnični postupak

2. Osnovni izvanparnični postupci
U ovom trenutku ne postoji opći zakon o izvanparničnom postupku.
Još uvijek primjena pravila Zakona o vanparničnom postupku od 24. 7. 1934.
STATUSNE STVARI IMOVINSKOPRAVNE STVARI
Primjerice: Primjerice:
*postupak za proglašenje nestalih za umrle *ostavinski postupak
i o dokazivanju smrti *postupak za odlučivanje o redovitoj upravi
*postupak za lišenje i vraćanje poslovne stvarju u suvlasništvu
sposobnosti *postupak radi razvrgnuća suvlasničke
*postupak za davanje dopuštenja radi sklapanja zajednice
braka *postupak za diobu i dobrovoljnu prodaju
*postupak sporazumnog razvoda braka zajedničke imovine
*ostvarivanje pojedinih sadržaja roditeljske skrbi *postupak za uređenje međa
*određivanje mjera za zaštitu prava i dobrobiti *zemljišnoknjižni postupak
djeteta *postupak za amortizaciju isprava, itd.
*postupak radi prisilnog smještaja osobe s
duševnim smetnjama u psihijarijsku ustanovu
*postupci za upis u sudski registar, itd.
3. Pokušaji razgraničenja parničnog i izvanparničnog postupka
Teorija spora
Teorija stranaka
Teorija prevencije i represije
Teorija konstituiranja i deklariranja pravnih odnosa
Teorija javnog i privatnog interesa
Teorija diskrecijske ocjene i vezanosti za stroge forme postupanja
Teorija administriranja i konačnog

rješavanja spora
Da li je neka pravna stvar parnična ili izvanparnična zavisi od toga,

da li je zakonodavac za njezino rješavanje propisao parnični ili izvanparnični
postupak.
Pragmatički kriterij za razlikovanje.
Karakteristike postupka – kriterij za odluku zakonodavca.
4. Osnovne razlike između parničnog i izvanparničnog postupka
PARNIČNI POSTUPAK IZVANPARNIČNI POSTUPAK
*stroži, s jačim procesnim garancijama, Elastičniji procesni instituti koji su

te pravilima koja omogućuju sistematično prilagođeni različitim izvanparničnim
i koncentrirano raspravljanje materijama
Mnoge izvanparnične postupke
Ne pokreće se ex officio. pokreće sud ex officio.
Dominacija načela dispozitivnosti. Izraženije načelo oficioznosti.
Uvijek moraju postojati 2 stranke. Moguć postupak s jednom, ali i više stranaka.
Stroža pravila o parničnoj Elastičnija pravila o ovlaštenju za

sposobnosti stranaka. poduzimanje radnji u izvanp. postupku
Glavna rasprava – centralni stadij Rasprava se održava kao iznimka.
Pravni lijekovi su u pravilu devolutivni. Pravni lijekovi često devolutivno-remonstrativni.
Strogost pravila o pravomoćnosti. Elastičnost pravila o pravomoćnosti.

5. Izvanparnična stvar u parničnom postupku
Čl. 19. ZPP:

“(1)Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud će rješenjem obustaviti parnični postupak,
ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparnčnog postupka.
Postupak će se nakon pravomoćnosti rješenja nastaviti po pravilima izvanparničnog
postupka pred nadležnim sudom.”
“(2) Radnje što ih je proveo parnični sud (uviđaj, vještačenje, saslušavanje svjedoka i dr.)
te odluke koje je donio taj sud nisu bez važnosti samo zato što su poduzete
u parničnom postupku.
6. Posebno ovršni postupak
Ovršni zakon NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17
Posebni zakoni u kojima se nalaze norme ovršnog prava
Deklaratorna, konstitutivna i kondemnatorna zaštita pruža se u parničnom postupku.
Prisilno ostvarenje naloga izrečenog u presudi

u ovršnom postupku.
Rješenja o troškovima
parničnog postupka su
kondemnatorne prirode.
Ovršnom postupku ne mora uvijek prethoditi parnični postupak.
Javni bilježnici donose rješenja o ovrsi

na temelju vjerodostojne isprave.
OVRHA, OSIGURANJE, EUROPSKI OVRŠNI NASLOV
Posebice, privremene mjere osiguranja u parničnom, stečajnom postupku

7. Posebno stečajni postupak
NAJVAŽNIJI ZAKONI
Stečajni zakon, NN 71/15, 104/17
Specijalne odredbe u posebnim zakonima.
*Zakon o stečaju potrošača, NN 100/15, 67/18
*Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog

značaja za RH, NN 32/17
Ovršni postupak – singularna egzekucija

Stečajni postupak – generalna egzekucija
CILJEVI STEČAJNOG I PREDSTEČAJNOG POSTUPKA
Čl. 2. SZ:
“(2)Stečajni postupak provodi se radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnog dužnika,
unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenim
dužnicima pojedincima omogućit će se oslobođenje od preostalih obveza prema
odredbama glave IX. ovoga Zakona.
(3)Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i stečajni plan po odredbama
VII. ovoga Zakona
Generalna egzekucija
Prednost stečajnog plana (pogrešno preustroj)
Načelo univerzalnosti
Načelo pariteta:
“In concursu conditio omnium creditorum par est.”
Načelo minimalne zaštite vjerovnika u stečajnom planu.
Načelo javnosti
PREDSTEČAJNI POSTUPAK
Čl. 2. st. 1. SZ
Provodi se s radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema
vjerovnicima i održavanja njegove djelatnosti.
STEČAJNI I PREDSTEČAJNI DUŽNIK
Pravna osoba Dužnik pojedinac
Isključeno:
*RH *fizička osoba obveznik poreza na
*fondovi koji se financiraju iz proračuna RH dohodak od samostalne djelatnosti:
*Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Zakon o porezu na dohodak
*Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje *fizička osoba obveznik poreza na dobit:
*jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Zakon o porezu na dobit
Uvjetovano: Svaka fizička osoba od 01. 01. 2016.
*pravne osobe čija je glavna djelatnost
proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme
odnosno pružanje usluga HV
-suglasnost Min. obrane: presumpcija o danoj suglasnosti - rok od 30 dana)
-uskraćena suglasnost – solidarna odgovornost RH
Ako je zakonom isključen predstečaj i stečaj – solidarna odgovornost osnivača, članova
(ne odnosi se na trgovačka društva kapitala)
Predstečajni postupak se ne može provesti nad (imovinom!):
-financijskom institucijom,
-kreditnom unijom
-investicijskim društvom i društvom za upravljanje investicijskim fondovima
-kreditnom institucijom
-društvom za osiguranje i reosiguranje
-leasing društvom
-institucijom za platni promet i institucijom za elektronički novac
UTJECAJ OTVARANJA PREDSTEČAJNOG ILI STEČAJNOG
POSTUPKA:
*na tijek postojećih parnica,

*mogućnost pokretanja novih parnica,
*ovlaštenja za vođenje parnica,
*potrebna odobrenja tijela stečajnog postupka
*posebna pravila u slučaju tzv. međunarodnog stečaja
DRŽAVA KAO STRANKA

U PARNICI (tužitelj, tuženik),
OVRŠNOM POSTUPKU (ovrhovoditelj, ovršenik),
STEČAJNOM POSTUPKU (ne može biti po pozitivnim propisima u ulozi dužnika)
XIV. PARNIČNI POSTUPAK I KAZNENI POSTUPAK
Pružanje zaštite za građanska prava
Čl. 1. Zakona o kaznenom postupku:

Ovaj Zakon utvrđuje pravila kojima se osigurava da nitko nedužan ne bude osuđen,
a da se počinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predviđa zakon
i na temelju zakonito provedenog postupka pred nadležnim sudom.
1. Prejudicijelna pitanja kaznenopravne naravi u parničnom postupku
2. Isti činjenični supstrat može biti predmet razmatranja u oba postupka
3. Adhezijsko rješavanje građanskopravnih sporova u kaznenom postupku

1. Prejudicijelna pitanja kaznenopravne naravi u parničnom postupku
Čl. 12. ZPP:

“(1) Kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos,
a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje),
sud može sam riješti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.
(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je
to pitanje riješeno.
(3) U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti
učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojm se optuženik oglašava krivim.”
Ne varie judicetur.
Čl. 421, st. 1, toč. 8, 9. ZPP – ponavljanje parničnog postupka
2. Isti činjenični supstrat
Građanski i kazneni sud ne bismo smjeli različito utvrditi (ne) egzistenciju

određenih činjenica.
3. Adhezijsko rješavanje građanskopravnih odnosa u kaznenom postupku
Čl. 153. – čl. 162. ZKP
Imovinski zahtjev se može odnositi na zahtjev koji se može podnijeti u parnici.
(najčešće naknada štete, povrat stvari, poništenje pravnog posla)
Ovlaštenik za podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva

samo osoba koja to može učiniti i u parnici (oštećenik).
Protiv okrivljenika.
Primjena pravila o litispendenciji.
Odugovlačenje kaznenog postupka – uputa na parnicu

Kazneni sud može samo prihvatiti tužbeni zahtjev, no ne i odbiti.
Moguće privremene mjere protiv okrivljenika i treće osobe kod koje se nalaze stvari
pribavljene kaznenim djelom
Presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, ili kojom se optužba odbija, kao i rješenje
kojom se kazneni postupak obustavalja – uputa oštećenika na parnicu.
Pravomoćna presuda o imovinskopravnom zahtjevu – u kaznenom postupku izmjena

samo u povodu izvanrednog pravnog lijeka.
Izvan toga osuđenik, njegovi nasljednici mogu samo u parnici zahtijevati njezinu izmjenu,
ako su ispunjeni uvjeti za ponavljanje postupka.
XV. PARNIČNI POSTUPAK I UPRAVNI POSTUPAK
Čl. 1. Zakona o općem upravnom postupku – predmet zakona:

“Ovim se Zakonom uređuju pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela,
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti
(u daljnjem tekstu: javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona,
postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.”
Čl. 2. – upravna stvar

(1) Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku
rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka
(u daljnjem tekstu: stranke) neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima
se uređuje odgovarajuće upravno područje.
(2) Upravnom stvari smatra se i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.
Razgraničenje teško, pragmatički kriterij
Sudovi su vezani za pravomoćne upravne akte u granicama njihove pravomoćnosti.

(čl. 12. ZPP)
XVI. USTAVNI SUD I PARNICA
nije dio sudbene vlasti
Ustav RH; Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH
Kontrolira ustavnost i zakonitost propisa

(zahtjev sudova i drugih tijela odnosno prijedlog fizičke ili pravne osobe;
izmjena pravomoćnih sudskih odluka donesenih na temelju
neustavnih i nezakonitih propisa, 6 mjeseci, ponavljanje postupka)
Odlučuje u povodu ustavnih tužbi, između ostalog, i protiv pojedinačnih sudskih odluka
kad su tim odlukama povrijeđene temeljne slobode i prava čovjeka i građanina.
U povodu ustavne tužbe i prije iscrpljenosti pravnog puta (revizija) provjerava

obavlja li se suđenje u razmnom roku te radi li se o gruboj povredi ljudskog prava
putem osporenog pojedinačnog akta i o tome donosi odgovarajuće odluke
Pravno shvaćanje Ustavnog suda izraženo u odluci kojom prihvaća ustavnu tužbu,
i ukida pobijanu sudsku odluku te predmet vraća na ponovno suđenje
obvezatno je za sud koji će ponovno odlučivati.
Rješava sukobe o nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti.

Sudovi su dužni pružati pravnu pomoć Ustavnom sudu, a Ustavni sud je
ovlašten narediti oduzimanje isprava (spisa) koje oni imaju
(svatko isprave i obavijesti).
Sudovi su dužni u okviru svog ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi

odluke i rješenja Ustavnog suda.
(svatko ih je dužan poštovati)
Ustavni sud može sudovima povjeriti provedbu nekih svojih odluka i rješenja
(može sam odabrati tijelo);
neke odluke mogu biti osnova za sudsku ovrhu.
Ustavni sud može privremeno obustaviti ovrhu pojedinačnih akata donesenih na temelju
propisa čiju suglasnost s Ustavom odnosno sa zakonom ispituje;
u povodu ustavne tužbe može odgoditi ovrhu pobijane odluke;
može prekinuti postupak pred tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti kad odlučuje
o pozitivnom sukobu o nadležnosti između njih.
XVII. EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA I
EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I
TEMELJNIH SLOBODA
Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi ili

u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega
svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni, neovisni i nepristrani sud
pravično, javno i u razumnom roku
ispita njegov slučaj.
Presuda se mora izreći javno, ali se sredstva priopćavanja i javnost mogu isključiti
iz cijele rasprave ili njezinog dijela zbog razloga
koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti,
kad interesi maloljetnika ili privatnog života stranaka to traže,
ili u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima gdje bi javnost
mogla biti štetna za interes pravde.
čl. 6. st. 1. EKLJP
čl. 29. st. 1., čl. 120. st. 1.-2. Ustava RH
Čl. 428.a ZPP – posebna vrsta ponavljanja postupka u RH,

ako Europski sud za ljudska prava utvrdi da je neka presuda suda RH
povrijedila Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnjih sloboda
XVIII. SUD EUROPSKE UNIJE
Čl. 213, st. 1, toč. 2. ZPP:

“Sud će prekid postupka odrediti i ako:
…2) odlučio podnijeti zahtjev Europskom sudu o tumačenju prava Europske unije
ili o valjanosti akta koje su donijele institucije Europske unije.”
EUROPSKO GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO
Dio četvrti – a ZPP-a

Europski parnični postupci
Glava 33.
čl. 507.a-507.ž ZPP-a
Uredbe, smjernice, sudska praksa u europskom pravu

XIX. NAČELA HRVATSKOG PARNIČNOG POSTUPKA
Načelo dispozije/ Raspravno načelo/

Načelo oficioznosti Istražno načelo
Načelo forme Načelo neposrednosti

Načelo zakonitosti
Načelo javnosti Načelo pismenosti i
usmenosti
Načelo saslušanja (stranaka) Načelo traženja istine Načelo slobodne
ocjene dokaza
Načelo kontradiktornog
raspravljanja Načelo pravne sigurnosti Načelo sudskog
i pravomoćnosti upravljanja postupkom
Načelo pružanja pomoći
neukoj stranci Načelo jedinstva
glavne rasprave
Načelo ekonomičnosti
Načelo koncentracije
postupka
Zabrana zloupotrebe Načelo Načelo

procesnih ovlaštenja pravnog interesa socijalne zaštite
Predavanja iz građanskog procesnog prava
Akad. god. 2019/2020.
Parnica kao trostrani odnos
SUD
IUDEX
TUŽBENI ZAHTJEV
TUŽITELJ PETITUM TUŽENIK
ACTOR REUS
STRANKE
PARTES
Priprema i tijek prvostupanjskog parničnog postupka
o načelo dispozicije: pokretanje postupka
o pripremanje glavne rasprave
o glavna rasprava
Početni stadij Pripremni stadij Središnji stadij Završni stadij
Početni stadij: Pripremni stadij: Završni stadij:

 prethodno ispitivanje tužbe
pokretanje postupka Središnji stadij:  donošenje konačne odluke
podnošenje tužbe  dostava tužbe tuženiku na
odgovor  glavna rasprava  meritorno odlučivanje
određivanje teme
raspravljanja
 održavanje pripremnog ročišta  kontradiktorno raspravljanje
nemo iudex sine actore
 zaključenje prethodnog
ne procedat iudex ex officio
postupka
 zakazivanje glavne rasprave

Pokretanje parničnog postupka i tijek postupka pred
prvostupanjskim sudom
Parnični postupak pokreće se tužbom (185).
o Nemo iudex sine actore. Ne procedat iudex ex officio.
o Izuzeci od dispozitivnosti: adhezijsko vođenje određenih obiteljskih sudskih postupaka.
Pripremanje glavne rasprave (277):

1. prethodno ispitivanje tužbe
2. dostava tužbe tuženiku na odgovor
3. održavanje pripremnog ročišta
4. zaključenje prethodnog postupka
5. zakazivanje glavne rasprave
Glavna rasprava
Pripremanje glavne rasprave
o odlučivanje o dopuštenosti tužbe, pripremanje raspravljanja, neke presude i nagodba
o u tijeku pripremanja glavne rasprave do ročišta za glavnu raspravu sud je ovlašten odlučivati
(278/1):
o o stupanju prethodnika u parnicu, o sudjelovanju umješača, o osiguranju dokaza, o preinaci tužbe,
o troškovima postupka u slučaju povlačenja tužbe, o prekidu postupka, o mjerama osiguranja, o
spajanju parnica, o razdvajanju postupka, o određivanju sudskih rokova ili njihovu produljenju, o
zakazivanju ročišta ili njihovoj odgodi, o povratu u prijašnje stanje zbog propuštanja roka ili ročišta,
(o oslobođenju stranke od plaćanja troškova postupka), o osiguranju parničnih troškova, o
polaganju predujma na ime troškova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o postavljanju
privremenog zastupnika, o dostavi sudskih pismena, o mjerama za ispravljanje podnesaka, o
urednosti punomoći te o svim pitanjima koja se tiču upravljanja postupkom
o protiv odluka koje donosi sud u tijeku pripremanja glavne rasprave, a koje se odnose na
upravljanje postupkom, nije dopuštena žalba (278/2)
o meritorna odluka / sudska nagodba (279):
o presuda na temelju priznanja
o presuda na temelju odricanja
o presuda zbog ogluhe
o presuda zbog izostanka
o presuda bez održavanja rasprave
o primiti na zapisnik nagodbu stranaka
Prethodno ispitivanje tužbe
o rješenja koja može donositi tijekom pripremanja glavne rasprave (278, 280)
o tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ili postoje nedostaci koji se tiču stranačke
sposobnosti, parnične sposobnosti ili zastupanja, sud će poduzeti potrebne mjere
(83, 109, 281)
o tužba se odbacuje (282):

o rješavanje o tužbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadležnost (26)
o tužba podnesena nepravovremeno, ako je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe
o ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drukčijeg
ostvarivanja prava, a zakonom je propisano da će se u tom slučaju tužba odbaciti ili da se bez toga
ne može zahtijevati zaštita povrijeđenog prava pred sudom (ZIDZPP 19)
o rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa drugome sudu

(282)
o meritorno okončanje (dispozitivna presuda)

o sudska nagodba
Odgovor na tužbu: pravilo i iznimka
o pisani odgovor na tužbu (284)

o u roku od 60 dana od podnošenja tužbe (ZIDZPP 19)
o dostava tužbe uz poziv za davanje pisanog odgovora
o upozorenje na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu
o poziv da se već u odgovoru na tužbu iznesu bitne činjenice i predlože dokazi; upozorenje da se
nakon zaključenja prethodnog postupka ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi
(osim iznimno)
o nakon primitka odgovora na tužbu ili isteka roka za odgovor sud će odrediti pripremno ročište te
upozoriti da će se na tom ročištu ako budu ispunjeni uvjeti zaključiti prethodni postupak te provesti
glavna rasprava (ZIDZPP 19)
o neće odrediti pripremno ročište: pisani otpravak presude bez održavanja rasprave ili presude zbog
ogluhe (ZIDZPP 19)
o iznimno: odmah zakazati pripremno ročište i narediti da se primjerak tužbe dostavi

tuženiku (284/2)
Odgovor na tužbu: rok, odluke nakon primitka odgovora
o odgovor na tužbu podnosi se u roku koji odredi sud, ali taj rok ne može biti kraći od
30 niti duži od 45 dana
o u odgovoru na tužbu
o tuženik se može očitovati o zahtjevima i navodima tužbe te predložiti dokaze kojima potkrepljuje te
navode
o tuženik je dužan priložiti isprave na koje se poziva ako je to moguće
o tuženik može u pisanom obliku odgovoriti na tužbu iako mu to sud nije naredio
(sprječava donošenje presude zbog izostanka)
o nakon što primi odgovor na tužbu, sud može donositi sva rješenja koja može
donositi u tijeku prethodnog ispitivanja tužbe
o presuda zbog ogluhe, presuda bez održavanja rasprave – neće odrediti pripremno
ročište već će se dostaviti pisani otpravak presude (presuda na temelju priznanja)
o sudska nagodba
Pripremno ročište: zakazivanje i izostanak stranaka
o odrediti tako da ostane dovoljno vremena za pripremnu, najmanje 8 dana od
primitka poziva (286/1)
o u pozivu naložiti strankama da na ročište donesu isprave koje im služe za dokaze, predmete koje
treba razgledati u sudu (286/2)
o ako je potrebno pribaviti isprave, spise ili predmete, sud će narediti da se oni pravodobno pribave
ako su stranke to predložile (286/3)
o ako ne dođe tužitelj ili ne dođe tuženik (a nema uvjeta za donošenje presude zbog
izostanka), sud će raspravljati s prisutnom strankom
o spor male vrijednosti: ako tužitelj ne dođe na pripremno ročište, a uredno je pozvan, smatrat će se
da je povukao tužbu, osim ako se tuženik na tom ročištu ne upusti u raspravljanje (465/1)
o odgoda pripremnog ročišta (ako sud ocijeni da je to potrebno)

o u rješenju o odgodi odmah zakazati novo pripremno ročište
o može se odgoditi samo jedanput
o smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu: ako s pripremnog ročišta neopravdano

izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili
se udalje s ročišta (ZIDZPP 19)
Pripremno ročište: tijek
o počinje izlaganjem tužbe, tuženik iznosi svoj odgovor na tužbu (287)
o najprije se raspravlja o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka

o rješenja koja može donositi nakon prethodnog ispitivanja tužbe
o odbaciti tužbu: zbog povrede pravila o zabrani dvostruke litispendencije, o
pravomoćnosti, ako je sklopljena sudska nagodba ili zbog nepostojanje pravnog interesa
tužitelja (procesne smetnje/pravni interes; 288/2)
o meritorno okončanje (dispozitivna presuda)

o sudska nagodba (ZIDZPP 19)
Pripremno ročište: načelo otvorenog pravosuđenja
o upoznati stranke s mogućnošću sudske nagodbe ili mirenja i obrazložiti im te
mogućnosti (288.a/1; ZIDZPP 19)
o načelo otvorenog pravosuđenja (288.a/2) (i u odnosu na postizanje mirnog rješenja

spora – ZIDZPP 19)
o ako utvrdi da ne postoje smetnje za daljnje vođenje postupka, sud će prema

rezultatima raspravljanja na pripremnom ročištu odlučiti koji će se od predloženih
svjedoka i vještaka pozvati na glavnu raspravu i koje će se od drugih predloženih
dokaza pribaviti (289)
o raspravljat će se o prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje
prijedloge, odnosno pobijaju prijedloge protivnika, a i o dokazima predloženim s njihove strane
(299/2)
o rješenje o izvođenju dokaza – nije dopuštena posebna žalba; sud nije vezan u daljnjem tijeku
parnice za svoje prijašnje rješenje o izvođenju dokaza
Zaključenje prethodnog postupka
o po okončanju pripremnog ročišta, sud će rješenjem zaključiti prethodni postupak

(292)
o sud može na pripremnom ročištu zaključiti prethodni postupak i na istom ročištu

održati glavnu raspravu (292)
o zaključenje prethodnog postupka (prekluzije):

o iznošenje činjenica i predlaganje dokaza (299)
o prigovor radi prijeboja ili prigovor zastare (288.a/6)
o preinaka tužbe (190/1, 192/1)
o naknadno suparničarstvo (196/2)
o protutužba (189/1)
o posebni postupci – postupak u sporovima male vrijednosti
o prekluzije: iznošenje činjenica i predlaganje dokaza u tužbi/odgovoru na tužbu (461.a/2)
o u povodu prigovora protiv platnog naloga: (naknadni) podnesak tužitelja i tuženika (ZIDZPP 19)
Zakazivanje glavne rasprave
o ročište za glavnu raspravu sud zakazuje u rješenju o zaključenju prethodnog

postupka (293)
o odrediti tako da ostane dovoljno vremena za pripremnu, najmanje 8 dana od

primitka poziva (286/1)
o sud u pravilu zakazuje jedno ročište za glavnu raspravu radi izvođenja svih dokaza
koje je odlučio izvesti
o sud će na ročište pozvati stranke, svjedoke i vještake koje je odlučio pozvati na

glavnu raspravu
Glavna rasprava: izostanak stranaka
o ako s ročišta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako na to ročište ne

dođe tuženik, a uredno su pozvani, rasprava će se održati s prisutnom
strankom (295/1)
o ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako
dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta,
smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu (295/2)
Ročišta: mjesto održavanja, videorasprava, odgoda
o ročište se, u pravilu, održava u sudskoj zgradi (115/1)

o sud može odlučiti da se ročište održi izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nužno ili da će se na
taj način uštedjeti u vremenu ili u troškovima postupka (115/2)
o sud može odrediti da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja,
ili da se na taj način izvede pojedini dokaz (115/3) (tzv. videorasprava, videosaslušanje) (ZIDZPP 19)
o sud može ročište odgoditi kad je to potrebno radi izvođenja dokaza ili kad za to
postoje drugi opravdani razlozi (116/1)
o 291/5: pripremno ročište može se odgoditi samo jednom
o kad se ročište odgodi, sud će u pravilu prisutnima odmah priopćiti mjesto i vrijeme novog ročišta
Glavna rasprava: tijek
o sud će upoznati stranke s tijekom i rezultatima pripremnog ročišta (297/1)
o izvođenje dokaza koje je sud odlučio izvesti na pripremnom ročištu i

raspravljanje o rezultatima njihova izvođenja (297/2)
o stranke mogu iznositi i svoja pravna shvaćanja koja se odnose na predmet

spora (297/3)
o presuda
o odlučuje o zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih traženja (325)
Glavna rasprava: nove činjenice i dokazi (apsolutna
prekluzija) (ZIDZPP 13)
o Stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom
ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze
potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i
dokaznim prijedlozima protivne stranke.
o Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove
dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije
zaključenja prethodnog postupka.
o Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom
glavne rasprave protivno stavku 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir (299).
Očitovanja stranaka u pismenom obliku (ZIDZPP19)
o Sud može pozvati stranke da se u roku koji, u pravilu, nije duži od 30 dana pisano
očituju na navode protivne stranke.
o Stranka se može na navode protivne stranke pravodobno očitovati i bez poziva
suda tako da njezin podnesak bude dostavljen sudu i protivnoj strani najkasnije
osam dana prije sljedećeg pripremnog ročišta ili ročišta za glavnu raspravu.
o Podneske koji su predani nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ili protivno
odredbi iz stavka 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir. Iznimno, stranka može
tražiti da ih sud uzme u obzir ako ih bez svoje krivnje nije mogla podnijeti
pravodobno ili ako njihovo uzimanje u obzir ne bi dovelo do odugovlačenja
postupka.
o Sud će u pozivu iz stavka 1. ovoga članka upozoriti stranke na posljedice
zakašnjenja (299.a).
Glavna rasprava: načela
o načelo usmenosti
o načelo javnosti
o načelo neposrednosti
o načelo kontradiktornosti
o sud rukovodi glavnom raspravom

o dužnost da se brine da se predmet svestrano raspravi (načelo otvorenog pravosuđenja)
o nije vezan za rješenja koja se odnose na rukovođenje raspravom
o protiv tih rješenja nije dopuštena posebna žalba
o sud se brine o održavanju reda na glavnoj raspravi

Zaključenje glavne rasprave
o kada sud zaključi da je predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka, priopćit
će da je glavna rasprava zaključena (304)
o vijeće: vijećanje i glasanje (304)
o ponovno otvaranje glavne rasprave (305)

o ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjašnjenja pojedinih važnih pitanja (305)
HVALA NA PAŽNJI!
Građansko procesno pravo
Predavanja
PROF. DR. SC. ALAN UZELAC
PREDAVANJA GPP 2019 - PROF. DR. SC. ALAN UZELAC 1

Teme i sadržaj predavanja
Nadležnost sudova u parničnom postupku (§ 49–60)
Sastav suda (§ 40)
Izuzeće sudaca (§ 41)
Načelo ustavnosti i zakonitosti (§ 23)
Načelo ekonomičnosti (§ 26)
Pravo na suđenje u razumnom roku (§ 36)

Nadležnost
§§ 49–60

Definicije nadležnosti
U OBJEKTIVNOM SMISLU U SUBJEKTIVNOM SMISLU
Djelokrug poslova koje obavlja Pravo i dužnost suda (ili drugog

sud (ili drugo tijelo). tijela) da:
- postupa u određenoj stvari, ili
- poduzme određenu radnju.
…
Sudovi u Hrvatskoj
ZPP 34/2
Izvor: pravosudje.gov.hr (Sudovi, 2019.)

Reorganizacija mreže sudova
2005
◦ Strategija reforme: racionalizacija!
◦ Stanje: 256 sudova (31.12.2008.)
◦ 108 općinskih sudova, 21 županijskih, 110
prekršajnih, 13 trgovačkih, 3 visoka suda
2009-2011
◦ Prva faza reorganizacije: 154 suda (31.12.2011)
◦ Redukcija broja općinskih sudova na 67,
prekršajnih na 61, županijskih na 15 i trgovačkih na
7 (stalne službe)
2012
◦ Manje izmjene sustava: specijalizacija
◦ Osnovan Općinski radni sud u Zagrebu
◦ Osnovani upravni sudovi
2015
◦ Druga faza reorganizacije: 77 sudova
◦ Vrhovni i 3 visoka suda
◦ 15 županijskih sudova
◦ 24 općinskih, 8 trgovačkih, 4 upravna, 22 prekršajna
2019
◦ Treća faza reorganizacije: 66 sudova
◦ Prekršajni sudovi pripojeni općinskima
◦ 34 općinska, 9 trgovačkih sudova

Općinski sudovi i
pravosudna područja

Vrste nadležnosti
Pravila o razgraničavanju djelokruga
sudova
Interna Jurisdikcija: razgraničavanje nadležnosti
nadležnost sudova i drugih tijela (domaćih i stranih).
Apsolutna Kompetencija: razgraničavanje
nadležnost nadležnosti unutar mreže domaćih
Međunarodna sudova.
◦ - competentia ratione materiae
nadležnost ◦ - competentia ratione loci
Stvarna
nadležnost u
Stvarna užem smislu
nadležnost Funkcionalna ili
Relativna
instancijska
nadležnost
Mjesna nadležnost
nadležnost

Stvarna nadležnost
Razgraničavanje djelokruga poslova između sudova različite vrste
unutar domaćeg sustava sudova.
◦ također između sudova različitog ranga.
Kriteriji razgraničavanja:
◦ personalni (competentia ratione personae)
◦ kauzalni (competentia ratione causae)
◦ vrijednosni (competentia ratione valoris)
Casus:
Ako je komunalno poduzeće želi tužiti krojača koji
6 mjeseci nije plaćao naknade za komunalne
usluge za svoju radnju, koji će sud biti nadležan?

Mjesna nadležnost:
definicija i način određivanja
Definicija pravila o mjesnoj nadležnosti:
◦ Određivanje konkretnog suda koji je nadležan između više stvarno nadležnih
sudova razgraničenih prema teritorijalnom kriteriju (competentia ratione
loci).
Kako se može odrediti mjesno nadležan sud?

◦ Na temelju općih zakonskih pravila o mjesnoj nadležnosti (forum legale)
◦ Pravila o općoj i posebnoj mjesnoj nadležnosti; zakonska pravila o delegaciji nadležnosti.
◦ Sud može biti određen strogim pravilom, ili ovisiti o izboru tužitelja (kod izberive nadležnosti)
◦ Na temelju sporazuma stranaka (forum prorogatum)
◦ Izričiti ili prešutni sporazum stranaka
◦ Ugovor o prorogaciji (samostalni sporazum ili uglavak u glavnom ugovoru).
◦ Prešutna prorogacija: tuženik konkludentno pristaje na nadležnost mjesno (ili stvarno)
nenadležnog suda kod kojeg je tužitelj podnio tužbu.
◦ Na temelju odluke nadležnog tijela (forum iudiciale).
◦ Ordinacija i neke vrste delegacije.

Zakonska pravila za određivanje
mjesne nadležnosti
Opća mjesna nadležnost (forum generale)
◦ Nadležnost se određuje prema mjestu koje se smatra najpovoljnijim za jednu
od stranaka u postupku (u pravilu za tuženika, jer njemu treba olakšati
obranu).
◦ Definicija: sud opće mjesne nadležnosti je sud pred kojim se u pravilu mogu pokretati svi
sporovi protiv određenog tuženika – sud prebivališta ili sjedišta tuženika (čl. 47.).
◦ Razna pomoćna pravila o određivanju opće mjesno nadležnog suda:
◦ Boravište trajnije naravi izjednačeno je s prebivalištem; ako nema niti jednog niti drugog,
općemjesno je nadležan sud običnog (privremenog) boravišta...
◦ Pravila o određivanju sjedišta za pojedine vrste pravnih osoba (JLS)
◦ Iznimka: parnice protiv Republike Hrvatske – općemjesno je nadležan sud tužitelja (čl. 48.).
Posebna mjesna nadležnost (forum speciale)

◦ Posebna pravila koja vrijede umjesto ili uz pravila o općoj mjesnoj
nadležnosti.
◦ Tri vrste pravila: isključiva (ekskluzivna), izberiva (elektivna) i pomoćna (supsidijarna).
◦ Mnogo pravila: čl. 50-66.

Primjeri
Isključiva nadležnost
• Nadležnost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja posjeda na nekretnini

(čl. 56.)
• Nadležnost u sporovima o zrakoplovu i brodu (čl. 57.), sporovima s vojnim
jedinicama (čl. 61.), sporovima u ovršnom i stečajnom postupku (čl. 63.a).
Izberiva nadležnost
• Sporovi za zakonsko uzdržavanje (čl. 51.), za naknadu štete (čl. 52.), bračni
sporovi (čl. 54.) itd.
Pomoćna nadležnost
• Nadležnost za slučaj da tuženik nema prebivalište ni trajnije boravište u RH (čl.

47/2); zahtjevi protiv osoba koje nemaju općemjesnu nadležnosti (čl. 58.)

Ispitivanje apsolutne
nadležnosti
Apsolutna nadležnost je apsolutna procesna pretpostavka
◦ Sud pazi na apsolutnu nadležnost po službenoj dužnosti
◦ Vrijeme: od primitka tužbe (prethodno ispitivanje tužbe) do pravomoćnosti odluke.
◦ Ako sud nije nadležan, odbacit će tužbu.

Ispitivanje stvarne nadležnosti
Stvarna nadležnost suda je apsolutna procesna pretpostavka.
◦ Sud pazi na svoju stvarnu nadležnost po službenoj dužnosti.
◦ Vrijeme: od primitka tužbe do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari.
◦ Tuženik može izjaviti prigovor stvarne nenadležnosti.
◦ Prigovor mora biti izjavljen do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari.
Posljedica stvarne nenadležnosti: oglašavanje suda stvarno nenadležnim i

ustupanje predmeta nadležnom sudu.
◦ Najprije se donosi rješenje o nenadležnosti, ustupanje slijedi po pravomoćnosti
toga rješenja (čl. 21.).
◦ ALI: Ako sud ne odbaci tužbu po službenoj dužnosti do upuštanja tuženika u
meritorno raspravljanje, ili prigovor ne bude pravodobno izjavljen, sud se više ne
može oglasiti nenadležnim: prešutna prorogacija nadležnosti.
◦ V. čl. 16. i 17. ZPP.
◦ Upuštanje tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari?
◦ V. čl. 288.a st. 5. (odgovor na tužbu, pisani ili usmeni).

Ispitivanje mjesne nadležnosti
Mjesna nadležnost je relativna procesna pretpostavka
◦ Sud NE pazi na nju po službenoj dužnosti, već samo na prigovor stranke.
◦ Iznimka: pravila o isključivoj mjesnoj nadležnosti.
◦ Sud pazi na isključivu mjesnu nenadležnost do upuštanja u meritorno raspravljanje.
Tuženik mora izjaviti prigovor mjesne nenadležnosti do upuštanja u

raspravljanje
◦ Ako prigovor ne bude izjavljen sud se više ne može oglasiti nenadležnim:
prešutna prorogacija nadležnosti.
◦ Do prešutne prorogacije dolazi i u odnosu na isključivu nadležnost suda.
Posljedica mjesne nenadležnosti: oglašavanje suda stvarno

nenadležnim i ustupanje predmeta nadležnom sudu (kao i u slučaju
stvarne nenadležnosti).

Ustaljivanje nadležnosti
(perpetuatio fori)
Sud ispituje nadležnost s obzirom na stanje stvari kakvo postoji u
vrijeme podnošenja tužbe sudu, po propisima koji vrijede u doba
podnošenje tužbe sudu.
◦ Zakon o MPP:
Naknadna promjena činjeničnog stanja ili propisa u pravilu nije

relevantna: sud ostaje nadležan bez obzira na promjenu okolnosti.
◦ Vrijedi za promjene relativne nadležnosti, ne i za apsolutnu nadležnost
◦ ZPP 15/3:

Atrakcija nadležnosti
(forum atractionis)
Atrakcija = privlačenje nadležnosti
Promjena u nadležnosti koja se zasniva na činjenici da se pred nekim
sudom vodi ili pokreće postupak u nekoj drugoj povezanoj stvari. Zbog
toga nenadležni sud „privlači” u svoju nadležnosti i predmet za koji inače
nije nadležan.
Vrste atrakcije:
◦ Nepotpuna – mjesno nenadležni sud postaje nadležan.
◦ Potpuna – mjesno i stvarno nenadležni sud postaje nadležan.
◦ U slučaju nadležnosti sudova različitog ranga, ako viši sud privlači predmete nižega suda, riječ
je o potpunoj atrakciji slabijega tipa, a ako niži sud privlači predmete višega suda, potpunoj
atrakciji jačega tipa.
Primjeri: sporovi o zakonskom uzdržavanju; tužba glavnog miješanja;

materijalni suparničari; objektivna kumulacija; sporovi povodom
ovršnog i stečajnog postupka.

Sukob (o) nadležnosti:
određenje pojma, vrste
Različitost u shvaćanjima više tijela o tome tko je nadležan za postupanje
u konkretnoj stvari.
Sadržaj sukoba o nadležnosti:
◦ Do sukoba nadležnosti unutar sudskih postupaka dolazi ako:
◦ Više sudova smatraju da su nadležni postupati u određenom predmetu (POZITIVAN SUKOB O
NADLEŽNOSTI)
◦ Više sudova smatraju da nisu nadležni postupati u određenoj predmetu (NEGATIVAN SUKOB O
NADLEŽNOSTI)
Oblici sukoba o nadležnosti:
◦ S obzirom na tijela:
◦ Sukob više sudova unutar domaćeg pravosudnog sustava: sukob o relativnoj nadležnosti.
◦ Sukob između domaćih sudova i drugih tijela; sukob između domaćih i stranih sudova: sukob o
jurisdikciji (apsolutnoj nadležnosti).
Moguće vrste sukoba o nadležnosti u parničnom postupku:
◦ Sukob o jurisdikciji može biti pozitivan i negativan.
◦ Nadležnost za rješavanje sukoba o jurisdikciji: Ustavni sud (čl. 77. i 78. UZUS).
◦ Sukob o kompetenciji (relativnoj nadležnosti) može biti samo negativan.
◦ Pozitivan sukob sprječavaju pravila o zabrani dvostruke litispendencije.
◦ Za negativan sukob: v. čl. 22-24.

Sukob (o) nadležnosti:
postupak i nadležnost
Casus:
Tko rješava sukob o nadležnosti između Općinskog
građanskog suda u Zagrebu i Visokog upravnog suda?
Tko rješava sukob o nadležnosti između županijskog i
općinskog suda u Splitu?
Tko rješava sukob o nadležnosti između Općinskog suda u
Dubrovniku i Općinskog suda u Mostaru?
Tko može podnijeti žalbu protiv odluke o sukobu o nadležnosti
koju je donio Županijski sud u Rijeci? Tko će rješavati o žalbi
protiv te odluke? Kakva će biti odluka?
Kako će postupiti sud u Splitu koji smatra da mu je sud u
Zagrebu pogrešno ustupio tužbu, jer je nadležan sud u Zadru?

Određivanje nadležnosti
sporazumom stranaka
Stranke su ovlaštene sporazumjeti se o tome da im umjesto mjesno
nadležnog suda sudi neki drugi stvarno nadležni sud – sporazum o
prorogaciji (forum prorogatum).
◦ Sporazumom se ne mogu mijenjati pravila o isključivoj mjesnoj nadležnosti.
Sadržaj sporazuma:
◦ derogacija (isključuje se nadležnost bilo kojeg drugog suda).
◦ prorogacija (prenošenje nadležnosti isključivo na sud određen sporazumom).
Forma ugovora o prorogaciji:

◦ Pisana forma kao uvjet valjanosti (forma ad solemnitatem).
◦ Sporazum može biti u posebnoj ispravi, ili kao uglavak (klauzula) u glavnom ugovoru (najčešći
slučaj).
◦ Ispravu o sporazumu tužitelj mora priložiti uz tužbu (čl. 70/5) – primjer zakonskih pravila o
dokazivanju koja ograničavaju slobodnu ocjenu dokaza.
◦ Usporedba pravila o formi arbitražnog sporazuma (ZA 6) i pravila o formi ugovora o prorogaciji
(70/4) kao oblika sporazuma o mijenjanju sudske (apsolutne) nadležnosti.

Određivanje mjesne nadležnosti
odlukom (višega) suda
Ordinacija nadležnosti (forum ordinatum)
Po odredbama zakona ne može se utvrditi koji je domaći sud mjesno
nadležan, a postoji nadležnost (jurisdikcija) hrvatskih sudova.
◦ Za ordinaciju nadležnosti nadležan je Vrhovni sud, na prijedlog stranke (69).
Delegacija nadležnosti (forum delegatum)
Može se utvrditi koji je sud po zakonu mjesno nadležan, ali je iz određenih
razloga potrebno umjesto njega odrediti drugi sud.
Vrste:
◦ Nužna delegacija: zbog objektivnih razloga (izuzeće svih sudaca) nadležni sud ne
može postupati.
◦ Svrsishodna delegacija: nadležni sud može postupati, ali bi bilo svrsishodnije da
umjesto njega sudi drugi sud (npr. zbog manjih troškova ili pritiska javnosti).

Drugi posebni oblici određivanja
mjesne nadležnosti
Generalna delegacija
ZS, 14/6
Promjena pravila o mjesnoj nadležnosti propisivanjem da će samo neki od sudova
određene vrste u rad uzimati određene predmete.
Posebna vrsta ‘specijalizacije’ – uređenja stvarne nadležnosti.
Primjeri iz područja građanskog sudovanja (ZPSS):
◦ U sporovima iz obiteljskih odnosa u drugom stupnju sude samo županijski sudovi u Puli,
Splitu i Zagrebu;
◦ U sporovima iz radnih odnosa u drugom stupnju sude samo županijski sudovi u Bjelovaru,
Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu;
◦ U sporovima iz plovidbenog prava i intelektualnog vlasništva sude samo Trgovački sudovi u
Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.
Administrativna (‘prezidencijalistička’) delegacija
Postojala od 2003 do 2013: pravo predsjednika Vrhovnog suda da zbog
preopterećenosti ustupi određen broj predmeta jednog suda drugome sudu.
Ukinuta od Zakona o sudovima 2013.

Primjeri pitanja na testu iz
područja nadležnosti

Sastav suda
§ 40

Sastav suda
Značenje izraza „sud” u organizacijskom i procesnom smislu
◦ Sud kao tijelo državne (sudbene) vlasti (= ustanova, organizacija)
◦ Sud kao tijelo koje odlučuje u konkretnom slučaju (= sudska formacija – jedan ili više sudaca)
„Sastav suda” – označava hoće li o određenom predmetu odlučivati sudac pojedinac ili
sudsko vijeće te koliko i kakvih sudaca trebaju odlučivati
◦ Pitanje nadležnosti treba razlikovati od pitanja ispravnog sastava suda
◦ Svojstvo suca: u postupku može de facto suditi i sudski savjetnik (?!?)
Načelni pristupi pitanju sastava suda u građanskim stvarima
◦ Kolegijalno ili inokosno sudovanje – pojedinac ili vijeće.
◦ Profesionalni suci ili suci laici (porotnici, suci porotnici)
Razlike s obzirom na stupanj sudovanja i rang suda
◦ Prvostupanjsko suđenje: načelo monokratskog suđenja (od 2003.) – v. čl. 41/1
◦ Viši sudovi odlučuju u vijeću, uz određene iznimke
◦ O žalbi protiv presude odlučuju 3 suca (VPS > 100.000/500.000 kn), inače pojedinac;
O žalbi protiv rješenja sudi sudac pojedinac – v. čl. 44.
◦ Vrhovni sud o reviziji sudi u vijeću sastavljenom od 5 sudaca, a o dopuštenosti revizije u vijeću od 3 suca (387)
◦ Mogućnost delegiranja određenih radnji na predsjednika vijeća (zakonom ili odlukom vijeća).
Povreda pravila o sastavu suda može se u žalbi isticati samo kao razlogrelativne ništavosti.
Izuzeće
§ 41

Izuzeće: pojam i osnove
Zašto izuzeće?
◦ Temeljno ljudsko pravo na pošteno suđenje (čl. 29. Ustava, čl. 6/1 Europske konvencije)
sadrži i pravo na nezavisan i nepristran sud.
◦ Objektivnost suđenja je jamstvo zakonitosti i kvalitete suđenja.
Koje okolnosti mogu dati povoda sumnji u nezavisnost i nepristranost?

◦ Razlozi za isključenje (iudex inhabilis)
◦ Razlozi uz koje zakon automatski veže potrebu da se sudac isključi iz suđenja.
◦ Bliska povezanost suca sa strankom u sporu: procesne, obiteljske ili ekonomske veze.
◦ Razlozi su taksativno nabrojani u zakonu: čl. 71/1/1-6.
◦ Kad ustanovi postojanje razloga za isključenje, sudac je dužan sam se izuzeti. Ne smije poduzimati nikakve daljnje
radnje u postupku. Obavijest predsjedniku suda radi određivanja zamjenika (novog suca). V. čl. 72/1
◦ Razlozi za izuzeće u užem smislu (iudex suspectus)
◦ Svi drugi razlozi koji mogu dovesti u sumnju nezavisnost i nepristranost suca.
◦ Razlozi nisu ni taksativno ni primjerice određeni: ‘druge okolnosti’ – čl. 71/1/7
◦ Potrebno je utvrditi je li okolnost takve naravi da objektivno kompromitira integritet postupka.
◦ Kad sudac smatra da postoje takvi razlozi, mora obavijestiti predsjednika suda koji će odlučiti o izuzeću. Mogu se
poduzimati radnje za koje postoji opasnost od odgode.
Pravila o izuzeću sudaca analogno se primjenjuju i na sudske savjetnike, zapisničare

i vještake.
Izuzeće po zahtjevu stranke
Stranke mogu upozoriti i na razloge relativnog i na razloge apsolutnog izuzeća
◦ Obveza da se obrazloži zahtjev za izuzeće.
◦ Zahtjev se mora odnositi na određenog suca ili na predsjednika suda.
Potreba za ravnotežom između integriteta postupka i osiguranja lojalnog ponašanja
stranaka
◦ Praktična iskustva ukazuju na potrebu suzbijanja obijesnih zahtjeva za izuzećem postavljenih
radi odugovlačenja postupka (kad bude postavljen zahtjev, sudac mora prekinuti svoj rad na
predmetu)
◦ Posebni zakonski uvjeti za dopustivost zahtjeva za izuzećem - isključenje zahtjeva:
◦ za izuzećem svih sudaca određenog suda;
◦ za izuzećem svih sudaca koji bi mogli suditi o određenom predmetu;
◦ koji nisu obrazloženi.
◦ Stranka zahtjev za izuzeće suca treba podnijeti čim sazna za razlog izuzeća.
◦ najkasnije do završetka rasprava, ako je rasprave bilo; inače, do donošenja odluke nadležnog suda.
◦ Obijesne zahtjeve bez prava na posebnu žalbu odbacuje sudac pred kojim se postupak vodi.
◦ O obrazloženim zahtjevima za izuzeće sudaca odlučuje predsjednik suda, a o zahtjevima za
izuzeće predsjednika suda odlučuje predsjednik neposredno višeg suda.
◦ Protiv meritorne odluke o izuzeću nije dopuštena (posebna) žalba.
Povreda pravila o izuzeću može biti razlog apsolutne ništavosti.

◦ Ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji je bio izuzet, ili se morao izuzeti (354/2/1)

Procesna načela
NAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI - § 23
NAČELO EKONOMIČNOST - § 26
PRAVO NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU - § 36

Aspekti načela ustavnosti i
zakonitosti
Pravna narav zakonskih odredbi koje uređuju parnični postupak i
ciljevi parničnog postupka
Osiguranje jedinstvene primjene prava kroz sustav pravnih lijekova

i posebna uloga Vrhovnog suda
Druge metode osiguranja jedinstvene primjene prava: od

odjelskih sjednica do oglednog postupka
Pravo suda da kontrolira ustavnost i zakonitost u odnosu na zakone i

propise koje mora primijeniti

Načelo zakonitosti
kao ustavno načelo
Sudovi sude na temelju Ustava i zakona,međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora
prava (čl. 117/3. URH).
Vrhovni sud RH, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu (zakona)prava i
ravnopravnosti (građana) svih u njegovoj primjeni (čl. 118/1 URH).
U suđenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom.
Sudačka dužnost povjerava se osobno sucima.
U suđenju sudjeluju suci porotnici i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom (čl. 120. URH).
U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i sa zakonom
(čl. 5/1 URH).
Svatko se je dužan držati se Ustava i zakonai poštivati pravni poredak RH (čl. 5/2 URH).
Međunarodni ugovori koji su sklopljeni, potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, dio su
unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi su iznad zakona (čl. 141. URH).
Zakonitost i parnični
postupak
Kogentnost odredbi parničnog Pravila o upravljanju postupkom
zakona ◦ Case management: sud ima pravo
odrediti vanjski tijek postupka te
◦ Što u procesnom zakonu nije raspored i redoslijed radnji
predviđeno, to u parničnom ◦ Primarni ciljevi: kvaliteta, brzina,
postupku u pravilu nije dopušteno. troškovi: ekonomičnost.
◦ Sud u pravilu nije ovlašten ◦ Aspekti upravljanje parnicom:
postupati po načelima o pravičnosti formalno i materijalno upravljanje
(ex aequo et bono). ◦ Svrsishodnost i fleksibilnost
◦ Diskrecijska ovlaštenja suda? ◦ Obveza procesne suradnje i lojalnog
◦ Pravnokreacijska djelatnost sudova? vođenja parnice.
ZAKONITOST RAZUMNI ROK
TRAŽENJE ISTINE EKONOMIČNOST

Jedinstvena primjena prava i
uloga Vrhovnog suda
Jedinstvena primjena prava i ujednačavanje sudske prakse
◦ Ne varie iudicetur: uloga jedinstvene primjene prava u pravnoj državi.
Kako se osigurava jedinstvena primjena prava?
◦ Odnos viših i nižih sudova: pravo na vlastito tumačenje pravnih vrela.
◦ Sudovi sude na osnovu Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih
izvora prava. Sudska praksa? Nezavisnost sudaca?
Obvezatnost pravnih shvaćanja višega suda o biti spora za niži sud u
slučaju ukidanja presude?
◦ Odluke povodom žalbe i odluke povodom revizije: usporedba
◦ Viši sudovi ovlašteni su upozoriti niži sud na nedostatke koje je uočio prigodom odlučivanja o pravnom
lijeku.
◦ Mogu tražiti od nižih sudova neposredan uvid u rad tih sudova, podatke u svezi s primjenom zakona,
problemima u svezi s praćenjem sudske prakse.
◦ Viši sudovi ne smiju ni na koji način utjecati na neovisnost i slobodu suda nižeg stupnja u donošenju
odluke u pojedinom slučaju (čl. 25. ZS).
◦ V. čl. 377/1 i 394.a
ZID ZPP 2019: jačanje instrumenata za
ujednačavanja sudske prakse
REFORMA REVIZIJE OGLEDNI POSTUPAK
◦ izvanredni pravni lijek u trećem ◦ omogućavanje ubrzanog rješavanja

stupnju reformiran je u pravcu veće pitanja od važnosti za jedinstvenu
afirmacije ujednačavanja sudske primjenu prava
prakse kao ustavne funkcije ◦ mogućnost da se preventivno riješe
Vrhovnog suda otvorena pravna pitanja o kojima bi
◦ dosadašnja redovna revizija postala se moglo različito odlučivati
je izvanredni slučaj, a izvanredna ◦ Vrhovni sud u funkciji davanja
revizija postala je redoviti slučaj obvezujućih tumačenja
◦ odlučivanje o dopustivosti revizije
kao posebni procesni stadij
‘Stari’ instrumenti za
osiguranje jedinstvene primjene
prava: odjelske sjednice
Što je sudski odjel? Koji odjeli postoje?
◦ U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca koji
odlučuju o stvarima iz jednog ili više pravnih područja ustanovljuju se odjeli (čl.
32/1. ZS).
◦ http://sudovi.pravosudje.hr/ogszg/ - Općinski građanski sud u Zagrebu.
Na sjednicama sudskih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela

a posebice:
◦ ustrojstvo unutarnjeg poslovanja
◦ praćenje rada
◦ raspravljanje o spornim pravnim pitanjima
◦ ujednačavanje sudske prakse (čl. 33/1. ZS).
Na sjednicama sudskih odjela županijskog suda, Visokog prekršajnog suda
RH, Visokoga trgovačkog suda RH razmatraju se i pitanja od zajedničkog
interesa za niže sudove s područja tih sudova (čl. 33/2. ZS)
Na sjednici odjela Vrhovnog suda razmatraju se sva pitanja od zajedničkog
interesa za pojedine ili sve sudove s područja RH te se razmatraju i daju
mišljenja o nacrtima propisa iz pojedinog pravnog područja (čl. 33/5. ZS)
Sjednice svih sudaca
Sjednica svih sudaca suda mora se sazvati
kada to zahtijeva odjel suda ili jedna
četvrtina svih sudaca (čl. 34/2 ZS).
Sjednica odjela ili sudaca saziva se i kada se
utvrdi da o pitanjima primjene zakona
postoje razlike u shvaćanjima između
pojedinih sudaca ili vijeća, ili kad jedan
sudac ili vijeće odstupi od ranije
prihvaćenog shvaćanja (čl. 35/1 ZS).
Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici VS
RH, UPS RH; VUPS RH, VPS RH, VTS RH i
županijskog suda obvezno je za sva
drugostupanjska vijeća ili suce pojedince
toga odjela (čl. 35/3 ZS).
Opća sjednica Vrhovnog suda i
proširena Opća sjednica VSRH
Opća sjednica
◦ Opću sjednicu VS RH sačinjavaju predsjednik i svi suci tog suda (čl. 57/1. ZS).
◦ Opća sjednica VS RH:
◦ daje mišljenje o nacrtu zakona ili dr. propisa kad se njime utvrđuje ovlast suda ili dr. pitanje važno za
rad sudova
◦ utvrđuje upute sudovima za praćenje sudske prakse
◦ utvrđuje izvješća koja se upućuju Hrvatskom saboru
◦ obavlja druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom (čl. 58. ZS).
Proširena opća sjednica

◦ Predsjednik VS može sazvati Opću sjednicu uz sudjelovanje predstavnika drugih
sudova.
◦ Sastav: svi suci VS te po dva predstavnika VPS RH, VTS RH, US RH, i po jedan
predstavnik svakog županijskog suda .
◦ Zadaci: razmatranje aktualnih pitanja iz sudske prakse; utvrđivanja okvirnih
mjerila za rad sudaca; davanje prijedloga kandidata za članove DSV-a (čl. 60. ZS).
Pravna shvaćanja Ustavnog suda i
Europskog suda za ljudska prava
Sadržaj odluke Ustavnog suda Sadržaj odluke ESLJP
◦ Kad US RH prihvati ustavnu tužbu i ◦ utvrđivanje povrede prava
osporenu sudsku odluku ukine, dužan zajamčenih Konvencijom
je obrazloženju navesti koje je ◦ pravična naknada
ustavno pravo povrijeđeno i u čemu
se povreda sastoji (čl. 77/1 UZUS). Dužnost države prema EK
Odnos parničnog suda prema ◦ U postupku za izmjenu odluke suda u
pravnim shvaćanjima Ustavnog povodu konačne odluke ESLJP kojom
je utvrđena povreda
suda
◦ Ako je sud dužan umjesto ukinute Odredbe ZPP-a
odluke donijeti novu odluku, u novoj ◦ čl. 428.a (v. komentar)
odluci dužan je poštovati pravna
shvaćanja Ustavnog suda RH izražena
u odluci kojom se ukida akt kojim je
povrijeđeno ustavno pravo
podnositelja ustavne tužbe (čl. 77/2
UZUS).
Evidencija sudske prakse
◦ U sudovima s više od 20 sudaca
ustanovljavaju se odjeli ili odjelne
službe za praćenje i proučavanje
sudske prakse.
◦ U sudovima s manje od 20 sudaca,
predsjednik suda godišnjim
rasporedom poslova određuje suca
za praćenje i proučavanje sudske
prakse (čl. 36. ZS).
Exceptio illegalitatis
Mogu li sudovi sami ocjenjivati je li neki opći akt u skladu s Ustavom?
◦ U RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi u skladu s
Ustavom i zakonom. Što ako zakon ili propis nisu usuglašeni s Ustavom?
• zastati s postupkom i • na konkretan slučaj

podnijeti US RH zahtjev za primijenit će zakon i US RH
ocjenu suglasnosti zakona ili podnijeti zahtjev za ocjenu
pojedine njegove odredbe s suglasnosti spornog propisa,
Ustavom (37/1. UZUS) odnosno pojedine njegove
odredbe s Ustavom i
zakonom (37/2. UZUS).
Zakon Propis
Načelo zakonitosti:
pretpostavke i ograničenja
Javnost i dostupnost sudske prakse kao pretpostavka osiguranja
jedinstvene primjene prava
◦ Funkcija objavljivanja odluka (sudske prakse) i pravnih shvaćanja u svrhu
jedinstvene primjene prava.
◦ Arbitrarnost, selekcija, filtriranje ili univerzalna dostupnost?
◦ v. web stranice: VSRH (www.vsrh.hr) USRH (www.usud.hr)
Granice primjene načela zakonitosti

◦ zakonitost  pravna sigurnost
◦ zakonitost  dispozicija
◦ zakonitost  reformatio in peius
◦ zakonitost  interes za mirno rješenje spora
Hvala!
AUZELAC@PRAVO.HR

NAČELO DISPOZICIJE I
OFICIOZNOSTI

I. ODNOS NAČELA DISPOZICIJE I OFICIOZNOSTI
Rješava pitanje tko ima inicijativu u pogledu:
*pokretanja parnice,
*njenog održavanja u tijeku, parnične radnje

razvoja procesnih stadija suda, stranaka, iz. 3.;
međusobni utjecaj
*prestanka (okončanja) parnice
*raspolaganja predmetom spora i procesnim materijalom
-pojam; 3 vrste tužbenih zahtjeva -činjenice,

-dispozitivnost građanskih prava, -dokazi,
dispozitivnost svih parničnih radnji stranaka -pravna pravila,
-funkcija gpp-a -pravila iskustva
-sud kao objektivni treći *raspravno i istražno načelo
II. INICIJATIVA STRANKE
1. Pokretanje parnice i određenost tužbenog zahtjeva
Parnični postupak pokreće se tužbom (čl. 185. ZPP).

Nemo judex sine actore.
Ne procedat iudex ex officio.
Dispozitivnost u građanskim pravima, dispozitivnost u parničnom postupku.

(*čak i kada se državno odvjetništvo ili Centar za socijalnu skrb javljaju kao tužitelji.)
3 vrste TZ tužitelj i tuženik
Već u tužbi se mora odrediti tužbeni zahtjev i stranke u postupku.
(određenje objektivnih i subjektivnih elemenata)
Promjena tijekom parnice:

-povećanje ili smanjenje tužbenog zahtjeva
-isticanje drugog TZ pored postojećeg
-isticanje drugog TZ umjesto dosadašnjeg
-tuženje dodatnog tuženika pored postojećeg
-tuženje novog tuženika umjesto dosadašnjeg
(pod uvjetom ispunjenja određenih pretpostavaka);
nova parnica uvijek moguća)
2. Održavanje parnice u tijeku te procesni stadiji
Prvostupanjski postupak:
-Jednom pokrenut parnični postupak putem tužbe slijedi unaprijed određena
pravila procedure:
*prethodno ispitivanje tužbe
*dostava tužbe tuženiku na odgovor
*održavanje pripremnog ročišta
*zaključenje prethodnog postupka i zakazivanje glavne rasprave
Radnje koje dovode do prestanka tijeka parnice.
Pravni lijekovi:
-Nužna inicijativa stranaka:
*žalba,
*revizija po dopuštenju, revizija bez dopuštenja,
*prijedlog za ponavljanje postupka,
*zahtjev za izmjenu pravomoćne odluke zasnovane na protuustavnom zakonu
ili protuustavnom i/ili protuzakonitom drugom propisu čije je odredbe ukinuo
Ustavni sud,
*prijedlog za ponavljanje postupka u povodu presude Europskog suda za ljudska
prava
Odricanje, odustanak od pravnog lijeka.
Prijedlog za povrat u prijašnje stanje
-nužna inicijativa stranaka
3. Prestanak (okončanje) parnice
Prvostupanjski postupak – donošenje prvostupanjske odluke

-tužitelj: povlačenje tužbe
-tuženik: odustajanje od prigovora radi prijeboja tražbina
-stranke: zaključenje sudske nagodbe
-stranačke dispozicije predmetom spora: presude na temelju priznanja ili odricanja
od tužbenog zahtjeva
*Neovisno o strankama – okončanje postupka:
-pravomoćna obustava: pravila izvanparničnog postupka
-pravomoćna obustava: smrt ili prestanak postojanja stranke u parnici o neprenosivim
pravima
-pravomoćnost odluke kojom se tužba odbacuje
-pravomoćnost odluke kojom se odlučuje o meritumu, tužbenom zahtjevu
Postupak po pravnim lijekovima – donošenje drugostupanjske odluke

-stranke: odricanje od pravnog lijeka
-stranke: odustanak od pravnog lijeka
*Neovisno o strankama – okončanje postupka po pravnom lijeku putem različitih
odluka suda koji odlučuje o pravnom lijeku
4. Incidentalni zahtjevi i načelo dispozicije
Na primjer:
-prijedlog za osiguranje dokaza
-zahtjev za polaganje aktorske kaucije
-obavještavanje treće osobe o parnici
-prijedlog za određenje privremenih mjera
Iznimka: sud određuje privremene mjere ex officio

u parnicama koje tiču:
*uzdržavanje maloljetne djece
*radni odnosi
*smetanje posjeda
5. Ovlaštenje stranke da pokrene parnični postupak:

dužnost suda da odluči o tužbenom zahtjevu iz tužbe
Ne postoji dužnost stranke da pokrene parnični postupak.

III. SUD I GRANICE NJEGOVOG ODLUČIVANJA U PARNICI
U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

(čl. 2. st. 1. ZPP)
Značenje?
Ne eat iudex ultra et extra petita partium.
Iura vigilantibus.
Pravomoćnost presude u kojoj je prekoračen tužbeni zahtjev?

Moguća je.
Može li sud dosuditi manje od onoga što se zahtijeva u tužbenom zahtjevu?

Može, inače bismo se suočili s nepraktičnošću odlučivanja.
Odredbe starog ZOO-a (1978) koje su se odnosile na naknadu štete
i koje su bile nesuglasne s proklamiranim načelom dispozicije u ZPP-u,
zamijenjene su formulacijama u novom ZOO (2005) koje ne krše to načelo.
„U slučaju povrede prava ličnosti sud može narediti, na trošak štetnika, objavljivanje
presude odnosno ispravka, ili narediti da štetnik povuče izjavu kojom je povreda
učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže naknadom”
Čl. 199. ZOO (1978) - nevažeći
U slučaju povrede prava osobnosti oštećenik može zahtijevati, na trošak štetnika,
objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena,
ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom.
Čl. 1099. ZOO (2005) - važeći
Sud će odrediti da odgovorna osoba isplati oštećeniku odgovarajuću svotu novca na ime
naknade štete kad uspostavljanje prijašnjeg stanja nije moguće ili kad sud smatra da nije
nužno da to odgovorna osoba učini.
Čl. 185. st. 3. ZOO (1978) - nevažeći
Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti
oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.
Čl. 1085. st. 3. ZOO (2005) - važeći
I dalje moguć problem u tumačenju:
Popravljanje imovinske štete i naknada u novcu
Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva,
a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.
(čl. 1085. st. 4. ZOO)
Autori zakonskog teksta?
Nepreciznost ZPP-a
Sud ne može odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadležan.
(čl. 2. st. 2. ZPP)
1. Sud može odbiti odlučivati o zahtjevu za koji nije nadležan?

Netočno:
*rješenje o nenadležnosti te odluka o odbačaju tužbe (apsolutna nenadležnosti)
ili ustupanju predmeta nadležnom sudu (stvarna i mjesna nenadležnost)
*tužba ne može ostati neriješena na sudu
2. Ako je nadležan, sud uvijek može odlučivati o osnovanosti tužbenog zahtjeva?

Netočno:
*postoji čitav niz drugih procesnih pretpostavaka, osim nadležnosti, koje moraju biti ispunjene
*i to prije upuštanja u razmatranje merituma – osnovanosti tužbenog zahtjeva
3. Kada su ispunjene sve pozitivne procesne pretpostavke, a ne postoje

tzv. negativne procesne pretpostavke, sud ne samo da može, već mora
odlučivati o osnovanosti tuženog zahtjeva.
*Ne vrijedi načelo rimskog prava „non liquet”

*Ne vrijedi načelo rimskog prava „actionem denegare”
4. Situacija kada je sud omaškom odlučio samo o jednom od više tužbenih zahtjeva,
ili samo o dijelu tužbenog zahtjeva?
*mogućnost dopunske presude, mogućnost nove tužbe
*nema tzv. „šutnje administracije”
5. Dužnost suda da odluči o zahtjevu tužitelja, ne znači da ga mora prihvatiti.

*Prihvaćanje osnovanog tužbenog zahtjeva
*Odbijanje neosnovanog tužbenog zahtjeva
Izuzetak od načela dispozicije, odraz načela oficioznosti:

-određivanje privremenih mjera ex officio u pojedinim vrstama parnice
IV. OSNOVE ZA OGRANIČENJE DISPOZICIJE STRANAKA U PARNICI
- OVLAŠTENJA SUDA -
Sve su parnične radnje stranaka izraz stranačke dispozicije.
MATERIJALNE ČISTE
PROCESNE PROCESNE
DISPOZICIJE DISPOZICIJE
A. Materijalne procesne dispozicije
Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka.

(čl. 2. st. 1. ZPP)
One se mogu odreći svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se.
(čl. 2. st. 2. ZPP)
Predmet raspolaganja je procesnopravni zahtjev za pružanje pravne zaštite

određenog sadržaja,
a ne građanskopravni zahtjev prema protivniku.
Stranačke dispozicije kojima se direktno utječe na sadržaj i sudbinu

procesnopravnog zahtjeva za pružanje pravne zaštite, čiji se pravni učinak
prelijeva izvan granica konkretne parnice u kojoj su dotične radnje poduzete.
Odricanje od
tužbenog zahtjeva
Priznanje
tužbenog zahtjeva
Sudska nagodba
Ne mora se čekati da se provede čitav parnični postupak.

Sud je vezan za te dispozicije: donošenje presude odnosno zaključenje nagodbe.
*Sud u tim situacijama ne utvrđuje činjenično stanje, ne primjenjuje pravo.
Te dispozicije određuju sadržaj sudske presude odnosno sudske nagodbe,

time i pravnu zaštitu, kao i sam sadržaj pravnog odnosa između stranaka.
Sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima

i pravilima javnog morala.
(čl. 3. st. 3. ZPP).
Primjeri nedopuštenih raspolaganja stranaka?
Ne bi bilo prihvatljivo da je sud vezan za nedopuštena raspolaganja stranaka:

*zloupotreba instrumenata pravne zaštite
*negacija pravosuđa i pravnog sistema
*takve dispozicije čak opasnije u parnici, no izvan parnice
*kontrola mora biti preventivna da omogući sprečavanje neprihvatljivih materijalnih
konzekvencija koje proizlaze iz nedopuštenih procesnih dispozicija stranaka
Navedene dispozicije mogu se vršiti samo izričitim izjavama stranaka.

B. Čiste procesne dispozicije
Parnične radnje stranaka koje su izraz njihova ovlaštenja da ostvaruju određena prava
procesne prirode, koja se ograničuju na samu parnicu i pravno su relevantne dok
parnica traje.
Primjeri:
-izbor nadležnog suda
-zahtjev za izuzeće sudaca
-zahtjev za aktorskom kaucijom
-prijedlog za osiguranje dokaza
-povlačenje tužbe (*),
-odustajanje, odricanje od pravnih lijekova (*)
-propuštanje korištenja procesnim ovlaštenjima:
(nepredlaganje dokaza, neisticanje prigovora)
Ne tiču se direktno predmeta spora, ali mogu imati posrednih reperkusija na sudbinu
supstancijalnog tužbenog zahtjeva istaknutog u parnici (*).
Ne utječu neposredno na sadržaj spornog pravnog odnosa.
U pravilu sud ne kontrolira čiste procesne dispozicije.
*u protivnom opća negacija dispozitivnih ovlaštenja stranaka
*eventualna šteta: institut intervencije trećih, tužbe državnog odvjetništva,
tužbe centra za socijalnu skrb
Iznimno, kontrola nekih čistih procesnih dispozicija:
*Priznanje činjenica (izričito ili prešutno) – čl. 221. st. 1. u vezi s čl. 3. st. 3. ZPP
*prešućivanje činjenica – čl. 7. st. 2. u vezi s čl. 3. st. 3. ZPP
Kao dio premissae minor, posredan utjecaj na conclusio.

C. Inicijativa suda
Primjeri:
-odbačaj tužbe
-upravljanje i rukovođenje postupkom (dostava pismena, pozivi, ročišta)
-isključenje javnosti,
-određenje privremenih mjera po službenoj dužnosti u nekim vrstama
parničnog postupka
-donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva
-ispravci u pisanju i računanju koji se tiču donesenih odluka u parnici
V. PRAVNI LIJEKOVI I NAČELO DISPOZCIJE I OFICIOZNOSTI
Pokretanje postupka po pravnom lijeku

*isključivo stranka
Sadržaj pravnog lijeka

*stranka određuje razloge i dio presude koji pobija pravnim lijekom
-sud pazi na neke razloge ex officio
Postupak povodom pravnog lijeka

*stranke ne mogu određivati pravila postupka pred državnim sudom
*stranke mogu predložiti koju vrste odluke bi viši sud trebao donijeti
-sud nije vezan prijedlogom stranke o vrsti odluke
VI. SUBJEKTI OVLAŠTENI NA DISPONIRANJE U PARNICI
STRANKE;
PRAVNE OSOBE –
ZASTUPNICI PO
STATUTU, ZAKONU
ZAKONSKI ZASTUPNICI
PUNOMOĆNICI
UMJEŠAČI
VII. ZAKLJUČAK
Sve su parnične radnje stranaka dispozitivne:

nema dužnosti za njihovo poduzimanje, nema prisile
Nasuprot ovlaštenja nisu obveze, već tereti stranaka:

(poboljšavanje ili smanjivanje izgleda za povoljnom presudom)
Sud je dužan odlučiti o svakoj tužbi koja mu bude podnesena.
Dispozitivnost je dominantna, korigirana je oficioznošću.
*odraz zaštite društvenih i javnih interesa u

pružanju pravne zaštite ugroženim odnosno
povrijeđenim građanskim pravima
NAČELO JAVNOSTI

STRUKTURA IZLAGANJA
I. Pravni izvori načela javnosti
II. Osnovni elementi ostvarenja načela javnosti
III. Prisustvo raspravi
IV. Razmatranje i prepisivanje spisa
V. Objavljivanje zapaženog
VI. Objava presude
VII. Obavijesti o radu suda, glasnogovornik

I. PRAVNI IZVORI
USTAV RH
(čl. 120. st. 1. Ustava RH)
Sudske rasprave su javne i presude se izriču javno u ime RH
EUROPSKA KONVENCIJA ZA
ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
I TEMELJNIH SLOBODA
Čl. 6. st. 1. EKLJP

-Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina u RH iz 1991.
-Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002.
ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU
-Sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i

javne rasprave (čl. 4.).
-Razmatranje i prepisivanje spisa (čl. 150.)
-Javnost glavne rasprave (čl. 306.-310.)
-Donošenje i objava presude (čl. 335-336.)
-Tonsko snimanje ročišta (čl. 126.a-126.c) – Novela ZPP iz 2011.
Zakon o sudovima
-Davanje obavijesti o radu suda – glasnogovornik suda (čl. 42. ZS-a)
II.ELEMENTI OSTVARIVANJA NAČELA JAVNOSTI
PRISUSTVOVANJE RAZMATRANJE I OBJAVLJIVANJE

RASPRAVI PREPISIVANJE SPISA ZAPAŽENOG
OBJAVA PRESUDE
Promatranje primjene
zakona u praksi Kontrola rada
(prevencija, odgojni utjecaj) suda
OBAVIJESTI
O RADU SUDA,
GLASNOGOVORNIK
Doprinosi pravilnom utvrđenju činjeničnog stanja SUDA
i pravilnoj primjeni prava
-bolja priprema svih sudionika za raspravu

-podupiranje sudačke nezavisnosti i nepristranosti
-prijedlozi za poboljšanje pravnog sistema
U uvjetima
usmenosti, neposrednosti, kontradiktornog raspravljanja na sudu
puna afirmacija načela javnosti
Ne postoji mogućnost odricanja od tih prava.

III. PRISUSTVO RASPRAVI
Čl. 306. ZPP:
Mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.
Prostor u hrvatskim sudnicama? Bez oružja i opasnog oruđa (iznimka čuvari)
Udžbenik:
Načelo javnosti traži da se svakome,
dakle, neograničenom broju osoba koje unaprijed nisu individualno određene,
osigura nesmetana mogućnost prisustvovanja raspravljanju sudu.
Objava rasporeda rada, termina ročišta
Ne mora nitko doći.
ROČIŠTA (čl. 310. ZPP)

-glavna rasprava pred 1. sudom, a odgovarajuća primjena na:
*pripremno ročište
*ročište izvan glavne rasprave pred predsjednikom vijeća
*ročište pred zamoljenim sucem
-ročište za osiguranje dokaza
-ročište za povrat u prijašnje stanje II. stupanj
-ročište za objavu presude 2. rasprava:
-ročište u povodu prijedloga za ponavljanje postupka primjena načela
-ročište radi izviđaja o bitnim povredama postupka povodom žalbe javnosti.
-ročište za sklapanje sudske izvanparnične nagodbe
Primjena načela javnosti.
ISKLJUČENJE JAVNOSTI
Čl. 120, st. 2. Ustava RH
Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela
zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda
li državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zaštite privatnog života stranaka,
ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem,
ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske,
ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima
bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.
Čl. 6, st. 1, reč. 2. EKLJP
Presuda se mora izreći javno, ali se sredstva priopćavanja i javnost mogu isključiti iz
cijele rasprave ili njezinog dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu
radi interesa morala, javnog reda i državne sigurnosti, kad interesi maloljetnika ili
privatnog života stranaka to traže ili u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban
u posebnim okolnostima gdje bi javnost mogla biti štetna za interes pravde.
Čl. 307. ZPP
Sud može isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi
morala, javnog reda ili državne sigurnosti, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne,
odnosno radi zaštite privatnog života stranaka, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda
bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese
pravde.
Sud može isključiti javnost i kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom zakonu
ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave.
Čl. 351. ObZ
U postupku u kojem se odluĉuje o statusnim stvarima, stvarima o roditeljskoj skrbi, osobnim
odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te uzdržavanju djeteta javnost je isključena.
Isključenje Isključenje
na temelju zakona odlukom suda
deklaratorno rješenje konstitutivno rješenje
Prijedlog stranke o isključenju ili ex officio.
Prije donošenja rješenja o isključenju javnosti trebalo bi saslušati stranke.
O razlozima za isključenje trebalo bi raspravljati nejavno.
RJEŠENJE O ISKLJUČENJU
uvijek obrazložiti uvijek javno objaviti
posebna žalba nije dopuštena

Protiv rješenja o odbijanju isključenja dopuštena je posebna žalba.
(čl. 309. st. 1.-2. ZPP-a)
Objava presude - javno čitanje izreke presude, ukratko razlozi presude.
Ako je javnost na glavnoj raspravi isključena,
izreka presude uvijek će se javno pročitati,
a sud će odlučiti hoće li se i koliko isključiti javnost pri objavi razloga presude.
(čl. 336. st. 1.-2. ZPP-a
Svi prisutni saslušat će čitanje izreke presude stojeći. (čl. 336. st. 3. ZPP-a)
IZUZETOST OD ISKLJUČENJA
Saslušanje stranaka Zastupnik po zakonu?
Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomoćnike i

umješače.
Njihovi zastupnici
Saslušanje protivnika Opoziv? Suparničarstvo?
Na zahtjev stranke sud može dopustiti da raspravi prisustvuju najviše dvije osobe
koje ona naznači. Odaziv?
Studenti PF de lege ferenda?

Sud može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isključena prisustvuju
pojedine službene osobe, a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa
za njihovu službu odnosno znanstvenu ili javnu djelatnost.
Upozorenje osoba koje prisustvuju raspravi na kojoj je javnost isključenja,

da su dužne kao tajnu čuvati sve ono što su na raspravi saznale i
upozorenje na posljedice odavanja tajne.
Potpuna isključena javnost: vijećanje i glasanje, nacrti odluka

IV. RAZMATRANJE I PREPISIVANJE SPISA
(čl. 150. ZPP)
Stranke imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise parnice u kojoj sudjeluju.
Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti

razmatranje i prepisivanje pojedinih spisa.
* potencijalni umješač, tužba tzv. glavnog miješanja
Kada je postupak u tijeku, dozvolu daje sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća;
a kad je postupak završen – predsjednik suda ili sudac kojeg on odredi.
Detaljnije razrađuje Sudski poslovnik.

Razgledanje, fotografiranje, prepisivanje i preslikavanje spisa obavlja se u
sudskoj pisarnici pod nadzorom službenika sudske pisarnice.
Nacrti neotpravljenih odluka i moguće bilješke suca prethodno će se izdvojiti
iz spisa.
(čl. 44. st. 3.-4. Sudskog poslovnika)
V. OBJAVLJIVANJE ZAPAŽENOG
Prenošenje saznanja, dojmova, kritičkih opservacija drugima,

pa i putem medija.
VI. OBJAVA PRESUDA
Objava presuda
(čl. 335. st. 1.-13. ZPP-a).
Izmjena čl. 335., st. 8. i 9. ZPP-a
Znanstvena i stručna evaluacija donesenih presuda.

POVREDA NAČELA JAVNOSTI
Isključenje javnosti s Svi ostali slučajevi

glavne rasprave povrede načela javnosti
*apsolutno bitna povreda *relativno bitna povreda
-žalba
-revizija (ogr.)
-ustavna tužba
Takva povreda će često dovesti do pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
PODUPIRANJE NAČELA JAVNOSTI
Objava termina ročišta
Tonsko snimanje (čl. 126.a-c ZPP)
Načelo koncentracije postupka
Određenje standarda opravdanog razloga kod razmatranja spisa

VII. DAVANJE OBAVIJESTI O RADU SUDA
Sud ima glasnogovornika suda.
Glasnogovornik suda je sudac, sudski savjetnik ili osoba koju odredi predsjednik
suda godišnjim rasporedom poslova.
Predsjednik županijskog suda može odrediti jednog suca tog suda kao
glasnogovornika za županijski sud i općinske sudove s područja njegove
nadležnosti. Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.
Glasnogovornik suda daje obavijesti o radu suda u skladu s ovim Zakonom,

Sudskim poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama.
(čl. 42. st. 1.-4. Zakona o sudovima)
Glasnogovornik suda daje priopćenja javnosti o radu suda sukladno Zakonu o

sudovima, Zakonu o pravu na pristup informacijama i Sudskom poslovniku.
Pravo na pristup informaciji može se uskratiti ako postoje osnove sumnje da bi

njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje
sudskog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
(čl. 48. st. 1.-2. Sudskog poslovnika)
(korelacija s čl. 15. st. 3. toč. 1. Zakona o pravu na pristup informacijama
NAČELO KONCENTRACIJE POSTUPKA
I JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE

STRUKTURA IZLAGANJA
I. Sadržaj načela koncentracije postupka
II. Metoda strogog zakonskog reda. Načelo eventualnosti.
III. Prilagođena metoda tzv. arbitrarnog ili diskrecijskog (svrsishodnog) reda
IV. Primjeri pravila koja odražavaju načelo koncentracije postupka
V. Jedinstvo glavne rasprave
VI. Odstupanje od metode svrsishodnog reda i jedinstva glavne rasprave

I. SADRŽAJ NAČELA KONCENTRACIJE POSTUPKA
Jedinstvo mjesta, vremena i radnje.
Dužnost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća da se brine

da se o predmetu spora svestrano raspravi,
ali da se zbog toga postupak ne odugovlači,
tako da se rasprava po mogućnosti dovrši na jednom ročištu. (čl. 311. st. 2. ZPP-a)
*pravilnost i zakonitost presude; načelo ekonomičnosti; pravna sigurnost
Metoda strogog zakonskog reda
ili
Prilagođena metoda tzv.

arbitrarnog ili diskrecijskog (svrsishodnog) reda
II. METODA STROGOG ZAKONSKOG REDA. NAČELO EVENTUALNOSTI.
Stariji postupci pisane forme i posrednog načina raspravljanja.
Parnične radnje mogle su se poduzimati samo u predviđenom stadiju postupka.

(prekluzija)
Stranke su bile dužne iznijeti sve raspoložive činjenice, predložiti dokaze,
iznijeti prijedloge,
pa i one za koje nisu bile sigurne hoće li biti potrebne.
(*načelo eventualnosti, uvjetnost radnji.)
*gomilanje parničnih radnji kao i procesne građe,

*rasipanje radnih sposobnosti, sredstava
*odugovlačenje postupka
*visoki troškovi
Načelo eventualnosti u ZPP-u:

Stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu
iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za
utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim
prijedlozima protivne stranke. (čl. 299. st. 1. ZPP-a)
Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo
ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predožiti prije zaključenja prethodnog
postupka (čl. 299. st. 2. ZPP-a).
Novi članak 299.a ZPP 2019.:
Sud može pozvati stranke da se u roku koji, u pravilu, nije duži od 30 dana
pisano očituju na navode protivne stranke.
Stranka se može na navode protivne stranke pravodobno očitovati i bez

poziva suda tako da njezin podnesak bude dostavljen sudu i protivnoj
strani najkasnije osam dana prije sljedećeg pripremnog ročišta ili
ročišta za glavnu raspravu.
Podneske koji su predani nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ili
protivno odredbi iz stavka 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir. Iznimno,
stranka može tražiti da ih sud uzme u obzir ako ih bez svoje krivnje nije
mogla podnijeti pravodobno ili ako njihovo uzimanje u obzir ne bi dovelo
do odugovlačenja postupka.
Sud će u pozivu iz stavka 1. ovoga članka upozoriti stranke na posljedice

zakašnjenja.
III. PRILAGOĐENA METODA TZV. ARBITRARNOG ILI DISKRECIJSKOG
(SVRSISHODNOG) REDA
Suvremeni procesni sustavi
U pravilu je prepušteno sudu da po svom razboritom nahođenju,

u okviru zakonom zacrtanih procesnih stadija, odredi onaj procesni red
za koji bude smatrao da je u konkretnom slučaju najprikladniji za
postizavanje krajnjeg cilja i osnovnih kvaliteta pravne zaštite.
(Triva/Dika, GPPP, str. 193.)
Ako je beneficium novorum naglašen, opasnost da se u potrazi

za traženjem istine i postizanjem zakonitosti presude naruši
načelo ekonomičnosti i načelo pravne sigurnosti.
Prihvaćanje tzv. svrsishodnog procesnog reda,

korigiran po potrebi pravilima o strožem režimu dopustivosti i redoslijeda
procesnih djelatnosti
IV. PRIMJERI PRAVILA KOJA ODRAŽAVAJU
NAČELO KONCENTRACIJE POSTUPKA
*donijeti pravilnu i zakonitu presudu
na temelju rezultata usmenog, neposrednog i kontradiktornog raspravljanja
i razmatranja procesnog materijala na glavnoj raspravi
*pravila o podnescima kojima se priprema procesni materijal (čl. 106. ZPP-a)
-novi čl. 106.a ZPP 2019 – podnesak elektroničkom obliku
*pravila o dostavi pismena (čl. 133.-149.b ZPP-a) – izmjene ZPP 2019
*pravila o rokovima i ročištima (čl. 111.-116. ZPP-a) – izmjena čl. 115. ZPP 2019
*pravila o prethodnom ispitivanju tužbe (procesne pretpostavke – čl. 280.-283. ZPP-a)
*pravila o dostavi tužbe na odgovor (čl. 284. ZPP-a);
novo: unutar 60 dana od podnošenja tužbe, ZPP 2019.
*pravila o pripremnom ročištu (čl. 284.-292. ZPP-a);

novo: zakazivanje nakon primitka odgovora na tužbu
odnosno proteka roka za odgovor na nju
*pravila o kumulaciji tužbenih zahtjeva (čl. 188. ZPP-a)

*pravila o suparničarstvu (čl. 196.-203. ZPP-a);
novo: subjektivna promjena moguća do zaključenja prethodnog postupka
*pravila o protutužbi (čl. 189. ZPP-a)

V. JEDINSTVO GLAVNE RASPRAVE
Glavna rasprava kao jedinstvena procesna cjelina,

čak i kad se održava na više ročišta.
Mogućnost iznošenja novih činjenica i predlaganja novih dokaza i tijekom glavne rasprave,
ali samo ako bez svoje krivnje ih stranke nisu mogle iznijeti odnosno predložiti prije
zaključenja prethodnog postupka. (čl. 299. st. 2. ZPP-a)
Aktivnosti na novom ročištu nastavljaju se na one poduzete na ranijem ročištu.
Ako se novo ročište drži pred sudom u istom sastavu, sudac pojedinac odnosno
predsjednik vijeća ukratko će izložiti tijek prijašnjih ročišta, ali i u tom slučaju sud
može odlučiti da rasprava počne iznova. (čl. 315. st. 2. ZPP-a)
Ako se ročište drži pred sudom u izmijenjenom sastavu, glavna rasprava mora početi iznova,
ali sudac pojedinac, odnosno vijeće može, nakon što se strankama omogući da se o tome
izjasne, odlučiti da se ponovno ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja nov
uviđaj, već da se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza. (čl. 315. st. 3. ZPP-a).
Parnične radnje nenadležnog suda (uviđaj, vještačenje, saslušavanje svjedoka i dr.)

nisu bez važnosti samo zato što ih je poduzeo nenadležni sud. (čl. 21. st. 4. ZPP-a)
VI. ODSTUPANJE OD METODE SVRSISHODNOG REDA I
JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE
Koncepcija jedinstvenosti postupka vrijedi samo za stadij glavne rasprave.
Pravila o prekluziji procesnih ovlaštenja – procesna disciplina:
*iznošenje prigovora stvarne i mjesne nenadležnosti (čl. 17., 20. ZPP-a)

*jednostrana tužiteljeva preinaka tužbe (čl. 190. ZPP-a); izmjena!
*jednostrano tužiteljevo povlačenje tužbe (čl. 193. ZPP-a)
*tuženikovo imenovanje prethodnika (čl. 210. ZPP-a)
*stranačko pravo na traženje izuzeća sudaca (čl. 73. ZPP-a); izmjena!
Ograničenje pravila “beneficium novorum” u prvostupanjskom postupku,

te postupku redovnih i izvanrednih pravnih lijekova
(čl. 299. st. 1.; čl. 352. st. 1.-2., čl. 386., čl. 421. st. 1. toč. 10. i čl. 422. st. 2. ZPP-a),
te u sporovima male vrijednosti
(čl. 461.a. st. 2., čl. 467. st. 1. ZPP-a).
Povrat u prijašnje stanje i načelo eventualnosti:

*Propuštanje roka, predlagatelj je dužan istovremeno s prijedlogom za povrat
obaviti i propuštenu radnju.
NAČELO
USMENOSTI I PISMENOSTI
PARNIČNOM POSTUPKU

STRUKTURA IZLAGANJA
I. Razlike u načelu usmenosti i načelu pismenosti
II. Stajalište ZPP-a
III. Primjeri pravila u kojima se odražava načelo usmenosti
IV. Primjeri pravila u kojima se odražava načelo pismenosti
V. Povreda pravila o usmenoj odnosno pisanoj formi postupanja

I. RAZLIKE
NAČELO NAČELO
USMENOSTI PISMENOSTI
*sve se parnične radnje poduzimaju *sve se parnične radnje poduzimaju

usmeno; rasprava pismeno
Quod est in actis, non est in mundo. Quod non est in actis, non est in mundo.
-pristupačnost i za nepismene -trajan trag o poduzetim radnjama

-brzina, bez većih troškova -konciznost, planska razrada, bez ponavljanja
-dinamično i koncentrirano raspravljanje -promišljenost i iscrpnost
-omogućava realizaciju načela neposrednosti, -ne postoji teret pamćenja,
javnosti i kontradiktornosti -mogućnost temeljite pripreme za raspravu o
-jedinstvo mjesta, vremena i radnje tvrdnjama i zahtjevima
-spontanost -ekonomičnost
-omogućuje brzu reakciju suda, protivne strane,
-sud može aktivno upravljati postupkom
-pogoduje privilegiranima, pismenima
-moguće odugovlačenje i poskupljenje
-improvizacija, nepreciznost, ispuštanje bitnoga postupka
-onaj koji sluša može prečuti, ne razumijeti, -bez spontanosti, deformacija izvorne
zaboraviti vrijednosti informacije
-bez mogućnosti razmišljanja o saslušanom -razbijanje jedinstva raspravljanja
-sugestivnost, -gomilanje spisa
-o radnjama nema traga; pravni lijekovi? -otežava aktivnu ulogu suda
-ograničava načelo javnosti
II. STAJALIŠTE ZPP-A
Prednost načelu usmenosti, uz neke propisane pisane forme postupanja.
Ako za pojedine radnje nije zakono modređen oblik u kome se mogu poduzeti,
stranke poduzimaju parnične radnje u pisanom obliku izvan ročišta ili
usmeno na ročištu.
(čl. 14. ZPP-a)
Pripremni stadij *pismenost
Pripremno ročište;
ročište za glavnu raspravu; *usmenost
druga ročišta
*pismenost, uz iznimke:
Pravni lijekovi -rasprava pred 2. sudom
-ročište za raspravu o PPP
III. PRIMJERI PRAVILA KOJI ODRAŽAVAJU NAČELO USMENOSTI
Sud odlučuje o tužbenom zahtjevu na osnovi usmenog raspravljanja. (čl. 4. ZPP-a).
Stranka je ovlaštena izdati punomoć i usmeno na zapisnik kod suda (čl. 97. st. 1. ZPP-a)
Sve izjave koje se daju u podnesku mogu se dati i usmeno na zapisnik kod suda.
(čl. 106. st. 5. ZPP-a)
Svjedok iskazuje usmeno (čl. 243. st. 1. ZPP-a)

Vještaci iznose svoj nalaz i mišljenje u pravilu samo usmeno (čl. 260. st. 1. ZPP-a)
Stranke se usmeno saslušavaju. (čl. 271. ZPP-a)
Pripremno ročište počinje izlaganjem tužbe, a nakon toga tuženik iznosi

svoj odgovor na tužbu (čl. 287. st. 1. ZPP-a)
Na prvom ročištu za glavnu raspravu sud će upoznati stranke s tijekom i rezultatima

pripremnog ročišta. U dalnjem tijeku rasprave izvodit će se dokazi i raspravljati o rezultatima
njihova izvođenja. (čl. 297. st. 1.-2. ZPP-a)
Ako se ročište drži pred sudom u izmijenjenom sastavu, glavna rasprava mora početi iznova,
ali sudac pojedinac, odnosno vijeće može, nakon što se strankama omogući da se o tome
izjasne, odlučiti da se ponovno ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uviđaj,
već da se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza. (čl. 315. st. 3. ZPP-a)
Sud usmeno objavljuje presudu i njezine razloge (čl. 336. st. 1. ZPP-a)
IV. PRIMJERI PRAVILA KOJI ODRAŽAVAJU NAČELO PISMENOSTI
Tužba, odgovor na tužbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopćenja koji se
daju izvan rasprave podnose se u pisanom obliku (podnesci) (čl. 106. st. 1. ZPP-a)
Punomoć se u pravilu izdaje u pisanoj formi (čl. 97. st. 1. ZPP-a)
Ako je svjedok gluh, postavljat će mu se pitanja u pisanom obliku,
a ako je nijem, pozvat će se da u pisanom obliku odgovara (čl. 245. st. 2. ZPP-a).
Sud može pozvati vještaka da prije ročišta podnese pisani nalaz i mišljenje (čl. 260. st. 1. ZPP-a)
Stranke su dužne u pravilu već u tužbi i odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima
temelje svoje zahtjeve, te predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica,
te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke
(čl. 299. st. 1. ZPP-a).
Stadij prethodnog ispitivanja tužbe – procesne radnje u pisanoj formi.
Sud će uvažiti podneske odsutne stranke (čl. 291. st. 1.; čl. 295. st. 1.; čl. 331. i 332. ZPP-a)
Ako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao odlučne činjenice, neovisno o tome što je
osporio tužbeni zahtjev, sud može bez zakazivanja ročišta donijeti presudu, ako ne postoje
druge smetnje za njezino donošenje (čl. 332.a ZPP-a) – izmjena!.
Platni nalozi izdaju se na temelju podnesaka tužitelja (čl. 446.-447. ZPP-a)
Presuda i u pravilu rješenje se izrađuje u pisanom obliku (čl. 335. st. 4.-5. ZPP-a)
O radnjama na ročištu sastavlja se zapisnik (čl. 123. st. 1. ZPP-a)
U postupku pred trgovačkim sudovima stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave
usmeno na zapisnik kod suda (čl. 501. st. 1. ZPP-a)
V. POVREDA PRAVILA O USMENOJ ODNOSNOJ PISANOJ FORMI POSTUPANJA
U pravilu relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka

(čl. 354. st. 1. ZPP-a)
No, donošenje presude bez glavne rasprave,

u okolnostima kada je sud bio dužan održati glavnu raspravu,
predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka
(čl. 354. st. 2. toč. 5. ZPP-a),
uslijed koje se donesena presuda može pobijati žalbom.
ZAPISNIK
U PARNIČNOM POSTUPKU

STRUKTURA IZLAGANJA
I. Sadržaj zapisnika
II. Svrha zapisnika
III. Način sastavljanja zapisnika
IV. Potpisivanje zapisnika
V. Posebne vrste zapisnika
VI. Tonska snimanja ročišta

I. SADRŽAJ ZAPISNIKA
sastavlja se o radnjama Sastavlja se o važnijim izjavama ili saopćenjima

poduzetim na ročištu koje stranke ili drugi sudionici daju
izvan ročišta.
O manje važnim izjavama ili saopćenjima

stavlja se samo službena bilješka na spisu.
(*promjena adrese, predaja isprave)
U zapisnik se unosi:
-naziv i sastav suda
-mjesto gdje se obavlja radnja
-dan i sat kad se obavlja radnja
-naznaka predmeta spora
-imena prisutnih stranaka odnosno trećih osoba i njihovih zakonskih zastupnika
odnosno punomoćnika
Zapisnik treba sadržavati bitne podatke o sadržaju poduzete radnje.
Čl. 123.-124. ZPP-a

U zapisnik o glavnoj raspravi osobito će se unijeti:
-je li rasprava bila javna ili je javnost bila isključena,
-sadržaj izjava stranaka,
-prijedlozi stranaka
-dokazi koje su stranke ponudile,
-dokazi koji su izvedeni,
-uz navođenje sadržaja iskaza svjedoka i vještaka
-te odluke suda donesene na ročištu.
Postavljena pitanja se unose, samo ako su važna za razumijevanje odgovora.
Moguće je ponekad unijeti i doslovni tekst izjava sudionika – upravni govor.
Pravna razlaganja i razmišljanja?

II. SVRHA ZAPISNIKA
Dokaz o sadržaju poduzetih procesnih radnji u vidu javne isprave.
Instrument višem sudu za kontrolu pravilnosti rada nižeg suda.
Izvor obavještavanja raspravnog suda o sadržaju

posredno izvedenih dokaznih sredstava (zamoljeni sud)
III. NAČIN SASTAVLJANJA ZAPISNIKA
Zapisnik se kazuje tako da sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća

kazuje zapisničaru što će unijeti u zapisnik.
Zastupnici, umješači
Stranke imaju pravo počitati zapisnik ili zahtijevati da im se pročita

te staviti svoje prigovore na sadržaj zapisnika.
npr. svjedok, vještak
To pravo imaju i druge osobe čija je izjava unesena u zapisnik,
ali samo u vezi s onim dijelom zapisnika koji sadrži njihovu izjavu.
Ispravci ili dodaci u pogledu sadržaja zapisnika koje treba provesti u povodu prigovora
stranaka ili drugih osoba ili po službenoj dužnosti umijet će se na kraju zapisnika.
Na zahtjev tih osoba unijet će se i prigovori koji nisu prihvaćeni.
(čl. 126. st. 1-4. ZPP-a)
Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa brisati, dodati ili mijenjati.
Prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva.
(čl. 125. ZPP-a)
IV. POTPISIVANJE ZAPISNIKA
Zapisnik potpisuju:
-sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća,
-zapisničar,
-stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomoćnici
-i tumač.
Svjedok i vještak potpisuju svoj iskaz na zapisniku
kad se oni saslušavaju pred zamoljenim sucem ili predsjednikom vijeća.
Nepismena osoba ili osoba koja se ne može potpisati

stavit će na zapisnik otisak kažiprsta, a zapisničar će ispod otiska upisati
njezino ime i prezime.
Ako se koja stranka, njezin zakonski zastupnik ili punomoćnik, svjedok ili vještak
udalji prije potpisivanja zapisnika ili neće potpisati zapisnik,
zabilježit će se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen.
V. POSEBNE VRSTE ZAPISNIKA
1. Zapisnik o glavnoj raspravi (čl. 124. st. 2. ZPP-a)
Odgovori suočenih svjedoka (čl. 244. st. 3. ZPP-a)
2. Zapisnik o osiguranju dokaza (čl. 276. st. 1.-2. ZPP-a)
3. Zapisnik o sudskoj nagodbi (čl. 322. st. 1.-2. ZPP-a)
4. Zapisnik o ročištu u sporu male vrijednosti (čl. 463. ZPP-a)

5. Zapisnik o vijećanju i glasanju
Zasebnost tog zapisnika.
No, ako je kod višeg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom

odluka donesena jednoglasno, neće se sastaviti zapisnik,
nego će se na izvorniku odluke staviti bilješka o vijećanju i glasanju.
Zapisnik o vijećanju i glasanju sadrži tijek glasanja i odluku koja je donesena.
Odvojena mišljenja priključuju se zapisniku o vijećanju i glasanju,

ako nisu unesena u sam zapisnik.
Zapisnik odnosno bilješku o glasanju potpisuju svi čanovi vijeća i zapisničar.
Zapisnik o vijećanju i glasanju zatvorit će se u poseban omot.

taj zapisnik može razgledati samo viši sud kad rješava o pravnom lijeku
i u tom slučaju zapisnik će se ponovno zatvoriti u poseban omot i na omotu
naznačiti da je zapisnik razgledan.
Čl. 128. st. 1.-4. ZPP-a

VI. TONSKA SNIMANJA ROČIŠTA
Ročišta pred sudom mogu se tonski snimati.
O tonskom snimanju rješenjem odlučuje sud sam ili na prijedlog stranaka.

Protiv tog rješenja žalba nije dopuštena.
Tonska snimka ročišta dostavlja se strankama.
Dio je spisa predmeta.
Način pohrane i prijenosa tonske snimke, tehnički uvjeti I način snimanja

uređuju se Sudskim poslovnikom.
(čl. 126.a-126.b ZPP-a)

Tonska snimka prenijet će se i u pisani oblik u roku od 8 dana od dana snimanja.
Tonska snimka u pisanom obliku sačinjava se u skladu s odredbom članka 124. ZPP-a
i mora sadržavati sve što je snimljneno u tonskoj snimci.
Stranke mogu tražiti prijepis tonske snimke u skladu s odredbama ZPP-a,

uz plaćanje naknade koju pravilnikom propiše
ministar nadležan za poslove pravosuđa – izmjena ZPP 2019!
Prijepis tonske snimke stranke mogu zatražiti u roku od 8 dana od dana kada je
snimka sačinjena.
Ako se prijepis tonske snimke i tonska snimka u bitnome razlikuju, stranka ima pravo
podnijeti prigovor u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa.
Prigovor mora biti obrazložen.
Sud će po prigovoru stranke u roku od 3 dana rješenjem prihvatiti izmijeniti

prijepis tonske snimke ili prigovor odbiti.
Protiv tog rješenja nije dopuštana posebna žalba.
Čl. 126.c st. 1.-6. ZPP-a

Akad. god. 2019/2020.
Pokretanje parničnog postupka
Parnični postupak pokreće se tužbom (185. ZPP).

o Nemo iudex sine actore. Ne procedat iudex ex officio.
o Izuzeci od dispozitivnosti: adhezijsko vođenje određenih obiteljskih sudskih postupaka.
Parnica kao trostrani odnos
SUD PRAVNE
PRAVNE IUDEX POSLJEDICE

DOSTAVE TUŽBE
POSLJEDICE TUŽENIKU
PODNOŠENJA
TUŽBE SUDU
TUŽBENI ZAHTJEV
ACTOR REUS
STRANKE
PARTES
Pravne posljedice podnošenja tužbe sudu
PROCESNOPRAVNE GRAĐANSKOPRAVNE
POSLJEDICE POSLJEDICE
prekid dosjelosti
prekid zastare
ocjena nadležnosti (perpetuatio prekluzivni rokovi
fori) alternativna obveza – izbor
ugovor o prorogaciji tužitelja
(pravovaljan) neprenosiva prava – utuženje
elektivna nadležnost prednika
dopustivost ostalih procesnih zatezne kamate na neisplaćene
pretpostavki kamate
promjena okolnosti nakon tužbe zatezne kamate na povremene
(tuženik se ne može protiviti dospjele novčane činidbe
preinaci tužbe) neodređen rok za ispunjenje
obveze – zakašnjenje
(podredno) mjerodavno pravo za
razvod braka
Procesne pretpostavke: dopuštenost
tužbe
o tužba dopuštena – bez posebnog rješenja nastavak postupka
o tužba nedopuštena – odbacivanje tužbe: ex tunc prestanak (procesnih i
građansko)pravnih učinaka
Pokretanje Tijek postupka Okončanje
Pokretanje: Procesna dispozicija

nemo iudex sine tužitelja:
actore
povlačenje tužbe:
ne procedat iudex ex • ex tunc prestanak
officio (procesnih i
nemo iudex ultra et građansko)pravnih
učinaka
extra petita partium
Akad. god. 2019/2020.
Osnove načela saslušanja stranaka
Ustav Republike
Hrvatske (Europska) Konvencija
za zaštitu ljudskih prava
i temeljnih sloboda
Iz URH…
o Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji
kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili
socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili
drugim osobinama.
o Svi su pred zakonom jednaki (14. URH).
o Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim
državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (26. URH).
o Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i

prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
o Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za
ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (16. URH).
o Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u

postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.
o Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima
o određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita
o (18. URH).
Iz EK…
o pravo na pravično suđenje (6/1 EK i 29/1 URH):
 svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u

javnom i pravičnom postupku i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i
obvezama građanske naravi
 u svakom postupku u kojem se odlučuje o građanskom pravu, koje ne mora biti
ljudsko pravo u smislu EK
o pravo na učinkovito pravno sredstvo pred domaćim državnim

tijelom (13 EK)
 svatko čija su prava i slobode utvrđena EK povrijeđena
 osiguranje slobodnog pristupa sudovima
ustavna načela
 ravnopravnost i procesna ravnoteža stranaka
GPP
 pravo na saslušanje, kontradiktorno raspravljanje
 pravo na obranu protiv svih djelovanja koja mogu
utjecati na prava i interese stranaka
Saslušanje stranaka
o Sud će svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima
protivne stranke (5/1 ZPP).
ESLJP: svih sudionika koji mogu utjecati na odluku (vještak;

vlada, parlament, drž. odvjet. u postupku pred ustavnim sudom…)
 + iznošenje vlastitih zahtjeva, navoda (prijedlozi, izjašnjenja)
 audiatur et altera pars
o pravo da stranka bude saslušana kao dokazno sredstvo
o pravo stranaka na kontradiktornost u raspravljanju (usmenost, neposrednost,
javnost)
 ESLJP: dužnost suda da prouči cjelokupni procesni materijal u razumnom
vremenu, bez prethodne prejudiciranosti o pravnoj relevantnosti
o pravo na obrazloženje sudske odluke
o Samo kad je to ovim Zakonom određeno, sud je ovlašten

da odluči o zahtjevu, o kome protivnoj stranci nije bila dana
mogućnost da se izjasni (5/2 ZPP).
Otvoreno pravosuđenje stranke moraju biti
upoznate s tezama
suda o kojima će
ČINJENICE ovisiti odluka o
DOKAZI zahtjevu, ne smiju
da mihi factum dabo tibi ius SUD biti iznenađene
(219/2, 288.a/2)
IZNIMKE
nedopuštena raspolaganja
IUDEX
– protivna prisilnim propisima PRAVNA
i pravilima javnog morala (3/3 OSNOVA
i 7/2 ZPP)
iura novit
curia
TUŽBENI ZAHTJEV
ACTOR REUS
nemo iudex ultra et extra petita partium
Metode za ostvarenje načela saslušanja stranaka
1. Omogućiti strankama da se izjasne (njihovo pravo).
2. Potaknuti, aktivirati stranke u korištenju njihovih ovlaštenja.
Sistem afirmativne ili pozitivne litiskontestacije

 qui tacet consentire videtur
 vigilantibus iura
 pasivnost kao instrument procesne dispozicije, ako su unaprijed poznate posljedice
Sistem negativne litiskontestacije

 šutnja znači poricanje zahtjeva protivnika
 sud je dužan sam utvrditi činjenično stanje i primijeniti materijalno pravo
Sistem neopredijeljenog stava prema neaktivnosti stranaka

 volja stranke koja šuti nepoznata
 procesni materijal aktivne stranke, inkvizitorna ovlaštenja suda
Hrvatski ZPP: pasivnost stranaka
o sistem utemeljen u osnovi na tezi neopredijeljenog stava prema stranačkoj

pasivnosti
o značajna iznimka: presuda zbog ogluhe, presuda zbog izostanka (331.b,

332 ZPP)
o procjena suda od kakvog je značenja to što se stranka drži pasivno (233/5,

269/2 ZPP)
Odredbe ZPP-a kojima se podupire načelo saslušanja
stranaka
sud ne može svoju odluku utemeljiti na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dana
mogućnost da se izjasne (7/3)
poučavanje neuke stranke (11)
stranka može pored punomoćnika sudjelovati u parnici (89/2)
odredbe o dostavi podnesaka i pismena
strankama se dostavlja podnesak treće osobe o miješanju (206/4)
određivanje ročišta tako da stranke imaju dovoljno vremena za pripremu
raspravljanje u odsutnosti stranke, samo ako je uredno pozvana (295/1)
tužba se uvijek dostavlja tuženiku i u pravilu se poziva na pismeni odgovor (284)
pripremno ročište započinje izlaganjem tužbe, a tuženik iznosi svoj odgovor na tužbu (287)
mogućnost iznošenja novih činjenica i dokaza i nakon zaključenja prethodnog postupka, ako ih prije
nisu bez svoje krivnje mogle iznijeti (299)
stranka može raspravljati o svim pitanjima, sudjelovati u izvođenju svih dokaza, komentirat rezultat
dokazivanja
strankama se mora omogućiti da se upoznaju s objašnjenjima i izviđajima suca pojedinca odnosno
predsjednika vijeća u povodu tvrdnje žalitelja da su u prvostupanjskom postupku počinjene bitne
povrede odredaba parničnog postupka (360/3-4)
dvostrani pravni lijekovi dostavljaju se protivniku na odgovor, a odgovor podnositelju pravnog lijeka
(359/1-2)
moguća rasprava na drugostupanjskom sudu povodom žalbe (373.b, 373.c)
institut prekida postupka u slučaju spriječenosti jedne stranke da sudjeluje (212, 213)
Odredbe ZPP-a kojima se iznimno odstupa od načela
saslušanja stranaka
 sukob nadležnosti (22/1)
 osiguranje dokaza (275/1/5)
 odlučivanje o sudjelovanju umješača u parnici (207/1)
 odluka o troškovima postupka (164)
 privremene mjere u postupku zbog smetanja posjeda (442)
 platni nalozi (446)
 preinaka tužbe (190/8)
 ispravak presude u pogledu slova ili brojeva (342/4)
 odgovor na žalbu protiv rješenja samo ako je njime postupak okončan (381)
 prethodno ispitivanje tužbe bez tuženika
 povrat u prijašnje stanje iznimno bez ročišta (121/2)
Kontradiktorno raspravljanje
o kontradiktorno raspravljanje:
 aktivna realizacija načela saslušanja stranaka
o usmenost, neposrednost i javnost

o iscrpno prikupljanje procesnog materijal i svestrano pretresanje
spora
o načelo ekonomičnosti i donošenja odluke u razumnom roku
Povreda procesnih pravila o saslušanju stranaka
žalba apsolutno bitna
povreda odredaba
parničnog postupka
revizija po
dopuštenju
revizija po
kauzalnom kriteriju
prijedlog za
ponavljanje
postupka
o ako kojoj stranci nezakonitim
postupanjem, a osobito
ustavna tužba propuštanjem dostave, nije dana
mogućnost da raspravlja pred
sudom (354/2/t. 6)
zahtjev pred
ESLJP
Akad. god. 2019/2020.
Dostava
o dostava
o određena zakonom propisana aktivnost nadležnih tijela i osoba usmjerena na
to da se adresatima pruži mogućnost da saznaju za sadržaj pismena koja im
se upućuju
o načelo saslušanja stranaka
o apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka
o sudska organizacija dostavne službe

o ZIDZPP 03: stranke, tzv. leteća dostava, dostava mimo suda
o ZIDZPP (08)13/19: elektronifikacija – dostava u elektroničkom obliku u
postupku pred trgovačkim sudovima / u redovnom (općem) postupku
Dostava: tijela i načini dostave
o redovna tijela dostavne službe: pošta, određeni sudski službenik, nadležno tijelo
uprave, javni bilježnik, sudac neposredno u sudu (133/1)
o dostava elektroničkim putem (ZIDZPP 08; ZIDZPP 13: postupak pred trgovačkim
sudovima; ZIDZPP 19: redovni (opći) postupak)
o posebna pravila/tijela dostavne službe:
o vojnim osobama, pripadnicima redarstvene službe i djelatnicima kopnenoga, riječnoga,
pomorskoga i zračnog prometa, poziv se dostavlja preko njihova zapovjedništva
odnosno neposrednog zapovjednika, a prema potrebi mogu im se na taj način
dostavljati i ostala pismena (135)
o osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, kazneno-popravne
ustanove ili odgojno-popravnog doma (137)
o kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima, koji
uživaju pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim putem, ako u
međunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu (146) nije što drugo određeno (136/1)
o ako se dostava pismena ima obaviti državljanima RH u inozemstvu, to se može učiniti
preko nadležnoga konzularnog predstavnika ili diplomatskog predstavnika RH koji
obavlja konzularne poslove u toj stranoj državi; takva dostava pravovaljana je samo
ako osoba kojoj se pismeno dostavlja pristane da ga primi (136/2)
Dostava elektroničkim putem (133.d, 143.c, 143.d)
o ZIDZPP 13: postupak pred trgovačkim sudom
o ZIDZPP 19: redovni (opći) postupak
o dostava elektroničkim putem (133.d)
o dobrovoljni i obvezni sudionici elektroničkog pravnog prometa
o obvezni sudionici: pismena se dostavljaju državnim tijelima, državnom odvjetništvu,
odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim
tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima te pravnim osobama u elektroničkom
obliku putem informacijskog sustava
o dobrovoljni sudionici: stranka koja izjavi da je suglasna ili ako podnese podnesak u
elektroničkom obliku (smatrat će se da je suglasna dok ne priopći drugačije)
o informacijski sustav: poslužno mjesto (usluge.pravosudje.hr) sustava eSpis
o administrator sustava: Ministarstvo pravosuđa
o siguran elektronički poštanski pretinac – adresat mora preuzeti pismeno u roku od 15
dana; informativna poruka na adresu elektroničke pošte
o istekom 15. dana smatra se da je dostava obavljena (ako adresat u tom roku ne potvrdi
primitak pismena) – smatra se osobnom dostavom
o dokaz identiteta putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava
Podnesci i pismena u elektroničkom obliku
o podnesak u elektroničkom obliku: kvalificirani elektronički potpis (106.a)
o pismena u elektroničkom obliku: kvalificirani elektronički pečat suda (143.c/7)
o Pravilnik o elektroničkoj komunikaciji u postupcima pred trgovačkim sudom (NN

12/18; stupio na snagu 1.1.2019.)
Dostava preko javnog bilježnika (133.a)
o ZIDZPP 03: tzv. leteća dostava
o na zahtjev stranke koja izjavi da je spremna snositi troškove time izazvane
o sud može rješenjem protiv kojega nije dopuštena žalba odrediti da se dostava
nekoga pismena povjeri JB
o pismeno koje treba dostaviti zajedno s rješenjem sud će staviti u posebnu omotnicu koju će
predati (toj) stranci
o JB od koga stranka zatraži obavljanje radnje dostave dužan ju je obaviti po
pravilima ZPP o dostavi
o JB ima prava i dužnosti sudskoga dostavljača
o JB u obavljanju poslova dostave može zamjenjivati i javnobilježnički prisjednik ili javnobilježnički
savjetnik ili javnobilježnički vježbenik
o JB sastaviti zapisnike: o primitku pismena radi dostave i o radnjama poduzetim radi dostave
o JB – izravno sudu (bez odgode): ovjerovljeni prijepis zapisnika o primitku pismena radi dostave te
potvrdu o obavljenoj dostavi zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o dostavi, odnosno
nedostavljeno pismeno zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o poduzetim radnjama
o troškove javnobilježničke dostave: stranka izravno podmiruje JB
o JB kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan dostavu obaviti, o čemu
će JB sastaviti zapisnik i o tome izravno obavijestiti sud
o javnobilježničke pristojbe: stranke ne plaćaju na radnje poduzete u vezi s dostavom preko JB
o troškovi dostave putem JB ulaze u parnične troškove, ako sud ocijeni da su oni bili nužni
Dostava na temelju sporazuma stranaka (133.b)
o ZIDZPP 03
o tuženik se prije podnošenja tužbe sudu u pisanom sporazumu sklopljenom s
tužiteljem suglasio da mu se dostava u sporovima na koje se sporazum odnosi
obavlja na određenoj adresi u RH ili preko određene osobe u RH
o sporazum se može sklopiti glede određenog spora koji je već nastao ili glede budućih sporova koji
mogu nastati iz određenoga pravnog odnosa
o na prijedlog tužitelja: tužba i druga pismena u postupku tuženiku će se dostavljati na toj

adresi ili toj osobi; smatrat će se da je dostava tuženiku obavljena kada je pismeno
dostavljeno osobi naznačenoj u sporazumu
o ako se dostava na temelju sporazuma nije mogla obaviti, sud će odrediti da se daljnje dostave
tuženiku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda; smatrat će se da je dostava
obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda
o tužitelj je dužan uz tužbu priložiti sporazum o adresi tuženika ako u njoj predlaže da se dostava
obavlja na adresi ili preko osobe iz toga sporazuma
o tužitelj koji u tužbi nije predložio da se dostava obavlja na adresi ili preko osobe iz
sporazuma može i kasnije tijekom postupka predložiti da se tuženiku dostava obavlja na toj
adresi ili preko te osobe ako mu se nije mogla uredno obaviti na adresi naznačenoj u tužbi
Dostava na temelju sporazuma stranaka (133.b)
o valjanost pisanog sporazuma o dostavi:
o ako je tuženik FO koja ne obavlja registriranu djelatnost, sporazum je valjan samo ako je na njemu
potpis tuženika javno ovjerovljen
o ako je tuženik FO koja obavlja registriranu djelatnost, sporazum u vezi sa sporovima koji se ne tiču
te djelatnosti pravno je valjan samo ako je na njemu potpis tuženika javno ovjerovljen
o promjena adrese dostave: ako tuženik nakon što mu je tužba dostavljena zatraži da
mu se dostava obavlja na novoj adresi u RH, dostava će mu se obavljati na toj
adresi ako uvjeti uz koje se treba obavljati nisu bitno teži od onih uz koje se dostava
obavlja prema sporazumu
o o zahtjevu tuženika za obavljanje dostave na novu adresu sud odlučuje rješenjem nakon što tužitelju
omogući da se o tom zahtjevu izjasni
o dok sud ne odluči o zahtjevu, dostava će se obavljati na adresu, odnosno osobi iz sporazuma
o protiv rješenja suda kojim zahtjev prihvaća ili ga odbija žalba nije dopuštena; dostava toga rješenja
obavlja se na adresi, odnosno osobi iz sporazuma
o troškove izazvane prijedlogom tuženika za promjenom adrese dostave snosi tuženik bez obzira na
ishod spora
Izravno upućivanje pismena stranaka: tzv. mimosudska
dostava (133.c)
o ZIDZPP 03 (uvedena tzv. dobrovoljna i oktroirana mimosudska dostava)
o ZIDZPP 19 (redefiniran taj način dostave):

o sud može naložiti strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena, i to
preporučeno uz povratnicu ili na drugi način koji omogućava dokaz o obavljenoj
dostavi, osim ako su obje stranke ili njihovi zastupnici uvijek dužni podneske
podnositi u elektroničkom obliku
o ako je koja od stranaka fizička osoba s registriranom djelatnošću, pismena joj se
mogu predati izravno u njezinom sjedištu uz potvrdu o preuzimanju pošiljke
o odluka suda – rješenje o upravljanju postupkom

Dostava preko pretinca u sudu (134.b)
o ZIDZPP 03/08/13 i ZIDZPP 19
o ako se određenim osobama, na temelju njihova zahtjeva i odobrenja predsjednika
suda, dostava obavlja u sudu, pismena koja im upućuje sud polažu se za njih u
posebne pretince u za to određenoj prostoriji suda (tzv. dobrovoljna pretinačka
dostava)
o dostavu obavlja službena osoba suda
o predsjednik suda povući će odobrenje za ovakav način dostave ako utvrdi da osoba kojoj
je ono dano neredovito preuzima pismena ili pokušava zloupotrijebiti takav način dostave
o predsjednik suda može rješenjem donesenim u upravnom postupku odrediti da svi

odvjetnici koji imaju pisarnicu na području toga suda, javni bilježnici koji imaju
sjedište na području toga suda i određene pravne osobe koje imaju sjedište na
području tog suda, sudska pismena primaju preko pretinaca (tzv. oktroirana
pretinačka dostava) – propisana ZIDZPP 13; napuštena ZIDZPP-om 19!
Dostava preko pretinca u sudu (134.b)
o pismena koja se dostavljaju preko pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima
se dostavljaju prije nego što potpišu dostavnicu
o pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama, u kojima se dostava obavlja
preko pošte
o prigodom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena položena u pretinac
o na svako pismeno koje se dostavlja preko pretinca u sudu naznačit će se dan kada
je položeno u pretinac osobe kojoj se dostava tako obavlja
o dužnost podizanja pismena iz pretinca u roku od 8 dana
o ako pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava će se obaviti stavljanjem
pismena na oglasnu ploču suda
o smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena
na oglasnu ploču suda
o valjana je dostava koja je umjesto preko pretinca obavljena na drugi zakonom
predviđen način
o ZIDZPP 19: predsjednik VSRH može za obavljanje dostave ovlastiti samo jedan od
više sudova različitog stupnja i vrste sa sjedištem na području nadležnosti
županijskog suda
Različita pravila o dostavi za različite adresate
o kad stranka ima zakonskog zastupnika odnosno punomoćnika (138)
o dostava se obavlja ZZ odnosno PUNO., ako ZPP-om nije što drugo određeno
o ako stranka ima više ZZ odnosno PUNO., dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih
o vojnim osobama, pripadnicima redarstvene službe i djelatnicima kopnenoga,
riječnoga, pomorskoga i zračnog prometa, poziv se dostavlja preko njihova
zapovjedništva odnosno neposrednog zapovjednika, a prema potrebi mogu im se
na taj način dostavljati i ostala pismena (135)
o osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, kazneno-
popravne ustanove ili odgojno-popravnog doma (137)
o kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima, koji
uživaju pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim putem, ako u
međunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu (146) nije što drugo određeno (136/1)
o ako se dostava pismena ima obaviti državljanima RH u inozemstvu, to se može
učiniti preko nadležnoga konzularnog predstavnika ili diplomatskog predstavnika RH
koji obavlja konzularne poslove u toj stranoj državi; takva dostava pravovaljana je
samo ako osoba kojoj se pismeno dostavlja pristane da ga primi (136/2)
Dostava fizičkim osobama s registriranom djelatnošću
(134.a)
o ZIDZPP 03/08; posljednje izmjene ZIDZPP 19
o fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici, liječnici, i dr.), za
koje nije propisana obvezna dostava elektroničkim putem, kada se dostava obavlja
u sporovima koji se tiču te djelatnosti dostava se obavlja na adresu navedenu u
tužbi
o ako dostava na adresu navedenu u tužbi ne uspije, dostava će se obaviti na adresu
sjedišta te osobe upisanu u upisniku
o ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu
ploču suda
o ako je adresa upisanog sjedišta osobe adresa navedena u tužbi, dostava će se
ponoviti još jednom na tu adresu
o obavijest o obavljenoj dostavi pravnoj osobi nad kojom je otvoren stečaj dostavlja se na
poslovnu adresu stečajnog upravitelja (ZIDZPP 19)
Fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost
Fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u
sporovima koji se ne tiču te djelatnosti:
tzv. obična dostava (141)
o ako se fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost te fizička osoba koja
obavlja registriranu djelatnost u sporovima koji se ne tiču te djelatnosti ne zatekne u
svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena nekome od njezinih poslovno
sposobnih članova kućanstva, koji je dužan primiti pismeno
o predaja pismena kućepazitelju ili susjedu – mogućnost napuštena ZIDZPP 19!
o ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta
se osoba tamo ne zatekne, dostava se može obaviti osobi koja na istom mjestu radi,
ako ona pristane primiti pismeno
o predaja pismena drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici kao
protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti
o osobe kojima se prema odredbama prethodnih stavaka dostava obavi umjesto osobi
kojoj se pismeno ima dostaviti, dužne su pismeno predati toj osobi
Tzv. osobna dostava (142)
o fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja
registriranu djelatnost u sporovima koji se ne tiču te djelatnosti, tužba, platni nalog,
presuda i rješenje protiv kojeg je dopuštena posebna žalba te pravni lijek, dostavit
će se osobno stranci odnosno njezinom zakonskom zastupniku odnosno
punomoćniku
o ostala pismena dostavit će se osobno kada je to ZPP-om izričito predviđeno ili kada
sud smatra da je zbog priloženih isprava u izvorniku ili zbog kojega drugog razloga
potrebna veća opreznost
o ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se
dostava prema podacima iz tužbe, odnosno spisa ima obaviti, dostavljač će se
obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tu osobu zateći i ostaviti joj kod jedne od
osoba (poslovno sposobnih članova kućanstva, osobe koja radi na istom mjestu)
pisanu obavijest da radi primanja pismena bude u određeni dan i sat u svom stanu
odnosno na svome radnom mjestu
o ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu kojoj se pismeno ima dostaviti,
dostava će se obaviti jednoj od osoba kojoj se može obaviti obična dostava za
adresata (141), na koji način je dostava obavljena
Neuspjela obična i osobna dostava - novi pokušaj
dostave (143)
o ako se FO koja ne obavlja registriranu djelatnost odnosno FO koja obavlja
registriranu djelatnost u sporovima koji se ne tiču te djelatnosti, dostava ne uspije
obaviti prema pravilima tzv. osobne odnosno obične dostave (na adresu iz tužbe),
dostava će im se iznova pokušati obaviti na adresi njihova prebivališta u RH prema
podacima o njihovu prebivalištu koji će se pribaviti iz evidencija MUP
o ako prema podacima iz evidencija MUP proizlazi da je ta osoba prijavila boravište u
kojem drugom mjestu u RH ili da je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se
dostava može obaviti (143.a), dostava će se toj osobi pokušati obaviti na adresi
njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi
prijavljeni način (143.a)
o ako se tim osobama ponovna dostava ne uspije obaviti ni na toj adresi, dostava će se
tim osobama pokušati još jednom obaviti prema odredbama ZPP nakon isteka roka od
30 dana
o ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti stavljanjem
pismena na oglasnu ploču suda
o smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana stavljanja pismena
Neuspjela obična i osobna dostava - novi pokušaj
dostave (143)
o ako se adresa navedena u tužbi prema podacima iz evidencija MUP ne razlikuje od

adrese prebivališta, a osoba kojoj se dostava ima obaviti nije prijavila adresu
boravišta u RH, odnosno drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti
(143.a), dostava će joj se još jednom pokušati obaviti na adresi iz tužbe nakon
isteka roka od 15 dana
o ako ni ta ponovljena dostava ne uspije, dostava će se obaviti prema 143/2
o 143/2: dostava će se pokušati još jednom obaviti prema odredbama ZPP nakon isteka roka od 30 dana
o ako se ne uspije obaviti, dostava će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda
o smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmog dana od dana stavljanja pismena na oglasnu
ploču suda
Neuspjela obična i osobna dostava – e-oglasna ploča
sudova (143)
ZIDZPP 19:
o ako je ponovljena dostava obavljena stavljanjem pismena na mrežnoj stranici e-
oglasna ploča sudova, sve daljnje dostave u postupku obavit će se stavljanjem
pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, uz (istodobni) pokušaj
dostave na adresu prebivališta, dok stranka ne obavijesti sud o adresi svog
prebivališta ili boravišta
na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, neovisno o tome je li i kada je uspjela
dostava na adresu prebivališta
o ako primatelj ne podigne pismeno ili ako se dostava ne uspije obaviti iz bilo kojeg
drugog razloga, smatrat će se da dostava nije uspjela te će se pokušati još jednom
ili će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, u skladu s odredbama
ovoga članka
Fizičke osobe – prijava u evidencije MUP-a adrese za
dostavu odnosno određene osobe na određenoj adresi
(143.a)
o svaka FO, neovisno o tome obavlja li ili ne obavlja registriranu djelatnost, ovlaštena
je zatražiti od policijske uprave nadležne prema mjestu njena prijavljena prebivališta
ili boravišta da u svojim evidencijama o prebivalištu i boravištu građana zabilježi
njezinu izjavu da se dostave za nju u sudskim postupcima obavljaju na određenoj
adresi ili određenim osobama na određenoj adresi u RH
o može se naznačiti određeni javni bilježnik, odvjetnik ili bilo koja poslovno sposobna
fizička osoba, odnosno pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti
primanja pismena za druge osobe; takva pravna osoba može biti i pošta
o FO dužna je uz izjavu priložiti i izjavu s ovjerenim potpisom osobe o tome da pristaje
obavljati poslove preuzimanja pismena u sudskim postupcima za tu fizičku osobu, osim
ako takvu izjavu daje javni bilježnik, odvjetnik ili pravna osoba koja je registrirana za
obavljanje djelatnosti primanja pismena za druge osobe
o dostava osobi ovlaštenoj za preuzimanje pismena obavlja se po pravilima ZPP o

dostavi onoj vrsti fizičkih ili pravnih osoba kojoj pripadaju
o dostava javnom bilježniku ili odvjetniku kao osobi ovlaštenoj za preuzimanje pismena,
obavlja se po pravilima o dostavi fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost
Fizičke osobe – prijava u evidencije MUP-a adrese za
dostavu odnosno određene osobe na određenoj adresi
(143.a)
o ako osoba ovlaštena za preuzimanje pismena odbije primiti pismeno, dostava će se

obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda
o smatrat će se da je pismeno dostavljeno istekom roka od osam dana od dana
stavljanja pismena na oglasnu ploču suda
o Pravilnik o načinu zaprimanja izjave o adresi radi dostave u sudskim postupcima

(NN, 55/09)
Pribavljanje podataka o adresi (143.b, 148)
o (primarno) stranka
o (supsidijarno) sud
o od policijske uprave se, uz predočenje dokaza o postojanju pravnog interesa, može

zatražiti podatak o prebivalištu ili boravištu osobe kojoj je potrebno izvršiti dostavu u
parničnom postupku (143.b)
o policijska uprava će zaprimljeni pisani zahtjev riješiti prema odredbama posebnog
propisa
o ako stranka ne može sama saznati adresu osobe kojoj pismeno treba dostaviti, sud
će nastojati od nadležnog tijela uprave ili na drugi način dobiti potrebne podatke
(148)
Odbijanje primitka (144)
o kad osoba kojoj je pismeno upućeno, odnosno poslovno sposobni član
njezina kućanstva, odnosno ovlaštena osoba ili radnik državnog tijela, fizičke
ili pravne osobe bez zakonitog razloga odbije primiti pismeno, dostavljač će
to naznačiti na pismenu i vratiti ga sudu, a u stanu ili prostorijama gdje ta
osoba radi, odnosno u sandučiću će ostaviti obavijest o pokušanoj dostavi s
upozorenjem da će se dostava obaviti preko oglasne ploče suda
o dostava će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda
o smatrat će se da je dostava obavljena istekom roka od osam dana od dana

stavljanja pismena na oglasnu ploču suda
Promjena adrese (145)
o stranka ili njezin zastupnik dužni su tijekom postupka do isteka roka od 6 mjeseci
nakon pravomoćnosti prvostupanjske odluke protiv koje žalba nije izjavljena,
odnosno nakon dostave drugostupanjske odluke kojom se postupak pravomoćno
završava odmah obavijestiti sud o svakoj promjeni svoje adrese
o ako protiv pravomoćne odluke unutar roka od 6 mjeseci bude podnesen prijedlog za
dopuštenje revizije (ZIDZPP 19) ili revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne
6 mjeseci od dostave stranci odluke kojom se prijedlog odbacuje ili odbija, odnosno
kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinačuje
o ako je protiv pravomoćne odluke unutar roka od 6 mjeseci podnesen prijedlog za
ponavljanje postupka, taj se rok produžava do isteka roka od 6 mjeseci nakon
pravomoćnosti prvostupanjske odluke u tom postupku protiv koje nije izjavljena
žalba, odnosno do isteka roka od 6 mjeseci od dostave stranci drugostupanjske
odluke kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomoćno završava
o ako u povodu izvanrednoga pravnoga lijeka pravomoćna odluka bude ukinuta i
predmet vraćen na ponovno suđenje, smatrat će se da rok od 6 mjeseci nije ni
počeo teći
Zastupnik za primanje pismena (146)
o tužitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a tužitelj nema punomoćnika
u RH, dužni su već prigodom podnošenja tužbe imenovati punomoćnika za primanje
pismena u RH
o ako oni tako ne postupe, sud će tužbu odbaciti
o tuženika ili njegova zastupnika koji se nalaze u inozemstvu, a tuženik nema

punomoćnika u RH, sud će već prigodom dostave prvoga pismena pozvati da u
primjerenom roku postave punomoćnika za primanje pismena u RH, uz upozorenje
da će u suprotnom sud tuženiku na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje
pismena iz reda odvjetnika ili javnih bilježnika i preko toga zastupnika obavijestiti
tuženika odnosno njegova zastupnika o tom postavljenju
o sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada zastupnika tuženika za primanje
pismena dužan je predujmiti tužitelj na temelju rješenja suda protiv kojega nije
dopuštena posebna žalba
o ako tužitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je sud odredio u svom rješenju, sud će
tužbu odbaciti
o pravila o postavljanju zastupnika tužitelju za primanje pismena na odgovarajući se

način primjenjuju na umješače
Zastupnik za primanje pismena (146): opoziv, otkaz
punomoći
o stranci koja opozove punomoć punomoćniku za primanje pismena i istodobno ne
postavi drugog takvog punomoćnika, sud će dostavu obavljati stavljanjem pismena
na oglasnu ploču suda, sve dok ta stranka ne postavi drugoga punomoćnika za
primanje pismena
o punomoćnik za primanje pismena koji je obavijestio sud o tome da je stranci

otkazao punomoć i priložio nesumnjiv dokaz o tome da je stranka uredno primila taj
otkaz, dužan je za stranku i dalje primati pismena sve dok ne protekne 30 dana od
dana kojega je sudu priložio taj dokaz
o ako stranka u roku od 30 dana od dana primitka otkaza punomoći ne obavijesti sud o
imenovanju novoga punomoćnika za primanje pismena, sud će dostavu obavljati
stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda
Zastupnik za primanje pismena (147): aktivno i pasivno
(jedinstveno) suparničarstvo
o ako više osoba zajednički tuže, a nemaju zajedničkog zakonskog zastupnika

odnosno punomoćnika, sud ih može pozvati da u određenom roku imenuju
zajedničkog punomoćnika za primanje pismena
o istovremeno, obavijestiti će tužitelje koga će od njih smatrati zajedničkim punomoćnikom
za primanje pismena ako oni sami ne imenuju takva punomoćnika
o slučaj i kad je više osoba tuženo kao jedinstveni suparničari

Promjena adrese (145)
o ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, pa se
zbog toga dostava nije mogla uredno obaviti, sud će odrediti da se daljnje dostave u
parnici obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, sve dok stranka ili
njezin zastupnik ne priopće sudu svoju novu adresu
o dostava se smatra obavljenom istekom osam dana od dana stavljanja pismena na
oglasnu ploču suda
o kad zastupnik za primanje pismena do isteka navedenih rokova promijeni svoju

adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud će imenovati drugoga zastupnika za
primanje pismena kojemu će dostavu obaviti
o sud može novčano kazniti ranijeg zastupnika za primanje pismena zbog povrede svoje
dužnosti obavještavanja suda o promjeni adrese
Mjesto, vrijeme i način dostave – opća pravila (140)
o dostava se obavlja radnim danom, i to od 7 do 20 sati, u stanu ili na radnom mjestu
osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne
o odredba da se dostava obavlja samo radnim danom u određeno vrijeme ne važi za
dostavu poštom ili putem javnoga bilježnika (tzv. leteća dostava)
o dostava se može obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe

kojoj se dostava ima obaviti
o ako ocijeni da je to potrebno, sud će odrediti da se dostava obavi na bilo kojem

drugom mjestu ili u bilo koje drugo vrijeme
o osobi kojoj se dostava obavlja predat će se primjerak rješenja suda kojim je ona
određena; to rješenje ne mora biti obrazloženo
Posebni primjeri obavještavanja objavljivanje na
oglasnoj ploči suda i Narodnim novinama (86)
o ako se privremeni zastupnik postavio stranci jer je:

o boravište tuženika nepoznato, a tuženik nema punomoćnika
o ako se tuženik ili njegov ZZ, koji nemaju punomoćnika u RH nalaze u inozemstvu, a
dostava se nije mogla obaviti
o oglas u NN i na oglasnoj ploči suda, prema potrebi na drugi prikladan način

Dokaz o dostavi: dostavnica (149)
o dostavnica
o javna isprava koja služi kao dokaz o obavljenoj dostavi
o dokazna snaga javnih isprava
o nije jedino dokazno sredstvo za utvrđivanje dostave
o pravila ZPP-a:
o potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji će na njoj napisati
datum primitka
o ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljač će ispisati njegovo
ime i prezime i slovima dan primitka te staviti napomenu zašto primatelj nije stavio svoj
potpis
o ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i
ispisati slovima dan predaje, i time se smatra da je dostava obavljena
Dostavnica (149)
o pravila ZPP-a:
o u slučajevima osobne dostave, na dostavnici će se pored potvrde o primitku pismena
naznačiti da je prethodila pisana obavijest (ako je prethodila)
o ako dostavu ne obavlja državnom tijelu ili pravnoj osobi, dostavljač će od osobe kojoj
pismeno predaje zatražiti da dokaže svoju istovjetnost
o dostavljač će na dostavnici upisati ime i prezime osobe kojoj je pismeno predao te broj
isprave na temelju koje je utvrdio njenu istovjetnost i tko ju je izdao
o ZIDZPP 19: brisana mogućnost da to dostavljač ne učini ako osobu kojoj pismeno
predaje osobno poznaje
o dostavljač koji nije javni bilježnik dužan je čitljivo označiti na dostavnici svoje ime i
prezime te svojstvo, a zatim je osobno potpisati
o ako je to potrebno, dostavljač će o dostavi sastaviti poseban zapisnik i priložiti ga uz

dostavnicu
o ako je na dostavnici netočno naznačen datum dostave, smatrat će se da je dostava
obavljena onog dana kad je pismeno predano
Novčana kazna i naknada troškova (149.a)
o osobu koja neopravdano odbije dokazati svoju istovjetnost ili primiti pismeno
te osobu koja na neki drugi način ometa dostavu svjesno onemogućavajući
ili otežavajući primjenu odredaba ZPP o dostavi sud može novčano kazniti
(110: 500,00 – 5.000,00 kn FO; 2.000,00 – 20.000,00 kn PO)
o stranka kojoj je osoba ponašanjem opisanim u toj odredbi prouzročila

dodatne troškove u postupku, može u tom postupku zatražiti od suda da je
osudi da joj te troškove naknadi, neovisno o tome je li je novčano kaznio ili
nije
o o zahtjevu sud je dužan rješenjem odlučiti bez odgode, neovisno o odluci o
glavnoj stvari
o protiv toga rješenja dopuštena je posebna žalba, ali se ovrha na temelju njega
može tražiti prije njegove pravomoćnosti
Novčana kazna i naknada troškova (149.b)
o dostavljača koji nesavjesno obavi koju radnju dostave i zbog toga dođe do znatnijeg
odugovlačenja postupka sud može novčano kazniti (na odgovarajući način 110.
ZPP)
o stranka kojoj je dostavljač nesavjesnim obavljanjem svoje dužnosti prouzročio

dodatne troškove u postupku, može u tom postupku zatražiti od suda da dostavljača
odnosno pravnu osobu koja za njega odgovara po općim pravilima za naknadu štete
osudi da joj te troškove naknadi
o o zahtjevu sud je dužan rješenjem odlučiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari
o protiv toga rješenja dopuštena je žalba, ali se ovrha na temelju njega može tražiti i prije
njegove pravomoćnosti
o zahtjev za naknadu troškova stranka može postaviti u roku od petnaest dana od
saznanja za razloge koji opravdavaju njegovo postavljanje, a najkasnije do
pravomoćnosti, odnosno okončanja postupka u povodu izvanrednog pravnog lijeka
Uredba (EU) br. 1393/2007 Europskoga parlamenta i
Vijeća od 13. 11. 2007. o dostavi sudskih i izvansudskih
isprava u građanskim i trgovačkim predmetima u
državama članicama (“dostava isprava”) i o ukidanju
Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000.
o značajno ubrzanje dostave (trebala bi unutar 30 dana)
o imenovanje otpremnih i prijamnih mjesta u DČ
o imenovanje središnjeg mjesta u DČ: pruža informacije, traži rješenja u
pojedinačnim slučajevima
o upotreba standardiziranih obrazaca koji prate pismena – ispunjavaju se na jeziku
DČ u koju se šalje pismeni ili na eng jeziku (ako ga prihvaća)
o moguće i druge vrste dostave:
o putem diplomatskih i konzularnih predstavništva (13) u iznimnim slučajevima (12)
o putem pošte (14)
o neposredna dostava (15)
o načelo svrsishodnosti – sud DČ koji inicira dostavu; stranke prijedlog
Uredba (EU) br. 1393/2007 Europskoga parlamenta i
Vijeća od 13. 11. 2007. o dostavi sudskih i izvansudskih
isprava u građanskim i trgovačkim predmetima u
državama članicama (“dostava isprava”) i o ukidanju
Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000.
o 507.a – 507.č ZPP
o otpremna mjesta:
o za sudska pismena – sud koji treba obaviti dostavu
o za izvansudske isprave – općinski sud na čijem je području ima
prebivalište/uobičajeno boravište odnosno sjedište tijelo ili osoba koja traži dostavu u
inozemstvo
o za pismena koja su potvrdili ili izdali JB – općinski sud na čijem je području njihovo
sjedište
o prijamna mjesta:
o općinski sud na čijem području se pismena trebaju dostaviti
o središnje mjesto: Ministarstvo pravosuđa
o izravna dostava: putem nadležnog JB
Akad. god. 2019/2020.
Pravne posljedice dostave tužbe tuženiku
PRESTANAK LITISPENDENCIJE:
odbačaj tužbe
povlačenje tužbe
LITISPENDENCIJA – trostrani procesnopravni smrt stranke – neprenosiva prava
odnos konfuzija stranaka
pravomoćna presuda
PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE: sudska nagodba
nedopustivost nove parnice među istim strankama u pogledu istog zahtjeva
u pravilu, pristanak tuženika za preinaku tužbe
otuđenje stvari ili prava o kojem teče parnica (teorija relevancije i irelevancije)
atrakcijska nadležnost za protutužbu i za tužbu glavnog miješanja
intervencija umješača
obavještavanje treće osobe o parnici
GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE:
ZVDSP (18/4): poštenje posjednika
LITISPENDENCIJA PRED STRANIM I DOMAĆIM SUDOM:

60. ZMPP: postupak u tijeku pred stranim sudom države koja nije članica EU-a
europske uredbe: odredbe o litispendenciji
HVALA NA PAŽNJI!
Parnična
sposobnost
Osnove parnične sposobnosti
 Parnična sposobnost je svojstvo određene osobe da s

procesnopravnim učinkom poduzima procesne radnje
u parnici.
 Parničnu sposobnost procesno pravo priznaje svima
koji imaju poslovnu sposobnost.
 odnos stranačke i parnične sposobnosti
 Parnična sposobnost poslovno sposobnih
osoba odnosi se na osobe koje su navršile 18
godina
 maloljetnika koji je prije 18 godina zaključio
brak; maloljetnik koji je nakon 15 godina
zasnovao radni odnos
 Punoljetna osoba kojoj je djelomično
ograničena poslovna sposobnost parnično
je sposobna u granicama svoje poslovne
sposobnosti (79/2 ZPP).
 Ona ima potpunu parničnu sposobnost u
sporovima koji se tiču onih odnosa s obzirom
na koje njena poslovna sposobnost nije
ograničena
 negotia claudicantia (šepavi pravni poslovi)
 Problem – poslovno sposobnu osobu trebalo bi
smatrati parnično sposobnom sve dok joj se
pravomoćno ne oduzme poslovna sposobnost
 U sudskoj praksi – one se smatraju da nisu
parnično sposobne, umjesto da se prekine
postupak (212/2) i onemogući stranci
nezakonito raspravljanje pred sudom.
 Time se pitanje parnične sposobnosti pretvara u
prejudicijelno pitanje, iako se o njemu mora
donijeti konstitutivna odluka u posebnom
postupku!??
 Parnična sposobnost maloljetnika (79/3 ZPP)
 Osobe potpuno lišene poslovne sposobnosti
nemaju parničnu sposobnost (arg. 79/1). Za njih
parnične radnje poduzimaju zakonski zastupnici
(čl. 80).
 Parnična sposobnost stranih državljanina (88.
ZPP, )
 Parnična sposobnost osobe kojoj je zabranjen
rad ili nad kojom je otvoren stečajni postupak
 Parnična sposobnost pravne osobe (čl. 79., ) –
prema pravu države prema kojem je ona
osnovana
 Parnična sposobnost kao procesna
pretpostavka (čl. 82). Sud će tijekom cijelog
postupka po službenoj dužnosti, paziti može
li osoba koja se pojavljuje kao stranka:
- biti stranka u postupku
- je li parnično sposobna
- zastupa li parnično nesposobnu stranku
njezin zakonski zastupnik
- ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje
kada je ono potrebno
 Kad prvostupanjski sud utvrdi da parnično
nesposobna stranka nema ZZ ili da on nema
posebno ovlaštenje:
 a) zatražiti da se CZS postavi skrbnika parnično
nesposobnoj stranci,
 b) pozvati ZZ da pribavi potrebno ovlaštenje
 c) poduzeti dr. potrebne mjere, imenovati joj
privremenog zastupnika
 Odrediti rok za otklanjanje nedostataka (83/3) Može
li to učiniti u odnosu na parnično nesposobnu
stranku?!!
 Otklonjiv nedostatak – rok za otklanjanje
 Ako se otklone (poduzete prije, poduzete
uvjetno) naknadno će ih ratihibirati ZZ
stranke ili sama stranka ako je naknadno
stekla parničnu sposobnost (da li neke ili sve
radnje?!)
 Otklanjanje ima retroaktivni učinak – djeluje
od podnošenja tužbe
 Ako rok bezuspješno protekne – ukinuti
provedene radnje zahvaćene nedostacima.
 Povreda pravila o parničnoj sposobnosti
razlog je apsolutne ništavosti (354/2 t. 8),
na koju sud pazi po službenoj dužnosti
(365/2), drugostupanjski će sud ukinuti
prvostupanjsku presudu i vratiti predmet
nadležnome prvostupanjskom sudu ili će
ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti
tužbu (369/3)
 Revizija (386/1, 2)
 Prijedlog za ponavljanje postupka (421/1
t. 3., 422/1, 423)
STRANKA U PARNIČNOM
POSTUPKU
Tko može biti stranka u
postupku?
• Tužitelj – tuženik
• Predlagatelj - sporazumni zahtjev za razvod braka
(50/1 ObZ 15); izvanparnični postupak
• CZS; DO
• Treći : umješači, imenovani prethodnici, osobe
obaviještene o parnici
• Zastupnici (zakonski zastupnici; dobrovoljni
zastupnici - punomoćnici, organ-zastupnici)
Državni odvjetnik u parničnom
postupku
• Specifično pravosudno tijelo kojeg se djelokrug, ovlasti i
nadležnost utvrđuje zakonom (3 ZDO).
• 1. stranka
• 2. specifični zastupnik po zakonu Republike Hrvatske
• 3. punomoćnik određenih pravnih osoba
• Tijelo pred kojim se provodi postupak mirenja u slučaju
tužbe protiv Republike Hrvatske (186.a ZPP)
• Novelom 2003 izgubilo ovlast umješača sui generis i
podnositelja zahtjeva za zaštitu zakonitosti
Centar za socijalnu skrb u
parničnom postupku
• CZS su javne ustanove socijalne skrbi (79., 81. ZSS).
• Tužitelj (poništaj braka, postojanje braka, utvrđivanje
očinstva ili materinstva)
• Suparničar s položajem samostalne stranke (uključiti
se u postupak koji je pokrenula dr. stranka a koji je bio
ovlašten sam pokrenuti)
• napušten je koncept CZS- a kao umješača sui generis
(umješač sa statusom samostalnog sudionika) u
postupcima s kim će dijete živjeti i susretima, uzdržavanje
i roditeljska skrb
• Specifični zakonski zastupnik – pokreće u ime i za
račun djeteta postupak za uzdržavanje (kontrolno-
supstitutivna funkcija)
• Pomoćno (istražno tijelo) – prikuplja podatke o
osobnim i obiteljskim prilikama djeteta i stranaka u
postupku
• Daje mišljenje s kojim roditeljem dijete treba živjeti – ima
ulogu vještaka
• Vrši komplementarno-suradničku funkciju. Sud nije
vezan!
Odvjetništvo i odvjetnici
• Odvjetništvo je samostalna i neovisna služba koja

osigurava pružanje pravne pomoći građanima.
• Odvjetnici svoju službu obavljaju kao slobodnu djelatnost.
• Dvostruka funkcija – sastavljanje podnesaka i
savjetovanje, zastupanje pred sudom.
• Jedini koji se pružanjem pravne pomoći mogu baviti kao
zanimanjem!
• Ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu troškova u
skladu s Tarifom. (pactum de qouta litis)
Stranka u postupku
• Materijalnopravna i (čista) procesna definicija.

• Stranke su u postupku aktivni i pasivni subjekti
materijalnopravnog odnosa (građanskopravnog odnosa)
• Nedostatak – klasičan obrazac kondmenatorne parnice
• Što je s konstitutivnom i deklaratornom zaštitom?
• Konstitutivnu i deklaratornu pravnu zaštitu mogu tražiti i
vjerovnici koji ne tvrde da su sudionici GP odnosa.
• Procesna definicija –
• a) osoba koja u svoje ime (u čije se ime) traži zaštitu
određenog sadržaja pravima za koja se tvrdi da su
ugrožena ili povrijeđena- tužitelj
• b) osoba protiv koje se upravlja zahtjev za pružanje
pravne zaštite zasnovan na tvrdnji da je povrijedila ili
ugrozila određena prava -tuženik
• Čista procesna definicija
• a) osoba, tijelo ili dr. entitet bez pravne osobnosti koji
u svoje ime (odnosno u čije se ime) ističe određeni
tužbeni zahtjev (predlaže donošenje presude
određenog sadržaja) – tužitelj
• Osoba, tijelo ili dr. entitet bez pravne osobnosti
protiv kojeg (prema kojemu) je taj zahtjev istaknut -
tuženik
• Procesnolegitimacijska i stvarnolegitimacijska definicija
• Tužitelj bi bio onaj koji TVRDI da se on i onaj protiv kojeg je
istaknut određeni tužbeni zahtjev nalaze u takvoj izvanprocesnoj
situaciji koja ga legitimira na pokretanje i vođenje parnice protiv
tuženika.
• Je li onaj koji je tražio pružanje pravne zaštite protiv onoga protiv
koga ju je tražio, zaista na to, s obzirom na ishod spora bio
ovlašten.
• Procesna legitimacija – ovlašćuje na suđenje i meritornu odluku,
stvarna – na suđenje koje će rezultirati povoljnom meritornom
odlukom.
Svojstva stranaka o kojima ovisi
dopustivost parnice
• Stranke moraju imati:
• Stranačku sposobnost - postupovnu pravnu sposobnost,
• Parničnu sposobnost – postupovnu poslovnu sposobnost
• Postulacijsku sposobnost – sposobnost samostalno
postupovnopravno učinkovito poduzimati radnje u postupku.
• Procesna i stvarna legitimacija nisu osobna svojstva stranke – one
određuju odnos stranaka prema predmetu spora u konkretnoj
parnici; ovlaštenje za vođenje parnice, pravo na meritornu odluku
(procesna legitimacija), pravo na povoljnu meritornu odluku
(stvarna legitimacija)
Što je stranačka sposobnost?
• Stranačka sposobnost je svojstvo određenog subjekta da može
biti nositelj parničnih procesnih prava i dužnosti (ovlaštenja i
tereta)
• Jus standi in judicio.
• Priznaje se svima koji imaju građansku pravnu sposobnost.
• Stranačka sposobnost pretpostavka je parnične sposobnosti.
• Stranačka sposobnost može biti samo potpuna, neograničena.
• Stranačka sposobnost je šira od pravne sposobnosti.
Tko može imati stranačku sposobnost?
• Stranačka sposobnost fizičkih osoba
• Stranačka sposobnost pravnih osoba
• Stranačka sposobnost priznata posebnim propisima
• Stranačka sposobnost državnih tijela
• Stranačka sposobnost pojedinih oblika udruživanja
• Stranačka sposobnost stranih stranaka.
Stranačka sposobnost fizičkih
osoba
• Stječu je rođenjem, gube smrću.
• Začeto dijete (nasciturus) ima stranačku sposobnost pod
uvjetom da se rodi živo – kad god se radi o njegovim
probicima.
• Ima pravo na nasljeđivanje (124/2 ZN).
• Ako se ne rodi živo- nepostojeća stranka.
• Za zastupanje nasciturusa – pravila o zastupanju
maloljetnika (postavljanje zastupnika za poseban slučaj,
odnosno privremenog zastupnika).
Stranačka sposobnost pravnih
osoba
• Stječu upisom u sudski registar, gube brisanjem.
• U nekim slučajevima ex lege – država, općine, gradovi,
županije.
• Tijela pravnih osoba nemaju stranačku sposobnost.
• Npr. Skupština općine ne može biti stranka u
postupku i zato ne može biti tužena (tužbu kao
neurednu treba odbaciti). Ministarstvo nije pravna
osoba (RH!),
Stranačka sposobnost priznata
posebnim propisom
• Stranačka sposobnost radničkog vijeća
• Radničko vijeće koje radnici mogu izabrati da ih zastupa kod
poslodavca i štiti i promiče njihove interese (141. ZOR) ima
svojevrsnu stranačku sposobnost - ius standi in judicio.
• Ono može tužiti ili biti tuženi jedino u svezi s ovlaštenjima i
obvezama iz zakona, dr. propisa ili kolektivnog ugovora (155/1
ZOR).
• Šire od ovlasti DO.
• Tuženo ako treba nadomjestiti neku njegovu uskraćenu
suglasnost na odluku poslodavca.
• Stranačka sposobnost stečajne mase.
• Stečajna masa je imovina stečajnog dužnika koja služi namirenju troškova
stečajnog postupka te tražbina vjerovnika stečajnog dužnika.
• U slučaju kada se stečajni postupak zaključuje i kada pravna osoba prestaje
postojati toj se imovini priznaje stranačka sposobnost, da se određene
parnice mogu nastaviti, pokrenuti u njezino ime ili protiv nje.
• Dvogodišnji rok za pokretanje parnice za pobijanje teče od otvaranja
stečajnog postupka pa je parnicu moguće pokrenuti i nakon zaključenja
stečajnog postupka.
• Pravomoćna presuda djeluje prema stečajnom dužniku, odnosno stečajnoj
masi te svim stečajnim vjerovnicima.
Stranačka sposobnost državnih
tijela
• Stranačka sposobnost državnog odvjetnika
• DO ima pravo zahtijevati utvrđenje ništavosti ugovora
(237/2 ZOO). DO ovlašten je kao stranka podnijeti
prijedlog radi zabrane djelovanja udruge (191/2 ZOR).
• DO može kada je to nužno radi interesa nacionalne
sigurnosti i dr. podnijeti nadležnom sudu zahtjev da naloži
novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene
informacije ili informacije koju namjerava objaviti (30/4
ZME).
• Samo kao tužitelju – aktivna procesna legitimacija.
• Zbog nedostataka stranačke sposobnosti i zbog nedostatka
procesne legitimacije – tužbu odbaciti.
• Prethodno ispitivanje tužbe - stranačka sposobnost.
• Pripremno ročište ili prvo ročište za glavnu raspravu – procesna
legitimacija.
• U slučaju da se donese rješenje o obustavi postupka jer je prestala
postojati pravna osoba koja nema slijednika, dostavlja se DO, kao
zastupniku države po zakonu, a ne stranci.
• Pravo na naknadu troškova stranci, bez prava na nagradu
• Stranačka sposobnost Vlade Republike Hrvatske
• Ovlaštena je tražiti donošenje presude o ukidanju trgovačkog
društva koje ugrozi opće dobro protuzakonitim postupanjem
nekog njegovog organa ili člana tog organa, a nadležno tijelo ne
opozove osobe koje su to učinile (621/1 ZTD).
• Nakon presude provodi se likvidacija društva prema ZTD a Vlada
RH može iz važnih razloga staviti prijedlog za imenovanje i opoziv
likvidatora iz važnih razloga.
• U takvim parnicama Vladu RH zastupalo bi DO, iako to tijelo
zastupa samo RH kada se radi o njezinim imovinskim pravima i
interesima pred sudovima, upravnim tijelima .
Stranačka sposobnost pojedinih
oblika udruživanja
• Čl. 77/3 ZPP
• učinak samo za tu parnicu
• s obzirom na konkretan predmet spora
• udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti
• “osobito” ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti
ovrha
• priznaje im se stanovita pravna sposobnost
• sud može
• Sud odlučuje konstitutivnim rješenjem protiv kojeg nije
dopuštena posebna žalba
• Protiv rješenja kojim bi sud odbio zahtjev za priznanje
stranačke sposobnosti – pravo žalbe oblik udruživanja
(time priznata stranačka sposobnost).
• Opća pravila o naknadi troškova (osuditi oblik
udruživanja da protivniku naknadi troškove uzrokovane
nedopuštenim ili neosnovanim zahtjevom ili protivnika
priznanja stranačke sposobnosti u slučaju da oblik
udruživanja uspije sa svojim zahtjevom)
• Sudska praksa – stranačka sposobnost PRIZNATA –
odboru za elektrifikaciju, lovnoj jedinici u sastavu
lovačkog društva, skupu vlasnika garaže kao tužitelju,
odboru građana radi izgradnje vikend naselja
• USKRAĆENA – obrtničkoj radnji, glazbenoj skupini,
Ministarstvu obrane RH, gradskom poglavarstvu
• NE - poslovna jedinica – nema imovine i svi poslovi i
radnje su radnje pravne osobe (podružnica, filijala
osiguranja, podružnica banke)
• Stranačka sposobnost mora biti PERMANENTNA
KVALITETA STRANKE. Sud po službenoj dužnosti
tijekom cijelog postupka pazi može li osoba koja se u
postupku pojavljuje kao stranka biti stranka (82).
• Otklonjiv ili neotklonjiv nedostatak (83/1 ZPP).
• Otklonjiv- pozvati tužitelja da ispravi tužbu ili poduzme
druge mjere
• Kriva naznaka osobe, pozivanje na ispravak
• Rok, bezuspješan protek – ukidanje provedenih radnji i
odbacivanje tužbe
• Ako do gubitka stranačke sposobnosti dođe tijekom
postupka, nastupa ex lege prekid postupka (osim ako
je fizička osoba imala punomoćnika u parnici).
• U slučaju neprenosivih prava – obustava postupka
• Nedostatak stranačke sposobnosti stranke razlog je
apsolutne ništavosti zbog kojeg se mogu podnijeti i
redovni i izvanredni pravni lijekovi
PARNIČNE RADNJE
STRANAKA

POJAM I VRSTE PARNIČNIH RADNJI
Udžbenik:
“Parnična radnja je držanje procesnog subjekta koje neposredno proizvodi
izvjestan zakonom utvrđeni procesnopravni učinak u parnici.”
Razvrstavanje prema subjektima:
Parnične radnje suda Parnične radnje stranaka
Sadržaj:
pripremanje i donošenja odluka; Sadržaj:
presuda, rješenje isticanje zahtjeva, prijedloga,
tvrdnja, dokaza
Izjava volje
(tužba, žalba) Izjave o znanju:
iznošenje činjenica, dokaza
Forma, oblik: usmene ili pisane (pismena)

OPĆENITO O PARNIČNIM RADNJAMA STRANAKA
Osoba koja poduzima parničnu radnju mora imati

stranačku i parničnu (odnosno postulacijsku) sposobnost,
kako bi dotična radnja imala procesnopravni učinak.
Radnje su upravljene neposredno sudu.
Radnje su relevantne u pravilu samo u parnici u kojoj su poduzete.
Nasuprot procesnim ovlaštenjima postoje procesni tereti, ne dužnosti.

(Načelo dispozicije.)
PODJELA PARNIČNIH RADNJI STRANAKA
Jednostrane i dvostrane radnje
Bezuvjetne i uvjetne radnje
Neposredne i posredne radnje
Ofenzivne i defenzivne radnje
Opozive i neopozive radnje

JEDNOSTRANE I DVOSTRANE PARNIČNE RADNJE STRANAKA
U pravilu dostatno znanje i suglasnost Iznimno potrebna suglasnost obiju stranaka

jedne stranke
Sudska nagodba
Naknadna izričita ili prešutna suglasnost:

*povlačenje tužbe
*preinaka tužbe (objektivna, subjektivna)
Procesnopravni ugovori:
*ugovor o prorogaciji mjesne i
međunarodne nadležnosti
*ugovor o arbitraži
BEZUVJETNE I UVJETNE PARNIČNE RADNJE STRANAKA
U pravilu bez uvjeta Iznimno s uvjetom
Naknadno otklanjanje nedostataka,

procesna ekonomija, sprečavanje štete
*nedostatak u zastupanju - čl. 83. st. 2. ZPP-a
*parnična punomoć - čl. 98. st. 2. ZPP-a
Radnje s nedostatkom mogu steći valjanost,

ako sud nije znao za nevaljanost, a ovlaštena osoba
ih naknadno odobri:
*npr. čl. 354. st. 2. toč. 8.
Učinak procesnih radnji može se učiniti zavisnim od

naknadnog nastupanja nekog rezolutivnog uvjeta
koji treba nastupiti u parnici:
*eventualno objektivno kumuliranje tuž. zahtjeva
*eventualo suparničarstvo
*prigovor radi prijeboja
*kompenzabilna protutužba, ako tuženik ne uspije
prigovorima protiv TZ
NEPOSREDNE I POSREDNE PARNIČNE RADNJE STRANAKA
Krajnji procesnopravni učinak Krajnji procesnopravni učinak

bez interpoliranja sudske aktivnosti s interpoliranjem sudske aktivnosti
ex lege,
Sudska odluka:
deklaratorni značaj eventualno potrebne
odbačaj, odbijanje, prihvaćanje
sudske odluke
*tužba (pokretanje parnice) *prijedlozi (građanskopravne i proc. naravi
*žalba (pokretanje žalbenog postupka) *zahtjevi (građanskopravne i proc. naravi)
*povlačenje tužbe *tvrdnje činjenične i pravne prirode
*odustanak od žalbe *tužba (zahtjev za pravnom zaštitom)
*pravni lijekovi
Neispunjenje procesnih pretpostavaka Neispunjenje pretpostavaka

za poduzimanje radnje: za poduzimanje radnje:
radnja bez procesnopravnog učinka sud neće prihvatiti zahtjev stranke
OFENZIVNE I DEFENZIVNE PARNIČNE RADNJE STRANAKA
Ostvarivanje pravne zaštite usmjerene Osujećivanje postizanje rezultata koje

na postizavanje samostalnog proc. rezultata protivnik nastoji ostvariti svojim
ofenzivnim radnjama
U pravilu poduzima tužitelj: U pravilu poduzima tuženik:

*osnovna: tužba *osnovna: odgovor na tužbu
Samostalni zahtjevi tuženika:

*excipiendo reus fit actor
*protutužba
*incidentalni zahtjevi: izuzeće sudaca
Složenost po strukturi: Dovoljno osporiti jedan od elemenata

-zahtjev, činjenice, dokazi, ev. pravna osnova ofenzivne parnične radnje:
*negatio
*negatio per positionem alterius
*exceptio
*osporavanje dokazne vrijednosti dokaza
*osporavanje pravne osnove zahtjeva
Prigovori:
-građanskopravni i procesnopravni
-peremptorni, dilatorni
OPOZIVE I NEOPOZIVE PARNIČNE RADNJE STRANAKA
-s obzirom na ovlaštenje da li stranka naknadnom parničnom radnjom može oduzeti
procesnopravno značenje već poduzetoj radnji-
da ne
sve posredne parnične radnje sve neposredne parnične radnje
dok sud o njima ne odluči
Ponekad ovisi o pristanku protivnika:

*povlačenje ili preinaka tužbe
U pravilu radnje čiji je cilj poboljšati U pravilu radnje kojima stranka pogoršava
pravni položaj stranke svoj pravni položaj:
*npr. tužba, žalba, dokazni prijedlozi *npr. povlačenje tužbe, odricanje od žalbe,
odustanak od žalbe
Iznimka:
*odricanje ili priznanje od TZ
Priznanje činjenica (izjava o volji i o znanju – čl. 221. st. 2. ZPP-a)

Opozivanje radnji punomoćnika
(čl. 93. st. 1-2. ZPP-a.)
Fikcija o opozvanju radnje:

*nevraćanje neispravnog, nepotpunog podneska
(čl. 109. st. 4. ZPP-a)
POBIJANJE PARNIČNIH RADNJI STRANAKA,
OSPORAVANJE NJIHOVOG PROCESNOPRAVNOG UČINKA
Pobijanje odnosno osporavanje radnji pod uvjetima i u postupku

koje određuje procesno pravo.
Osporavanje odnosno zahtjev za poništaj upravlja se protiv odluke suda zasnovane

na takvoj manjkavoj radnji.
*opoziv, ako sud još nije donio odluku
*povrat u prijašnje stanje
Radnja stranke u pravilu ne bi trebala biti manjkava:

-pravila postupanja
-nadzorna uloga suda
-poučavanje neuke stranke
-u načelu se ne može osporavati učinak poduzete parnične radnje stranke
zbog mana u volji osobe koja je radnju poduzela.
Dozvoljeno je tražiti ponavljanje pravomoćno završenog postupka
ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca, protivne stranke ili
koje treće osobe (čl. 421. st. 6. ZPP-a).
Kazneno djelo prijevare ili prisile stranke koja je poduzela parničnu radnju po utjecajem takvog
djela.
Zbog tih razloga bi se moglo pobijati odluku i u stadiju redovnih pravnih lijekova:
*nepravilno utvrđeno činjenično stanje i bitna povreda odredaba parničnog postupka
(čl. 353. st. 1. ZPP-a)
Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja

*žalbeni razlog jest mana volje:
izjava o priznanju ili odricanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare
(čl. 353. st. 3. ZPP-a)
Presuda zbog ogluhe odnosno zbog izostanka:

*odgovarajuće primijeniti odredbe o mani volje
Sudska nagodba:
*odgovarajuće primijeniti odredbe o mani volje
samo u postupcima povodom izvanrednih pravnih lijekova
Naknadno pravilno poduzimanje radnje koja je ranije bila manjkava:
*otklanjanje negativnih posljedica manjkave radnje
*u pravilu ex nunc (ex tunc primjerice u slučaju čl. 109. st. 3. ZPP-a)
Naknadna ratihabicija radnje koja je prilikom poduzimanja bila manjkava,

ili pravno irelevantna
*sanacija, npr. čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP-a
Prvobitne mane poduzetih parničnih radnja stanaka i odluka suda

zasnovanih na takvim radnjama u određenim slučajevima gube svoje značenje, tj.
one stječu pravno relevantan učinak ex tunc protekom određenog procesnog stadija:
*npr. protekom roka za ulaganje određenog pravnog sredstva,
nastupanjem pravomoćnosit odluke
SUPARNIČARSTVO

LITIS CONSORTIUM
Više stranaka na strani tužitelja ili/i tuženika
1. Subjektivna kumulacija, koju može, ali ne mora pratiti objektivna kumulacija,

a ima toliko parničnih odnosa koliko ima procesnih parova.
2. U pravilu rezultat procesne dispozicije tužitelja.
(Iznimka npr.: univerzalna sukcesija, nužno suparničarstvo.
Prema stajalištu VSRH spajanje parnica nije suparničarstvo.)
3. Svrha: ekonomičnost, koncentracija u postupku, pravna sigurnost
4. Zakon unaprijed određuje pretpostavke za dopustivost suparničarstva.

(Glava XV., čl. 196.-203. ZPP-a)
Aktivni i pasivni
Materijalni i formalni
Obični i jedinstveni
Nužni
Na temelju zakona
Prvobitni i naknadni
Eventualni
Fokus: što je predmet spora, kako glasi tužbeni zahtjev!

suparničarstvo na strani tužitelja
I. AKTIVNO I/ILI
PASIVNO SUPARNIČARSTVO
suparničarstvo na strani tuženika

II. MATERIJALNI I FORMALNI SUPARNIČARI
Temelj instituta suparničarstva; teorijski pojmovi
A. MATERIJALNI *npr. suvlasništvo,

bračna zajednica,
Veza izvan i prije parnice ortaštvo
U pogledu posrednog predmeta spora nalaze se u pravnoj zajednici ili

njihova prava i obveze proizlaze iz iste činjenične i pravne osnove
(čl. 196. st. 1. toč. 1 ZPP-a).
Idem factum - idem ius.
*isti činjenični događaj *ista pravna odredba, npr. zakona
ili ugovora
*npr. tuženi suizvršioci nekog delikta u pogledu imovinske štete;
*solidarni dužnici iz istog ugovora o kreditu (zajmu);
*tuženi sunajmoprimci radi isplate najamnine;
*tuženi suzakupci radi isplate zakupnine;
Iz iste osnove traži se nešto isto, zajedničko; može, ali ne mora biti kumulacija TZ
1 TLJ – više TK;

više TLJ – 1 TK;
više TLJ – više TK
Uslijed postojanja materijalnopravne povezanosti i izvan parnice,
dozvoljena atrakcija nadležnosti.
Čl. 50. ZPP-a:
Ako je jednom tužbom tuženo više osoba (čl. 196. st. 1. toč. 1.), a za njih
ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan
za jednog od tuženika, a ako među njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud
koji je mjesno nadležan za koga od glavnih obveznika.
*nepotpuna atrakcija nadležnosti
-istom tužbom tuženi nastavnik Pero Perić iz Zagreba i sudski savjetnik Janko Jankić iz Osijeka
radi isplate duga, koji su kao solidarni jamci potpisali isti ugovor o jamstvu s Zagrebačkom bankom
d.d. za obveze svog prijatelja policajca Mije Mijića iz Zagreba koje proizlaze iz ugovora o kreditu
koji je Mijić sklopio s Zagrebačkom bankom d.d.
(moguća nadležnost ili Općinskog građanskog suda u ZG ili u Općinskog suda u Osijeku
za oba tuženika)
Čl. 34.b toč. 10. ZPP-a:
Trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude:
u sporovima između osoba iz točke 1. ovoga članka u kojima kao suparničari iz
čl. 196. st. 1. toč. 1. ovoga Zakona sudjeluju i druge fizičke ili pravne osobe.
*potpuna atrakcija nadležnosti
-istom tužbom tuženo trgovačko društvo “Drvo” d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu i medicinska sestra
Maja Mijić radi isplate duga, koji su kao solidarni jamci potpisali isti ugovor o jamstvu sa
Zagrebačkom bankom d.d. za obveze trgovačkog društva “Breza” d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu
koje proizlaze iz ugovora o kreditu koji je “Breza” d.o.o. sklopio sa Zagrebačkoom bankom d.d.
(nadležnost Trgovačkog suda u Zagrebu) *vrsta postupka
Materijalni suparničari mogu biti:
*aktivni ili pasivni suparničari
*obični ili jedinstveni suparničari
*nužni suparničari, ali često nisu nužni suparničari
*prvobitni ili naknadni suparničari
Razlog materijalnog suparničarstva: ne samo ekonomski, već i pravna sigurnost.

B. FORMALNI SUPARNIČARI
Ne postoji veza između suparničara izvan parnice
Posredan predmet spora su “zahtjevi” (prava) odnosno obveze iste vrste koje se
temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi.
(čl. 196. st. 1. toč. 2. ZPP-a)
Simile factum - simile ius.
*sličan činjenični događaj *istovrsna individualna (npr. ugovorna)
(ili isti činjenični događaj) pravna odredba; ista opća zakonska
norma)
*više radnika zajedničkom tužbom tuže istog poslodavca radi isplate place;
*vlasnik zgrade tuži najmoprimce njegovih stanova u dotičnoj zgradi radi isplate najamnine
po osnovi odvojenih ugovora o najmu za svaki stan;
*putnici autobusa tuže osiguravajuće društvo radi naknade štete nastale u saobraćajnoj
nezgodi autobusa;
*tužitelj tuži radi isplate osigurnine dva osiguravajuća društva po osnovi dva različita
ugovora o osiguranja za isti štetni događaj
Iz različite osnove traži se nešto istovrsno; odvojeni i samostalni TZ u pogledu
svakog suparničara
(TZ ne moraju biti iste visine, ali moraju biti usmjereni na obveze iste vrste).
No, dodatan uvjet za tu vrstu suparničarstva: ako postoji
stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika.
Budući da nema povezanosti izvan parnice, nema atrakcije nadležnosti.
Ista vrsta postupka.
*ne postoji odredba o atrakciji nadležnosti koja omogućava promjenu
vrste postupka
*osnovni motiv načelo ekonomičnosti
Formalni suparničari mogu biti:
*aktivni ili pasivni suparničari

*obični suparničari
*prvobitni ili naknadni suparničari
U pogledu formalnih suparničara uvijek bi se mogle odvojeno voditi parnice;

osnovni motiv ekonomičnost,
tek posredno pravna sigurnost.
III. OBIČNI I JEDINSTVENI SUPARNIČARI
A. OBIČNI SUPARNIČARI
Svaki je suparničar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja
niti koriste niti štete drugim suparničarima. (čl. 200. ZPP-a)
Protiv svakog od običnih suparničara može se donijeti sadržajno različita presuda.
Odbačaj tužbe, prihvaćanje, odbijanje TZ
*tuženi solidarni dužnici iz ugovora o zajmu
*tuženi roditelji za naknadu štete koju je počinilo njihovo osmogodišnje dijete
*tuženi zemljišnoknjižni suvlasnici radi utvrđenja stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću
Svi su formalni suparničari obični.
Tvrdi se:
Neki materijalni suparničari su obični.
Imaju sasvim samostalan položaj u odnosu na:
1. Poduzimanje parničnih radnji (npr. raspolaganje predmetom spora, povlačenje tužbe,
preinaka tužbe, pravni lijekovi; prijedlog za izuzeće sudaca; isticanje procesnih prigovora)
2. Tijek rokova (odvojeno računanje za svakog običnog suparničara)
3. Prekid postupka (ispunjenje pretpostavaka za svakog običnog suparničara pojedinačno)
4. Pravomoćnost odluka (nastupa odvojeno)
5. Prijedloge koji se tiču tijeka postupka (npr. prijedlog za odgodom ročišta ili za povratom
u prijašnje stanje). “Svaki suparničar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiču tijeka parnice.”
Mogućnost da obični suparničar bude saslušan kao svjedok u sporu koji se tiče
drugog običnog suparničara.
Poziv aktivnim običnim suparničarima da imenuju zajedničkog punomoćnika
za primanje pismena (čl. 147. st. 1. ZPP-a).
Život ne može
B. JEDINSTVENI SUPARNIČARI donijeti u tim slučajevima
drugačije okolnosti
Spor u kojem sudjeluju nužno se može se riješiti samo na jednak način prema svima
po zakonu ili zbog prirode spornog odnosa.
(čl. 201. ZPP-a) *ne postoje paralelne parnice
*ObZ: maternitetski i paternitetski sporovi *Tuženi bračni drugovi kod poništaja braka
* SZ: sporovi o utvrđivanju tražbine i *tuženi suvlasnici poslužnog dobra u parnici o stvarnim
isplatnom redu tražbine osporene u služnostima
stečajnom postupku; parnice radi *tuženi suvlasnici radi utvrđenja suvlasničkog dijela TLJ
pobijanja *tuženi oporučni nasljednici u sporu koji vode zakonski
pravne radnje stečajnog dužnika nasljednici protiv njih osporavajući valjanost oporuke
*ZASP: nositelji autorskog prava u sporu iz iste osnove
o povredi prava *tužene strane ugovora čije utvrđenje ništetnosti
ZOO: tuženi dužnik i treća osoba s kojom zahtijeva državni odvjetnik
je ili u u čiju je korist poduzeta
radnja koju tužitelj pobija izvan
stečaja
OZ: tuženi ovrhovoditelj i ovršenik u sporu
radi proglašenja da ovrha na
predmetu ovrhe nije dopuštena koji je
pokrenuo izlučni vjerovnik
Tvrdi se: Formalni suparničari nisu jedinstveni.

Neki materijalni suparničari su jedinstveni.
Budući da odluka mora glasiti isto prema svima, jedinstveni suparničari tretiraju
se kao JEDNA STRANKA u odnosu:
1. Poduzimanje parničnih radnji (čl. 201. ZPP nije do kraja precizan;
povoljne -jedan/nepovoljne –svi; značenje povoljnosti?:
“u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih
radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže se i na one koji te radnje nisu
poduzeli”.
-priznanje ili odricanje od tužbenog zahtjeva; sudska nagodba
-priznanje činjenica
+odgovor na tužbu – sprečavanje presude zbog ogluhe
+protivljenje povlačenju tužbe
+osporavanje činjenica
+prijedlog za povrat u prijašnje stanje
+ulaganje pravnog lijeka
2. Tijek rokova
“Ako rokovi za izvršenje određene parnične adnje za pojedine jedinstvene suparničare
ističu u razno vrijeme, tu parničnu randju moŽe stvaki suparničar poduzeti sve dok ma i
za jednog od njih još teće rok za poduzimanje te radnje.” – čl. 202. ZPP-a.
3. Prekid postupka (ako u odnosu na 1 suparničara nastupe okolnosti za prekid, određuje
se prekid za sve jedinstvene suparničare)
4. Pravomoćnost odluka (neovisno da li jedinstveni suparničar sudjeluje; povlačenje tužbe
moguće individualno)
5. Prijedlozi koji se tiču tijeka postupka (koji ne utječu na sadržaj meritornog
okončanja spora, kao npr. prijedlog za izuzeće suca, mogu se samostalno podnositi)
Jedinstveni suparničari ne mogu biti saslušani kao svjedoci u parnici.
Poziv aktivnim i pasivnim jedinstvenim suparničarima da imenuju

zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (čl. 147. st. 2. ZPP-a).
IV. NUŽNI SUPARNIČARI Odbačaj
Ako tužitelj želi da njegova tužba bude ocijenjena kao DOPUŠTENA

mora zasnovati pasivno suparničarstvo koje će obuhvatiti
sve subjekte sudionike određenog spornog materijalnopravnog odnosa
Određeno materijalnim zakonskim odredbama
(podložno promjenama)
*stranke u sporu radi utvrđenja očinstva su dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo
utvrđuje
*oba bračna druga kao tuženici u sporu koji pokreće CSS radi poništenja braka
*suvlasnik kao tužitelj protiv ostalih tuženih suvlasnika radi diobe suvlasničke zajednice
*tuženi suvlasnici nekretnine povlasnog dobra radi utvrđenja stvarnih služnosti
*tuženi ovrhovoditelj i ovršenik u sporu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom
Naknadno povlačenje tužbe u odnosu na 1 suparničara – također odbačaj
Tvrdi se: Svi nužni suparničari su jedinstveni.

Svi jedinstveni suparničari nisu nužni.
U pravilu bi svi jedinstveni trebali biti nužni – pravomoćnost djeluje;

*ne: ako nije moguće poznavati sve tuženike
*no, ne: ako bi bili na aktivnoj strani; postoje iznimke
Ostali članovi javnog trgovačkog mogu tražiti da sud iz važnih razloga oduzme ovlast
članu društva za vođenje poslova odnosno da mu sud iz važnih razloga zabrani zastupanje
(čl. 82. i čl. 93. ZTD)
V. SUPARNIČARSTVO NA TEMELJU ZAKONA
Bez izričite zakonske odredbe, ne bi bilo suparničarstva; 2 slučaja ZPP, 1 slučaj OZ
A. GLAVNI DUŽNIK I JAMAC – čl. 199. ZPP
Mogu biti zajednički tuženi, ako to nije u suprotnosti sa sadržajem ugovorom o jamstvu.
Ugovor o jamstvu
ZABA Petar SOLIDARNO JAMSTVO
(Obično jamstvo: “beneficium ordinis”
TLJ *odbačaj zbog nedospjelosti
TK
*ne želi se prisiljavati jamca
Ugovor o zajmu da slijedi forum tuženika)
50.000,00 KN
Marko Nije ista, ni istovrsna činjenična i pravna osnova.

TK
Stvarna nadležnost suda:
-nema atrakcije nadležnosti
*isti sud treba biti stvarno nadležan za svaki od zahtjeva i za svakog od tuženika
Mjesna nadležnost suda:

-generalizirati pravilo čl. 50. ZPP-a u pogledu glavnog i sporednog dužnika
*atrakcija mjesne nadležnosti u odnosu na sporednog dužnika (jamca); glavni dužnik
ne bi mogao biti zajedno s jamcem biti tužen pred forum jamca
Tužbeni zahtjev:
-ispunjenje obveze glavnog dužnika
*no, osim kondemnatornog TZ bio bi moguć i deklaratoran te konstitutivan TZ
Pasivni, obični, prvobitni ili naknadni suparničari

Solidarni dužnici kao suparničari:
1. Solidarni dužnici kao glavni dužnici iz istog ugovora: MATERIJALNI, OBIČNI

(npr. kupnja zajedničkog automobila; različiti rokovi, uvjeti; naknadna odstupanja
2. Glavni dužnik i solidarni jamac: SUPARNIČARSTVO NA TEMELJU ZAKONA,

ČL. 199. ZPP
3. Sami solidarni jamci:

-nasljednici jednog solidarnog jamca, pravna zajednica: MATERIJALNI, OBIČNI
-jednim ugovorom o jamstvu se zajedno obvezuju, ista činjenična i pravna osnova:
MATERIJALNI, OBIČNI
-s različitim ugovorima o jamstvu se obvezuju za istu obvezu: FORMALNI
-solidarni jamac ima svog jamca: SUPARNIČARSTVO NA TEMELJU ZAKONA,
ČL. 199. ZPP
B. TUŽBA TZV. GLAVNOG MIJEŠANJA
Osoba koja u cijelosti ili djelomično traži stvar ili pravo o kojem između drugih osoba
već teče parnica može pred sudom pred kojom ta parnica teče tužiti obje stranke
jednom tužbom, sve dok se postupak pravomoćno ne završi. – čl. 198. ZPP
Nije miješanje, već samostalna tužba.
Trgovačko društvo d.o.o. C

2. Parnica
*npr. utvrđenje vlasništva
i/ili predaja stvari
TLJ Ugovor o kupoprodaji auta TK
Trgovačko društvo Fizička osoba/građanin B
d.o.o. A 1. Parnica
*radi isplate cijene
nadležnost trgovačkog suda nadležnost općinskog suda
Potpuna atrakcija (mjesne i stvarne nadležnosti),
koja ipak nije nužna (opća pravila o nadležnosti moguća)
*atrakcija pravila procedure
Jednom zasnovana nadležnost putem atrakcije se ne može osporiti,

Čak i ako dođe do:
*obustave 1. parnice
*povlačenja tužbe u 1. parnici
Zahtjev u 2. parnici je u pravilu od prejudicijalne naravi za zahtjev u 1. parnici.

U pravilu prekid postupka u 1. parnici.
isti zahtjevi prema strankama -različiti zahtjevi prema strankama

*utvrđenje vlasništva *utvrđenje vlasništva/zakupa i/ili predaja stvari
*utvrđenje pravnog odnosa zakupa
C. SUPARNIČARSTVO POVODOM PROGLAŠENJA OVRHE NEDOPUŠTENOM
Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu
može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi
nedopuštenom. – čl. 59. st. 1. OZ
Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka
usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora zaključkom uputiti da protiv stranaka
u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu
ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora
pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom
privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojiima se temelji prigovor treće osobe
nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
-čl. 60. st. 1. OZ.
U toj parnici treća osoba može tražiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga
koja od stranaka osporava – čl. 60. st. 2. OZ.
Ovrhovoditelj i ovršenik su kao tuženici nužni i jedinstveni suparničari.

VI. PRVOBITNO I NAKNADNO SUPARNIČARSTVO
Zavisno od trenutka zasnivanja suparničarstva.

Do zaključenja prethodnog postupka može, uz uvjete iz čl. 196. st. 1. ZPP-a,
uz tužitelja prisutpiti novi tužitelj ili tužba može biti proširena na novog tuženika
s njegovim pristankom. – čl. 196. st. 2. ZPP-a.
1. PASIVNO
Tužitelj
Tuženik Novi tuženik
*Ne traži se njegov pristanak *Traži se njegov pristanak (može i prešutni); iznimke u praksi
*Procesna taktika? Parnicu prima u onom stanju u kojem se ona nalazi kad on
*Poskupljenje, produženje stupa u nju.
postupka? (u pogledu datuma relevantum datum podnošenja tužbe!)
*Uskrata pristanka – nova parnica protiv tog tuženika.
*institute umješača
2. AKTIVNO
*Ne traži se pristanak dosadašnjeg tužitelja

*Procesna taktika?
*Procesno poskupljenje, odugovlačenje.
Tužitelj *Pristanak izražava pristupanjem tužbi

Novi tužitelj (podnesak, izjava na raspravi)
*Parnicu prima u onom stanju u kojem
se ona nalazi kad ona u nju stupa.
(u pogledu datuma relevantan datum
podnošenja tužbe – zastara!)
Tuženik
*Uvijek se traži njegov pristanak, *institut umješača

ako se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari
VII. EVENTUALNO ILI SUPSIDIJARNO SUPARNIČARSTVO
TLJ obuhvaća tužbom 2 ili više TK i traži
da TZ bude prihvaćen prema sljedećem TK
ako bude pravomoćno odbijen prema onom TK navedenom prije njega.
(čl. 197. st. 1. ZPP-a)
Isti TZ ili različiti TZ, ali u međusobnoj vezi. – čl. 197. st. 2. ZPP-a
*predaja iste stvar od oba TK se traži *stvar od 1. TK

*naknada štete od 2. TK, ako je uništio stvar
*naknada štete uslijed povrede na radu
traži se od osiguravajućeg društva, a
supsidijarno od poslodavca
TLJ određuje redoslijed raspravljanja. Zaštita od zastare. U interesu tužitelja.
*ravnopravnost stranaka; ustavnost?
Udžbenik tvrdi:
Eventualni suparničari su formalni.
Nepreciznost, TZ istovrsni
Samo ako je isti sud stvarno i mjesno nadležan za svaki od zahtjeva.

(čl. 197. st. 2. ZPP-a)
Nema atrakcije nadležnosti. Ista vrsta postupka.
Uvjet pravomoćnog odbijanja TZ prema primarnom TK.
*pravomoćni odbačaj tužbe
*povlačenje tužbe
*sklapanje nagodbe koje u meritornom smislu negativna za primarnog TK.
Neriješeno:
*da li tužbu 2. TK dostaviti tek nakon pravomoćnog odbijanja TZ prema 1. TK?
(naknada troškova?)
*da li zajedničko raspravljanje u odnosu na 1. i 2. TK, ili pozvati 2. TK, tek kada
je TZ pravomoćno odbijen prema 1. TK, ali s pravom miješanja u 1. parnicu?
(mogućnost raspravljanja, ali ne i donošenja odluke u odnosu na 2. TK prije
pravomoćnog odbijanja TZ prema 1. TK)
*Položaj 2. TK, ako prema 1. TK prihvaćen?

-povlačenje tužbe uz pristanak 2. TK; ili
-odbiti TZ, no, kako ako se nije išlo u meritum u odnosu na 2. TK; ili
-utvrditi da je prestala litispendencija (najmanja zaštita za TK)?
*Slučajnost – postojanje stvarne i mjesne nadležnosti za sve tuženike.
De lege ferenda: obavezno doraditi ovaj procesni institut!

*relativno se rijetko primjenjuje u praksi
Mogućnost supsidijarnog TK da se uključi u parnicu protiv primarnog tuženika
kao umješač.
Predavanja

Sudjelovanje trećih: osnove
Umješači – vrste miješanja
Obični umješač
Umješač s položajem jedinstvenog suparničara
Obavještavanje trećih osoba o parnici; Imenovani prethodnik.
Triva/Dika (§§ 97-100)

Sudjelovanje trećih: osnove
§ 97

Sudjelovenje trećih osoba: umješač
Zašto treće osobe u
parnici?
• Interes za određenim Umješač
ishodom u postupku
• Zaštita vlastitoga ili SUD intervenient
nastup u javnom iudex

interesu
TUŽITELJ TUŽENIK
actor reus
stranke (partes)
4
Umješač - vrste
Obični umješač
• Redoviti oblik miješanja; „obični” – porijeklo naziva ( „glavni”)
• Nije stranka u postupku, ne podliježe učincima pravomoćnosti
• Res iudicata facit ius inter partes! [Presuda djeluje (samo) prema strankama].
Umješač s položajem jedinstvenog suparničara

• Specifična forma miješanja kod koje zbog prirode stvari učinci presude izravno
zahvaćaju i umješača.
• Potencijalni jedinstveni (ali ne i nužni) suparničar
Umješači sui generis

• STARO: Državni odvjetnik, društveni pravobranilac – brisano iz ZPP (204. & 205.)
• NOVO: Udruge, ustanove, tijela, druge osobe koje se bave zaštitom od
diskriminacije: miješanje na strani tužitelja prema ZSD čl. 21. (antidiskriminacijske
tužbe).
Tužba glavnog miješanja i
sudjelovanje trećih osoba
Tužitelj
prvotuženik
= (u hrvatskoj teoriji) tumači se kao

poseban slučaj suparničarstva, a ne
kao miješanje Tužitelj
◦ Tužitelj koji podnosi tužbu glavnog (novi)
miješanja nije umješač već (nova)
stranka
◦ Austrija: „glavni umješač” Tuženik
drugotuženik
Na osobu koja podnosi tužbu Parnica nakon tužbe

glavnog miješanja presuda se glavnog miješanja
neposredno odnosi – učinak
pravomoćnosti.
Prvobitna parnica

Obični umješač

Obični umješač: osnove
• Umješač je osoba koja se u parnici između
drugih osoba pridružuje jednoj od
Definicija
stranaka jer ima pravni interes da ona
uspije u sporu
• Umješač je treća osoba, a ne stranka.

• Presuda se ne odnosi na njega.
Pravni status
u parnici • Mora zadovoljavati opće uvjete u
pogledu stranačke i parnične
sposobnosti.
Pretpostavka
• Pravni interes
za miješanje

Razlozi za miješanje
1. Pomoć jednoj od stranaka
◦ Zašto bi umješač želio pomoći jednoj od stranaka u sporu? Altruistički
motivi ili osobna korist? Kakvu korist može imati ako se presuda na njega
ne odnosi?
2. Nadzor nad vođenjem postupka
◦ Koga bi umješač u postupke trebao nadzirati? S kojim razlogom? Kakve
štetne radnje ili propuštanja bi stranka mogla poduzeti?
3. Zaštita vlastitih interesa
◦ O kakvom se interesu radi? Je li ekonomski interes dovoljan? Kako
ocijeniti postojanje pravnog interesa? Dokazivanje?
4. Nastupanje u javnom, društvenom interesu
◦ Stari i novi trendovi. Amicus curiae Kome pomažu takvi umješači sui
generis? Ima li javnog interesa kod običnog umješača?

Aktualni i potencijalni
(obični) umješači
Obični umješač Osoba Imenovani

• aktualni obaviještena o prethodnik
parnici • potencijalni
• potencijalni

Primjer
Marko Marković uzeo je kredit od 500.000 kuna kod banke
„Moneyhoney”. Kao solidarni jamac za dug jamčila je Ana Aničić. Kada je
Marko prestao plaćati rate kredita, banka je tužila Anu i tražila da plati
iznos od 450.000 kuna na ime Markovog duga, kamata i troškova.
Koga je banka mogla tužiti? Je li banka bila dužna tužiti Marka? Je li

mogla tužiti i Marka i Anu?
Kakav je pravni položaj Marka ako banka uspije u sporu s Anom? Kakav
zahtjev bi tada Ana imala u odnosu na Marka?
Ako se Marko umiješa u spor između banke i Ane, na kakav bi način
mogao Ani pomoći da dobije parnicu?

Casus
Činjenice: Sandra Anić (23), studentica prava vozila je svoj „Fiat UNO”
pored HNK u pravcu istoka. Na prijelazu na uglu Masarykove i Trga RH
ugledala je pješaka kako pretrčava preko ceste. Naglo je zakočila i stala
na sredini zebre. U tom je trenutku njen automobil straga udario
“Renault 4”, vlasništvo tvrtke Snaga d.o.o. kojim je upravljao Mirko
Mirković (28) iz Krapine. Oba su vozila u sudaru oštećena, a ozljede su
zadobili Sandra Anić i njena suvozačica, Ana Marić (22). Alko-testom je
utvrđeno da je vozač Renaulta imao 0,6 promila alkohola u krvi. Oba
vozila imala su obvezatno osiguranje kod osiguravajuće kuće „Sigurnost”
za štetu počinjenu trećim osobama. Svi sudionici otklanjaju odgovornost
za štetu.
Tko bi se u ovom slučaju mogao pojaviti kao tužitelj, tko kao
tuženik, a tko kao umješač?

Obični umješač:
način i vrijeme miješanja
Način miješanja
206/3
Vrijeme stupanja u parnicu
206/2
Može li umješač stupiti u parnicu istodobno s podnošenjem tužbe?

Može li umješač stupiti u parnicu žalbom koju sam podnosi?
Može li umješač stupiti u parnicu tijekom postupka povodom revizije?
208/2
Odlučivanje o sudjelovanju
umješača
Kakva rješenja može sud donijeti
povodom izjave umješača o
stupanju u parnicu?
Može li sud prihvatiti
sudjelovanje umješača ako se
obje stranke tome protive?
Može li umješač poduzimati
radnje u parnici prije no što mu
sud dopusti miješanje?
Je li dopuštena žalba protiv
odluke suda kojom odbija, a je li
dopuštena protiv odluke kojom
sud prihvaća miješanje?

Odnos stranke i umješača
Što znači da umješač prima
parnicu u stanju u kojem ju je
zatekao? Primjeri?
Poduzima li umješač radnje u
svoje ime ili u ime stranke?
Da li ovlast umješača da stavlja
prijedloge i poduzima ostale
parnične radnje obuhvaća i
ovlast umješača da prizna
činjenice, sklopi nagodbu ili
povuče tužbu? 208/4-5
Može li umješač protiv volje
stranke kojoj se pridružio
podnijeti žalbu? Treba li njeno Stranka je dominus litis, a ne umješač!
izričito dopuštenje za to?
Može li stranka oduzeti učinak
radnjama umješača?

Sličnosti i razlike u položaju
stranke i umješača
SLIČNOSTI RAZLIKE
Umješač poduzima radnje u svoje ime. Umješač nije stranka.
Pravila o stranačkoj i parničnoj Ne određuje temu raspravljanja.
sposobnosti jednako vrijede za umješača. Ne može disponirati predmetom spora.
Može isticati činjenice i predlagati dokaze.
Ne može poduzimati nepovoljne radnje.
Može podnositi pravne lijekove.
Ne može svojim propuštanjem izazvati
Ima pravo na dostavu svih podnesaka i nepovoljne posljedice.
pismena koje se upućuju sudu i strankama
Može više puta stupiti i istupiti iz parnice.
Ima pravo na dostavu svih odluka u
postupku. Ograničen je rokovima i prekluzijama
stranke.
Njegovi podnesci dostavljaju se
strankama. Načelno ne može ni na što biti osuđen
(troškovi!).
Odgovara za zlouporabu procesnih prava,
mogu mu se izreći sankcije. (Saslušava se kao svjedok, ne stranka.)
Isključenje javnosti ne odnosi se na njega. Nije obvezan pravomoćnošću.

Intervencijski učinak
U kojoj se parnici manifestira
intervencijski učinak?
U čemu se sastoji intervencijski
učinak? Koja utvrđenja načelno
vezuju umješača?
Kako se može otkloniti
intervencijski učinak? Koje tri
vrste prigovora se mogu
uspješno izjaviti da bi se taj
učinak otklonio? Kako se naziva
takav prigovor?
Iz kojeg procesnog načela se
izvodi intervencijski učinak?
Na koje se osobe odnosi
intervencijski učinak?

Troškovi – nova pravila ZPP (2019)
Do 2019.
◦ Umješač kao stranka nije mogao biti osuđen na naknadu parničnih troškova
protivniku svoje stranke (po načelu causae).
◦ Troškove prouzrokovane radnjama umješača je u slučaju gubitka spora plaćala stranka kojoj se
pridružio, a u slučaju dobitka spora ti su se troškovi plaćali toj stranci.

Umješač s položajem
jedinstvenog suparničara

Umješač s položajem
jedinstvenog suparničara
Status ovog umješača proizlazi iz prirode pravnog odnosa.
Umješač koji bi, da je bio stranka, imao status jedinstvenog suparničara.
◦ Slučajevi u kojima nije propisano nužno suparničarstvo.
◦ Primjer: roditelj koji se miješa na strani drugog roditelja u parnici radi poništaja
braka koji je sklopilo njihovo maloljetno dijete.
Sve procesne specifičnosti jedinstvenih suparničara vrijede i za umješače s

položajem jedinstvenih suparničara.
◦ Poduzimanje radnji: nepovoljne samo zajednički, povoljne vrijede za sve.
◦ Odnos prema stranci: stranka ne može oduzeti učinak povoljnoj radnji umješača.
◦ Računanje rokova: rok traje dok traje bilo za stranku, bilo za umješača.
Na umješače s položajem jedinstvenih suparničara presuda djeluje izravno

svojom pravomoćnošću – nema intervencijskog učinka.

Obavještavanje trećih o parnici

Obavještavanje trećih o parnici
Što je glavni razlog
obavještavanja? Veza s
umješačem?
Tko obavještava treću osobu o
parnici i kako? Koja stranka
sastavlja podnesak?
Kada će sud izvršiti
obavještavanje? Pravni interes?
Primjeri za obavještavanje trećih:
Što mora sadržavati obavijest o
- Regresni zahtjev prema trećem;
parnici?
- Nedostaci primljene stvari.
Kako se suzbija moguća - Naknada štete.
zlouporaba? - Zahtjev prema solidarnom obvezaniku.

Obavještavanje o parnici –
građanskopravni propisi
Kupac koji se, ne obavještavajući prodavatelja, upustio u spor s trećim i spor
izgubio, može se ipak pozvati na prodavateljevu odgovornost za pravne
nedostatke, osim ako prodavatelj dokaže da je on raspolagao sredstvima da
se odbije zahtjev treće osobe. (čl. 433. ZOO)
Izvođač radova obavještavanjem podizvođača o parnici koju je naručitelj
pokrenuo protiv njega zbog nedostatka u radovima koje je izveo podizvođač,
osigurava prema podizvođaču pravo na naknadu štete (čl. 636. st. 6. ZOO).
Ako treća osoba tužbom zahtijeva stvar od ostavoprimca kao vlasnik,
ostavoprimac je dužan priopćiti sudu od koje je osobe stvar primio, a
istodobno obavijestiti ostavodavca o podignutoj tužbi. (čl. 726. st. 2. ZOO).
Jamac ima pravo na naknadu troškova nastalih u sporu s vjerovnikom od
časa kad je obavijestio dužnika o tom sporu, a i na naknadu štete ako bi je
bilo. (čl. 120. st. 2. ZOO).
U slučaju u kojem je osoba koja je ovlaštena pozvati drugu osobu u zaštitu
obavijestila tu drugu osobu o parnici, dolazi do prekida zastare. (čl. 243. st. 2.
i čl. 245. st. 3. ZOO-a)
Imenovanje prethodnika

Imenovani prethodnik: osnove
Imenovani prethodnik je osoba
za koju tuženik smatra da je u
većoj mjeri građanskopravno
legitimirana da se u odnosu na
nju vodi parnica.
Koja stranka može imenovati
prethodnika? Koja je svrha
imenovanja prethodnika? Je li
dovoljno navesti onoga koga se
smatra prethodnikom?
Primjer:
Najmoprimac u odnosu na
najmodavca u parnici radi
predaje stvari koju pokreće treći.

Moguće posljedice imenovanja
prethodnika (i obavještavanja)
Što može učiniti imenovani prethodnik?
Ostati pasivan.
Umiješati se u parnicu.
210/2-3
Stupiti u parnicu umjesto ili uz tuženika.
Podnijeti tužbu glavnog miješanja.
Pokrenuti samostalne parnice protiv stranaka.

Hvala!
AUZELAC@PRAVO.HR

Procesna legitimacija
za vođenje parnice
1. Osnove procesne legitimacije
 Procesna legitimacija je ovlaštenje za vođenje konkretne parnice

 odraz konkretnog pravnog odnosa stranke prema predmetu spora
 na utvrđivanje postojanja procesne legitimacije upućuje materijalno
pravo
 Tužitelj je dužan dokazati postojanje konkretnog građanskopravnog
odnosa i građanskopravnog ovlaštenja
 Tužitelj mora dokazati da ima pravni interes pokrenuti određenu
parnicu protiv određenog tuženika kad bi postojale
građanskopravne pretpostavke za koje on tvrdi da postoje
 Ako tužitelj ne učini vjerojatnim postojanje procesne legitimacije, sud
će tužbu odbaciti. Ako uspije, tužbeni zahtjev može odbiti ili prihvatiti
2. Osobe koje imaju procesnu
legitimaciju
 na temelju pravne norme (sama norma potvrđuje postojanje
njihovog pravnog interesa; nisu ga dužni dokazivati
 action attitrée - tužba na temelju zakonskog titulusa
 na temelju dokazanog konkretnog pravnog interesa
 action banale – tužba bez izričitog zakonskog titulusa
 Procesna legitimacija – osobe koje su sudionici određenog
građanskopravnog odnosa (kondemnatorna i konstitutivna pravna
zaštita); imaju zakonsko ovlaštenje
 Deklaracija – ovlaštenje za pokretanje parnice treba dokazivati
postojanjem konkretnog pravnog interesa
3. Treći koji nisu sudionici spornih
odnosa
 Čest slučaj da se pravo na vođenje parnice prizna trećima koji nisu
subjekti spornih odnosa, ali se sadržaj „tuđeg” građanskopravnog
odnosa na njih posredno ili neposredno reflektira (može proizlaziti iz
zakonskog ovlaštenja ili dokazanog pravnog interesa)
 Parnica radi pobijanja pravnih radnji u povodu stečaja – svaki stečajni
vjerovnik
 CZS i svaka osoba koja za to ima pravni interes imaju pravo na tužbu da
brak postoji ili ne postoji
 Poništaj braka – CZS, roditelji i sve osobe koje imaju pravni interes
 DO i svatko tko ima pravni interes može tražiti utvrđenje ništavosti
ugovora
 Actio popularis (1047/1 ZOO)
 Tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava (ZPP, ZZP)
4. Razlikovanje pravnog interesa i
procesne legitimacije
 Osoba ima procesnu legitimaciju ali nema pravni interes za vođenje
te parnice
 Na raspolaganju joj stoji adekvatniji put pravne zaštite od onog
kojeg je izabrao (npr. netko traži samo deklaratornu pravnu zaštitu
iako može tražiti kondemnatornu)
 Vođenje pokrenutog postupka mu uopće nije potrebno (tuži u
kondemnatornoj parnici da bi pribavio ovršnu ispravu, a raspolaže s
javnobilježničkom ovršnom ispravom na temelju koje bi mogao
zatražiti ovrhu)
 Procesna legitimacija uži pojam koji se tiče samo vođenja parnice
neovisno o tome ima li stranka za to pravni interes ili ne
 Čl. 358. 3. o žalbi i razdvajanju ovlaštenja za vođenje parnice i
pravnom interesu
5. Procesna legitimacija kao
procesna pretpostavka
 Na postojanje procesne legitimacije sud pazi po službenoj dužnosti –
ako ne postoji tužbu treba odbaciti
 Propust suda da odbaci tužbu zbog povrede pravila o procesnoj
legitimaciji zakon ne kvalificira kao razlog apsolutne ništavosti
 Opća procesna pretpostavka za podnošenje tužbe i donošenje
meritorne odluke o tužbenom zahtjevu
 Pazi na nju do donošenja prvostupanjske odluke; ovlaštenje za
vođenje parnice mora postojati u vrijeme donošenja meritorne
odluke
 Ako unatoč nepostojanju procesne legitimacije sud donese odluku
ona neće, samo zbog toga biti ništava (nema utjecaja na valjanost
odluke)
Tužba uopće
Vrste tužbi
Sadržaj tužbe
Predmet spora
Raspravno i istražno načelo
Triva/Dika (§§ 81‐83; 85‐87; § 29)
PREDAVANJA GPP 2019 ‐ PROF. DR. SC. ALAN UZELAC 2
Tužba
§§ 81‐83; 85‐87
Parnica (lis)
kao trostrani procesni odnos
SUD
iudex
TUŽITELJ TUŽBENI ZAHTJEV ‐ PETITUM TUŽENIK

actor reus
stranke (partes)
Tužba: definicija
U MATERIJALNOM SMISLU U FORMALNOM SMISLU
Parnična radnja Podnesak
◦ Inicijalna radnja u postupku ◦ Pismeno koje tužitelj podnosi
◦ Radnja kojom tužitelj pokreće sudu i postavlja zahtjev za
parnični postupak pravnom zaštitom
◦ Radnja kojom se ističe zahtjev ◦ Sadržaj tužbe kao podneska
za zaštitu subjektivnih definiran je zakonom
građanskih prava ◦ Općenito: sve što sadrže podnesci
◦ Radnja, a ne pravni posao ◦ Posebni dio: obvezatni i fakultativni
sadržaj tužbe
◦ ispituje se po pravilima procesnog,
a ne građanskog prava.
◦ u pravilu: proizvodi
procesnopravne, a ne
građanskopravne učinke
Primjeri tužbe
Sadržaj tužbe kao parnične radnje
◦ Sadržaj radnje:
◦ Zahtjev za pružanjem pravne zaštite određenog sadržaja koju tužitelj
traži od suda s obzirom na određenog tuženika.
◦ Povod zahtjeva
◦ tvrdnja tužitelja da se u odnosu na njega tuženik nalazi u određenoj
građanskopravnoj obvezi koju tuženik ne želi dobrovoljno ispuniti
◦ tvrdnja tužitelja da se u odnosu na tuženika ovlašten tražiti
autoritativno utvrđenje sadržaja nekoga prava ili pravnog odnosa
◦ tvrdnja tužitelja da je u odnosu na tuženika ovlašten na proizvođenje
određene promjene u pravnim odnosima
Povod i svrha tužbe kao parnične radnje određuje vrstu
tražene pravne zaštite i vrstu tužbe.
Sadržaj tužbe kao podneska
Obvezatni
• [Opći podaci – kao i svaki
drugi podnesak]
• Određen tužbeni zahtjev
• Navodi o činjenicama
• Podaci o dokazima
Fakultativni
• Pravna osnova zahtjeva
Predmet raspravljanja i vrste
tužbi
Predmet spora: osnovanost tužbenog zahtjeva
• = osnovanost prijedloga tužitelja da se presudom u njegovu korist
proizvedu određene pravne posljedice
Dioba tužbi po sadržaju (svrha i pravne posljedice)
• Deklaratorne
• Kondemnatorne
• Konstitutivne
Deklaratorna tužba
deklaratorna, utvrđujuća, prejudicijelna
◦ povod: neizvjesnost – nesigurnost u pravnim
odnosima
◦ preventivno značenje i svrha
◦ Reakcija na stanje u kojem su prava ugrožena – potreba za
razjašnjenjem i sigurnim temeljem za buduće odnose.
◦ Sprječava buduće povrede do kojih bi moglo doći
◦ Deklaratorna pravna zaštita ne stvara nove odnose
niti preinačuje postojeće
◦ Rezultat: pravna sigurnost.
Sadržaj deklaratorne tužbe:
◦ utvrđenje sadržaja određenog prava ili pravnog
odnosa
◦ iznimno – utvrđenje istinitosti ili neistinitosti
isprave
Deklaratorna tužba kao primjer procesnopravne Incidentalna tužba za utvrđenje
autonomije
◦ ne proizlazi iz građanskopravnog ovlaštenja deklaratorna tužba koja se podnosi
uz neku drugu tužbu (kondemnatornu
ili konstitutivnu)
‐ odluka: u izreci presude
Vrste deklaratornih tužbi
pozitivna Utvrđenje da odnos/pravo „Tužitelj traži da sud utvrdi
postoji da…” npr. utvrđenje
tužiteljevog prava vlasništva
Ako je osnovana donosi se Primjer: Utvrđuje se da je
pozitivna deklaratorna tužitelj vlasnik zemljišta na
presuda čestici br. ???? zk.ul. ????.
negativna Utvrđenje da odnos/pravo Primjer: Utvrđuje se da ne

ne postoji postoji brak između stranaka
??? sklopljen dana ???.....
Ako je osnovana donosi se Svaka odbijajuća presuda je
negativna deklaratorna presuda negativnog
presuda utvrđenja!
Objekt deklaratorne tužbe
1. postojanje ili nepostojanje prava ili pravnog odnosa
◦ moraju postojati u vrijeme suđenja
◦ sadašnji, a ne prošli ili budući odnosi
◦ konkretni odnosi
◦ samo utvrđenje prava, ne i činjenica!
2. istinitost ili neistinitost kakve isprave
◦ istinitost kao autentičnost
◦ institut iz starih zakona – de facto osiguranje dokazne
vrijednosti isprave
◦ iznimka od pravila da se deklaratornom tužbom ne može tražiti
utvrđenje činjenica
◦ querela di falso, inscription de faux
Pravni interes za
deklaratornu pravnu zaštitu
procesna legitimacija i pravozaštitna
potreba
◦ širok krug ovlaštenika: svatko može
načelno biti tituliran za podnošenje
deklaratorne tužbe
◦ potreba preispitivanja konkretnog i
stvarnog pravnog interesa
◦ Ima li tužitelj potrebu za preventivnom
pravnom zaštitom ili je iz drugih razloga korisno
dopustiti mu da traži utvrđenje kakvog prava ili
odnosa?
dokazivanje pravnog interesa
◦ Pravni interes treba dokazati do
stupnja vjerojatnosti
◦ Tužba prije dospjelosti: „ozbiljno dovođenje u
pitanje postojanja tražbine”.
◦ Iznimke: izričite zakonske odredbe
◦ ovršni, stečajni postupak, utvrđivanje braka i
očinstva
◦ Presumirani (individualni) pravni interes ili
druga vrsta interesa
◦ Tužbe u općem interesu: udružne tužbe
Tužba prije dospjelosti
Kondemnatorna tužba
kondemnatorna = osuđujuća
◦ pravna zaštita: nalaganje činidbe tuženiku
◦ iznimno – nekom trećem
◦ Činidba? – pojam činidbe u građanskom pravu
represivni tip zaštite – saniranje neprava
◦ logička pretpostavka: utvrđenje povrede prava
◦ deklaratorni preambul ‐‐ temelj za donošenje osuđujuće
presude; redovito u obrazloženju, iznimno u izreci
◦ incidentalna tužba za utvrđenje
Pravni interes za kondemnatornu tužbu se presumira
◦ Presumpcija je oboriva
◦ primjer: inozemna ovršna isprava.
(Ne)dospjelost činidbe i
kondemnatorna tužba
Preventivno značenje tužbe prije dospjelosti
◦ Nova opća odredba u ZPP (od 2003. ‐ )
◦ Povezanost s deklaratornom pravnom zaštitom: prejudicijelno utvrđenje
prava i eventualna osuda (suspenzivni uvjet)
Vremenski trenutak dospjelosti i trenutak suđenja
◦ Do kad je potrebno da tražbina dospije? Do kojeg trenutka u parnici?
◦ Dospijeće: u pravilu potrebno do zaključenja glavne rasprave
◦ Izuzeci propisani materijalnim pravom
◦ Uzdržavanje (ObZ)
◦ preuzimanje/predaja stvari u najam/zakup
◦ buduća nematerijalna šteta (ZOO)
◦ isplata kamate na glavnicu
Kakva treba biti odluka o zahtjevu koji nije dopio do zaključenja glavne

rasprave ako nema mjesta uvjetnom prihvaćanju (primjeni čl. 186.c)?
◦ Odbacivanje ili odbijanje? Argumenti?
Konstitutivna tužba
konstitutivna = pravostvarajuća
◦ nastanak, promjena, ukidanje pravnih odnosa;
◦ deklaratorni preambul ‐ kao i kod kondemnatornih presuda;
procesna legitimacija
◦ ako je promjena moguća samo posredstvom suda;
◦ ako je promjenu moguće ostvariti samo sporazumno, a sporazuma nema
Pravni interes za konstitutivnu tužbu se presumira
◦ iznimke u slučaju trećih tituliranih osoba
◦ npr. pravo trećih osoba koje imaju pravni interes na traženje poništaja braka (ObZ 49/1)
učinak presude:
◦ usvajanje zahtjeva: erga omnes;
◦ odbijanje zahtjeva: inter partes, ali postoje i iznimke:
◦ bračni sporovi!
Predmet spora
predmet spora = tužbeni zahtjev
Kakav je odnos tužbenog zahtjeva i građanskopravnog ovlaštenja?
◦ Civilistička teorija:
◦ Tužbenim zahtjevom uvijek se ističe tvrdnja o građanskopravnom ovlaštenju tužitelja.
◦ Strogo procesna teorija:
◦ Građanskopravno ovlaštenje je samo podloga, a tužbeni zahtjev kao predmet spora je nezavisan
od ovlaštenja.
◦ Primjeri koje ističe procesna teorija:
◦ deklaratorni zahtjevi su nezavisni od ovlaštenja koje daje materijalno pravo.
◦ odbijajuća odluka donosi se ne samo ako je tvrdnja tužitelja o postojanju njegovog
materijalnopravnog ovlaštenja točna, nego samo ako nijedna norma ne opravdava zahtjev.
Raspravno i istražno
načelo
§§ 29
Načela parničnog postupka
NAČELO USTAVNOSTI I NAČELO NEPOSREDNOSTI
ZAKONITOSTI
NAČELO USMENOSTI I
NAČELO DISPOZICIJE I PISMENOSTI
OFICIOZNOSTI
NAČELO KONCENTRACIJE
RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO POSTUPKA I JEDINSTVA GLAVNE
RASPRAVE
NAČELO PRAVNOG INTERESA
NAČELO PRUŽANJA POMOĆI
NAČELO JAVNOSTI NEUKIM STRANKAMA
NAČELO SASLUŠANJA STRANAKA NAČELO SAVJESNOG KORIŠTENJA
NAČELO EKONOMIČNOSTI PROCESNIH OVLAŠTENJA
NAČELO TRAŽENJA ISTINE NAČELO PRAVIČNOG SUĐENJA U
RAZUMNOM ROKU
19
Načelo
dispozicije i oficioznosti

Procesne aktivnosti i procesne obveze:
tko je aktivan, a tko pasivan čimbenik u postupku
SUD
iudex
TUŽITELJ TUŽENIK
actor reus
Tko ima inicijativu u parnici? Inicijativu za što?
određuju tko ima inicijativu za

pokretanje, održavanje u tijeku i
okončanje parničnog postupka
načelo dispozicije i oficioznosti
SUD STRANKE
raspravno i istražno načelo
(načelo akuzatornosti i načelo inkvizitornosti)
određuju inicijativu za prikupljanje
procesnog materijala
22
Procesne tradicije aktivnosti i pasivnosti:
common law v. civil law
23
Predmet inicijative
NAČELO DISPOZICIJE I
OFICIOZNOSTI RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO
Tijek i predmet parnice Odlučivanje o biti spora
◦ pokretanje postupka
prikupljanje procesnog materijala
◦ određivanje granica raspravljanja
(= sve ono što je sudu potrebno da
◦ daljnji tijek postupka (održavanje odluči o meritumu)
postupka u tijeku)
◦ razvoj po pojedinim stadijima
◦ činjenice
◦ donošenje odluka (presuda) ◦ dokazi
◦ kontrola odlučivanja – pravni ◦ pravna pravila
lijekovi
◦ okončanje postupka
◦ pravila iskustva
Pokretanje Tijek postupka

PREDAVANJA GPP 2019 ‐ PROF. DR. SC. ALAN UZELAC Okončanje 24
Nemo iudex sine actore!
Ne procedeat iudex ex officio! Dispozicija/oficioznost
Ne eat iudex
ultra et extra petita partium!
Iudex iudicare debet secundum
allegata et probata partium!
Da mihi factum, Raspravno i istražno načelo
dabo tibi ius!
Iura novit curia!
25
Pravni silogizam
“Tko drugome učini štetu, dužan je naknaditi
Premissa maior je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez
njegove krivnje.” (čl. 154. st. 1. ZOO)
◦ Viša premisa pravnog silogizma = pravna norma
Osoba X učinila je dana … osobi Y štetu u
Premissa minor visini od zz kuna.
◦ Niža premisa pravnog silogizma = činjenice
◦ utvrđeno činjenično stanje
Osoba X dužna je naknaditi štetu osobi Y u
Conclusio iznosu od zz kuna.
◦ Zaključak ili konkluzija pravnog silogizma = odluka
◦ “sankcija”, izreka presude (deklaratorni preambul?);
26
Pravno zaključivanje o
činjenicama: dokazivanje
Ako kiša pada, krovovi su mokri.
Premissa maior
◦ Pravilo iskustva
Na fotografiji lica mjesta vidi se da su krovovi u
Premissa minor trenutku nezgode bili mokri.
◦ Dokaz
U trenutku nezgode padala je kiša.
Conclusio
◦ Sud o pravno relevantnoj činjenici.
Pravac reforma ZPP‐a od novele 2003.
i reafirmacija raspravnog načela
naglašenija akuzatorna jačanje postupovne discipline
struktura postupka; ◦ snažnije sankcije za zlouporabe;
◦ napuštanje “načela materijalne ◦ ranije donošenje kontumacijskih
istine” odluka
promjene sastava suda ◦ pomicanje trenutka nastupa
procesnih prekluzija
◦ pojedinac (I st.) ◦ profesionalizacija zastupanja
◦ isključenje porotnika
nova pravila o dostavljanju:
sprječavanje sporova o ◦ razne vrste dostave
nadležnosti
◦ uvođenje elektroničke tehnologije
◦ ustaljenje stvarne nadležnosti
koncentracija postupka: ubrzanje procesa donošenja,
◦ sastavljanja i otpremanja
obvezatan odgovor na tužbu OD INKVIZITORNOSTI
presude:
◦ PREMA AKUZATORNOSTI
novi procesni stadij: prethodni
◦ novi rokovi
postupak
nemogućnost iznošenja reforma pravnih lijekova:
novota u žalbi ◦ ukidanje zahtjeva za zaštitu
zakonitosti;
◦ Reforma revizije.
28
ZPP 1976: čl. 7.
Članak 7.
(1) Sud je dužan potpuno i istinito utvrditi sporne činjenice o kojima ovisi
osnovanost zahtjeva.
(2) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje
zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
(3) Sud je ovlašten izvesti i dokaze koje stranke nisu predložile, ako su ti
dokazi značajni za odlučivanje.
(4) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice što ih stranke nisu iznijele ako iz
rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolažu
zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (član 3. stav 3.), ako zakonom nije
drugačije određeno, ali svoju odluku ne može temeljiti na činjenicama o
kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne.
30
Novela ZPP 2003: novi čl. 7.
Članak 7. /dodano brisano/
(1) Sud je dužan potpuno i istinito utvrditi sporne činjenice o kojima ovisi
osnovanost zahtjeva.
(2) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje
zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
(3) Sud je ovlašten izvesti i dokaze koje stranke nisu predložile, ako su ti
dokazi značajni za odlučivanje.
(4) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice što ih stranke nisu iznijele i izvesti
dokaze koje stranke nisu predložile samo ako posumnja iz rezultata
rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolažu
zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.), ako zakonom
nije drugačije određeno, ali svoju odluku ne može temeljiti na činjenicama
o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne.
(*) Sud ne može svoju odluku utemeljiti na činjenicama i dokazima o
kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne."
31
Članak 7. (2019)
32
Evolucija raspravnog i istražnog načela u ZPP
Koje načelo dominira? Tko ima inicijativu?
od 2003.
do 2003.
(red. post.)
(red. post.)
Dokazi
Činjenice
Pravna pravila
Pravila iskustva
33
Raspravno načelo u odnosu na činjenice i
dokaze: ovlasti suda i stranaka
Činjenice:
◦ sud smije dokazivati
◦ činjenice koje su stranke iznijele i
◦ koje su među njima sporne
◦ sud ne smije dokazivati
◦ činjenice na koje se nijedna stranka nije pozvala (prešućene činjenice)
◦ činjenice koje su u parnici priznate (priznate činjenice).
◦ iznimno sud smije dokazivati činjenice ako posumnja u dopuštenost
stranačkih dispozicija (čl. 3. st. 3.)
Dokazi:
◦ sud smije izvoditi samo one dokaze koje su stranke predložile
◦ sud ne smije izvoditi dokaze koji niti jedna od stranaka nije predložila
◦ iznimno sud smije izvoditi dokaze u slučaju da utvrđuje da li stranke
raspolažući činjenicama idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne
mogu raspolagati.
34
Otvorena pitanja iz prakse
Što bi trebale biti posljedice u slučaju da:
◦ Sud unatoč zabrani utvrđuje činjenice na koje se nijedna
stranka nije pozvala?
◦ Sud unatoč zabrani izvodi dokaze radi provjere činjenica
koje su u postupku priznate?
◦ Sud izvede dokaz koji niti jedna od stranaka nije predložila?
Ako je stranka predložila izvođenje određenog
dokaza, a on je potencijalno relevantan:
◦ Je li ga sud dužan u svakom slučaju izvesti?
◦ Do kada se treba čekati na izvođenje tog dokaza?
◦ Je li inicijativa u pogledu stvarnog prikupljanja tog dokaza u
rukama stranaka ili suda?
35
Utvrđivanje pravnih pravila i pravila iskustva
PRAVILA ISKUSTVA PRAVNA PRAVILA
= Sudovi činjenične naravi zasnovani = Važeće pravo koje treba primijeniti
na promatranju uobičajenih pojava – u postupku.
opća pravila za buduće slučajeve ◦ Materijalno i procesno pravo.
Istražno načelo: ◦ Funkcionalno određeno.
◦ Pravila iskustva treba poznavati (ili ◦ Može biti domaće i strano pravo.
upoznati) sudac ◦ Može biti i autonomno pravo (opći
◦ Ako ih ne poznaje, sud je ovlašten akti trgovačkih društava i udruga)
konzultirati vještake.
Istražno načelo:
Hibridni karakter pravila iskustva: ◦ Sud je dužan po službenoj dužnosti
može ih se kvalificirati i kao opća utvrditi mjerodavno pravo: iura novit
pravila, i kao element činjeničnog curia.
stanja. ◦ Utvrđivanje prava nije pitanje dokazivanja.
◦ Fakultativni dio tužbe; stavovi stranaka ne
obvezuju sud (no – zabrana presude
iznenađenja).
◦ Utvrđivanje stranog prava: ZMPP.
Hvala!
AUZELAC@PRAVO.HR
PREINAKA TUŽBE

PREINAKA TUŽBE
1. Prilagodba teme aktualnom rezultatu parnice
TLJ i nova parnica;

Preinakom konačno rješenje spora
Mogućnost šikane?
2. Preinaka – u tužbi se mijenja bitni element, tako da se pravomoćnost po

preinačenoj tužbi ne bi odnosila na prvobitnu tužbu
3. Objektivna i subjektivna preinaka

4. OBJEKTIVNA PREINAKA
A) Promjena istovjetnosti TZ (jedina prava preinaka)
*npr. traži se umjesto uništene stvari, novac (isti historijski događaj)
*npr. umjesto novca, traži se stvar (različit historijski događaj – rijetko u praksi)
* npr. generički određeni TZ (npr. novac - tekst zakona isti) – drugi historijski događaj
B) Povećanje postojećeg TZ - kumulacija
C) Isticanje drugog TZ uz postojeći - kumulacija
Nije preinaka:
-Promjena tužbene (činjenične osnove), ako ne dira u identitet TZ,
npr. dodavanje novih činjenica, ali isti historijski događaj
-promjena dokaza
-promjena pravne osnove
-incidentalni tužbeni zahtjev
-smanjenje tužbenog zahtjeva
Trenutak: do zaključenja prethodnog postupka; do zaključenja GR bez krivnje (Novo!)
Pristanak TK (moguća presumpcija)
-potreban od dana dostave tužbe tuženiku, no nije riječ o vetu
(svrsishodnost preinake za konačno rješenje odnosa među strankama)
-nije potreban:
*zahtijevanje drugog predmeta ili novčane svote iz iste činjenične osnove zbog
okolnosti nastale nakon podnošenja tužbe (inače, zloupotreba)
*kada zakon smatra da nije riječ o preinaci (iznimka smanjenje tužbenog zahtjeva,
primjena pravila o povlačenju tužbe, pristanak tuženika potreban)
Postupanje suda u slučaju preinake – čl. 190. st. 1.-9. ZPP
Litispendencija, povlačenje tužbe i objektivna preinaka
-čl. 194, st. 2. – od časa kad je o zahtjevu postavljenom u tijeku parnice obaviještena
protivna stranka – potreba pristanka?
-zašto je potreban pristanak kod povećanja TZ i isticanje dodatnog?
5. SUBJEKTIVNA PREINAKA U pravilu potreban pristanak,

Pasivna strana: preuzimanje parnice u stanju u kojem jest
1. Umjesto dosadašnjeg TK - novi TK Instituti iz kojih je vidljiv pristanak novog
Nije potreban pristanak

Nakon upuštanja u raspravljanje,
potreban njegov pristanak;
pravila o povlačenju tužbe
U pravilu potreban pristanak

2. Pored dosadašnjeg TK – novi TK
Trenutak: do zaključenja prethodnog postupka (Novo!)

Aktivna strana:
1. Umjesto dosadašnjeg TLJ novi TLJ – čl. 192, st. 3.
Moguće samo uz pristanak TK
2. Pored dosadašnjeg TLJ novi TLJ – ZPP ne regulira
Trebao pristanak TK, ako bi dodatni TLJ bio obični suparničar

OBJEKTIVNA KUMULACIJA
TUŽBENIH ZAHTJEVA

OBJEKTIVNA KUMULACIJA
CUMMULATIO ACTIONUM
1. Tužitelj može glavne TZ kumulirati iz različitih razloga.
Načelo dispozicije
Neglavni se
ne računaju
Ne spajanje parnica
-više TZ (1 presuda, djelomične presude)

-ponekad praćeno suparničarstvom
-kvalificirana i obična objektivna kumulacija
-ekonomičnost
-koncentracija postupka
-racionalnost u obavljanju parničnih radnji
-pravna sigurnost
-rješavanje svih spornih odnosa u 1 postupku
2. Ipak sud mora biti za sve zahtjeve stvarno nadležan i mora biti ista vrsta postupka.
Sudac pojedinac,
vijeće
-ista činjenična i pravna osnova
-različita činjenična i pravna osnova
-nepotpuna atrakcija
-razdvajanje
-razlog ekonomičnost
-opća procedura se ne može
kombinirati s posebnim postupcima,
-niti različiti posebni postupci
-iznimka statusne stvari
3. Vrste objektivne kumulacije:
OBIČNA SUKCESIVNA EVENTUALNA

*pravila o preinaci; *međusobna veza TZ (bitno isto činjenično
*incidentalna tužba stanje); u pravilu se isključuju
*nesigurnost TLJ u činjeničnu i pravnu osnovu
4. Kumulaciju TZ ne predstavlja *TLJ određuje redoslijed raspravljanja
*tijek parnice pod rezolutivnim uvjetom?
*vps – nema zbrajanja TZ
ALTERNATIVNA OBVEZA PROCESNA FACULTAS ALTERNATIVA
Duae res in obligatione, Una res in obligatione,

una in solutione. duae in solutione.
građanskopravna ponuda TLJ

a) Izbor TLJ
*sud o njoj ne raspravlja; ne osuđuje
b) Izbor TK
*TK odlučuje hoće li prihvatiti
Akad. god. 2019/2020.
Pravni silogizam – shema suđenja
 “Tko drugome učini štetu, dužan je naknaditi
Premissa maior je ako ne dokaže da je šteta nastala bez
njegove krivnje.” (ZOO)
 premissa maior;
 pravna norma
 Osoba X učinila je dana … osobi Y štetu u

visini od zz kuna.
Premissa minor
 premissa minor;
 utvrđeno činjenično stanje
 Osoba X dužna je naknaditi štetu osobi Y u

iznosu od zz kuna.
Conclusio  conclusio;
 “sankcija”, izreka presude
Osnove dokazivanja
o dokazivanje:
o niz parničnih radnja procesnih subjekata koje se sastoje u predlaganju,

izboru, prikupljanju, ispitivanju i ocjenjivanju dokaznih sredstava radi
utvrđivanja istinitosti tvrdnja parničnih stranaka i pretpostavaka
(hipoteza) suda o činjenicama koje su bitne za primjenu prava
(Triva/Dika, 480)
o dokazivanje (argumentatio, demonstratio) je utvrđivanje predložaka

(premisa) i izvođenje zaključaka (konkluzija) o istinitosti jednog suda –
tvrdnje ili teze stranaka ili suda o postojanju ili o nepostojanju određenih
činjenica – iz drugih sudova (argumenata) čija istinitost također mora biti
utvrđena (Triva/Dika, 480)
Elementi dokaza i dokazivanja (Triva/Dika, 482-3)
o dokazno sredstvo ili dokaz
o ono (činjenica) iz čega se čulnim opažanjem crpi saznanje o istinitosti tvrdnje o
postojanju ili o nepostojanju činjenice čije je utvrđivanje od značenja u parnici
o predmet dokazivanja
o određene tvrdnje (teze) stranaka ili suda o postojanju ili nepostojanju činjenica
od čijeg postojanja (ili nepostojanja) neposredno ili posredno zavisi primjena
mjerodavnog (materijalnog ili procesnog) pravnog pravila
o zadatak dokazivanja
provjera istinitosti iznesenih tvrdnja
o dokazni razlozi ili argumenti
o sudovi, zaključci o sadržaju i kvaliteti informacije do koje se došlo ispitivanjem
dokaznog sredstva
o dokazna snaga dokaznog sredstva ili dokaznog argumenta (razloga)
o sposobnost sredstva ili argumenta koji iz njega proizlazi da pridonese izvođenju
zaključaka o istinitosti suda koji se želi dokazati
Izvjesnost i vjerojatnost (Triva/Dika, 480-1)
o izvjesnost:
o uvjerenje suda o relevantnoj činjenici takvo da isključuje svaku razumnu sumnju
u njegovu pravilnost i istinitost, uzima se da je određena teza potpuno dokazana
o činjenice od kojih zavisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva do koje sud
dolazi uz primjenu mjerodavnog materijalnog prava
o vjerojatnost:
o dovoljno je da se utvrdi stanovita mogućnost da se ustanovljenje suda podudara
sa stvarnošću
o sud uvjerenja da je vjerojatno da određene činjenice postoje ili da ne postoje –
da ima više argumenata koji govore u prilog uvjerenju o postojanju relevantne
činjenice nego onih koji govore protiv
o pri utvrđivanju procesnih pretpostavaka i ostalih elemenata parnice od kojih
zavisi primjena procesnog prava
Osnove načela neposrednosti
o radni princip parničnog postupka
o metoda ispitivanja procesnog materijala radi utvrđivanja relevantnih činjenica,
posebno pravilo o načinu izvođenja dokaza
Načelo neposrednosti traži: Posredno izvođenje dokaza:
1. da sud svojim čulima zapaža prirodu funkcija ispitivanja dokaznih sredstava

i sadržaj dokaznih sredstava; i funkcija ocjene dokazne vrijednosti
ispitanih dokaznih sredstava povjerena
2. da sud koji je tako zapažao procesni različitim subjektima
materijal bude onaj isti koji
odlučuje oNAČELO
dokaznoj vrijednosti
dokaznih sredstava; te NAČELO
NEPOSREDNOSTI POSREDNOSTI
3. da taj sud donese odluku odmah
nakon zaključivanja raspravnog
ročišta na kojemu je prikupljao
procesnu građu.
Predmet dokazivanja
o tvrdnje o činjenicama koje su važne (relevantne) za donošenje odluke

o pravilna pravna kvalifikacija tužbenog zahtjeva
o sadržaj norme: zaključak o tome koje su činjenice potrebne za njezinu
primjenu
o sporne činjenice: o čijem postojanju stranke iznose kontradiktorne

tvrdnje
o utvrđivanje činjenica po pravilima o zakonskim presumpcijama

o općepoznate, notorne činjenice
o priznanje činjenica
Zakonske presumpcije
o zakonske presumpcije (praesumptiones iuris)
o pravna pravila o zaključivanju o postojanju određenih pravno relevantnih činjenica na
temelju utvrđenja da postoje određene činjenice koje nisu neposredno pravno
relevantne, ali su s njima u određenoj uzročnoj vezi
o primjeri
o pravilo pater est quem nuptiae demonstrant
o pravilo o dokaznoj snazi javne isprave (230)
o olakšavanje dokazivanja
o dokazati samo istinitost tvrdnje o postojanju neke dalje, posredno relevantne činjenice –
osnove (baze) presumpcije, uz čije postojanje zakon nadovezuje pravilo koje obvezuje
da se zaključi o postojanju i one neposredno relevantne činjenice
o relativne presumpcije – praesumptiones iuris tantum
o zakon dopušta dokazivanje da činjenice o čijem se postojanju zaključuje na temelju
pravila o zakonskim presumpcijama ipak ne postoje
o teret dokazivanja: na stranci koja se protivi primjeni pravila o zakonskoj presumpciji
o apsolutne presumpcije – praesumptiones iuris et de iure

o zakon ne dopušta dokazivanje da ne postoje činjenice čije postojanje zakon
pretpostavlja
Zakonske presumpcije
o protivnik stranke u čiju korist govori pravilo o zakonskoj presumpciji može

uvijek osporavati postojanje tako utvrđene činjenice na način što će
osporavati postojanje činjenice koja predstavlja bazu za primjenu pravila o
zakonskoj presumpciji, čije je postojanje protivnik pred sudom dokazivao
Općepoznate, notorne činjenice
o ne treba dokazivati činjenice koje su općepoznate - notorne (221/4)

o koje su poznate širem krugu ljudi (ne moraju biti poznate svima) u sredini u kojoj
se suđenje obavlja
o ZPP ne određuje opseg notornosti
o notoria non egent probatione
o dopušteno je dokazivati da određena činjenica nije notorna

o dokazivanje da određena notorna činjenica ne postoji, odnosno da
nije postojala, iako o njenom "postojanju" znade veoma širok krug
osoba
Priznanje činjenica
 priznanje činjenica
o jednostrana parnična radnja kojom stranka izjavljuje da su istiniti
činjenični navodi na kojima parnični protivnik zasniva svoj zahtjev u
parnici (oni navodi koji su za nju pravno nepovoljni)
o elementi praemissae minor silogizma u kojemu je odluka o tužbenom
zahtjevu conclusio
 činjenice priznate u parnici pred sudom ne treba dokazivati (221/1)

 procesnopravno je relevantno ako je učinjeno tijekom parnice pred
parničnim sudom
 obje stranke, i tužitelj i tuženik
 izričito ili konkludentno
Izričito priznanje
o ZPP-om nije određen oblik u kojemu se priznanje činjenica može

poduzeti
o priznanje pismeno ili usmeno na ročištu pred sudom sve dok parnica
teče
o potpuno ili djelomično
o dužnost je suda da utvrdi pravi sadržaj izjave o priznanju činjenica

(288a/2)
o izjava o priznanju dana u zabludi, pod utjecajem prisile ili prijevare
Prešutno (konkludentno) priznanje
o konkludentno, na temelju ostalog držanja stranaka u parnici
o pasivno držanje stranke moguće je interpretirati na tri načina:
o kao priznanje činjeničnih navoda protivnika – sistem afirmativne litiskontestacije
o presuda zbog ogluhe, presuda zbog izostanka
o kao osporavanje tih navoda – sistem negativne litiskontestacije
o može mu se odricati dispozitivno procesnopravno značenje
o stranci se može imputirati određeni stav prema činjeničnim navodima

protivnika
o ako joj se pruži prilika da se s tim navodima uredno upozna i
o ako joj se pruži mogućnost da se o tim navodima izjasni
o u načelu treba dokazivati činjenice koje je stranka osporila

o u načelu treba dokazivati činjenice o kojima se stranka nije izričito
izjasnila jer ni one nisu priznate (Triva/Dika, 490)
Anticipirano priznanje
 anticipirano (prethodno) priznanje
o koje prethodi navodu čija se istinitost priznaje
o postaje procesnopravno relevantno kad se stranka kojoj takva izjava ide

u prilog pozove na tako priznatu činjenicu
Poricanje i ograničenje priznanja
o sve dok je ovlaštena iznositi novote, stranka je ovlaštena poreći (opozvati)

svoju raniju izjavu o priznanju činjenica, odnosno ograničiti dano priznanje
iznošenjem drugih navoda koji ranijem priznanju oduzimaju značenje
o sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti, ocijeniti hoće li uzeti za priznatu ili za
osporenu činjenicu koju je stranka priznala pa poslije potpuno ili djelomično
porekla ili ograničila priznanje dodavanjem drugih činjenica (221/2)
o ako je činjenice priznao punomoćnik stranke, stranka izjavu može poreći na

ročištu na kojemu je izjava dana (93/1)
o ako je punomoćnik priznao činjenicu na ročištu na kojemu stranka nije bila, ili
u podnesku, a stranka kasnije to priznanje izmijeni ili opozove, sud je
ovlašten postupati kao da je i priznanje i osporavanje poduzela sama
stranka (93/2)
Pravna priroda priznanja činjenica u parnici
1. izjava o znanju koja je u pogledu svoje dokazne vrijednosti,
podložna ocjeni parničnog suda
2. izjava volje kojom stranka na posredan način disponira svojim
zahtjevom u parnici
3. stav koji polazi od toga da je priznanje činjenica izjava volje i, u
pravilu, istinita izjava o znanju
o stranka u pravilu ne priznaje činjenice koje u odlučnom vremenu nisu
postojale – istinita izjava o znanju (Triva/Dika, 492)
o motiv priznanja činjenica u pravilu je irelevantan

o presuda zbog ogluhe ili zbog izostanka: pobijanje presude, pozivajući se na to
da je pasivnost stranke rezultat zablude, prisile ili prijevare (Triva/Dika, 493)
Priznanje činjenica i priznanje tužbenog zahtjeva
Premissa maior
o stranka koja priznaje činjenične navode potvrđuje

Premissa minor premissu minor protivnikovog zaključivanja,
istinitost činjenične osnove njegovog zahtjeva
o stranka koja priznaje tužbeni zahtjev potvrđuje

Conclusio pravnu osnovanost konkluzije koju je tužitelj
formulirao u svom tužbenom zahtjevu
Priznanje činjenica i priznanje tužbenog zahtjeva
o priznanje činjenica
o obje stranke
o izričito i konkludentno
o sud dužan ocijeniti proistječe li iz priznatih činjenica osnovanost istaknutog
zahtjeva
o opoziv – sud ovlašten ocijeniti značenje priznanja i poricanja iste činjenice
o priznanje tužbenog zahtjeva

o samo tuženik
o samo izričito
o sud ne ocjenjuje materijalnopravnu osnovanost zahtjeva, presuda je
determinirana dispozicijama stranaka
o (samo) izjava volje – opoziv oduzima priznanju procesnopravno relevantno
značenje baze za donošenje presude na temelju priznanja
Dokazna sredstva
o ZPP:
o svjedok (235-249)
o vještak (250-262)
o tumač (263)
o stranka (264-271)
o isprave (230-234) i
o predmeti uviđaja (227-229)
o ZPP u načelu ne ograničava pravo suda u izboru dokaznih sredstava

o dokazi pribavljeni na nezakonit način
o ne mogu se saslušavati osobe koje bi iskazom povrijedile dužnost čuvanja službene ili
vojne tajne, ni osobe koje su ovlaštene uskratiti svjedočenje ili vještačenje
o isprave/predmet uviđaja – osoba odbija na temelju zakonskih ovlaštenja staviti na
raspolaganje sudu
o postojanje određenih činjenica samo dokaznim sredstvima koje zakon izrijekom predviđa
(sporazum o mjesnoj nadležnosti, punomoć, postojanje ugovora o arbitraži…)
o ZIDZPP 19: pisani dokazi u postupku pred trgovačkim sudom (492.a)
Dokazi pribavljeni na nezakonit način
o dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u

sudskom postupku (29/4 URH)
o presuda relativno ništava (354/1)?

Dokazna sredstva
o ZPP ne određuje kojim redom treba izvoditi dokaze
o nema zakonskih pravila o klasifikaciji dokazne snage pojedinih dokaznih
sredstava (iznimke, npr., zakonske presumpcije)
o vrste (Triva/Dika, 496-7):
o objektivna svojstva:
o dokazna sredstva dijele se na osobna i stvarna
o osobna dokazna sredstva: svjedoci, vještaci, tumači i stranke
o stvarna dokazna sredstva: isprave i predmeti uviđaja
o odnos prema činjenici o kojoj pružaju određenu informaciju

o neposredna i posredna
o dokazno sredstvo je neposredno ako pruža obavještenje o činjenici koja je
neposredno relevantna; posredno je ako se odnosi na činjenicu koja neposredno nije
relevantna, ali se iz njezinog postojanja može zaključiti o postojanju neposredno
relevantne činjenice (indicija)
o dokazno sredstvo je neposredno samo kad je samo po sebi neposredno pravno
relevantna činjenica (evidentia rei); ostala dokazna sredstva su posredna (media) jer
svojim sadržajem tek pružaju sudu obavještenja za zaključivanje o postojanju
odlučnih činjenica
Dokazna sredstva
vrste (Triva/Dika, 496-7):
o glavni dokaz:
o kad se iz njega izvodi sud o postojanju važne činjenice
o protudokaz:
o dokazno sredstvo kojim se dokazuje da se rezultati postignuti izvođenjem glavnog
dokaza ne mogu prihvatiti jer ne dopuštaju stvaranje izvjesnog suda
o učiniti vjerojatnim tezu koja osporava rezultate glavnog dokaza
o dokaz o protivnom:
o dokazno sredstvo kojim se dokazuje da nema osnove da se o postojanju važne činjenice
zaključuje po pravilima o relativnim zakonskim presumpcijama iako je utvrđeno
postojanje presumptivne baze
o glavni dokaz: uspješan kad sud stekne izvjesno uvjerenje o istinitosti tvrdnje koje se
njime dokazuje
o potpun dokaz:
o dovodi do izvjesnosti saznanja o određenoj činjenici
o nepotpun dokaz:
o dovodi do vjerojatnosti saznanja o određenoj činjenici
Indicije
o činjenice koje nisu neposredno važne, ali u sklopu s nizom činjenica iste
kvalitete pružaju osnovu za utvrđenje da postoji i neposredno važna
činjenica, koja je uzrok ili posljedica indicija
o o postojanju relevantne činjenice zaključuje se na temelju rezultata

analize utvrđenih posredno relevantnih činjenica, redovito primjenom
pravila iskustva koja imaju značenje praemissae maior u iskustvenom
sudu
Teret dokazivanja
Članak 221.a
Ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću
utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o
teretu dokazivanja.
o stranke „dužnost” – „teret” (7/1, 219/1)

o iznijeti tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve – onus
proferendi i
o predložiti dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje – onus
probandi
o raspravno načelo (7/1)
o načelo saslušanja stranaka (5/1)
o načelo otvorenog pravosuđenja (219, 288.a/2)
o načelo slobodne ocjene dokaza (8)
Teret dokazivanja
o kakve procesnopravne posljedice proizlaze iz činjenice što se sud nije
uvjerio da su određene tvrdnje parničnih stranaka istinite?
o non liquet: sud nema pravo otkloniti dužnost donošenja presude zbog
toga što raspoloživim dokaznim sredstvima nije uspio razjasniti važne
činjenice
o sud ne može odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadležan (2/2)
o pravila o teretu dokazivanja:

o obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka,
koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju
pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava
o idem est non esse aut non probari
Teret dokazivanja (Triva/Dika, 499-500)
o na kojoj od parničnih stranaka leži teret dokazivanja?
 probatio incubit actori – tužitelj dužan dokazati istinitost svojih navoda

 actore non probante reus absolvitur – ako tužitelj u tome ne uspije, njegov zahtjev
za pružanje pravne zaštite treba odbiti
 reus excipiendo fit actor – tuženik, ističući prigovore, i sam suštinski postaje tužitelj,
s obzirom na dužnost da dokaže činjenice na kojima zasniva svoje prigovore
 probatio incubit ei qui affirmat non ei qui negat – istinitost određene tvrdnje treba
dokazivati onaj koji tvrdi da određena činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njezino
postojanje
 zaključak:
 svaka stranka treba dokazivati istinitost tvrdnja o postojanju činjenica koje su za nju
povoljne, na kojima zasniva svoje zahtjeve (i prigovore), osim ako iz zakona ne
proizlazi drugačije
Teret dokazivanja i pravila o zakonskim presumpcijama
o pravila o relativnim zakonskim presumpcijama: pravila o prebacivanju

tereta dokazivanja na stranku koja tvrdi da činjenica čije se postojanje
presumira ne postoji?
o olakšavaju teret dokazivanja: teret dokazivanja leži na stranci koja se

poziva na određenu činjenicu na koju ukazuju pravila o zakonskoj
presumpciji
o stranka nije dužna dokazivati istinitost svoje tvrdnje o postojanju te relevantne
činjenice, već istinitost tvrdnje o postojanju baze presumptivnog pravila –
činjenice uz koju pravilo o zakonskoj presumpciji nameće zaključak o postojanju
pravno relevantne činjenice
o premještaju ispitivanje sa činjenice koja je neposredno pravno relevantna na
posredno relevantnu činjenicu (Triva/Dika, 500)
Pravna priroda pravila o teretu dokazivanja
o po jednom učenju, pravila su materijalopravne naravi

o po drugom učenju, pravila su procesnopravne naravi
 Triva/Dika (501): prihvaćeno učenje o dominantno

materijalnopravnoj prirodi složenih pravila o teretu dokazivanja
Odlučivanje „po slobodnoj ocjeni”
Članak 223.
Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na
zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se
mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema
slobodnoj ocjeni.
Ako je potpuno razjašnjenje okolnosti o kojima ovisi odluka o nekim od više u istoj tužbi
istaknutih zahtjeva koji su beznačajni u odnosu prema ukupnom iznosu svih istaknutih
zahtjeva povezano s teškoćama koje su nerazmjerne s važnošću tih zahtjeva, sud
može o njima odlučiti po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir već razjašnjene okolnosti
slučaja i prikupljene dokaze, a osobito isprave koje su stranke priložile te njihove
iskaze ako ih je sud saslušao (članak 264.).
Članak 223.a
U sporovima čija vrijednost predmeta spora u postupku pred općinskim sudovima ne
prelazi 10.000,00 kuna, a u postupku pred trgovačkim sudovima 50.000,00 kuna sud
može, ako ocijeni da bi utvrđivanje činjenica važnih za rješenje spora moglo biti
povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, o postojanju tih činjenica zaključiti
po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir isprave koje su stranke priložile te njihove iskaze
ako je sud izveo dokaz saslušanjem stranaka (članak 264.).
“Slobodna ocjena” prema odredbama čl. 223. i čl. 223.a
ZPP-a
o činjenično pitanje
o metoda utvrđivanja činjeničnog stanja – praemissa minor
o “slobodno” (od zakona) mogu se rješavati samo činjenična pitanja; pravna

pitanja se moraju rješavati uz primjenu zakona
o omekšavanje kriterija izvjesnosti prilikom utvrđivanja meritorno relevantnih

činjenica
o ovlašćuje sud da se ne upušta u skupo dokazivanje ako bi i jeftinije (ali zato
nepouzdanije) moga doći do praktično prihvatljivih zaključaka
o sud mora poduzeti sve razborito i ekonomično radi prikupljanja odrednica koje će mu
omogućiti da svoj sud što više približi momentu apsolutne istine
Predlaganje, izbor i izvođenje dokaza
o predlaganje dokaznih sredstava:
o raspravno načelo
o načelo saslušanja stranaka i kontradiktornosti
o uz dokaze koje predlažu, stranke su dužne navesti i činjenice koje se tim dokazima
mogu utvrditi
o rješenje o izvođenju dokaza:
o sud odlučuje o tome koji će se od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih
činjenica (220/2)
o iznimno, sud ovlašten odlučivati o prikupljanju i izvođenju dokaza po službenoj dužnosti
(istražno načelo, 7/2) – nedopuštena raspolaganja stranaka
o u rješenju o izvođenju dokaza mora biti naznačena činjenica o kojoj treba izvesti
dokazivanje i dokazno sredstvo (292/3)
o predložene dokaze koje ne smatra važnim za odluku sud će odbiti i u rješenju naznačiti
razlog odbijanja (292/4)
o u daljnjem tijeku parnice sud nije vezan za svoje prijašnje rješenje o izvođenju dokaza
(292/6)
o protiv rješenja kojim se određuje ili odbija izvođenje dokaza nije dopuštena posebna
žalba (292/5)
o izvođenje dokaza:
o u pravilu na glavnoj raspravi pred sudom nadležnim za odlučivanje o
osnovanosti zahtjeva: pravila o neposrednom izvođenju dokaza
o posredno izvođenje dokaza: sud ovlašten odlučiti da se određeni dokazi
neposredno izvedu pred predsjednikom vijeća ili pred sucem zamoljenog suda,
a da se zapisnici o tom izvođenju pročitaju na glavnoj raspravi (224/1)
o sudski savjetnik: izvođenje dokaza u određenim sporovima (13)
o odustajanje od provođenja rješenja o izvođenju dokaza:

o sud ovlašten opozvati svoje rješenje o izvođenju određenog dokaza - kad iz
rezultata ostvarenog raspravljanja zaključi da je njegovo izvođenje postalo
suvišno
o odustajanje od provođenja rješenja o izvođenju dokaza:
o Ako se može pretpostaviti da se neki dokaz neće moći izvesti ili da se neće
moći izvesti u primjerenom roku, ili ako dokaz treba izvesti u inozemstvu,
sud će odrediti rok do kojega će se čekati na njegovo izvođenje. Kad rok
bezuspješno protekne, rasprava će se provesti bez obzira na to što dokaz
nije izveden (226).
o Ako dokazivanje nije određeno radi provjeravanja idu li stranke svojim

dispozicijama za tim da izbjegnu primjenu prisilnih propisa ili da poduzmu
nešto što je protivno moralu, sud (u pravilu) neće izvesti određeni dokaz kad
pozvana stranka u određenom roku ne položi iznos potreban za podmirenje
troškova za izvođenje dokaza (153/3/4).
Ocjena rezultata dokazivanja
o ocjena rezultata dokazivanja – utvrđivanje dokazne vrijednosti
ispitanih dokaznih sredstava:
o zakon unaprijed in abstracto određuje dokaznu vrijednost dokaznih
sredstava, sud nije ovlašten uzimati u obzir i svoje konkretne subjektivne
ocjene – vezani ili zakonski sistem
o ocjena dokazne snage zavisi in concreto od individualne, slobodne
ocjene suda, koji nije vezan za zakonska pravila o tome je li određena
tvrdnja istinita ili neistinita – sistem slobodne ocjene
Članak 8.: načelo slobodne ocjene dokaza

Koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom
uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i
svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
Osnove suvremenog sistema slobodne ocjene dokaza
o sloboda u ocjenjivanju odnosi se samo na slobodu od formalnih, zakonskih

dokaznih pravila
o sudac nije slobodan od općih zakona logike, psihologije, znanosti, iskustva
uopće
o sloboda arbitriranost
o sučevo zaključivanje objektivno prihvatljivo

o rezultat sučeva istraživanja može se kontrolirati – pogrešno ili nepotpuno
utvrđeno činjenično stanje – pravo na žalbu
o obrazloženje sudske odluke
o nepostojanje valjanog obrazloženja razlog apsolutne ništavosti
Ocjena rezultata dokazivanja i načelo neposrednosti
o tko ocjenjuje rezultat dokazivanja – utvrđuje dokaznu vrijednost

ispitanih dokaznih sredstava?
o načelo neposrednosti: parnični sud – sud koji odlučuje o osnovanosti
tužbenog zahtjeva
o odstupanje od načela neposrednosti:
o sudski savjetnici su ovlašteni izvoditi i ocjenjivati dokaze te utvrđivati činjenice
(13)
o predsjednik vijeća (kao određeni sudac) odnosno zamoljeni sudac ovlašteni su
samo izvoditi dokaze (224)
Osiguranje dokaza
o osiguranje dokaza
o izvođenje dokaza za koje se može pretpostaviti da su neophodni za
utvrđivanje relevantnih činjenica prije nego što je to normalno u razvoju
parnice ili nakon njenog redovnog okončanja, čak i prije pokretanja
parnice, ako postoji opravdana bojazan da se ti dokazi kasnije neće moći
izvesti ili da će njihovo izvođenje biti otežano
o pretpostavke :
o da je podnesen prijedlog za osiguranje dokaza (272/1)
o da se tvrdi da postoje prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi
predloženim dokazom (274)
o da postoji opravdana bojazan da se predloženi dokaz neće kasnije, u normalnom stadiju
postupka, moći izvesti, odnosno da će kasnije izvođenje dokaza biti otežano (272/1): u
prijedlogu treba naznačiti zašto se taj dokaz neće moći izvesti ili zašto će njegovo
izvođenje biti otežano
o da je za dokazivanje činjenica o kojima ovisi ostvarivanje prava predlagatelja nužno
izvesti dokaze za koje prijeti opasnost da ih se kasnije neće moći izvesti ili da će njihovo
izvođenje bilo otežano (274)
Osiguranje dokaza
o procesni stadij u kojem se može osiguravati dokaze:
o prije pokretanja parnice ili u njezinu tijeku (272/1)
o nakon što odluka kojom se postupak završava postane pravomoćna (ako je to
potrebno prije ili u tijeku postupka po izvanrednim pravnim lijekovima) (272/2)
o sud nadležan za osiguranje dokaza:

o ako je prijedlog za osiguranje stavljen u tijeku parnice, nadležan je sud pred
kojim je postupak u tijeku (273/1)
o ako se osiguranje traži prije pokretanja postupka, te u hitnim slučajevima kad je
postupak u tijeku, nadležan je niži sud prvog stupnja na čijem se području
nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno na čijem području boravi osoba koju
treba saslušati (273/2)
o o prijedlogu stavljenom tijekom postupka odlučuje predsjednik vijeća odnosno
sudac pojedinac koji vodi postupak ili sudski savjetnik nadležnog suda (ZIDZPP
19) (273/3)
o o prijedlogu stavljenom prije pokretanja postupka te u hitnim slučajevima ako je
postupak već u tijeku odlučuje sudac pojedinac ili sudski savjetnik (ZIDZPP 19)
nadležnog suda (273/3)
Osiguranje dokaza
o postupak osiguranja dokaza:
o podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza treba dostaviti
protivniku, ako je poznat (275/1)
o ako postoji opasnost od odgode, sud je o prijedlogu dužan odlučiti i bez
prethodnog izjašnjenja protivnika (275/1)
o privremeno odstupanje od načela saslušanja stranaka
o u rješenju kojim se prihvaća prijedlog sud je dužan odrediti ročište za izvođenje
dokaza, navesti činjenice o kojima će se izvoditi dokazi te dokaze koji će se
izvesti, a ako je potrebno, imenovat će i vještake (275/2)
o ako protivniku nije bio dostavljen prijedlog za osiguranje, sud će mu ga dostaviti
zajedno s rješenjem kojim se prijedlog prihvaća (275/3)
o protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud može radi
sudjelovanja na ročištu za izvođenje dokaza postaviti privremenog zastupnika
(84), o čemu ne treba izdati oglas (275/4)
o protiv rješenja kojim se prihvaća prijedlog za osiguranje i protiv rješenja kojim se
odlučuje da izvođenje dokaza započne prije dostave rješenja protivniku nije
dopuštena žalba (275/6)
Osiguranje dokaza
o korištenje rezultata osiguranja dokaza:
o o izvedenom osiguranju sud sastavlja zapisnik (276)
o ako su dokazi izvedeni prije pokretanja parnice, zapisnik o izvođenju dokaza
čuva se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni; ako je parnica u tijeku, a
osiguranje nije izveo parnični sud, zapisnik se dostavlja parničnom sudu (276)
o obje stranke mogu predložiti da se u parnici izvede dokaz koji je ranije osiguran
o sud to može odlučiti i po službenoj dužnosti (Triva/Dika, 508)
o sud može odbiti prijedlog da se izvede osigurani dokaz ako nađe da njegovo
izvođenje (više ili nikako) nije potrebno
o ako je to još moguće, sud može odrediti da se osigurano dokazno sredstvo
ponovno neposredno ispita
o troškovi osiguranja dokaza:

o troškove snosi stranka koja ga je predložila; ona je dužna nadoknaditi i troškove
protivnoj stranci odnosno postavljenom privremenom zastupniku (168/1)
o stranka može ostvarivati te troškove kao dio parničnih troškova, prema uspjehu
u parnici (168/2)
Predmeti uviđaja
 uviđaj
o parnična radnja određenog suda (ili suca) koja se sastoji u neposrednom
promatranju i istraživanju svojstava osoba ili stvari radi utvrđivanja
istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja (Triva/Dika, 509)
o u pravilu se poduzima pred parničnim sudom, na glavnoj raspravi (načelo
neposrednosti)
o ako se predmet uviđaja ne može donijeti u sud ili bi njegovo donošenje uzrokovalo
znatne troškove, a sud smatra da nije nužno neposredno opažanje svih članova vijeća,
može ovlastiti predsjednika vijeća da sam izvrši uviđaj izvan suda (228)
o sudski savjetnik (13)
o ako se predmet uviđaja ne nalazi na području parničnog suda, a nema opravdanih
razloga da uviđaj obavi raspravni sud (25), izvođenje uviđaja morat će se povjeriti
zamoljenom sudu (224)
o ako sud nema potrebnog stručnog znanja, može odrediti, ako stranke to
predlože, da se uviđaj obavi uz sudjelovanje vještaka (227/2)
o ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka ili kod
trećega, shodno će se primjenjivati odredbe o pribavljanju isprava od
stranke/trećih (229, 232-234)
Isprave
o isprava
o svaki predmet na kojemu je pismom zabilježena neka misao (Triva/Dika,
511)
o stvarno dokazno sredstvo
o odstupanje od načela slobodne ocjene dokaza:

o određene činjenice mogu se dokazivati samo ispravama (ugovor o prorogaciji –
70/3, ugovor o arbitraži – 6 ZA, tražbine za koje se traži izdavanje
dokumentarnog platnog naloga – 446/1)
o u pogledu određenih vrsta isprava procesno pravo ograničava ovlaštenje suda

da po načelu slobodne ocjene dokaza ocjenjuje ispravu pa zakon unaprijed
određuje njezinu dokaznu vrijednost (230/1) – dokazna snaga javnih isprava
Vrste isprava
 javne isprave
koje je u propisanom obliku izdalo državo tijelo u granicama svoje nadležnosti te
isprave koje je u takvom obliku izdala fizička ili pravna osoba u obavljanju javnog
ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (230/1)
 privatne isprave
su sve one isprave koje nisu javne, dakle ne samo one koje je izdala neka fizička
osoba (Triva/Dika, 513)
 domaće i inozemne (strane) isprave

podjela s obzirom na mjesto izdavanja ili izdavača
ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, inozemne javne isprave koje su
propisno ovjerene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domaće javne
isprave (231)
Dokazna snaga javnih isprava
o sud mora uzeti kao istinito ono što se u javnoj ispravi potvrđuje ili određuje
(230/1)
o pravilo o dokaznoj snazi javnih isprava sadrži dvije presumpcije:
1. da je isprava autentična – da je ispravu izdalo tijelo koje je na ispravi
označeno kao izdavač
o sud može radi otklanjanja sumnje u pogledu autentičnosti isprave zatražiti da se o tome
izjasni tijelo od kojega isprava navodno potječe (230/4)
2. da je sadržaj isprave utvrđen u granicama nadležnosti izdavača istinit

o pravilo o dokaznoj snazi javnih isprava kojima se nešto potvrđuje je presumptio
iuris tantum (relativna presumcija) pa je dopušteno dokazivati da su u javnoj
ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena
(230/3)
o ne može se u parničnom postupku podvrgnuti preispitivanju pravilnost pravnih
dispozicija sadržanih u javnoj ispravi - sadržaj javnih isprava kojima se nešto
određuje
Dokazna snaga privatnih isprava
o ZPP: nema odredaba o presumptivnoj dokaznoj snazi privatnih

isprava
o logička ili faktička presumpcija, kao pravilo iskustva:
o privatna isprava, ako ju je potpisao izdavač, dokazuje da je izdavač
isprave dao izjave sadržane u ispravi (Triva/Dika, 515)
o značenje javne isprave ima samo klauzula nadležnog tijela ili osobe o
ovjeri
Edicija isprava
 pravila o ediciji isprava reguliraju postupak pribavljanja isprava radi
dokazivanja pred sudom
 pribavljanje isprava od stranke koja se na ispravu poziva

o stranka koja se na ispravu poziva u dokaz svojih navoda dužna je sama tu ispravu podnijeti
sudu (232/1)
o ZIDZPP 19: stranka je dužna podnijeti ispravu u trenutku predlaganja tog dokaza, osim ako
sud odredi drugačije
 pribavljanje isprava od protivnika stranke koja se na ispravu poziva
o ovisi o nahođenju stranke hoće li se odazvati pozivu suda
o ne može se prisilno ostvarivati u parnici u kojoj bi te isprave trebalo pregledati radi
dokazivanja
o zbog toga što stranka nije spremna podnijeti ispravu koja se kod nje nalazi, a sud ju je
pozvao da to učini, ili što protivno uvjerenju suda poriče da se isprava kod nje nalazi, sud
može, prosuđujući od kakvog je značenja takvo ponašanje stranke, povlačiti konzekvencije
pri utvrđivanju činjenica relevantnih za odlučivanje o tužbenom zahtjevu (233/5)
o stranka ima pravo uskratiti podnošenje isprava zbog onih istih razloga zbog kojih svjedok
može uskratiti svjedočenje ili odgovor na pojedina pitanja
Edicija isprava
 pribavljanje isprava od protivnika stranke koja se na ispravu poziva
o ZPP – stranka bezuvjetno dužna podnijeti sudu ispravu koja se kod nje nalazi:
1) ako se stranka kod koje se isprava nalazi sama u tijeku parnice pozivala na tu ispravu u
dokaz svojih navoda, makar je sada od toga odustala;
2) ako se radi o ispravi koju je po zakonu dužna predati ili pokazati i
3) ako se isprava s obzirom na njezin sadržaj smatra zajedničkom za obje stranke (233/2)
 pribavljanje isprave koja se nalazi kod treće osobe

o treća osoba dužna je bezuvjetno, po nalogu suda, pokazati ili podnijeti ispravu koja se kod
nje nalazi:
1) kada je po zakonu dužna tu ispravu pokazati ili podnijeti i
2) kada je isprava po svojem sadržaju zajednička za treću osobu i za stranku koja se na nju
poziva (234/1)
o postoji dužnost pokazivanja/podnošenja i drugih isprava: može uskratiti njihovo pokazivanje
ili podnošenje zbog razloga zbog kojih svjedok može uskratiti davanje iskaza odnosno
uskratiti odgovor na pojedino pitanje (234/1)
o mogućnost primjene sredstva prisile (ovrhe) prema trećoj osobi
Edicija isprava
 pribavljanje isprava od državnog tijela i sl.
o ako se isprava nalazi kod državnog tijela ili pravne ili fizičke osobe koja ima javna
ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže, sud će
na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu (232/3)
Svjedoci
 svjedok
o osoba pozvana da pred sudom dade iskaz o svojim prošlim zapažanjima koja bi
mogla biti važna za utvrđivanje istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja
(Triva/Dika, 518)
o svaka fizička osoba

o osim stranaka u parnici i njihovih zakonskih zastupnika (264, 267)
o osoba koja je bila u stanju da osjetilima zapazi neku činjenicu i koja je u stanju
da o tom zapažanju iskazuje pred sudom (235/2)
o sudac – izuzeće
o punomoćnik stranke može biti saslušan kao svjedok
o maloljetna osoba
o osoba koja se ne može koristiti sa svim osjetilima
o osoba s (intelektualnim) invaliditetom („duševne bolesti”)
o vjerodostojnost iskaza
Dužnost svjedoka
 opća obaveza svakoga (235/1)
 dužnost svjedočenja
o dužnost odazivanja na poziv suda
o davanja iskaza pred sudom (ako za to ne postoji neko izuzetno drugačije
pravilo)
o govorenja istine i,
o donekle, dužnost polaganja prisege
 izuzeće od opće dužnosti svjedočenja (236-239)

o saslušavanje o činjenicama koje su službena ili vojna tajna
o pravo osoba koje obavljaju određene djelatnosti da uskrate svjedočenje
o pravo uskraćivanja odgovora na pojedina pitanja
Službena ili vojna tajna / obavljanje određene
djelatnosti
 Saslušanje o činjenicama koje su službena ili vojna tajna:
o sud nije ovlašten saslušati osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost
čuvanja službene ili vojne tajne sve dok je nadležno tijelo ne oslobodi od te
dužnosti (236)
o sud pazi po službenoj dužnosti
 Pravo osoba koje obavljaju određenu djelatnost da uskrate svjedočenje:
o zbog prirode svog zanimanja ili djelatnosti koju obavljaju, u skladu s
pravilima o obavljanju takvih djelatnosti, ovlašteni su uskratiti svjedočenje o
činjenicama koje su saznali u obavljanju svoje specifične aktivnosti (237)
1) osobe koje mogu uskratiti svjedočenje o onome što im je stranka povjerila kao svom
punomoćniku
2) osobe koje mogu uskratiti iskaz o onome što im je stranka ili druga osoba ispovijedila kao
vjerskom ispovjedniku
3) osobe koje mogu uskratiti svjedočenje o činjenicama koje su saznale kao odvjetnik, liječnik ili
u obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti ako postoji obveza da se kao tajna
čuva ono što se saznalo u obavljanju poziva ili djelatnosti
Pravo na uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja
 Pravo na uskraćivanje odgovora na pojedina pitanja:
o uskrata odgovora na pojedina pitanja ako između tog odgovora i interesa čija mu se
zaštita priznaje postoji veza u tom smislu što bi u slučaju odgovora takav interes bio
povrijeđen (238)
o važan razlog
o važan razlog se smatra naročito slučaj kad bi svjedok svojim odgovorom izložio teškoj
sramoti, znatnoj imovinskoj šteti ili kaznenom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u
pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj do zaključno trećeg stupnja; svog bračnog
druga ili srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja i kad je brak prestao; svog
skrbnika, štićenika, posvojitelja ili posvojenika
 Svjedok ne može zbog opasnosti od kakve imovinske štete uskratiti
svjedočenje
o o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao pozvani svjedok,
o o radnjama što ih je u pogledu spornog odnosa poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik
jedne od stranaka,
o o činjenicama koje se tiču imovinskih odnosa uvjetovanih obiteljskom ili bračnom vezom, o
činjenicama koje se tiču rođenja, sklapanja braka ili smrti te
o kad je na temelju posebnih propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu (239)
Opravdanost razloga za uskraćivanje svjedočenja /
odgovor na pojedina pitanja
o opravdanost razloga ocjenjuje sud, saslušati stranke ako je potrebno (240/1)
o stranke nemaju pravo na posebnu žalbu protiv rješenja suda o opravdanosti razloga
za uskraćivanje svjedočenja (240/2)
o svjedok može rješenje pobijati samo u žalbi protiv rješenja o novčanoj kazni ili kazni
zatvora izrečenoj zbog toga što je uskratio svjedočenje ili odgovor na pojedino
pitanje (240/2)
Saslušavanje svjedoka
o stranka koja predlaže mora navesti okolnosti potrebne za njegovu identifikaciju te činjenice o
kojima bi ga trebalo saslušati (241)
o pozivanje svjedoka (242)
o saslušavanje svjedoka (243)
o opomena da je dužan govoriti istinu (243/2)
o način saslušanja svjedoka (244)
o ZIDZPP 19: postupak pred trgovačkim sudom: pisani iskazi (492.c)
o svjedok koji ne zna jezik suda – tumač (245/1)
o gluh ili nijem svjedok (245/2)
o prisega (246)
o asertorna prisega – njome se nakon saslušanja potvrđuje da je iznesena istina (246/1)
o promisorna prisega – kad se prije iskazivanja obećaje kazivanje istine (246/3)
«Prisežem čašću da sam o svemu što me je sud pitao istinu govorio i da ništa što sam o
ovoj stvari znao nisam prešutio» (246/2)
o neće se tražiti prisega od svjedoka koji u vrijeme saslušanja nisu punoljetni ili ne mogu shvatiti
njezino značenje
o protiv odluke suda kojom se svjedoku naređuje da prisegne ili se određuje da svjedok ne prisegne,
stranke i svjedok nemaju pravo na žalbu
Sankcije protiv svjedoka (248)
o ako svjedok ne dođe (uredno pozvan, a izostanak ne opravda) ili se bez odobrenja
ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti saslušan:
o prisilno dovođenje i podmirivanje troškova dovođenja, mogućnost i NK od 500,00 –
10.000,00 kuna
o ako svjedok dođe i nakon što je upozoren uskrati svjedočenje ili odgovor na
pojedino pitanje, a sud razloge uskraćivanja ocijeni neopravdanim:
o može ga NK od 500,00 – 10.000,00 kuna, a ako i poslije odbije svjedočiti, može ga
zatvoriti
o zatvor traje sve dok ne pristane svjedočiti ili dok saslušanje ne postane nepotrebno,
najdulje 1 mjesec
o sud će na zahtjev stranke odlučiti da je svjedok dužan nadoknaditi troškove
o ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud će opozvati svoje rješenje o
kazni, a može svjedoka sasvim ili djelomično osloboditi naknade troškova
o sud može opozvati svoje rješenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane da
svjedoči
o za lažan iskaz svjedok odgovara kazneno
Pravo svjedoka na naknadu troškova (249)
o pravo na naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te na
naknadu izmakle zarade
o svjedok treba zatražiti naknadu odmah nakon saslušanja, inače gubi pravo
na nju
o sud je dužan na to upozoriti svjedoka
Vještaci
 vještak
o osoba pozvana da pred sudom, koristeći se svojim stručnim znanjem, iznese
svoja sadašnja zapažanja (nalaz) i mišljenje o činjenicama koje bi mogle biti
važne za utvrđivanje istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja (Triva/Dika,
526)
o kada je radi utvrđivanja ili razjašnjenja neke činjenice potrebno stručno
znanje kojim sud ne raspolaže (250)
o vještačenje se poduzima radi zapažanja činjenica koje postoje u vrijeme
suđenja i koje bi sud i sam mogao opažati i razjasniti kad bi raspolagao
potrebnim stručnim znanjem
o djeluju po nalogu suda
o klasično dokazno sredstvo: obavještava sud o svom nalazu
o specifični pomagač pri utvrđivanju činjeničnog stanja: sudu pomaže svojom
stručnošću da izvodi zaključke, da formira mišljenje o zapaženom
o sud nije vezan ni nalazom ni mišljenjem vještaka – načelo slobodne ocjene
dokaza
Sposobnost biti vještak
o samo fizičke osobe

o stručna ustanova: vještačenje poduzimaju članovi/stručnjaci
o svojstva kao i svjedok (sposobnost zapažanja, pamćenja i

reprodukcije) + stručno znanje
o poslovna i parnična sposobnost nisu neophodne (Triva/Dika, 527)
o sudac i stranke ne mogu obavljati funkciju vještaka

Dužnosti vještaka
o dužan odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mišljenje (253/1)
o nalaz i mišljenje vještaci su dužni iznijeti savjesno i u skladu s

pravilima znanosti i vještine (258/1)
o dužni govoriti istinu, ne smiju ništa prešutjeti o svom znanju o
predmetu vještačenja (258/1)
o na zahtjev suda dužan iznijeti svoj nalaz i mišljenje i pismeno prije

rasprave, a ne samo usmeno na raspravi (260/1)
o sud će odrediti rok koji ne može biti duži od 60 dana (ako ne podnese u roku, naknada
troškova na zahtjev stranke – 255/3)
o sud će dostaviti pismeni nalaz i mišljenje strankama najkasnije 15 dana prije ročišta
(260/3)
o mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje (260/2)
Izuzeće vještaka (254)
o vještak može biti izuzet zbog istih razloga zbog kojih može biti izuzet i
sudac (254/1, 71)
o ali se za vještaka može uzeti i osoba koja je prije u istoj stvari bila saslušana kao svjedok
(254/1)
o stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće vještaka čim sazna da
postoji razlog za izuzeće, a najkasnije prije početka izvođenja dokaza
vještačenjem
o u zahtjevu za izuzeće vještaka stranka je dužna navesti okolnosti na kojima temelji svoj
zahtjev za izuzeće
o odlučuje parnični sud
o sudac zamoljenog suda i predsjednik vijeća odlučuju o izuzeću ako im je povjereno
izvođenje dokaza vještačenjem
o protiv rješenja kojim se prihvaća zahtjev za izuzeće nije dopuštena žalba, a protiv
rješenja kojim se zahtjev odbija nije dopuštena posebna žalba
o ako je stranka saznala za razlog izuzeća poslije obavljenog
vještačenja i prigovara vještačenju iz tog razloga, sud će postupiti kao
da je zahtjev za izuzeće stavljen prije obavljenog vještačenja
Izuzeci od dužnosti vještačenja (253)
o sud će vještaka, na njegov zahtjev, osloboditi dužnosti vještačenja iz

razloga iz kojih svjedok može uskratiti svjedočenje ili odgovor na
pojedino pitanje
o sud može vještaka, na njegov zahtjev, osloboditi dužnosti vještačenja
i iz drugih opravdanih razloga
o oslobođenje od dužnosti vještačenja može tražiti i ovlaštena osoba

tijela ili pravne osobe u kojoj vještak radi
o razlog relativne ništavosti

o ako sud temelji svoju odluku na iskazu vještaka koji je bio ovlašten otkloniti vještačenje ili
tražiti da bude oslobođen dužnosti vještačenja, ali sud nije usvojio zahtjev za izuzeće
odnosno za oslobođenje (354/1)
Određivanje vještaka (251, 252)
o stranka koja predlaže izvođenje dokaza vještačenjem može predložiti osobu
vještaka
o sud će omogućiti protivnoj stranci da se izjasni o predloženom vještaku
o sud će odrediti predloženog vještaka ako se protivna stranka ne usprotivi predloženom
vještaku
o vještaka će odrediti sud
o ako se protivna stranka usprotivi predloženom vještaku
o ako ocijeni da složenost vještačenja to zahtijeva, odnosno ako ocijeni da je to potrebno
radi sprečavanja stranaka da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati
o parnični sud može ovlastiti predsjednika vijeća ili zamoljenog suca da oni odrede
vještake ako je njima povjereno izvođenje dokaza vještačenjem
o vještačenje, u pravilu, obavlja jedan vještak
o kad sud ocijeni da je vještačenje složeno, može odrediti dva ili više vještaka
o vještaci se određuju u prvom redu iz reda stalnih sudskih vještaka za

određenu vrstu vještačenja
Određivanje vještaka (251, 252)
o vještačenje se može povjeriti i stručnoj ustanovi (bolnici, kemijskom

laboratoriju, fakultetu i sl.)
o ako postoje posebne ustanove za određene vrste vještačenja (vještačenje lažnog novca,
rukopisa, daktiloskopsko vještačenje i sl.), takva vještačenja, a osobito složenija,
povjeravat će se, u prvom redu, tim ustanovama
o protiv rješenja suda o imenovanju vještaka nije dopuštena žalba (262)

Vještačenje
o pozivanje vještaka (257)
o vještačenje (258, 259)
o nalaz i mišljenje u pisanom obliku, usmeno na raspravi (260)
o više vještaka: zajednički nalaz i mišljenje (261/1)

o razilaženja u nalazu vještaka, ili ako je nalaz jednog ili više vještaka nejasan,
nepotpun ili u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima (261/2)
o ako u mišljenju jednog ili više vještaka ima proturječnosti ili nedostataka, ili se
pojavi osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja (261/3)
o protiv rješenja u vezi s tim mjerama žalba nije dopuštena (262)
Sankcije protiv vještaka
o sud će kazniti novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna

o vještaka koji ne dođe na ročište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda
o vještaka koji bez opravdanog razloga odbije vještačiti te
o vještaka koji svoj nalaz i mišljenje bez opravdanog razloga ne podnese u roku koji mu je
odredio sud
o rješenje o kazni sud može opozvati ako vještak naknadno opravda svoj izostanak te ako
naknadno pristane vještačiti (248/6, 255/2)
o na zahtjev stranke sud može rješenjem narediti vještaku da

nadoknadi troškove koje je uzrokovao svojim neopravdanim
nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vještači, te time što svoj
nalaz i mišljenje nije podnio u roku koji mu je sud odredio (255/3,
260/4)
o o takvom zahtjevu sud je dužan odlučiti bez odgode
o žalba protiv toga rješenja ne odgađa ovrhu
Pravo vještaka na naknadu troškova i na nagradu
o vještak ima pravo na

o naknadu putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište,
o naknadu izmakle zarade i
o troškova vještačenja te
o pravo na nagradu za obavljeno vještačenje (256/1)
o u pogledu naknade troškova i nagrade vještaka na odgovarajući se način

primjenjuju odredbe koje vrijede za svjedoke (249/2/3)
Tumači
 tumač
vrsta vještaka koji pomaže sudu da razgovora sa sudionicima u postupku koji
ne znaju jezik suda ili koji se normalno ne mogu s drugima sporazumijevati
(gluhi, nijemi i sl.) (Triva/Dika, 532)
o na odgovarajući način odredbe o vještaku (263):

o imenovanje vještaka/tumača (251)
o osoba vještaka/tumača (252/2)
o oslobođenje od dužnosti vještačenja (253)
o izuzeće vještaka/tumača (254)
o sankcije protiv vještaka/tumača (255)
o pravo na naknadu troškova i nagradu (256)
o pozivanje vještaka/tumača (257)
o pitanja o tzv. generalijama (258/2)
o pravni lijekovi (262)
Stranke kao dokazno sredstvo
o kao sredstvo informacije, izvor obavještenja

o znanje stranaka
o parnična sposobnost nije bitna

o dovoljno da je stranka sposobna zapažati i reproducirati zapaženo
o ograničenje dokazivanja saslušanjem stranaka – brisana odredba o

supsidijarnosti (ZIDZPP 19)!
(supsidijarnost: sud može odlučiti da se izvede dokaz saslušanjem stranaka kad nema drugih dokaza ili
kad unatoč izvedenim drugim dokazima ustanovi da je to potrebno za utvrđivanje važnih činjenica (prij.
264/2) – brisano ZIDZPP 19!)
Ravnopravnost stranaka pri izvođenju dokaza
saslušanjem stranaka
o ako se dokazivanje izvodi, treba saslušati obje stranke (arg. ex 265)

o sud će biti ovlašten odlučiti da sasluša samo jednu stranku:
o ako se uvjeri da drugoj stranci nisu poznate sporne činjenice, ili
o ako ustanovi da se drugu stranku zbog faktičnih ili pravnih zapreka ne može
saslušati (265/1)
o ovlaštenje suda da odluku o saslušanju obiju stranaka provede tako
da sasluša samo jednu od njih
o neće se saslušati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog
razloga ne odazove pozivu suda (265/2)
Tko se saslušava kao stranka (267)
o za stranku koja nema parničnu sposobnost saslušat će se njezin

zakonski zastupnik
o sud može odlučiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika
sasluša sama stranka, ako je njezino saslušanje moguće
o za pravnu osobu saslušat će se osoba koja je zakonom ili pravilima

određena da ju zastupa
o ako kao stranka u sporu sudjeluje na jednoj strani više osoba, sud će
odlučiti hoće li se saslušati sve te osobe ili samo neke od njih
Odbijanje stranke da iskazuje (269)
o ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se
nije odazvala pozivu suda radi saslušanja niti se stranka može prisiliti
na davanje iskaza
o sud će, s obzirom na sve okolnosti, ocijeniti od kakva je značenja što

stranka nije došla na saslušanje ili što je uskratila iskaz
o ako stranka pristane iskazivati, dužna je govoriti istinu (9)

o za lažan iskaz dan u stadiju saslušavanja radi dokazivanja stranka je
kazneno odgovorna
Saslušanje stranaka
o odredbe o izvođenju dokaza svjedocima primjenjivat će se i pri
izvođenju dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka
nije što drugo propisano (271)
o pozivanje stranaka radi saslušavanja (268)

o „osobno”
o preko punomoćnika
o bez prisege (270)

o ograničeno posredno izvođenje dokaza (266)
o preko predsjednika vijeća kao određenog suca ili zamoljenog suca
Uredba Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.
o suradnji između sudova država članica u izvođenju
dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima
 regulira izravnu kooperaciju sudova i drugih pravosudnih organa država članica
 na temelju standardiziranih obrazaca na jezicima država članica
 aktivna pravna pomoć:
o sud jedne države članice temeljem zamolnice suda druge države članice provodi dokazivanje – lex
fori
o moguća prisutnost stranaka i njihovih zastupnika i njihovo aktivno sudjelovanje
o moguća prisutnost stranog suda i mogućnost da provodi ispitivanja
o mogućnost stranaka da odbiju dati iskaz
 pasivna pravna pomoć:

o sud koji sudi sam u drugoj državi članici provodi dokaz izravno!
o podložno odobrenju tzv. centralnog mjesta druge države članice
o pretpostavka je dobrovoljno sudjelovanje osobe koja se ispituje
 implementacija: 507.d – 507.h ZPP

HVALA NA PAŽNJI!
Predavanja
PROF. DR. SC. ALAN UZELAC 1
Okončanje sudskog postupka
Sudska nagodba; sudske odluke ‐ općenito
Presuda
Rješenje
Učinci sudskih odluka: pravomoćnost i ovršnost
Triva/Dika (§§ 127‐149; § 72); ZPP 129‐132; 325‐347
Okončanje postupka
Okončanje parničnog postupka
Kada se okončava parnični postupak?
• Perspektiva suda?
• Završetkom postupanja koje se nalazi u nadležnosti konkretnog
suda.
— Procesne i meritorne odluke
– Procesno: odbacivanje tužbe, obustava postupka
• Perspektiva stranaka?
• Kad više niti jedan sud ne može postupati u konkretnoj pravnoj
stvari.
— Način i povod okončanja postupka
– Odluka suda
– Dispozitivna radnja stranaka
– Vanjska zbivanja (smrt stranke, konfuzija)
• Okončanje postupka i litispendencija
— Kada i kako prestaje teći parnica?
– Redovito postupanje u predmetu je završeno
— Može li se dalje postupati u parnici i nakon prestanka
litispendencije?

Sudska nagodba
Sudska nagodba
Pojam sudske nagodbe: mješoviti procesno‐ i materijalnopravni instrument
 Ugovor građanskog prava
o Dvostrani pravni posao, sadržaj: uzajamno popuštanje (?!) kojim se okončava spor
o Obnova (novacija) spornih odnosa (ZOO 150‐154)
 Parnična radnja
o Materijalna procesna dispozicija
o Dvostrana neposredna dispozicija
o Sudjelovanje suda
o Pisani oblik
 Proizlazi iz parničnog ili izvanparničnog postupka
o Mogućnost uređenja šireg kruga odnosa, budući odnosi
o Granice: dispozitivna narav spornih odnosa
 Nagodbe kao rezultat postupka izvansudskog rješavanja sporova
o “negotiated settlement”, “mediated settlement”, “court settlement”
o facilitacijska uloga suda: poticanje nagodbi u parničnom postupku
o sudska nagodba kao rezultat medijacije (mirenja)
321/3
186.d/7
PROF. DR. SC. ALAN UZELAC 186.f/2 6

Sudska nagodba
Od kad do kad se sudska nagodba
može zaključiti? 321/6
Pred kojim se sudom nagodba sklapa?
Kako se sklapa sudska nagodba?
Koji je učinak sudske nagodbe?
Kako sud kontrolira sadržaj
sudske nagodbe? Kakve odluke sud
donosi povodom inicijative za
zaključenje sudske nagodbe?
321/4-5
Sudske odluke ‐ općenito
Odluke
• Presuda
— odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva
— pružanje pravne zaštite i autoritativna regulacija pravnih odnosa
između stranaka
• Rješenje
— odluka o procesnim pitanjima
– iznimke:
o rješenje o troškovima
o rješenje o smetanju posjeda
o platni nalog
o odluka o manifestacijskom zahtjevu (kod stupnjevite tužbe)

Presuda
prof. dr. sc. Alan Uzelac 11
Naprotiv, ne može se kao uvjerljiv prihvatiti iskaz tužiteljice saslušane kao stranke da postoji
dug od 70.000,00 kuna, odnosno iskaz tuženika, također saslušanog kao stranka, da je on taj
dug u cijelosti vratio, jer o odlučujućim činjenicama postoje podudarni iskazi svjedoka koji
nisu, za razliku od stranaka, zainteresirani za rezultat ovog postupka i na temelju kojih je
utvrđeno da je dug djelomično, u iznosu 7.000,00 kuna, vraćen.
Kako je, dakle, utvrđeno da tuženik nije vratio zajam u ugovorenom roku (čl. 562, st. 1.
Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine", br. 53/91; 73/91; 3/94. i 7/96 - dalje:
ZOO), i to u iznosu 63.000,00 kuna, tužbeni je zahtjev u tom dijelu prihvaćen.
U ostalom dijelu tužbeni je zahtjev, u iznosu 7.000,00 kuna, odbijen kao neosnovan.
Prema čl. 277, st. 1. ZOO-a i čl. 2. Zakona o zateznim kamatama ("Narodne novine", br.
28/96) odlučeno je o zahtjevu za isplatu zateznih kamata.
Sud je odlučio da tuženik naknadi tužiteljici sve troškove jer tužiteljica nije uspjela u
razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga nisu nastali posebni troškovi (čl. 154,
st. 3. ZPP-a).
Tužiteljici su priznati troškovi izgubljene plaće u iznosu 400,00 kuna (čl. 155, st. 1. ZPP-a).
OPĆINSKI SUD U KRAPINI

dana 15. svibnja 2004. godine
Sudac:
Andrijić Andrija
Presuda ‐ sadržaj
• uvod
— osnovni identifikacijski elementi
• izreka (dispozitiv, tenor)
— glavni dio presude;
— meritorna odluka o glavnoj stvari i sporednim traženjima
• obrazloženje
— konkretiziranje i objašnjavanje sadržaja

Sadržaj dispozitiva
• conclusio pravnog silogizma
— premissa maior ‐ pravna osnova presude
— premissa minor ‐ činjenična osnova
– fond: stanje stvari, činjenično stanje
– posredno i neposredno važne (relevantne) činjenice
— conclusio ‐ odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva (preambul)

Primjer dispozitiva (djelomično prihvaćanje TZ)

Vrste presuda
• s obzirom na
sadržaj pravne zaštite
— deklaratorne
— kondemnatorne • s obzirom na postupak
— konstitutivne koji je prethodio njihovu
donošenju
— kontradiktorne presude
— presude na temelju priznanja
• s obzirom na dio zahtjeva o — presude na temelju odricanja
kojem se odlučuje — presude zbog ogluhe
— potpune — presude zbog izostanka
— djelomične — presude bez održavanja
— dopunske glavne rasprave.
— međupresude

Presude s obzirom na sadržaj
pravne zaštite
• s obzirom na
sadržaj pravne zaštite
— deklaratorne
— kondemnatorne
— konstitutivne

Deklaratorna presuda
• deklaratorna, utvrđujuća, prejudicijelna
— pravna zaštita: autoritativno utvrđenje sadržaja pravnih odnosa;
— pozitivna, negativna (presuda pozitivnog i negativnog utvrđenja)
– pravna priroda odbijajuće presude ‐ presuda negativnog utvrđenja
— sadržaj: utvrđenje sadržaja određenog prava ili pravnog odnosa;
iznimno ‐ istinitost isprave

Može li se tražiti deklaratorna
presuda o tome da je
tuženik tijekom spornog
događaja prošao kroz
crveno svjetlo?
Deklaratorne tužbe dopuštene su samo radi utvrđenja sadržaja pravnog odnosa, a ne činjenica!

Kondemnatorna presuda
• kondemnatorna = osuđujuća
— pravna zaštita: nalaganje činidbe tuženiku;
— usvajanje kondemnatornog zahtjeva (“na činidbu” ‐ dare, facere,
non facere, pati)
– deklaratorni preambul ‐ temelj za donošenje osuđujuće presude; u
obrazloženju (“utvrđuje se obveza tuženika, tužitelj je ovlašten da traži
osudu”);
o pogrešna dikcija u dispozitivu: “Obvezuje se....”
– incidentalna tužba za utvrđenje.
— nalaganje “pod prijetnjom izvršenja/ovrhe”?

Dospjelost kao pretpostavka za donošenje
kondemnatorne presude
Mora li utužena tražbina biti i dospjela? Do kada?
• Kakva treba biti odluka ako činidba nije dospjela do zaključenja rasprave?
Posebni slučajevi:
— uzdržavanje (326/2)
— preuzimanje/predaja stvari u najam/zakup (326/3)
— buduća nematerijalna šteta (1104[203] ZOO)
— kamate na glavnicu;

Opća pravilo (2003) – čl. 186.c
Tužba prije dospjelosti
Što ako tužitelj učini vjerojatnim da tuženik ozbiljno dovodi

u pitanje njegovu još nedospjelu tražbinu i traži da se
tuženiku naloži da se ona odmah ispuni?

Paricijski rok
• bitni elementi – redovno: 15 dana;
— rok za dobrovoljno ispunjenje – skraćen na 8 dana ‐ mjenični i
čekovni, radni sporovi, sporovi
obveza male vrijednosti;
– materijalnopravni rok – platni nalog u mjeničnim i
— jamstvo da se do isteka roka neće čekovnim stvarima: 3 dana;
moći tražiti ovrha — protekom paricijskog roka nastupa
– u odnosu na tužitelja: dilatoran ovršnost odluke
– u odnosu na tuženika: monitoran — Posebna pravila: paricijski rok u
— u pravilu zakonski (za novčane sporovima radi smetanja posjeda
činidbe) (443/1,3) i radnim sporovima
— kod nenovčanih činidbi i smetanja (437/2) – može se i isključiti.
posjeda: sudski rok — Odredbe Ovršnog zakona: vidi OZ
25‐26.

OZ o ovršnosti

Konstitutivna presuda
• presuda o osnovanosti konstitutivnog zahtjeva;
— nastanak, promjena, ukidanje pravnih odnosa;
– deklaratorni preambul ‐ kao i kod kondemnatornih presuda;
• učinak nastupa pravomoćnošću
— registracija u javnim registrima: deklaratoran učinak;
— pravni učinak presude o razvodu braka

• s obzirom na dio zahtjeva
o kojem se odlučuje
— potpune
— djelomične
— dopunske
— međupresude
Presude s obzirom na dio
zahtjeva o kojem se odlučuje

Potpuna i konačna presuda
• potpuna presuda
— presuda kojom sud odlučuje o svim zahtjevima (glavni, sporedni)
— iscrpljivanje tema o kojima je trebalo odlučiti
• konačna presuda
— presuda kojom se konačno završava postupak o zahtjevu o kojem je
njome odlučeno
Odnos konačnih i potpunih presuda?
Svaka potpuna presuda je i konačna, ali nije svaka konačna potpuna!
— “Standardni” tip presude?
– konačna i potpuna
— Djelomična presuda?
– konačna, ali ne i potpuna
— Međupresuda?
– ni konačna, ni potpuna

ZPP 329

Djelomična presuda
• 329/1 ‐ zrelost nekih, ili dijela jednog od zahtjeva
(kvantitativna djeljivost);
– objektivna kumulacija, suparničarstvo, protutužba; djeljivi zahtjevi;
– priznanje jednog zahtjeva ili dijela zahtjeva;
– suparničarstvo, objektivna kumulacija, spajanje parnica;
— ujedno i konačna presuda ‐ završetak postupka
– u pogledu (dijela) zahtjeva o kojem je odlučeno
— donošenje: ex offo ili na prijedlog stranke; opcionalno;
– iznimka: obvezno donošenje kod odricanja/priznanja: dio zahtjeva ili
zahtjev protiv jednoga dijela (običnih) suparničara;
— pravna priroda: konačna, samostalna (pravni lijekovi);
— presuda prvostupanjskog suda, ali moguća i u žalbenom postupku
— Je li dopušteno odlučiti djelomičnom presudom kod prigovora radi
prebijanja?

Primjeri

Dopunska presuda (339/1)
• Što je povod za donošenje dopunske presude?
— nehotičan propust suda
• Donošenje dopunskih presuda
Po čijoj inicijativi? Može li je sud donijeti po službenoj dužnosti?
— samo na prijedlog stranke
U kojem roku? Kakve su osobine i učinci toga roka?
— rok: 15 dana od dostave (8 d. u sporovima male vrijednosti) ‐‐
prekluzivan;
– protekom roka krnja presuda postaje konačna; prestaje
litispendencija;
Može li se donijeti dopunska presuda samo u postupku pred
prvostupanjskim sudom?
‐ dopunska drugostupanjska presuda

Međupresuda
• Što su pretpostavke za donošenje međupresude?
— Kvalitativna i kvantitativna djeljivost zahtjeva (horizontalna i vertikalna
djeljivost)
— Spornost oba elementa:
– Spor o osnovanosti osnove (npr. postojanje odgovornosti)
– Spor o iznosu tužbenog zahtjeva (npr. iznosu odštete).
• Kakva je narav pitanja o osnovanosti osnove zahtjeva?
— Prejudicijelno pitanje (pravno pitanje)
• Kakva je po svojoj naravi međupresuda (klasifikacija)?
— Uvijek se donosi u obliku pozitivne deklaratorne presude
– Presuda negativne deklaracije bila bi konačna.
— Nije konačna presuda
• Po čijoj se inicijativi donosi?
— Ex offo ili na prijedlog stranke
• Kakvi su učinci žalbe protiv međupresude?
— Zastoj raspravljanja o visini (kvantumu) zahtjeva.

• s obzirom na postupak
koji je prethodio njihovu
donošenju
— kontradiktorne presude
— presude na temelju priznanja
— presude na temelju odricanja
— presude zbog ogluhe
— presude zbog izostanka
— presude bez održavanja
glavne rasprave.
Presude s obzirom
na postupak koji je prethodio

Kontradiktorna presuda
• Presuda utemeljena na raspravljanju
— Usmenost, neposrednost, javnost
• Obveza održavanja rasprave
— uvijek kada stranke ne disponiraju osnovnim elementima parnice:
– predmetom spora
– činjenicama
— disponiranje može biti i prešutno:
– presuda bez održavanja rasprave [?] – unesena 2003.
o I druge dispozitivne presude donesene su bez kontradiktornog raspravljanja.

Presuda na temelju priznanja – čl. 331.

Presuda na temelju priznanja
• Povod: priznanje tužbenog zahtjeva od strane tuženika
• Priznanje?
— izjava volje, a ne izjava znanja
— jednostrana stranačka dispozicija
— posredna stranačka dispozicija
— materijalna stranačka dispozicija
— odnosi se na konkluziju pravnog silogizma, ne na činjenice
– kontrola ‐ čl. 3/3
– uvjet ili rok ‐ isključeni
– izričitost: samo expressis verbis
• Opoziv priznanja: do donošenja presude
— donošenje:
– u pravilu ex offo; može se odgoditi;
• Žalbeni razlozi ‐ ograničeni
— procesne povrede i mane volje
— Ostali razlozi: ne. Zašto?

Presuda na temelju odricanja
• 331a – analogno presudi na
temelju priznanja
• Odricanje od tužbenog
zahtjeva: također izjava volje
te jednostrana, posredna,
materijalna stranačka
dispozicija;
— Uvedeno novelom iz 1990.
– Prije: odricanje se cijenilo kao
neposredna dispozicija
— Objekt, kontrola, opoziv,
pravni lijekovi i granice
pobijanja:
– Jednako kao i kod presude na
temelju priznanja

Presude zbog propuštanja (kontumacijske presude)
čl. 331.b i 332.

Kontumacijske presude: zajedničko
• Pretpostavke za donošenje?
• Posljedica primjene sustava
afirmativne litiskontestacije — 1. disponibilnost
— 2. uredan poziv
— pretpostavka: pasivan tuženik
priznaje nepovoljne — 3. nedostatak osporavanja
činjenične navode tužitelja (u pisanom obliku ili na
ročištu)
— samo potpuna pasivnost
smatra se priznanjem — 4. nema općepoznatih
razloga koji su spriječili
— pravna osnova: ne izostanak tuženika
(ogluha), već nedostatak
protivljenja – propuštanje. — 5. tužiteljeve tvrdnje nisu u
suprotnosti s općepoznatim
• Forme neosporavanja činjenicama ni dokazima koje
— ogluha – nepodnošenje je sam podnio
odgovora na tužbu u roku; — 6. osnovanost tužbenog
— izostanak – nedolazak na zahtjeva temeljem navoda
pripremno ročište ili prvo tužbe (presumpcija
ročište za glavnu raspravu priznanja!)
(ako tužba nije bila — (7.) [prijedlog za donošenje
dostavljena na odgovor). presude] – nije više uvjet –
kontumacijske presude se
donose ex offo.

Kontumacijske presude: zajedničko
• Kakav može biti sadržaj KP?
— prihvaćanje zahtjeva
— odbijanje zahtjeva (! – st. 5)
– Pripremno ročište…
• Razlozi za pobijanje?
— pogrešna činjenična utvrđenja –
NE!
– činjenice sud nije utvrđivao
dokazivanjem (presumpcija)
— dopušteni razlozi pobijanja
– pogrešna primjena materijalnog
prava
– mane volje
– procesne povrede
• Može li se sanirati opravdano
propuštanje osporavanja?
— prijedlog za povrat u prijašnje
stanje
– praksa: eventualno kumuliranje
prijedloga za povrat i žalbe.

Presuda bez održavanja rasprave
• Novost u ZPP‐u (novela 2003)
— Prije: samo moguća u trgovačkim sporovima
• Osnovna obilježja
— Tuženik nije osporio činjenične navode
— Tuženik nije priznao tužbeni zahtjev (osporavanje/šutnja)
• Sadržaj presude?
— Pozitivan ili negativan…
— Primjena norme materijalnog prava
• Donošenje: “ako ne postoje druge smetnje”
— Donosi ju: sudac pojedinac/predsjednik vijeća.

Donošenje i objavljivanje presude

Donošenje i objavljivanje presude
• donijeti presudu? • obveza pisanosti – zašto?
— izreći odluku o osnovanosti — mogućnost trajnog traga
tužbenog zahtjeva; — obrazloženje
— primjena načela neposrednosti: — određivanje objekta pobijanja
sud treba biti u istom sastavu
(ss) • Sadržaj presude
• postupak donošenja: — Struktura: kao i kod svih odluka
— promjene u noveli 2003. — Uvod
— promjene režima s dalekosežnim – podaci o sudu i strankama,
praktičnim posljedicama predmetu spora i provedenom
postupku; dan zaključenja glavne
rasprave i donošenja presude;
• vezanost za odluku:
— Izreka
— od objavljivanja/otpravljanja;
– odluka o usvajanju ili odbijanju
• odluka o troškovima: zahtjeva;
o glavni zahtjev i sporedna
— načelno s glavnom stvari, traženja; odluka o prigovoru
iznimno o odmjeravanju radi prijeboja;
troškova naknadno odlučuje — Obrazloženje
predsjednik vijeća.
– obavijest o subjektivnim i
objektivnim elementima spora;
– objašnjavanje razloga za odluku
koja je donesena.

Pismena izrada presude: ispravak

Primjer (ŽS Varaždin, Gž 632/07‐2)

Sudske odluke
Rješenje

Rješenje
• Vrste rješenja po sadržaju • Vrste rješenja u odnosu na
— odluka o procesnim tijek postupka
pitanjima — Prethodna rješenja
— odluka o meritumu – Pripremaju daljnji tijek
(iznimno) postupka
– rješenje o troškovima — Konačna rješenja
– rješenje o smetanju – Završavaju postupak
posjeda o Odbacivanje tužbe, žalbe
– platni nalog
– rješenje o
manifestacijskom zahtjevu
(stupnjevita tužba)

Rješenje
• Mora li se rješenje donijeti na temelju održavanja
rasprave?
— Može se donijeti i bez rasprave, osim ako je ona predviđena (↔
presuda)
• Treba li dostaviti rješenja objavljena na raspravi?
— Samo ako je
1. dopuštena posebna žalba
2. rješenje ovršno
3. ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
• Kakav je učinak rješenja? Vezuje li ono sud i stranke?
— Obvezivanje suda: od objave/otpreme
— Obvezivanje stranaka: od objave ili dostave;
— Kad rješenje neće obvezivati sud:
– Ako tako propisuje zakon
– Ako je riječ o rješenju o upravljanju parnicom.

Pravomoćnost

Pravomoćnost presude – čl. 333.

Presuda i pravna sigurnost
• Presuda kao autoritativan regulator spornih odnosa
— Pravna sigurnost v. traženje istine.
• Pravomoćnost
– Res iudicata, lat.
– Force de chose jugée, fr.
– Rechtskraft, njem.
– Final and binding judgment, eng.
— Definicija: Složeno svojstvo koje stječe dispozitiv sudske odluke.
• Pravomoćnost i neopozivost
— Neopoziva presuda: jugement irrévocable
• Što može postati pravomoćno?
— Presude
— Rješenja:
– Uvjet: da vezuju sud i stranke.

Elementi pravomoćnosti
Ne bis in idem
• O pravomoćno presuđenoj stvari ne može se ponovno
meritorno raspravljati
Res iudicata pro veritate habetur
• Utvrđenja sadržaja prava ili pravnih odnosa u sudskoj
odluci treba smatrati istinitima
Res iudicata facit ius inter partes
• Sudska odluka postaje individualni zakon za parnične
stranke

Formalna i materijalna pravomoćnost
• Formalna pravomoćnost:
— nepobojnost u odnosu na redovne pravne lijekove;
• Materijalna pravomoćnost:
— djelovanje presude kao autoritativnog akta;
– Samo meritorne odluke, ne rješenja?
• Kritika učenja o podijeljenoj pravomoćnosti
— Podijeljenost u odnosu na vrijeme nastupanja
— Nepotreban dualizam

Utjecaj pravomoćne odluke na
građanskopravni odnos
Civilistička (građanskopravna) teorija Procesna (publicistička) teorija
• Presuda je nova pravna osnova • Presuda ne utječe neposredno na
sporni pravni odnos
spornog pravnog odnosa
• Pogrešna presuda ne mijenja
• Nepravilna presuda mijenja pravni odnos, no obvezuje stranke
sadržaj pravnih odnosa — Nepravilna presuda djeluje inter
partes!
— Primjer nepravilne — I odnosi koji djeluju erga omnes
deklaratorne presude mogu biti suđeni samo inter
partes!
– Vlasničke tužbe

Ostali učinci pravomoćnosti
• Pravomoćna presuda kao pravno relevantna činjenica
— Tatsachenwirkung
– ako je postojanje pravomoćne presude uvjet za nastupanje pravnog učinka
o Presuda koja nalaže uzdržavanje uvjet je za kaznenu odgovornost u slučaju
neplaćanja uzdržavanja
o Presuda koja osuđuje zbog kaznenog djela dovodi do prestanka nekog pravnog
odnosa (npr. radnog odnosa)
• Pravomoćna presuda kao dokaz
— Pravomoćna presuda može dokazivati postojanje pravo relevantne
činjenice u drugoj parnici
• Djelovanje pravomoćne presude na zastaru
— Tražbine utvrđene pravomoćnom presudom zastarijevaju za 10 godina
(bez obzira na redovan rok zastare) – 379/1 ZOO; [izuzetak:
povremene tražbine]
• Pravomoćnost i prenosivost tražbine
— neprenosiva tražbina postaje prenosiva
— mogućnost nasljeđivanja tražbina nematerijalne štete
• Pravomoćnost i ovršnost
— Pravomoćnost je pretpostavka ovršnosti – ali: neke presude i neka
rješenja mogu postati ovršne prije pravomoćnosti (novi trendovi)

Nastupanje pravomoćnosti
Trenutak nastupanja pravomoćnosti
Nemogućnost pobijanja redovnim pravnim lijekovima
Podnošenje redovnog pravnog lijeka sprječava nastupanje

pravomoćnosti: pravomoćnost u I i II stupnju
• Pravomoćnost • Pravomoćnost
prvostupanjskih odluka drugostupanjskih odluka
— Protek roka za žalbu — Presuda kojom se
— Odricanje od prava na žalbu preinačuje prvostupanjska
presuda
— Odustanak od izjavljene
žalbe — Rješenje o ukidanju
— Odbijanje ili odbacivanje prvostupanjske presude i
žalbe odbacivanju tužbe…

Hvala!
AUZELAC@PRAVO.HR
Integrirani preddiplomski i diplomski pravni studij
Troškovi parničnog postupka

Prekid, zastoj i obustava parničnog postupka
predavač: doc. dr. sc. Marko Bratković
Zagreb, 6. prosinca 2019.

Što sve čini parnične troškove?
izdatci u tijeku postupka izdatci u povodu parnice
• sudske pristojbe • trošak pokušaja mirnog

• trošak izvođenja dokaza rješenja spora
• trošak sudske dostave • trošak izvansudske
• putni trošak opomene
• trošak za rad odvjetnika i • poštarina
drugih osoba koje imaju • trošak osiguranja dokaza
pravo na nagradu • trošak vještačenja prije
postupka?
… ali naknađuju se samo troškovi koji su bili potrebni za vođenje

postupka (čl. 155. ZPP-a)
Novela ZPP-a iz 2019.
Primjena i na postupke u tijeku

Izmjene u vezi s troškovima postupka primjenjivat će se i na sve postupke u
kojima do 1. rujna 2019. nije donesena prvostupanjska odluka.
Troškovi umješača
Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču
nadoknaditi naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. (154/1.1)
Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove

koje je uzrokovao svojim radnjama. (154/1.2)
Djelomičan uspjeh stranaka u parnici
Ako stranka djelomično uspije u parnici, sud može, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da
svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umješaču razmjeran dio
troškova. (prijašnji 154/2)
Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je
svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela
oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos
pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su
bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih
ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna
postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema
konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u
pogledu osnove zahtjeva. (154/2)
Neovisno o pravilima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, sud može odrediti da jedna stranka
naknadi drugoj stranci pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ovoga Zakona
[načelo culpae]. (154/3)
Ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može
odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci
samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ovoga Zakona. (154/4)
Djelomičan uspjeh stranaka u parnici

Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi
postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke
koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj
mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova
stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito
vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih
troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna
postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. (154/2.1)
Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom

tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove
zahtjeva. (154/2.2)
novo rješenje – stari problemi

Casus 1.
100.000 kn tužbeni zahtjev
70.000 kn dosuđeno tužiteljev uspjeh 70 %
30.000 kn odbijeno tuženikov uspjeh 30 %
troškovi
tužitelj 24.000 kn
tuženik 20.000 kn
Kome tko mora naknaditi troškove postupka?

tužitelj tuženiku tuženik tužitelju
1.
2.a
2.b
3.
Casus 1.
troškovi
tužitelj 24.000 kn
tuženik 20.000 kn

1. Ø 70 % od 24.000 kn 16.800 kn
2.a 30 % od 20.000 6.000 kn 70 % od 24.000 kn 16.800 kn
2.b Ø 16.800 kn – 6.000 kn 10.800 kn
3. Ø (70 – 30) % od 24.000 kn 9.600 kn
Casus 2.
troškovi
tužitelj 4.000 kn
tuženik 20.000 kn

1.
2.a
2.b
3.
Casus 2.
troškovi
tužitelj 4.000 kn
tuženik 20.000 kn

1. Ø 70 % od 4.000 kn 2.800 kn
2.a 30 % od 20.000 kn 6.000 kn 70 % od 4.000 kn 2.800 kn
2.b 6.000 kn – 2.800 kn 3.200 kn Ø
3. Ø (70 – 30) % od 4.000 kn 1.600 kn
Casus 2.
1. Ø 70 % od 4.000 kn 2.800 kn
2.a 30 % od 20.000 kn 6.000 kn 70 % od 4.000 kn 2.800 kn
2.b 6.000 kn – 2.800 kn 3.200 kn Ø
3. Ø (70 – 30) % od 4.000 kn 1.600 kn
kvotni obračun
• nije moguće da stranka koja je u značajno većoj mjeri uspjela u parnici bude
osuđena da protivniku naknadi troškove postupka
• djeluje destimulativno na „nabijanje” odvjetničkih troškova u sporovima u
kojima protivna stranka nastupa bez punomoćnika ili je zastupa punomoćnik
koji nije odvjetnik
• lakši izračun
Klauz protiv Hrvatske
Zahtjev br. 28963/10 od 18. srpnja 2013.
• (…) domaći su sudovi u ovom predmetu tu odredbu primjenjivali mehanički, bez

obraćanja dovoljne pozornosti na posebne okolnosti podnositeljeva predmeta,
posebice na činjenicu da se radilo o predmetu naknade nematerijalne štete koje je
nastala kao rezultat kaznenog djela zlostavljanja koje je počinio policijski djelatnik, te
da se ne radi o klasičnom građanskopravnom sporu privatnih stranaka
• Sud primjećuje da se načelo na kojem počivaju pravilo „gubitnik plaća” i gore

prikazano povezano pravilo o naknadi troškova sastoji u izbjegavanju neopravdanog
parničenja i nerazumno visokih troškova parničenja odvraćanjem potencijalnih
tužitelja od pokretanja neutemeljenih sporova ili podnošenja previsokih tužbenih
zahtjeva bez snošenja posljedica. Sud stoga smatra da ova pravila kroz odvraćanje od
neutemeljenih parnica i preuveličanih troškova općenito teže legitimnom cilju
osiguranja pravilnog djelovanja pravosudnog sustava i zaštite prava drugih.
• Sud smatra da je miješanje u pitanju bilo propisano zakonom, da je bilo u općem

interesu, ali da se njime nije postigla potrebna poštena ravnoteža između uključenog
općeg interesa i prava podnositelja na mirno uživanje vlasništva, to jest, da nije bilo
razmjerno.
Povlačenje tužbe i odricanje od tužbenog zahtjeva

Tužitelj koji povuče tužbu ili se odrekne tužbenog zahtjeva dužan je protivnoj
stranci tuženiku nadoknaditi parnične troškove naknaditi troškove postupka.
(158/1)
Ali, ako je tužba povučena odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja,
troškove postupka dužan je tužitelju nadoknaditi tuženik. (prijašnji 158/1.1)
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je tužitelj povukao tužbu ili se odrekao
tužbenog zahtjeva odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja ili
zbog drugih razloga koji se mogu pripisati tuženiku, troškove postupka
dužan je tužitelju naknaditi tuženik. (158/2)
Izlučna parnica
Ako u izlučnoj parnici bude prihvaćen tužbeni zahtjev za izlučenje stvari, a sud utvrdi da
je tuženik kao vjerovnik u ovršnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne
postoje prava trećih osoba na tim stvarima, odredit će da svaka stranka snosi svoje
troškove. (prijašnji 160)
Ako u izlučnoj parnici bude prihvaćen tužbeni zahtjev za proglašenje ovrhe

nedopuštenom na određenom predmetu ovrhe, a sud utvrdi da je tuženik kao
ovrhovoditelj u ovršnom postupku imao opravdanih razloga smatrati da ne postoje prava
trećih osoba na tom predmetu, odredit će da svaka stranka snosi svoje troškove. (160)
Ovlaštenje sudskih savjetnika

U slučaju povlačenja tužbe ili odustanka od pravnog lijeka kao i u slučaju presude na
temelju priznanja i presude na temelju odricanja, ako povlačenje tužbe, odricanje ili
odustanak od pravnog lijeka, priznanje ili odricanje nisu obavljeni na raspravi zahtjev
za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana nakon dostave obavijesti ili
odluke. (168/8)
O tom zahtjevu za naknadu troškova ovlašten je donijeti odluku i sudski savjetnik.
(164/9)
Troškovi privremenog zastupnika
Ako se u toku postupka pred prvostupanjskim sudom pokaže da bi redovan postupak
oko postavljanja zakonskog zastupnika tuženiku trajao dugo, tako da bi zbog toga za
jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice, sud će tuženiku na njegov
trošak postaviti privremenog zastupnika. (84/1)
Ako se tijekom postupka nakon podnošenja tužbe i u odnosu na tužitelja ostvare
razlozi zbog kojih je prema prethodnim odredbama ovoga članka moguće tuženiku
postaviti privremenoga zastupnika, sud će privremenoga zastupnika postaviti i
tužitelju na njegov trošak. (84/5)
Sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika
dužan je predujmiti tužitelj, osim ako se privremeni zastupnik postavlja
tužitelju zbog razloga iz članka 84. stavka 2. točaka 4. i 5., na temelju
rješenja suda protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Ako tužitelj ne
predujmi ta sredstva u roku koji je odredio sud u svom rješenju, sud će
tužbu odbaciti. (85/2)
4) ako je boravište tuženika nepoznato, a tuženik nema punomoćnika

5) ako se tuženik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika u
Republici Hrvatskoj nalaze u inozemstvu, a dostava se nije mogla obaviti
Tijek redovnog parničnog postupka
odgovor pripremno glavna objava

tužba
na tužbu ročište rasprava presude
nove činjenice i novi dokazi

PRAVNI LIJEKOVI - UVOD
prof. dr. sc. JASNA GARAŠIĆ

STRUKTURA PREDAVANJA
I. Pojam pravnog lijeka
II. Kategorizacija pravnih lijekova
III. Podobnost pravnih lijekova
IV. Redoslijed podnošenja i otklanjanje kolizije
V. Granice pobijanja sudske odluke
VI. Beneficium novorum
VII. Granice ispitivanja napadnute sudske odluke
VIII. Kasatorna i revizijska ovlaštenja

PROCES SUĐENJA
SUD Znanje? Iskustvo? Zloupotreba?
Primjenjujući pravila
ERROR IN PROCEDENDO
parničnog postupka
utvrđuje pravno
relevantne činjenice
ERROR IN JUDICANDO
---------------------------------
te na njih primjenjuje
pravna pravila
---------------------------
Odluka suda (conclusio)
VRIJEĐA SUBJEKTIVNA PRAVA
Procesno ukloniti
PRAVILNA NEPRAVILNA
I I Opći, javni Subjektivni
ZAKONITA NEZAKONITA interes interes
PRAVNI LIJEK
I. PRAVNI LIJEK - POJAM
Parnična radnja stranke ili druge ovlaštene osobe kojom
od nadležnog suda traži da ukine ili preinači odluku suda
za koju tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna i nezakonita.
Nezadovoljstvo radom suda,
zahtjev za kontrolom te odluke, donošenjem druge
pravilne i zakonite odluke
POJEDINAC PRAVNI POREDAK
1. općeljudsko, ustavno pravo Pravna zaštita – pravilnost i zakonitost

na žalbu (čl. 18. Ustava RH)
2. dispozitivno pravo Ekonomičnost, pravna sigurnost

(građanska prava) -------------------------------------------
Što smo udaljeniji od trenutka donošenja odluke,

pretpostavke za pravni lijek strože,
razlozi za njegovo podnošenje ograničeniji.
Osigurati pravorijek najviše pravosudne instance
o zakonitosti primjene određenog pravnog pravila REVIZIJA
radi jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih ograničenja
u njegovoj primjeni – jedinstvo pravnog poretka
II. KATEGORIZACIJA PRAVNIH LIJEKOVA
1. Redovni i izvanredni
2. Devolutivni i remonstrativni
3. Suspenzivni i nesuspenzivni
4. Jednostrani i dvostrani
5. Samostalni i nesamostalni
REDOVNI I IZVANREDNI
*protiv nepravomoćnih odluka *protiv pravomoćnih odluka

*ulaganje lijeka, kao i trajanje roka *nakon prestanka litispendencije
sprečavaju nastup pravomoćnosti *u izvjesnom smislu novi postupak
*jedan od stadija postupka pokrenut (u nekim pravnim porecima oblik tužbe)
tužbom
-žalba protiv presude -revizija protiv presude
-žalba protiv rješenja -revizija protiv rješenja
-prigovor protiv platnog naloga -prijedlog za ponavljanje postupka

-tužba za poništaj pravorijeka
arbitražnog suda
-zahtjev za izmjenu pravomoć. pojed. akta
donesenog na temelju odredbe zakona ili
drugog propisa
koju je ukinuo Ustavni sud odnosno čiju je je neustavnost ili
na temelju odredbe drugog propisa neustavnost i nezakonitost utvrdio
koju je poništio taj sud Ustavni sud, nakon prestanka
POVRAT U PRIJAŠNJE STANJE KAO
njegovog važenja
PRAVNO SREDSTVO?
-zahtjev za izmjenu pravomoćne odluke suda
PRAVNA SREDSTVA PROTIV koji nije primijenio odredbu drugog propisa
SUDSKE NAGODBE?
za koju je Ustavni sud utvrdio da nije
USTAVNA TUŽBA? neustavna i nezakonita
DEVOLUTIVNI I REMONSTRATIVNI (NEDEVOLUTIVNI)
*o njemu odlučuje viši sud *o njemu odlučuje isti sud

*efikasniji: objektivniji, kvalificiraniji *objektivnost nije u pitanju: mogućnost da stranke
*nužna stupnjevita sudska isprave svoje greške, propuste u prethodnom
organizacija postupku; drukčiji raspravni materijal
*remonstrativnost nužna zbog ustavnog prava na
žalbu
-žalba protiv presude
-prigovor proti platnog naloga
-žalba protiv rješenja
-prijedlog za ponavljanje postupka
-revizija protiv presude
-zahtjev za izmjenu pravom. pojed. akta
-revizija protiv rješenja donesenog na temelju propisa čiju je
ustavnost odnosno zakonitost ocjenjivao
Ustavni sud
tužba za poništaj pravorijeka arbitražnog suda
izvan državnog sudskog sustava

SUSPENZIVNI I NESUSPENZIVNI
*sprečavaju, odgađaju ovršnost kondemnatorne *ne sprečavaju ovršnost odnosno

odnosno djelotvornost (učinaka, pravnih djelotvornost odluka
posljedica) ostalih vrsta odluka
*tako djeluje i sam rok za podnošenje
*vrijedi i za meritorno neosnovane lijekove, ali
ne i za nepodobne lijekove
-žalba protiv presude -izvanredni pravni lijekovi

-prigovor protiv platnog naloga
-žalba protiv rješenja
(ako zakonom nije drugačije propisano)
Teške ili neotklonjive štetne posljedice ovrhe?
Iznimno, razborito odobravanja privremenog

zastoja (odgode) u provođenju ovršnog postupka,
na prijedlog ovršenika,
eventualno tek pod uvjetom pružanja primjerene

sigurnosti za štetu ovršnom vjerovniku zbog
nepodobnosti ili neosnovanosti izvanrednog lijeka
JEDNOSTRANI I DVOSTRANI
*Ne mora se pružiti ta mogućnost *Mora se pružiti mogućnost protivniku

podnositelja pravnog lijeka da se izjasni
o zahtjevima osobe koja je podnijela pravni
lijek.
+dostava pravnog lijeka na odgovor ili
+poziv na ročište
-žalba protiv rješenja Nekorištenje mogućnosti kontradiktornosti

od strane protivnika podnositelja lijeka
ne oduzima dvostrani karakter lijeka
-Svi pravni lijekovi, izuzev
žalbe protiv rješenja, osim

ako je riječ o
žalbi protiv rješenja kojim je postupak

pred 1. sudom okončan
SAMOSTALNI I NESAMOSTALNI
*Mogućnost podnošenja odvojenog *Mogućnost pobijanja samo u pravnom

pravnog lijeka lijeku protiv druge odluke (vezanosti)
Napad na razloge odluke

protiv koje je dopušten samostalan lijek,
ako se ona zasniva na prethodno donesenoj
odluci protiv koje pravni lijek nije dozvoljen.
-Svi pravni lijekovi, izuzev žalba protiv rješenja,

ako zakon izričito određuje
žalba protiv rješenja, da posebna žalba nije dopuštena
ako zakon izričito određuje
da posebna žalba nije dopuštena
III. PODOBNOST PRAVNOG LIJEKA (DOPUŠTENOST U ŠIREM SMISLU)
Nužno ispunjenje općih i određenih posebnih procesnih pretpostavaka
IUS COGENS Sud ispituje ex officio
iudex a quo, iudex ad quem
I. Nedostaci, koji ni naknadno nisu otklonjeni ODBAČAJ, bez meritornog ispitivanja lijeka
II. Bez nedostataka, ili naknadno uklonjeni Podobnost lijeka za MERITORNO ISPITIVANJE
vrste napadane odluke razloga zbog kojeg

vrste suda
se pravni lijek podnosi
DOPUSTIVOST PRAVNOG LIJEKA

PROTIV ODLUKE ZAVISI OD:
sadržaja lijeka pravovremenosti lijeka
procesne legitimacije odsustva ranijeg odustanka od lijeka

podnositelja lijeka
pravnog interesa odsustva odricanja od lijeka

podnositelja lijeka
DOPUSTIVOST PRAVNOG LIJEKA
PROTIV ODLUKE I:
DOPUŠTENOST TUŽBE POGREŠNA KVALIFIKACIJA NEPOSTOJEĆA ODLUKA

LIJEKA
STRANKA SUD ne bi smio biti dopušten, ali

bez korelacije nažalost, čl. 354, st. 2,
toč. 1, 8, 11.
nepoznavanje prava ne bi smjelo biti (neovlašteni sudac,
ne škodi; na štetu stranke 1 stranka,
sadržaj lijeka i nerazumljiv dispozitiv)
odluke bitan
SADRŽAJ PRAVNOG LIJEKA
Minimalan sadržaj – demokratski pravni sistemi
1. ODLUKA PROTIV KOJE SE LIJEK PODNOSI
2. TKO PODNOSI LIJEK
I. Postojanje minimalnog sadržaja, nema odbačaja lijeka, već uputa nadležnom sudu na
odlučivanje o lijeku
II. Nepostojanje minimalnog sadržaja, nemogućnost da se iz podataka utvrdi,

slanje lijeka na dopunu odnosno ispravak u određenom roku.
PROCESNA LEGITIMACIJA PODNOSITELJA PRAVNOG LIJEKA
*stranka
*incidentalna stranka
*univerzalni nasljednik stranke
*obični umješač – nesuprotnost s radnjama stranke kojoj se pridružio

*umješač s položajem jedinstvenog suparničara – može i protiv
volje stranke kojoj se pridružio
*jedinstveni suparničar
*obični suparničar – samo dio presude koji se odnosi na njega
*zastupnici (različite vrste) – u okviru svojih ovlaštenja
*tijela koja djeluju u svrhu zaštite javnog intersa – centar za socijalnu skrb
PROCESNA LEGITIMACIJA NE ZAVISI OD OSNOVANOSTI

PRAVNOG LIJEKA KOJI SE PODNOSI.
PRAVNI INTERES PODNOSITELJA PRAVNOG LIJEKA
IMA: NEMA:
Procesno legitimirana osoba, Ona osoba kojoj pravni lijek

koja može očekivati PRAVNU KORIST ne bi ni u načelu mogao pružiti
ako se podneseni lijek pokaže OSNOVANIM. KVALITETNIJU PRAVNU ZAŠTITU
(dovoljna tvrdnja o osnovanosti) od one koju je već ostvario
Ako je zahtjev usvojen:

-Ne može se tražiti više: Tantum appellatum guantum litigatum
-Ne može se tražiti manje: ako je to moguće bez intervencije suda
Djelomičan uspjeh u zahtjevima:
pravni interes za lijek u dijelu presudu,
s kojim je zahtjev odbačeni ili odbijen.
Žalba samo zbog nezadovoljstva s obrazloženjem? Ne, nepokrivenost pravomoćnošću.
Žalba tuženika protiv rješenja o odbačaju tužbe,

umjesto donošenja presude kojom se TZ Da, radi zaštite od novih tužbi u
odbija? Istoj stvari.
Žalba Centra za socijalnu skrb protiv odluka Da, radi zaštite interesa osoba
donesene u skladu s njegovim prijedlogom? o kojima skrbi.
ODRICANJE OD PRAVNOG LIJEKA
JEDNOSTRANA, NEOPOZIVA parnična radnja,

koja ubrzava nastupanje PRAVOMOĆNOSTI
Moguće PODUZETI OD trenutka objave odluke,
odnosno ako nije objavljivana (?) od trenutka dostave prijepisa odluke
(izbjeći neopravdano samoograničenje, te
destimulirajuće djelovanje na donošenje zakonite odluke)
pa SVE DOK teče rok za podnošenje lijeka
Mora se poduzeti IZRIČITO;

dan saopćenja sudu
DJELOMIČNO ODRICANJE moguće
u okvirima mogućnosti donošenja djelomične presude
OVLAŠTENICI: stranke, zastupnici

*jedinstveni suparničari samo bi se zajedno mogli odreći pravnog lijeka
*parnični punomoćnik neodvjetnik mora imati posebno ovlaštenje za odricanje
*obični umješači se ne bi mogao odreći pravnog lijeka
Pravila o odricanju ne odnose se na

IZVANREDNE PRAVNE LIJEKOVE
ODUSTANAK OD PRAVNOG LIJEKA
JEDNOSTRANA, NEOPOZIVA parnična radnja,

koja ubrzava nastupanje PRAVOMOĆNOSTI
Moguće PODUZETI OD podnošenja lijeka

DO donošenja odluke o njemu
Mora se poduzeti IZRIČITO
DJELOMIČNI ODUSTANAK moguće

u okvirima mogućnosti donošenja djelomične presude
OVLAŠTENICI: stranke, zastupnici

*jedinstveni suparničari samo bi se zajedno mogli odreći pravnog lijeka
*parnični punomoćnik neodvjetnik mora imati posebno ovlaštenje za odricanje
*obični umješači se ne bi mogao odreći pravnog lijeka
Odustanak od pravnog lijeka trebalo bi utvrditi POSEBNIM RJEŠENJEM.

PRAVOVREMENOST PRAVNOG LIJEKA
VREMENSKO OGRANIČENJE radi pravne sigurnosti Prekluzivnost. Odbacivanje lijeka
Tendencija skraćivanja – ubrzanje pravnog prometa
Iznimno složeni od subjektivni i objektivnih

Uglavnom JEDNOSTAVNI I OBJEKTIVNI (prijedlog za ponavljanje postupka)
Npr. dostava prijepisa odluke,
Različit TRENUTAK POČETKA RAČUNANJA saznanje za određenu okolnost,
pravomoćnost
Za VRIJEME TRAJANJA ROKA moguće: višekratno podnošenje lijeka, dopuna, ispravak lijeka
Nakon isteka roka? Otkloniti radi načela saslušanja stranaka, čije bi ostvarivanje
išlo protivno načelu ekonomičnosti
“Najavljivanje” pravnog lijeka Primijeniti pravila o minimalnom sadržaju lijeka

i eventualnoj ispravci, dopuni)
Usvajanje prijedloga za povrat u prijašnje stanje 2. sud nije ovlašten tada suditi
zbog propuštanja roka za žalbu o pravovremenosti žalbe
Rok za podnošenje dopunske presude Nije rok za pravni lijek
Rok za žalbu i paricijski rok (Pravomoćnost, ovrha)

IV. REDOSLIJED U PODNOŠENJU PRAVNIH LIJEKOVA
Preskakanje pravnih lijekova u pravilu nije dozvoljeno:

redovni, pa izvanredni lijekovi
No, stranka koja se nije žalila, može podnijeti reviziju, ako se žalio njezin protivnik
te je po 2. sudu odluka sada nepovoljna za tu stranku
Iznimka, npr. prijedlog za ponavljanje postupka,

može se podnijeti, a da mu nije prethodio redovni pravni lijek
OTKLANJANJE KOLIZIJE IZVANREDNIH PRAVNIH LIJEKOVA
Nužna posebna pravila:

*stranke mogu podnijeti različite pravne lijekove
(jedna reviziju, druga prijedlog za ponavljanje postupka)
*jedna stranka može uložiti pravni lijek zbog razloga i okolnosti zbog kojih
bi se njezin zahtjev mogao kvalificirati i kao revizija i kao prijedlog za ponavljanje postupka
(vidjeti čl. 429.-431. ZPP-a)

V. GRANICE POBIJANJA NAPADANE ODLUKE
Mora se raditi o istom predmetu spora

“TANTUM APPELLATUM, QUANTUM LITIGATUM”
Napad na odluku zbog svih mogućih povreda do kojih bi moglo doći u suđenju
ERRORES IN PROCEDENDO ET IN JUDICANDO
priznaje se načelno samo s obzirom na redovni pravni lijek.
Što je pravni lijek udaljeniji od 1. odluke,

to su razlozi zbog kojih se lijek može koristiti ograničeniji
a radi pravne sigurnosti.
VI. IZNOŠENJA NOVOTA U PRAVNIM LIJEKOVIMA
BENEFICIUM NOVORUM
Ispitivanje
OSNOVANOST ZAHTJEVA STRANAKA
PRAVILNOSTI RADA S OBZIROM NA SAV PROCESNI MATERIJAL
ili
SUDA KOJI JE DONIO DO KOJEG JE MOGUĆE DOĆI
NAPADANU ODLUKU U TRENUTKU SUĐENJA
bez beneficium novorum

s beneficium novorum
PROTIV ZA
*negativno djeluje na koncentraciju
i ubrzanje postupka *potiče načelo traženja materijalne
*slabi disciplinu stranaka i potiče istine i donošenje zakonite odluke
zloupotrebu procesnih ovlašćenja *pojeftinjuje i ubrzava postupak,
isključuje potrebu pokretanja novih
sporova zasnovanih na činjenicama
koje prije nisu bile iznesene
Nakon 2003. beneficium novorum u pogledu merituma nije dozvoljen u ŽALBI.
U PRIJEDLOGU ZA PONAVLJANJE POSTUPKA novote se

mogu iznositi ako ih podnositelj prijedloga bez svoje krivnje
nije mogao iznijeti prije nego što je prijašnji postupak pravomoćno
završen.
OSTALI PRAVNI LIJEKOVI –Samo ako se novote tiču procesnih povreda
ZAOBILAZNI PUT: pozivanje na relativno bitne povrede odredaba parničnog

postupka, koje se vide u tome da je sud propustio utvrditi sve činjenice ili da izvede
sve dokaze potrebne za donošenje pravilne odluke
VII. GRANICE ISPITIVANJA ODLUKE
NAPADNUTE PRAVNIM LIJEKOVIMA
Sud bi trebao ostati samo u

okvirima dispozicije stranaka:
“TANTUM DEVOLUTUM, QUANTUM APPELLATUM”
JAVNI INTERES – pravosudna aktivnost mora se

obavljati pravilno i zakonito
REDOVNI IZVANREDNI
Prilika za ispravljanje nezakonitih odluka Ograničenje (u pravilu) na povrede

iznesene u pravnom lijeku
ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS – zaštita od oficioznih sudskih zahvata:

“2. sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja se žalila ako je samo ona podnijela žalbu.”
Stranke nisu dužne u lijeku predlagati ODLUKU,

u svakom slučaju sud nije za njih vezan.
VIII. REVIZIJSKA I KASATORNA OVLAŠĆENJA
SISTEM KASATORNIH OVLAŠĆENJA

*napadana odluka smije se samo ukinuti, ako se utvrdi da je nepravilna (rješenje)
*meritornu odluku o TZ može donijeti samo
-sud čija je odluka napadnuta i ukinuta
-instancijski sud ako odbije pravni lijek i suglasi se s odlukom koja je napadnuta (presuda)
REVIZIJSKA OVLAŠĆENJA
*pored kasatornih sud ima i revizijska ovlašćenja,
mogućnost preinake napadane odluke
-u revizijskim ovlašćenjima obuhvaćena su kasatorna ovlašćenja
SISTEM HRVATSKOG GPP-a

*povrede procesnog prava – u pravilu kasatorna
*nepravilno utvrđeno činjenično stanje – kasatorna, a u pravilu i revizijska
*pogrešna primjena materijalnog prava – u pravilu revizijska ovlaštenja
ŽALBA PROTIV PRESUDE
Karakteristike, rok,
sadržaj, razlozi

STRUKTURA IZLAGANJA
Rok
Sadržaj žalbe
Karakteristike
Razlozi za žalbu
ŽALBA
I. KARAKTERISTIKE ŽALBE PROTIV PRESUDE
KAO PRAVNOG LIJEKA
1. Opći (univerzalan) + osnovni
2. Redovan
3. Devolutivan (Županijski sud, VTS RH, iznimno VS RH)
4. Suspenzivan (u pravilu)
5. Dvostran
6. Samostalan
II. ROK ZA ŽALBU
15 dana od dostave prijepisa presude (generalno)
Novela ZPP 2019 - rok od 15 dana i za:
-parnice iz radnih odnosa (hitnost)
-parnice zbog smetanje posjeda
-sporovi male vrijednosti
-postupak pred trgovačkim sudovima (pravni subjekti)
8 dana (iznimno):
-mjenični i čekovni sporovi
Samo za vrijeme tijeka roka moguća nova i izmijenjena žalba.

(načelo saslušanja)
I sam tijek roka – sprečava pravomoćnost i u pravilu ovršnost.
*radni sporovi – važni razlozi

Rok je prekluzivan. Odbačaj. (sud “može” odrediti nesuspenzivnost)
Mogućnost odreknuća Mogućnost odustanka

*od objave presude, dostave do isteka roka *do donošenja odluke 2. suda
Novela ZPP-a 2019:

Rokovi za žalbu protiv presude ne teku od 1. do 15. kolovoza.
III. SADRŽAJ ŽALBE
forma
Nedostatak?
A. Sve ono što mora sadržavati svaki podnesak, čl. 106. ZPP Čl. 109. ZPP
8 dana
B. Žalbeni minimum (zaštita ustavnog prava na žalbu)
-protiv koje presude Nedostatak?
-potpis (obavezan na kraju teksta, odvjetnici, tko podnosi) Čl. 351. ZPP
Inače nepotpunost; izvanparnični upisnik Sudski rok
C. Poželjno dodatno: Nepostojanje?

-u kojem se dijelu presuda pobija (presumpcija) Bez vraćanja
-razlozi žalbe (ex officio) žalbe podnositelju
*ukazati na konkretne povrede i propuste 1. stup. suda
Stranka ne mora predložiti odluku kakvu bi žalbeni sud trebao donijeti.
Beneficium novorum nije moguć u pogledu merituma.

POSEBNO - BENEFICIUM NOVORUM
Prije Novele 2003. čl. 352. ZPP dozvoljavao mogućnost iznošenja

novih činjenica i novih dokaza.
Subjektivno nove Neiznesene

(nova reperta) nastale prije ZGR (nova reperta) nastale prije ZGR
zloupotreba procesnih vlaštenja,
Objektivno nove neekonomičnost, nekoncentracija
(nova producta)
nastale nakon ZGR
nelijek – sudska praksa Materijalnopravno relevantne
Važeći čl. 352. ZPP:
u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice ni predlagati novi dokazi,
osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka
zbog kojih se žalba može izjaviti.
(PPP) funkcionalnost
Ako stranka nije tijekom 1. postupka istaknula prigovor zastare ili prigovor radi prijeboja,
odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju
na koji sud ne pazi po službenoj dužnosti,
ona taj prigovor ne može iznijeti u žalbi.
uključen i prigovor neisključiva mjesna nenadležnost

građanskopravne kompenzacije
IV. RAZLOZI ZA ŽALBU
Zapravo, žalitelj iznosi tezu da 1. sud nije valjano obavio svoj posao jer je:
A. *pogriješio u provođenju parničnog postupka

(errores in procedendo) i/ili
B. *pogriješio u utvrđenju pravno relevantnog činjeničnog stanja

(errores facti – errores in iudicando) i/ili
C. *pogriješio pri primjeni pravnih pravila

(errores iuris – errores in iudicando).
Svaka 1. presuda se može u pravilu pobijati zbog sve tri osnovne kategorije
pravnih lijekova, no postoje ograničenja:
-za pojedine kategorije tzv. dispozitivnih presuda (čl. 353. ZPP)

-za presude donesene u sporovima male vrijednosti (čl. 467. st. 1. ZPP)
A. POVREDE ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA
Svako postupanje suda koje je u protivnosti s odredbama parničnog postupka

-sud u postupku nije primijenio ili je pogrešno primijenio neku procesnu odredbu-
nebitna povreda bitna povreda povreda-nepostojeća presuda
bez značenja značenje za ishod suđenja: Sprečava i sam nastanak

za ishod suđenja u uzročnoj vezi pravnog akta parn. suda,
(makar samo potencijalnoj) pa se unatoč postojanja nekih
s rezultatima neprav. i nezakonitog suđenja elemenata koji karakteriziraju
ili s povredama nekih drugih pravno sudsku presudu, uzima da
zaštićenih interesa u parnici presuda nije ni donesena, nastala,
da je NEPOSTOJEĆA.
Ima za posljedicu NIŠTAVOST
donesene presude,
no, ona postoji Ne postoji objekt pobijanja
i može postati pravomoćna.
apsolutna ništavost relativna ništavost -nedostatak sudačkog svojstva

donositelja akta
-odsustvo dviju stranaka
-nerazumljiv dispozitiv
APSOLUTNE BITNE POVREDE ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA
Apsolutna ništavost
Takva povreda uzrokuje ništavost, zbog koje po izričitoj odredbi zakona,
treba u pravilu ukinuti presudu koja je donesena u postupku u kojem je povreda
načinjena, nezavisno je li ta povreda zaista utjecala ili mogla utjecati
na pravilnost i zakonitost presude.
Ne treba dokazivati kauzalnu vezu

između procesne povrede i rezultata meritornog suđenja.
Povrede su taksativno navedene u čl. 354, st. 2. ZPP-a.

(Promjene u zakonodavstvu tijekom vremena; komparativnopravne razlike)
Na postojanje nekih od njih sud pazi ex officio.

RELATIVNO BITNE POVREDE ODREDABA PARNIČNOG POSTUPKA
Relativna ništavost
Sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio

neku odredbu procesnog prava,
a to je bilo ili je (barem) moglo biti od utjecaja na donošenje
zakonite (primjena materijalnog prava) i pravilne (utvrđenje činjeničnog stanja) presude.
Funkcionalni značaj razloga relativne ništavosti,

kauzalnost se uvijek mora učiniti barem vjerojatnim.
Broj povreda, razloga neograničen – sve one koje nisu apsolutne.
Žalbeni sud uvažava, ako se žalitelj na takvu povredu pozove.

Sud ne pazi ex officio.
POJEDINE APSOLUTNO BITNE POVREDE ODREDABA
PARNIČNOG POSTUPKA
Čl. 354, st. 2, toč. 1. ZPP:
Ako je u donošenju presude sudjelovao

sudac koji se po zakonu mora izuzeti (čl. 71, st. 1, toč. 1-6.)
odnosno koji je rješenjem bio izuzet,
ili ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca.
(nepostojeća presuda,
protuustavnost – čl. 29, st. 1.,
Čl. 6, st. 1. EKLJP)
Sud ne pazi ex officio.
Je li ispravno rješenje?
Čl. 29, st. 1. Ustava,
Čl. 6, st. 1. EKLJP
Čl. 354, st. 2, toč. 2. ZPP:
Ako je odlučeno o zahtjevu u sporu,

koji ne ide u sudsku nadležnost.
Ex officio
Čl. 354, st. 2, toč. 3. ZPP:
Ako je sud u povodu prigovora stranaka,

pogrešno odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan.
Spojeno s odlučivanjem
o glavnoj stvari.
Ne ex officio
Čl. 354, st. 2, toč. 4. ZPP:
Ako je protivno odredbama ZPP sud utemeljio svoju odluku

na nedopuštenim raspolaganjima stranaka (čl. 3, st. 3.)
Ex officio
Čl. 354, st. 2, toč. 5. ZPP:
Ako je protivno odredbama ZPP-a donio

presudu na temelju priznanja,
presudu na temelju odricanja,
presudu zbog ogluhe,
presudu zbog izostanka
ili presudu bez održavanja glavne rasprave.
Ne ex officio.
Preklapanje s toč. 4. – čl. 3, st. 3.

(u tom slučaju ex officio; u suštini
pogrešna primjena materijalnog prava)
Čl. 354, st. 2, toč. 6. ZPP:
Ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem,
a osobito propuštanjem dostave,
nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.
Npr:
*stranka (punomoćnik) nije uopće pozvan na ročište;
*dostava poziva za ročište izvršena je stranci, a ne njezinom punomoćniku;
*ročište je zakazano, a da nije bilo mogućnosti da od primitka poziva pa do ročišta protekne 8 dana
*stranci nije dano da se izjasni o ispravama koje je njezin protivnik priložio svom podnesku;
*stranka je neosnovana udaljena iz sudnice,
Ne ex officio.
Ne napadajući – konvalidacija.
Samo stranka koje se povreda tiče?

čl. 354, st. 3. – zastupanje: kvalificirana povreda načela saslušanja stranaka
No, na povredu čl. 354, st. 2, toč. 8 sud pazi ex officio: čl. 365, st. 2.
Čl. 29, st. 1. Ustava RH; čl. 6, st. 1. EKLJP

Čl. 354, st. 2, toč. 7. ZPP:
Ako je protivno odredbama ZPP-a sud odbio zahtjev stranke

da se u postupku služi svojim jezikom i pismom
i da prati tijek postupka na svom jeziku,
a stranka se zbog toga žali.
Ne ex officio.
Čl. 354, st. 2, toč. 8. ZPP:
Ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba

koja ne može biti stranka u postupku,
ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba,
ili ako parničnu nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik,
ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno
ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku,
ako vođenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku
nije bilo naknadno odobreno.
Može izjaviti samo osoba koje se povreda tiče
u posljednja tri slučaja
(čl. 354, st. 3. ZPP)
Ex officio – čl. 365, st. 2.

čini se samo u odnosu na prvi slučaj (tumačenje?)
Čl. 354, st. 2, toč. 9. ZPP:
Ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica,

ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno,
ili o kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba
koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe.
Ex officio
Čl. 354, st. 2, toč. 10. ZPP:
Ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi.
Ne ex officio.
Čl. 6, st. 1. EKLJP

Čl. 354, st. 2, toč. 11. ZPP:
Ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati,

a osobito ako je izreka presude nerazumljiva,
ako proturiječi sama sebi ili razlozima presude,
ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama,

(Novela ZPP-a 2019.)
ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se

u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima
danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
Novela ZPP-a 2019. – više se na tu povredu ne pazi ex officio!

Čl. 354, st. 2, toč. 12. ZPP:
Ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev.
Ne ex officio
Čl. 354, st. 2, toč. 13. ZPP (NZPP 2011):
Ako je odlučeno u povodu nepravodobno podnesene tužbe,

a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti (čl. 282. st. 1.)
Ex officio.
Je li trebala biti apsolutno bitna povreda?

Da li je trebalo predvidjeti da se na nju pazi po službenoj dužnosti?
Ne uvažava se volja stranaka.
Ne doprinosi načelu ekonomičnosti (jedan od ciljeva Novele 2011.)
Čl. 354, st. 2, toč. 14. ZPP (NZPP 2011.):
Ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni

postupak “mirnog ili drukčijeg ostvarivanja prava”, a zbog toga je
tužbu trebalo odbaciti.
Ex officio.
Neće doprinijeti ubrzanju postupka.

Dva puta će se morati 1. postupak, ako mirenje neće uspjeti.
Očito se favorizira mirenje.
Je li trebalo ex officio?
B. POGREŠNO I NEPOTPUNO UTVRĐENO ČINJENIČNO STANJE
Činjenično pitanje koje se tiče:
sadržaja praemisae minor silogizma u kojem je conclusio izreka presude
Konkretni kompleks zbivanja

na koje se primjenjuje pravno pravilo,
kojim se opravdava osnovanost tužbenog zahtjeva o kojem sud treba odlučiti
(ne procesna pitanja)
Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kada je sud
kakvu odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio odnosno kad je nije utvrdio.
POGREŠNO UTVRĐENO:
Sud je utvrđivao SVE relevantne činjenice
ali je o postojanju svih ili nekih stekao nepravilne predodžbe i formirao NEPRAVILAN zaključak:
Zaključak da Č postoji, a uz pravilno prikupljanje i ocjenu raspravnog materijala trebalo zaključiti da ne postoji.
I obrnuto.
Situacije?
NEPOTPUNO UTVRĐENO:
Sud nije zauzeo stav o ODREĐENOJ činjenici koja je relevantna za pravilnu primjenu prava.
Sud za takvu činjenicu ne smatra ni da postoji, ni da postoji.
Situacije? (pogrešna pravna kvalifikacija u pravilu)
Error in iudicando et in procedendo?

C. POGREŠNA PRIMJENA MATERIJALNOG PRAVA
Pravno pitanje koje se tiče:
sadržaja praemisae maior silogizma u kojem je conclusio izreka presude
Povreda onih pravnih pravila od kojih zavisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva
Ne procesna pitanja
građansko i svako drugo pravno pravilo (iznimno procesno)
supstancijalna norma: kolizijska norma:

uređenje suštine pravnog odnosa uređenje izbora prava u odnosima
s međunarodnim elementom
Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud

nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti
ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.
-primijenio drugu važeću odredbu koju -greška u apstraktnom tumačenju pravila

nije trebao primijeniti -greška u konkretnom izvođenju zaključaka
-primijenio nevažeću odredbu
(nikada nije donesena, prestala je važiti,
još nije počela važiti)
POSTUPAK U POVODU
ŽALBE PROTIV PRESUDE
Funkcija prvostupanjskog i
drugostupanjskog suda
• 1. judex a quo – prvostupanjski sud
• 2. judex ad quem – drugostupanjski sud
• Prvostupanjski sud je sud:
• koji je donio napadanu odluku
• kojem se žalba podnosi (prima žalbu i odlučuje je li podobna za
meritorno razmatranje)
• Drugostupanjski sud je sud nadležan za odlučivanje o
osnovanosti žalbe, ali i podobnosti žalbe ako je:
- prvostupanjski sud propustio odlučivati o podobnosti žalbi
- prvostupanjski sud pogrešno odlučio o podobnosti žalbe
Ispitivanje podobnosti žalbe
• Podobnost žalbe odnosi se na :
a) dopuštenost
b) potpunost
c) pravovremenost žalbe
• Žalba je nedopuštena:
a) ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena na podnošenje
žalbe
b) osoba koja se odrekla prava na podnošenje žalbe
c) osoba koja je odustala od već uložene žalbe
d) ako osoba koja je podnijela žalbu nema za to pravnog interesa
• Žalba koja je izjavljena protiv presude na temelju priznanja i
presude na temelju odricanja, a iz razloga iz koji se te
presude ne mogu pobijati (nepravilno utvrđeno činjenično
stanje, pogrešna primjena materijalnog prava, relativno bitne
povrede odredaba parničnog postupka) ipak je dopuštena.
• Isto vrijedi i za žalbu protiv presude zbog ogluhe i presude
zbog izostanka izjavljenu zbog nepravilno utvrđenog
činjeničnog stanja te
• žalbu protiv presuda donesenih u sporovima male vrijednosti
izjavljenu zbog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog
relativno bitnih povreda procesnog prava.
• Žalba je nepotpuna:
a) ako se iz nje ne može utvrditi presuda koja se pobija
b) ako nije potpisana
Žalba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka roka
za njeno podnošenje.
Žalba koja je nedopuštena, nepotpuna i nepravovremena je žalba
nepodobna za meritorno odlučivanje o njezinoj osnovanosti.
Takvu žalbu odbacit će prvostupanjski sud, a ako to
prvostupanjski sud propusti učiniti, drugostupanjski sud.
Odgovor na žalbu
• Podobnu žalbu treba dostaviti protivniku, koji je ovlašten
podnijeti odgovor na žalbu u roku od 8 dana (359/1).
• U postupku pred trgovačkim sudovima napušten posebni
rok za odgovor na žalbu (3 dana) – novi čl. (500).
• Rok za podnošenje odgovora je dilatoran (sud neće
poduzimati daljnje radnje prije nego taj rok ne protekne).
• Nepravovremeni odgovor na žalbu judex a quo ne smije
odbaciti, već će ga dostaviti žalbenom sudu koji će ga
uzeti u razmatranje ako nije već donio odluku o žalbi.
Upućivanje predmeta žalbenom sudu
• Sudac pojedinac ili predsjednik vijeća

prvostupanjskog suda koji po primitku odgovora ili
proteku roka za odgovor žalbu ne odbaci kao
nepodobnu
• žalbu
• odgovor na žalbu (ako je podnesen)
• cijeli spis
• upućuje žalbenom sudu (360/1).
Sudac izvjestitelj žalbenog suda
• Kad spis stigne drugostupanjskom sudu , određuje se sudac

izvjestitelj (361/1).
• Predsjednik vijeća ne može biti istovremeno sudac izvjestitelj. U
slučaju da je izabran za suca izvjestitelja dužnost predsjednika vijeća
obavljat će drugi član vijeća (361/2).
• Zadatak je suca izvjestitelja:
1. proučiti spis
2. zatražiti od prvostupanjskog suda izvješće o povredama
procesnog prava
3. provesti izviđaj radi utvrđivanja tih povreda
4. referirati o predmetu na sjednici vijeća
5. izraditi nacrt odluke žalbenog suda
Odlučivanje žalbenog suda u sjednici
vijeća
• Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u sjednici vijeća

(362/1).
• Sjednica vijeća je nejavna, prisustvuju samo članovi
vijeća i zapisničar.
• Ako vijeće drugostupanjskog suda nađe da je to radi
donošenja odluke o žalbi potrebno, može pozvati
stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijeća
(362/2).
Postupak pred prvostupanjskim
sudom nakon odluke žalbenog suda
• Ako žalbeni sud UKINE presudu i VRATI predmet
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje prvostupanjski sud je
dužan u ponovnom postupku:
• 1. izvesti sve parnične radnje
• 2. raspraviti sva sporna pitanja
na koje je ukazao drugostupanjski sud u svojem rješenju (377/1).
Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove činjenice i
nove dokaze.
Prvostupanjski sud nije vezan za pravna shvaćanja izražena u
obrazloženju rješenja drugostupanjskog suda.
Međutim, vezan je uz pravne stavove žalbenog suda o procesnim
pitanjima.
• Iako je prvostupanjski sud nevezan za pravna
shvaćanja drugostupanjskih sudova, kada je u pitanju
utvrđivanje relevantnih činjenica, drugostupanjski sud
može zahtijevati od prvostupanjskog da utvrdi sve
relevantne činjenice kako bi se na tako utvrđeno
činjenično stanje pravilno primijenilo materijalno
pravo.
• Iznimka (čl. 394.a) od tog pravila uvedena je nakon
Novele 2003 prema kojem je niži sud vezan za
pravna shvaćanja revizijskog suda izražena u
ukidnom rješenju.
Granice ispitivanja prvostupanjske
presude
• Osnovno pravilo je da sud odlučuje u granicama
zahtjeva što su ih postavile stranke (tantum devolutum
quantum appellatum).
• Dispozitivna ovlaštenja stranaka potisnuta su u korist
načela oficioznosti u pogledu:
a) žalbenih razloga
b) odluka koje drugostupanjski sud može donijeti
Žalbeni postupak se koristi ne samo radi zaštite
subjektivnih prava stranaka već i radi učvršćivanja pravnog
poretka.
Objekt pobijanja
• Drugostupanjski sud ovlašten je ispitivati prvostupanjsku
presudu samo u dijelu u kojem se pobija žalbom (365/1).
• Ako se iz žalbe ne vidi u kojem dijelu se presuda pobija uzima
se da žalitelj pobija presudu u dijelu u kojem nije uspio u sporu.
• Ispitivanje drugostupanjske presude i u nepobijanom dijelu ima
značaj samo relativno bitne povrede odredaba parničnog
postupka??
• Ispitivanje presude u povodu redovnog pravnog lijeka i u
nepobijanom dijelu imao bi značaj odlučivanja o stvari o kojoj je
već pravomoćno odlučeno, što je apsolutno bitna povreda
odredaba parničnog postupka (354/2 toč. 9)
Razlozi za žalbu
• Izuzeci od pravila da drugostupanjski sud prvostupanjsku
presudu ispituje samo u granicama razloga koji su navedeni u
žalbi:
1) bitne povrede odredaba parničnog postupka (sud po
službenoj dužnosti vodi računa samo o razlozima apsolutne
ništavosti koji su u zakonu izrijekom predviđeni – 365/2).
2) pogrešna primjena materijalnog prava (sud uvijek po službenoj
dužnosti pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava neovisno
o tome radi li se o dispozitivnim ili kogentnim propisima).
3) pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (nakon
Novele 2003 sud više ne pazi po službenoj dužnosti na
pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje).
Žalbeni prijedlog
• U žalbenom postupku odlučuje se o pravilnosti i zakonitosti
prvostupanjske odluke – tema raspravljanja ne može biti
drugačija od one koja je bila istaknuta pred prvostupanjskim
sudom.
• Pred žalbeni sud iznose se samo teme o kojima je raspravljao
prvostupanjski sud – tantum appellatum quantum judicatum.
• Pored zahtjeva koji se odnosi na meritum iznosi se i zahtjev
procesnopravne naravi
• - prijedlog žalitelja da žalbeni sud presudu nadomjesti novom
odlukom ili ukine prvostupanjsku odluku
• - prijedlog protivnika da žalbeni sud žalbu odbaci ili odbije
• Pravna shvaćanja stranaka ne obvezuju sud.
Odluke drugostupanjskog suda o
žalbi
• Odluke drugostupanjskog suda mogu biti:
- procesne naravi (rješenje)
- meritorne naravi (presuda)
1. odbaciti žalbu kao nepodobnu za meritorno odlučivanje jer je
nepravovremena, nepotpuna ili nedopuštena
2. odbiti žalbu jer je neosnovana i potvrditi prvostupanjsku presudu
3. ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na
ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu
4. ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu
5. preinačiti prvostupanjsku presudu
1. Žalba se odbacuje rješenjem kad sud nađe da je
nepodobna za meritorno razmatranje.
2. Drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu kao
neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad
ustanovi da ne postoje razlozi na koje se žalitelj poziva,
ali ni razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti. Na
isti način postupiti će i ako utvrdi da je prvostupanjski
sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali da je
pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo
odlučiti na jednak način (368/1.i 2.).
3. Drugostupanjski sud rješenjem ukida prvostupanjsku presudu i
upućuje predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje:
a) kad utvrdi da postoji neka (apsolutna ili relativna) bitna
povreda odredaba parničnog postupka koja je takve naravi da se
može pravilnim postupanjem otkloniti (NE apsolutna
nenadležnost, povreda pravila o procesnim pretpostavkama i
povrede stranačke i parnične sposobnosti ako su neotklonjive).
b) kad posumnja da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, pa
radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba održati novu
glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom.
c) kad je prekoračen tužbeni zahtjeva na način da je odlučeno o
nečem drugom, a ne o onom o čemu je traženo.
4.Žalbeni sud će rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu
i odbaciti tužbu kad utvrdi da nije bilo procesnih
pretpostavaka za meritorno odlučivanje u
prvostupanjskom postupku kao što su:
- nepostojanje sudske nadležnosti
- postojanje negativne procesne pretpostavke
- postojanje neotklonjivih nedostataka stranačke i parnične
sposobnosti ili zastupanja
• Preinaka se sastoji od:
1.ukidanja prvostupanjske presude (judicium rescindens)
2. nadomještanja ukinute presude novom meritornom odlukom
žalbenog suda (judicium rescissorium)
Revizijskom metodom mogu se otklanjati samo povrede u
suđenju (errores in procedendo).
Drugostupanjski sud nije ovlašten preinačiti prvostupanjsku
presudu na štetu stranke koja se žalila ako je samo ona izjavila
žalbu (374) – zabrana reformatio in pejus (dispozicija,
pravomoćnost).
5. Žalbeni sud će presudom preinačiti prvostupanjsku presudu
(373)
a) ako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio isprave ili
posredno izvedene dokaze, te je odluka prvostupanjskog suda
bila utemeljena isključivo na tim dokazima
b) ako je prvostupanjski sud iz činjenica što ih je utvrdio izveo
nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica, te je na tim
činjenicama utemeljena presuda
c) ako smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio
činjenično stanje, ali je pogrešno primijenio materijalno pravo
d) prividna preinaka kod kvantitativnog prekoračenja zahtjeva.
Novela 2008 – čl. 373.a
6. Sud će presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu ili
presudom preinačiti prvostupanjsku presudu ako nađe da:
a) bitne činjenice između stranaka nisu sporne,
b) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i (posredno) izvedenih
dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud
prilikom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno
(posredno) izvedene dokaze.
Prigodom donošenja te odluke drugostupanjski sud može uzeti u obzir
i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan
zaključak na temelju dr. činjenica koje je prema njegovoj ocjeni
pravilno utvrdio.
Ako su ispunjeni uvjeti za donošenje te odluke drugostupanjski sud će
je donijeti i ako ustanovi da presuda ima nedostataka zbog koji se ne
može ispitivati.
Drugostupanjska rasprava – čl. 373.b
• Samo fakultativan stadij.

• Sud u pravilu odlučuje o žalbi bez rasprave.
• Rasprava moguća kad je radi pravilnog utvrđenja
činjeničnog stanja potrebno da se pred
drugostupanjskim sudom ponove već izvedeni
dokazi.
• Dokazivanje se izvodi čitanjem i pregledavanjem
isprava i posredno izvedenih dokaza koji se nalaze u
spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud svoju
odluku zasnovao na tim dokazima (uz uvjet da su ih
stranke predložile).
Novela 2013– čl. 366.a
• Prvostupanjska se odluka u povodu žalbe može

ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na
ponovno suđenje NAJVIŠE JEDANPUT.
• Ako drugostupanjski sud nađe da bi odluku trebalo
ponovno ukinuti, on će SAM PROVESTI
POSTUPAK uz odgovarajuću primjenu odredaba o
postupku pred prvostupanjskim sudom
• ZID ZPP 19 – poseban pristup za presudu zbog
ogluhe i presude zbog izostanka (čl. 366.a/3)
Način postupanja
drugostupanjskog suda – čl. 373.b
• Vijeće drugostupanjskog suda može odlučiti:
• 1. da se određeni dokazi izvedu u sudskoj zgradi
prvostupanjskog suda pred (sucem pojedincem) ili sucem
izvjestiteljem drugostupanjskog suda
• 2. Ako za to postoje VAŽNI RAZLOZI, vijeće
drugostupanjskog suda može odlučiti da se određeni dokazi
izvedu pred sucem pojedincem ili predsjednikom vijeća
prvostupanjskog suda .
• U tom slučaju vijeće odlučuje BEZ RASPRAVE, ali na
sjednicu vijeća mora pozvati stranke.
Zabrana reformacije in pejus
• Drugostupanjski sud nije ovlašten preinačiti

prvostupanjsku presudu na štetu stranke koja se žalila
ako je samo ona izjavila žalbu (čl. 374)
• Smatra se da izričita odredba o ovom institutu nije
potrebna jer je nadomještaju dr. pravila parničnog
procesnog prava (načelo dispozicije, pravomoćnost).
Dopunska drugostupanjska odluka
• Dopunska drugostupanjska odluka može biti presuda ili rješenje.

• Pretpostavke za donošenje dopunske drugostupanjske odluke su:
• protiv presude je podnesena jedna ili više žalba
• drugostupanjski sud je u povodu tih pravnih lijekova donio odluku
• u donošenju odluke propustio odlučiti o svim dijelovima presude
koji se pobijaju žalbom
• donijeti sve odluke koje je trebao donijeti
• odlučiti u povodu neke ili nekih od više izjavljenih žalbi.
• žalitelj je u roku od 15 dana od dostave drugostupanjske odluke
predložio donošenje dopunske odluke.
Žalba protiv rješenja
• redovan, devolutivan, jednostran i u pravilu suspenzivan
pravni lijek protiv rješenja prvostupanjskog suda
• a) dopuštena je u svim slučajevima, osim kada je zakonom
izrijekom zabranjena
• b) kad je dopuštena, ona je samostalna, osim kada zakon
neposredno ili sud na temelju zakonskog ovlaštenja odredi da je
dopuštena vezana, nesamostalna žalba
• c) kad je dopuštena samostalna žalba, ona je u pravilu
suspenzivna, osim kad zakon neposredno ili sud na temelju
zakonskog ovlaštenja, odredi da žalba nije suspenzivna
• Odluka o troškovima kao objekt (ne)samostalni objekt pobijanja
Nesamostalna žalba
• rješenja o upravljanju postupkom nemaju samostalnog značenja;
ni sud nije vezan za njih
• ne mogu biti samostalan objekt pobijanja, već jedino u okviru
konačne odluke
• rješenje se može pobijati ali samo u žalbi protiv konačne
odluke (301/3, 427/4)
• nesamostalna žalba je žalba protiv konačne odluke u kojoj se
nezakonitost napadane odluke dovodi u vezu s nezakonitošću
rješenja koji je takvoj odluci prethodilo i svojim je sadržajem
uvjetovalo
• to je specifičan način kritiziranja obrazloženja konačne odluke
Isključenje žalbe protiv rješenja
• protiv rješenja o upravljanju postupkom izvan glavne

rasprave – isključena svaka mogućnost podnošenja žalbe
(17/3, 18/5, 24/3, 74/5, 83/6, 97/4, 108/4)
• žalba protiv rješenja u pravilu zadržava ovrhu – u pravilu
suspenzivan pravni lijek
• ZPP-om određena mogućnost da o tome odluči sud
• Ako protiv rješenja nije dopuštena posebna žalba ili ako je
ona isključena – rješenje je odmah ovršivo (čl. 379/2)
Odgovarajuća primjena procesnih
pravila o žalbi protiv presude
• čl. 381. Odredbe o odgovoru na žalbu primjenjivat će se samo
na žalbe izjavljene protiv rješenja kojima je postupak pred
prvostupanjskim sudom okončan
• žalba se u pravilu ne dostavlja protivniku na odgovor
(jednostrani pravni lijek)
• neki razlozi ništavosti neće se uzeti u obzir (povreda javnosti
glavne rasprave)
• pravo na podnošenje žalbe pripada i sudionicima nekog
incidentalnog postupka (svjedoci, vještaci, tumači, zakonski
zastupnici, punomoćnici) kada se rješenje na njih neposredno
odnosi
PONAVLJANJE POSTUPKA
Osnove ponavljanja postupka
 Prijedlog za ponavljanje postupka je izvanredan pravni lijek
protiv sudskih odluka kojima je postupak pravomoćno završen.
 Moguće ga je podnijeti neovisno o tome je li do pravomoćnosti
došlo nakon korištenja redovnih pravnih lijekova ili neovisno o
njima.
 Osim toga prijedlog za ponavljanje postupka je:
 Ograničen
 Dvostran
 Nesuspenzivan
 U pravilu remonstrativan pravni lijek
 Dopušten zbog nekih procesnih povreda i običnih i kvalificiranih
novota
 Prijedlog za ponavljanje postupka višestruko je
ograničen u odnosu na :
 odluke
 razloge
 uvjete za pozivanje
 rokove
 učinke
 Pravna priroda prijedloga za ponavljanje postupka
određena je pravilom o pravomoćnosti ne bis in idem.
 Prijedlog za ponavljanje postupka složen je pravni
institut koji se sastoji od određenih stadija.
Stadiji odlučivanja o prijedlogu
 U prvom stadiju odlučuje se o osnovanosti prijedloga te u
slučaju njegova usvajanja donosi se odluka o ukidanju
pravomoćne odluke – judicium rescidens.
 Odluka ima konstitutivan značaj i djeluje ex tunc kao da
pravomoćna odluka nije bila donesena.
 U drugom stadiju dolazi do ponovnog raspravljanja i odlučivanja
o tužbenom zahtjevu – judicium rescissorium sive
restitorium .
 Podnositelj prijedloga može odustati od njega sve dok sud ne
donese odluku.
 Sud odlučuje samo o onim razlozima na koje se predlagatelj
poziva.
 Pretpostavke za dopustivost prijedloga propisane su prisilnim
propisima.
Predmet ponavljanja postupka
 Predmet ponavljanja postupka mogu biti pravomoćne
odluke (i presuda i rješenje).
 Prijedlog za ponavljanje postupka dopušten je i u
presudama na temelju priznanja i odricanja,
presudama zbog ogluhe i izostanka samo zbog
razloga zbog kojih se te presude mogu i inače
pobijati.
 Međupresuda
 Sudska nagodba
 Protiv pravomoćne presude kojom se utvrđuje
da brak ne postoji, da se poništava ili razvodi
nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi. Iz
toga bi a contrario trebalo zaključiti da bi prijedlog za
ponavljanje postupka bio dopušten u odluci u kojoj se
utvrđuje da brak postoji ili kojom se odbija zahtjev za
poništenje ili razvod braka
 U parnicama zbog smetanja posjeda prijedlog za
ponavljanje postupka dopušten je samo zato što
nezakonitim postupanjem stranci nije bila pružena
mogućnost postupanja pred sudom ili ako se povreda
odnosi na parničnu i stranačku sposobnost i
pravilnost zastupanja. Pravo na podnošenje
prijedloga ograničeno je objektivnim rokom od 30
dana od pravomoćnosti rješenja o smetanju posjeda.
Pretpostavke za traženje
ponavljanja postupka
 Da udovoljava zahtjevima forme
 Da se ponavljanje traži protiv odluke protiv
koje je ponavljanje dopušteno
 Da bude podnesen u zakonskom roku
 Da bude izjavljen zbog razloga zbog kojih je
dopušten
 Da u pogledu razloga postoje specifične
pretpostavke
 Da ga je izjavila ovlaštena osoba
Razlozi za ponavljanje
postupka
 Neke teške procesne povrede (ne u slučaju
neegzistentne odluke)
 Neka kaznena djela koja su mogla biti od utjecaja na
sadržaj pravomoćne odluke.
 Nove činjenice i dokazi na osnovi kojih je za stranku
mogla biti donesena povoljnija odluka da su bili
upotrijebljeni u prethodnom postupku.
 Ponavljanje postupka ne može se tražiti zbog
pogrešne primjene materijalnog prava.
Promjena sudske prakse u primjeni prava nije razlog
za ponavljanje.
Povrede odredaba parničnog
postupka
 Apsolutno bitne povrede odredaba parničnog
postupka:
 1.) povreda pravila o izuzeću
 2.) ako predlagatelju ponavljanja nezakonitim
postupanjem, a osobito propuštanjem dostave nije
bila pružena mogućnost raspravljanja pred sudom
 3.) povreda pravila o stranačkoj i parničnoj
sposobnosti i pravilnosti zastupanja
 4.) ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi
pravomoćnu odluku suda koja je prije među istim
strankama donesena o istom zahtjevu.
 Ponavljanje postupka zbog povrede pravila o izuzeću,
obostranom saslušanju i stranačkoj i parničnoj
sposobnosti ne može se tražiti ako je taj razlog
već bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem
postupku
 Ponavljanje zbog povreda pravila o izuzeću i pravila o
pravomoćnosti te novota može se tražiti samo ako
stranka bez svoje krivnje nije mogla iznijeti te
okolnosti prije nego što je postupak
pravomoćno okončan.
 Pozivanje na raniju pravomoćnu odluku treba
dopustiti samo stranci koja je u postupku bila lojalna i
koja je prijedlog izjavila u zakonom propisanom roku.
U protivnom će se trebati uzeti da će važiti kasnija
pravomoćna presuda u istoj stvari.
Kaznena djela kao razlog za
ponavljanje
 Ponavljanje se može tražiti i kada se odluka suda zasniva na
nekom kaznenom djelu. Između kaznenog djela i sadržaja
presude treba postojati uzročna veza.
 1.) ako se odluka zasniva na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka,
(stranke)
 2.) ako se odluka zasniva na ispravi koja je krivotvorena ili u
kojoj je ovjeren neistiniti sadržaj
 3.) ako je do odluke došlo zbog kaznenog djela suca, zastupnika
stranke, protivne stranke ili koje treće osobe
 Pozivanje na kazneno djelo moguće samo ako postoji
pravomoćna presuda donesena u kaznenom postupku.
 Iznimno će biti moguće i da parnični sud o pitanjima postojanja
kaznenog djela odlučuje kao o prethodnom pitanju.
 Kaznena djela predstavljaju nove činjenice, jer bi ona da se za
njih znalo u vrijeme donošenja presude utjecale na donošenje
povoljnije presude za predlagatelja ponavljanja.
 Uvjeti pod kojima se predlagatelj može pozivati na ova kaznena
djela su znatno povoljniji od općih uvjeta za predlaganje
ponavljanja.
 Subjektivni rok za predlaganje ponavljanja počinje teći tek od
saznanja predlagatelja za sadržaj pravomoćne presude
donesene u kaznenom postupku, obustavu kaznenog
postupka ili dok ne stekne mogućnost da je upotrijebi.
 Ranije znanje i neuspjelo pozivanje na postojanje tih djela ne
sprječava predlaganje ponavljanja.
Nove činjenice i novi dokazi
 Ponavljanje postupka može se tražiti:
 1. zbog promjene osnove za rješavanje prethodnog
pitanja
 2. zbog običnih nekvalificiranih novota
 Prije Novele 2003 ponavljanje se moglo tražiti samo
ako se odluka temeljila na pravomoćnoj odluci suda ili
nekog drugog tijela, a ta je odluka bila pravomoćno
preinačena, ukinuta ili poništena.
 Nije bio izričito obuhvaćen i slučaj kada je sud sam
rješavao o prethodnom pitanju, a nadležno tijelo je
kasnije drukčije riješilo to pitanje na kojem se
temeljila sudska odluka (421/1.9).
 Ponavljanje se može tražiti i zbog novih činjenica i
novih dokaza koji da su bili upotrijebljeni u postupku,
mogli su utjecati na donošenje povoljnije odluke za
predlagatelja.
 Samo one koje su mogle nastati do zaključenja
glavne rasprave (tzv. subjektivne novote).
 Za dokaze je nevažno kada su nastali- bitno da se
odnose na činjenice koje se mogu isticati kao novote.
 Ova grupa razloga vrijedi samo ako je ispunjen
dopunski kriterij – ako ih predlagatelj bez
svoje krivnje nije mogao iznijeti prije nego što
je prijašnji postupak završen pravomoćnom
odlukom.
Razlozi za ponavljanje postupka
okončanog presudama na temelju
stranačkih dispozicija
 Presude na temelju priznanja ili odricanja, presuda zbog
ogluhe i presuda zbog izostanka ne mogu se pobijati zbog
naknadno promijenjene osnove za rješavanje prethodnog pitanja i
nekvalificiranih novota.
 Razlog tome je dispozitivan karakter tih presuda u kojima nije ni
došlo do utvrđivanja činjeničnog stanja.
 Izrijekom je propisano da se postupak pravomoćno završen presudom
na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja može ponoviti
ako je izjava o priznanju ili odricanju dana zbog mana volje (zablude,
prijevare ili prisile)
 ne može se zahtijevati ako je taj razlog bez uspjeha bio iznesen u
prijašnjem postupku
 može se dopustiti samo ako ga stranka bez svoje krivnje nije mogla
iznijeti prije nego što je postupak okončan pravomoćnom sudskom
odlukom (najkasnije u žalbi)
 Izričita zakonska određenja o presudi na temelju priznanja i
odricanja na odgovarajući način se primjenjuju i na presudu
zbog ogluhe i presudu zbog izostanka.
Rokovi za traženje ponavljanja
 Subjektivni rok iznosi 30 dana a računa se od dana od kada
je stranka
 saznala za taj razlog
 stekla mogućnost da ga upotrijebi
 Za svaku novotu teče novi samostalni rok.
 Objektivni rok iznosi 5 godina, a računa se od dana
pravomoćnosti odluke
 Ako uvjeti za prijedlog postoje i prije pravomoćnosti odluke
subjektivni rok neće početi teći.
 Dozvoljen je povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja
subjektivnog i objektivnog roka.
 Prijedlog za ponavljanje postupka zbog povrede načela
saslušanja stranaka, stranačke i parnične sposobnosti i
zastupanja nije vezan objektivnim rokom od 5 godina.
Prijedlog za ponavljanje
 Podnosi se sudu koji je odluku donio u prvom
stupnju.
 Prijedlog treba sadržavati sve što sadrži podnesak.
 Zakonsku osnovu prema kojoj se prijedlog traži
 Navesti okolnosti iz kojih se vidi da je podnesen u
zakonskom roku
 Dokaze kojima se potkrepljuju navodi predlagatelja
 Činjenice koje ukazuju na postojanje određenog
razloga
 U slučaju da je prijedlog nepotpun primjenjivat će se
pravila o podnesku.
Nadležnost suda
 U pravilu je nadležan sud prvog stupnja.
 Iznimno, ako se razlog za ponavljanje odnosi
isključivo na postupak pred višim sudom, o
prijedlogu odlučuje taj sud.
 Međutim i u tom slučaju se prijedlog podnosi
prvostupanjskom sudu.
 Ročište za raspravljanje o prijedlogu obavlja
se pred prvostupanjskim sudom.
 Stranke nisu ovlaštene zaključiti ugovor o
prorogaciji.
Pripremni postupak
 Postupak ispitivanja procesnih pretpostavaka i dostave
prijedloga protivniku.
 Ispituje se podobnost prijedloga za meritorno razmatranje
(potpun, pravovremen i dopušten).
 Kriteriji nepotpunosti u prijedlogu se razlikuju od drugih pravnih
lijekova.
 Prijedlog MORA sadržavati ne samo:
 naznaku odluke koja se pobija
 potpis podnositelja, već i
 zakonsku osnovu za ponavljanje
 okolnosti iz kojih proizlazi da je podnesen u zakonskom roku
 dokaze kojima se potkrepljuju navodi predlagatelja
 Zbog strogosti zahtjeva u odnosu na prijedlog primjenjuju se
pravila o dopuni.
 Prethodni postupak provodi sudac pojedinac ili
predsjednik vijeća prvostupanjskog suda.
 Ako je prijedlog nepodoban za odlučivanje on će
se odbaciti.
 Ako se ne odbaci, dostavlja se protivnoj stranci koja
na prijedlog treba odgovoriti u roku od 15 dana.
 Kada stigne odgovor ili protekne rok zakazuje se
ročište za raspravljanje o osnovanosti prijedloga.
 Ako se ponavljanje zahtijeva zbog novota ili zbog
mana volje – onda se odmah zakazuje i ročište za
raspravljanje o osnovanosti prijedloga i o glavnoj
stvari.
Raspravljanje o osnovanosti
prijedloga
 u ovom stadiju odlučivanja o prijedlogu mora se
odlučiti je li prijedlog za ponavljanje postupka
meritorno osnovan.
 o prijedlogu se odlučuje na osnovi usmenog
raspravljanja pred sucem pojedincem (predsjednikom
vijeća).
 ročište se održava i ako izostanu obje stranke (ne
primjenjuju se pravila o mirovanju postupka)
 Raspravlja se samo u granicama razloga koji su u
prijedlogu navedeni.
 O osnovanosti prijedloga raspravlja se odvojeno od
raspravljanja o glavnoj stvari.
 Međutim, kada sud iznimno spaja odlučivanje o
osnovanosti prijedloga i odlučivanje o glavnoj
stvari (novote, mane volje) sud će odlučivati i o
tome bi li uvažavanje prijedloga uzrokovalo za
stranku donošenje povoljnije presude od one koja je
bila donesena u prijašnjem postupku.
 U ostalim slučajevima sud neće raspravljati o
mogućem utjecaju dopuštanja prijedloga na sadržaj
odluke čije se donošenje očekuje. Postupak se samo
svodi na ispitivanje kvalificiranih razloga za prijedlog.
 U rješenju kojim se prijedlog dopušta, donijet će se i
odluka o ukidanju. To rješenje ima
KONSTITUTIVAN značaj.
 Ako se prijedlog odnosi na postupak pred višim
sudom, sudac pojedinac (predsjednik vijeća) će
nakon održanog ročišta za raspravljanje predmet
uputiti višem sudu ne donoseći odluku o osnovanosti.
 Ako rješenje o prijedlogu donosi drugostupanjski sud
bit će dopuštena samo revizija.
 Ako rješenje o prijedlogu donese Vrhovni sud, žalba
nije moguća.
Ponovno raspravljanje o
glavnoj stvari
 Moguće ako sud donese odluku:
 da se ponavljanje dopušta
 ukida odluku donesenu u prijašnjem postupku
 Do raspravljanja dolazi tek nakon pravomoćnosti rješenja
kojim se ponavljanje dopušta.
 Viši sud može odlučiti da nema potreba za održanjem glavne
rasprave, ukinut će svoju odluku i donijeti novu odluku o glavnoj
stvari.
 Ponovno raspravljanje o stvari provodi se u ovisnosti o tome je li
riječ o prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku.
 U ponovnom raspravljanju stranke mogu iznositi nove činjenice i
nove dokaze.
 Protiv odluke donesene nakon raspravljanja ponovno su
dopušteni svi redovni i izvanredni pravni lijekovi.
Ponavljanje postupka u povodu
konačne presude ESLJP
 Novelom iz 2003 u ZPP unesen čl. 428.a propisane pretpostavke
za ponavljanje postupka zbog pogrešne primjene materijalnog ili
procesnog prava.
 Svrha je bila otvoriti mogućnost da se mogu upotrijebiti
pravomoćne odluke ESLJP donesene u svezi s povredama
temeljnih prava i sloboda koje je počinila Republika Hrvatska.
 Zahtjev se mora podnijeti u prekluzivnom roku od 30 dana
od konačnosti presude ESLJP, odnosno u roku 30 dana od
dana dostave presude stranci u čiju korist je odluka donesena.
 Zahtjev se podnosi sudu koji je sudio u prvom stupnju u
postupku u kojem je došlo do povrede temeljnog ljudskog prava
ili slobode.
 U postupku se primjenjuju pravila o ponavljanju.
 Sudovi u RH dužni su poštovati pravna stajališta izražena u
konačnoj odluci ESLJP.
Integrirani preddiplomski i diplomski pravni studij
Revizija
Zagreb, 20. prosinca 2019.

Revizijska novela iz 2019. godine
3. svibnja 2016.
novela slovenskog ZPP-a iz 2008.
ukidanje redovne revizije
revizija po dopuštenju Vrhovnoga suda
• samo revizije u povodu kojih bi se mogla očekivati odluka o nekom pravnom pitanju
koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni ili za razvoj prava preko sudske prakse
Kritički osvrti na revizijsku novelu iz 2016.
„Predloženo rješenje kojim se ukida tzv. redovna revizija usmjereno je isključivo na umjetno
smanjenje broja predmeta o kojima odlučuje Vrhovni sud RH i posljedično tome slabi
pravnu sigurnost građana i smanjuje njihovo povjerenje u pravosuđe.“
„(…) nije dobro rješavati probleme i krizu u pravosuđu tako da se strankama uskraćuju
procesna prava koja su standard vladavine prava i uskraćivati strankama pravo na pristup
sudu i pravično suđenje (…)“
(Primjedbe i prijedlozi Hrvatske odvjetničke komore br. 2696/16 od 31. svibnja 2016.)
„(…) napuštanje instituta redovne revizije dodatno (bi) povećalo pravnu nesigurnost i
oslabilo ionako narušeno povjerenje građana u pravosudni sustav.“ (Hrvatska udruga
radničkih sindikata)
„(…) očigledno je da je ovaj prijedlog rađen isključivo u korist sudova, a nipošto u korist
stranaka.“ (Božidar Feldman)
„(…) zbog bitne povrede ZPP-a pred drugostupanjskim sudom više uopće neće biti moguća
revizija, što je nedopustivo ugrožavanje prava stranaka.“ (Sonja Bonifačić)
• problem niskog stupnja povjerenja građana (ali i pravnih profesionalaca) u sudstvo

Revizijski predmeti u radu Vrhovnog suda
Revizija od 1976. do 2019.
• vrijednosni kriterij (ratione valoris)
• kauzalni kriterij (ratione materiae)

• kauzalno-personalni kriterij
[od 2008. i proceduralni]

Izvanredna revizija po dopuštenju žalbenog suda
Novela ZPP-a iz 2003. godine
čl. 382., st. 2.
U slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovoga

članka stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je
drugostupanjski sud u izreci te presude odredio da je protiv nje revizija
dopuštena. Drugostupanjski sud može tako odlučiti ako ocijeni da odluka u
sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja
važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana. U
obrazloženju presude drugostupanjski će sud naznačiti zbog kojeg je pravnog
pitanja dopustio reviziju i izložiti razloge iz kojih je smatrao da je ono važno za
osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.
Vrhovni i Ustavni sud o božićnici 2005. godine
Ustavni sud je u ustavnosudskim postupcima (…) utvrdio da je pred sudovima u tijeku ili je
pravomoćno okončano nekoliko tisuća parničnih postupaka o pravu državnih službenika i
namještenika na isplatu božićnice i dara za djecu za 2000. godinu na temelju Kolektivnog
ugovora za državne službenike i namještenike za 2000. godinu (…) te da su sudovi o tom
pravu sudili različito. (...)
sporovi male vrijednosti
Vrhovni sud izvijestio je ovaj Sud [Ustavni] da nije zauzimao pravno stajalište, te da je reviziju
izjavljenu u istovrsnim predmetima svojim rješenjem (…) odbacio kao nedopuštenu (...).
Sukladno navedenom, u konkretnim je sudskim postupcima sudska praksa između županijskih
sudova ostala neusklađena.
Uslijed nemogućnosti pristupa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (...) stranke podnose ustavne
tužbe protiv odluka županijskih sudova (npr. od ukupno 3602 ustavne tužbe podnesene u 2004.
godini gotovo 68 posto odnosilo se na presude županijskih sudova) očekujući da će Ustavni sud
osigurati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, a što je ustavna nadležnost
Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(Izvješće Ustavnog suda Hrvatskom saboru,

Narodne novine, br. 30/05.)
Ustavni sud o izvanrednoj reviziji
Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba, a ne revizija, postala (…) pravno sredstvo za
osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, uključujući slučajeve u
kojima su nadležni drugostupanjski sudovi zauzeli različita pravna stajališta u istim ili sličnim
činjeničnim i pravnim situacijama. (…)
Sukladno tome, u Republici Hrvatskoj postoji poremećaj ustavnih nadležnosti između

Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jer zakonski okviri ne
omogućavaju najvišem sudu u zemlji da osigurava jedinstvenu primjenu zakona i
ravnopravnost građana na cijelom području Republike Hrvatske.
Razmatrajući cjelinu zakonskih pretpostavki za podnošenje revizije, Ustavni sud ocjenjuje da

tako ustanovljenom revizijom Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, nije u
mogućnosti ostvariti svoju ustavnu nadležnost osiguravanja jedinstvene primjene zakona i
ravnopravnosti građana.
(odluka Ustavnog suda iz 2007. godine)
Izvanredna revizija
Novela ZPP-a iz 2008. godine
čl. 382., st. 2.
U slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovoga članka,

stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o
rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje
jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, primjerice:
1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u
pojedinim predmetima ili na odjelskoj ili općoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji
različita praksa drugostupanjskih sudova,
[2) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje, a moglo bi se
očekivati da bi u praksi drugostupanjski sudovi mogli o njemu imati različita shvaćanja, npr. zbog
mogućnosti različitoga tumačenja određenih zakonskih odredaba,]
3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka
drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem,
4) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se
drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznijete
tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom
sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom
Ustavnoga suda Republike Hrvatske ili Europskoga suda za ljudska prava – trebalo preispitati
sudsku praksu.
Revizijski predmeti u radu Vrhovnog suda
u 2018. godini
3.434 (58 %) izvanrednih i
2.513 (42 %) redovnih revizija
Riješeni i neriješeni revizijski predmeti na Vrhovnom sudu
Uloga odvjetničkog zastupanja
U pogledu podnošenja izvanredne revizije relevantno je stajalište Vrhovnog suda
Republike Hrvatske da “revizijski sud nije dužan iz navoda revizije iznalaziti
pravno pitanje zbog kojega je ona podnesena, već da je to dužna sama stranka u
skladu s odredbama članka 382. stavka 2. ZPP, tim više što je u pravilu može
podnijeti samo preko odvjetnika (91.a).” (Dika, 2009.)
Udio odbačenih revizija u predmetima u kojima je odlučivao Vrhovni sud RH

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.
%
odbačenih 19 20 20 49 49 56 52 49 59 63 63 65
revizija
„(…) bilo bi moguće zaključiti da svi

odvjetnici još uvijek nisu ovladali
tehnikom i tehnologijom redigiranja tog
pravnog lijeka.” (Dika, 2009.)
Novi revizijski predmeti na Vrhovnom sudu prema upisnicima
Ustavna zadaća Vrhovnog suda
Ustav Republike Hrvatske
do kraja 2014. do kraja 2015.

broj objavljenih odluka
Vrhovnog suda
149.688 166.985
Ako dva zidna sata u istoj sobi pokazuju različito vrijeme,

čak i da jedan od njih pokazuje točno vrijeme, čovjek je sklon
oba smatrati nepouzdanima dok god ga netko u koga ima
povjerenja ne uputi koji od satova radi ispravno.
Funkcija revizije
u individualnom interesu u javnom interesu
• osiguranje pravilne i zakonite odluke • jedinstvena primjena prava i

u konkretnom slučaju ravnopravnost svih u njegovoj
~ žalba primjeni
• orijentacija na prošlost • orijentacija na budućnost

• važne odluke s precedentnim
• vrijednosni kriterij učinkom
• kauzalni kriterij
• manje je više!
Revizijski predmeti u radu hrvatskoga
i slovenskoga Vrhovnog suda na 100.000 stanovnika
Ključne novine u uređenju revizije
Nove odredbe primjenjuju se na sve postupke u kojima
je drugostupanjska odluka donesena nakon 1. rujna 2019.
(117/4 Novele ZPP-a iz 2019.)
revizija po dopuštenju Vrhovnog suda (primarno u javnom interesu)

iznimno revizija dopuštena ex lege
(korigiran kauzalni, ukinuti vrijednosni i proceduralni kriterij)
revizija po dopuštenju Vrhovnog suda revizija dopuštena ex lege
razdioba postupka odlučivanja o dopuštenosti i osnovanosti revizije
prijedlog za dopuštenje revizije revizija
sumarno obrazloženje nedopuštenosti revizije
dopuštenost revizije osnovanost revizije

Revizija po dopuštenju Vrhovnog suda
Vrhovni sud RH dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je
važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito ako je riječ o pravnom pitanju
o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda
o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena
o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena
o kojem je revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom
shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i
žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili
međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda RH, Europskoga suda za ljudska prava ili
Suda EU-a– trebalo preispitati sudsku praksu. (385.a/1)
Revizija propisana posebnim zakonom smatra se revizijom po dopuštenju Vrhovnog suda. (399/2)
Revizija dopuštena ex lege

u sporovima o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili
radi utvrđenja postojanja radnog odnosa, o utvrđivanju majčinstva ili očinstva,
u povodu tužbi za zaštitu od diskriminacije, u povodu tužbi radi objave ispravka
informacije (382.a/1)
Odvojenost odlučivanja o dopuštenosti i osnovanosti revizije
prijedlog za dopuštenje revizije revizija
određenje pravnoga pitanja i razloga zbog kojih stranka iscrpna argumentacija

(odvjetnik) smatra da je riječ o pitanju važnom za odluku u sporu i pravnih stajališta u vezi s
za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u odgovorom na pitanje u
njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi povodu kojeg je revizija
do tri stranice uobičajena formata i oblikovanja teksta dopuštena
prilozi: prvostupanjska i drugostupanjska presuda i odluke sudova

na koje se poziva (ili njihova određena naznaka)
odluka o dopuštenosti revizije odluka o osnovanosti

revizije
sumarno obrazloženje iscrpno obrazloženje i
analiza svih argumenata
Odluke slovenskoga Vrhovnog suda
u povodu prijedloga za dopuštenje revizije
(Minimalni) standardi obrazloženja odluka najviših sudova
s aspekta prava na pravično suđenje
• mogućnost izostanka obrazloženja odluke o dopuštenosti pristupa vrhovnom

sudu (Øvlisen protiv Danske, Persson protiv Švedske, Kukkonen protiv Finske, Nerva
protiv UK, Sawoniuk protiv UK, Wnuk protiv Poljske, Nersesyan protiv Armenije)
• obrazloženje da stvar „nema izgleda za uspjeh” je dostatno

(Bufferne protiv Francuske, Burg i dr. protiv Francuske)
• ali u posebnim okolnostima slučaja (privatizacija javnog poduzeća) ipak je

potrebno obrazloženje (Velted-98 AD protiv Bugarske)
• zahtjev da vrhovni sud mora obrazložiti odluku o nedopuštenosti pravnog
sredstva izraz je više razine zaštite ljudskih prava (Wnuk protiv Poljske,
Nersesyan protiv Armenije)
Jesu li kriteriji Strazburškog suda stroži

za „novu Europu”? (Uzelac, 2014.)
Ni ustavni sudovi nemaju povjerenja u vrhovne sudove?
Ako odluku o odabiru važnih predmeta nije potrebno obrazlagati,
• nema jamstva legitimna i zakonita izvršavanja diskrecijskih ovlaštenja suda

ni povjerenja stranaka u sudske odluke
• niječe se temeljno pravo na pristup sudu
• krši se načelo jednakosti između različitih podnositelja
• uloga podnositelja revizije svodi se na pribavitelja materijala za revizijski sud
• neodgovornim sucima otvara se laka mogućnost zlouporabe prava
da se brzo i lako riješe spisa
• postoji velika opasnost sudske arbitrarnosti
• važno pravno pitanje nije dovoljno precizan pravni pojam
cinički komentar:
Vrhovnim sudovima se ne vjeruje, ali im se
stranke (i odvjetnici) unatoč tomu obraćaju
radi preispitivanja drugostupanjske odluke?
Obrazloženje nedopuštenosti revizije kao dio prava na pravično suđenje
• Vijeće (…) će reviziju iz članka 382. stavka 2. ovoga Zakona odbaciti i ako ocijeni da pravno
pitanje zbog kojega je ona izjavljena nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
• U obrazloženju rješenja (…) treba se samo pozvati na odredbe (…) ovoga članka koje
predviđaju odbacivanje takve revizije zbog tamo navedenih razloga.
(ukinuti čl. 392.b, st. 3. i 4. ZPP-a)
hrvatski Ustavni sud

• Ustavni sud također primjećuje da članak 392.b stavak 4. ZPP-a i njegova primjena može u
javnosti stvoriti dojam da Vrhovni sud (…) postupa samovoljno i arbitrarno. Zahtjevi povezani s
»vanjskim dojmom« pravilnog funkcioniranja sudova, inherentni pravu na pošteno suđenje, ali i
pravilnom funkcioniranju sudbene vlasti, ne dopuštaju mogućnost da se izvanredna revizija
odbacuje bez navođenje razloga za takvu sudsku odluku.
• Pri tome, opseg i podrobnost obrazloženja mogu varirati ovisno o konkretnom pitanju, pa
razlozi za odbacivanje revizije (i) u smislu članka 392.b stavka 3. ZPP-a mogu biti sažeti i u samo
»jednu rečenicu« ako ona jasno upućuje na razloge zbog kojih to pitanje nije važno za osiguranje
jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Obrazloženje nedopuštenosti revizije
• U odluci kojom se prijedlog za dopuštenje revizije odbija dovoljno je da se revizijski

sud određeno pozove na nedostatak uvjeta za podnošenje revizije.
(prijedlog novog čl. 382.b, st. 6. ZPP-a)
slovenski Ustavni sud

• takvo postupanje Vrhovnoga suda nužno da bi on mogao ispunjavati svoju javnu,
precedentsku ulogu da kao sustvaratelj prava ex ante, na temelju konkretnih slučajeva,
oblikuje smjernice za ostvarivanje jednakosti pred zakonom i pravne sigurnosti
• budući da postupak odlučivanja o dopustivosti revizije nije usmjeren na to da zaštiti interese
individualnih stranaka u konkretnim slučajevima (jer tomu služi dvostupanjski postupak)
nego je tek preliminarni postupak sui generis koji se provodi u javnom interesu, odluka o
nedopuštenosti revizije ne zadire izravno u građanska prava i obveze stranaka
• povjerenje u najvišu sudsku instanciju temelj funkcioniranja pravne države
• kad revizijski sud dopusti reviziju, postupak u povodu nje treba biti proveden u skladu sa svim
zahtjevima pravičnoga postupka
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju odredbe iz članka 443. stavak 4. ZPP-a, protiv rješenja donesenih u parnicama zbog
smetanja posjeda dopuštena je samo revizija iz članka 382. stavka 2. ovoga Zakona, ako su ispunjeni
RJEŠENJE uvjeti iz članka 400. ovoga Zakona.
Odredbom iz članka 400. stavak 1. ZPP-a, propisano je da stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja
drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen u sporovima u kojima bi revizija bila
dopuštena protiv drugostupanjske presude (članak 382.). Stavkom 3. tog članka propisano je da će se
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca … u postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajući način primjenjivati odredbe ovog
, u pravnoj stvari tužitelja I.S. iz Splita, Ul. St. zastupanog po punomoćnici I.B., odvjetnici zakona o reviziji protiv presude.
u Splitu, protiv tuženika P.L.iz Splita, Ul.Sl., zastupanog po punomoćnicima V.Lj. i Ž.V.
Slijedom navedenog, protiv rješenja o smetanju posjeda dopuštena je revizija iz članka 382. stavak 2.
,odvjetnicima u Splitu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tužitelja protiv ZPP-a pod uvjetom da se radi o rješenju kojim se postupak pravomoćno završava.
rješenja Županijskoga suda u Splitu br. Gžp-…… od 9. siječnja 2012., kojim je potvrđeno
rješenje Općinskoga suda u Splitu br. P … od 15. srpnja 2011., u sjednici održanoj 17. Prema članku 382. stavak 2. ZPP-a, u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka
studenog 2015., 1. ovoga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu
ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
riješio je Prema odredbi iz članka 382. stavak 3. ZPP-a, u reviziji iz stavka 2. ovoga članka stranka treba
određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih
važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za
Revizija tužitelja odbacuje se kao nedopuštena. osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Konačno, protiv drugostupanjske presude iz članka 382. stavka 2. ovoga Zakona revizija se može
Obrazloženje podnijeti samo zbog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja koje je važno za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ( članak 385.a ZPP).
Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje Ovim su zakonskim odredbama propisane postupovnopravne pretpostavke o kojima ovisi
daje tuženik smetao tužitelja u posjedu krova – terase u zgradi Starčevićeva 4, čest. zgr. dopustivost revizije iz članka 382. stavak 2. ZPP-a i one se moraju kumulativno ostvariti.
3375 izgrađene na čest. zem. 9044 zk. ul. 3833, na način što je dana 22. travnja 2004.,
srušio prilaznu konstrukciju betona i čelika koja se sastojala od 6 čeličnih stepenica i U predmetnoj reviziji nije određeno naznačeno pravno pitanje
podigao zid pobliže opisan u izreci, čime je tužitelju zapriječio raniji prolaz na krov zbog kojega se podnosi uz određeno navođenje propisa i
zgrade, uz zahtjev za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranu takvog ili drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose.
sličnog smetanja ubuduće. U točki II. izreke naloženo je tužitelju nadoknaditi tuženiku
parnični trošak u iznosu od 2.460,00 kn, dok je točkom III. izreke odbijen prijedlog Revident u sadržaju revizije opširno obrazlaže povrede
tužitelja za određivanje privremene mjere. odredaba parničnog postupka i primjenu materijalnog prava
(osporavajući djelomično i utvrđeno činjenično stanje),
Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba tužitelja i potvrđeno rješenje suda prvog međutim, u reviziji nema određeno naznačenog pravnog
stupnja. pitanja.
Protiv tog rješenja tužitelj podnosi reviziju iz članka 382. stavak 2. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, Pravno pitanje je određeno naznačeno samo onda ako je individualizirano do te mjere da ne ostavlja
baš nikakve dvojbe o kojem je pitanju riječ, a revizijski sud nije ovlašten sam ispitivati postoji li možda
123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, u u navodima revidenta ili se u sadržaju revizije nazire neko važno materijalnopravno ili
daljnjem tekstu: ZPP), ističući da odluka u sporu ovisi o rješenju postupovnopravnog postupovnopravno pitanje.
pitanja o kojem je revizijski sud već zauzeo shvaćanje, s kojim pobijano rješenje nije
podudarno. Predlaže ukidanje nižestupanjskih rješenja i vraćanje predmeta na ponovno Prema tome, podnesena revizija ne ispunjava zakonske pretpostavke o kojima ovisi dopustivost takve
revizije (članak 382. stavak 2. i 3. ZPP).
suđenje.
Odgovor na reviziju nije podnesen. Iz tih je razloga, na temelju odredbe iz članka 392.b stavak 2. ZPP-a, reviziju tužitelja valjalo odbaciti
kao nedopuštenu.
Revizija nije dopuštena.
Zagreb, 17. studenog 2015.
Izvjestitelj: Predsjednik vijeća:
Ne inzistira li se (previše) na prividu?

Nelogičnosti i izazovi
nomotehnička nedotjeranost i pogreške u zakonskom tekstu
prvostupanjski sud kao prijamno i otpremno mjesto za prijedloge za

dopuštenje revizije
kreiranje kriterija za probir važnih pravnih pitanja
nedostatna upućenost stručne javnosti
dugotrajnost sudskih postupaka
odvjetnička tarifa i sudske pristojbe
pretraživa i dobro organizirana baza sudske prakse

Što je važno pravno pitanje u reviziji?
pravna narav važnih pitanja
važnost u konkretnom predmetu
(ne)zakonitost revizijom pobijane odluke nije odlučna za ocjenu važnosti
dopuštenost revizije ne implicira i njezinu osnovanost
ujednačenje sudske prakse
razvoj prava
ozbiljna ugroza pravne sigurnosti i predmeti u širemu društvenom interesu

Odvjetničko zastupanje
Stranka može podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije i reviziju preko opunomoćenika koji
je odvjetnik. (91.a/1)
Iznimno, ako imaju položen pravosudni ispit, i stranka ili njezin opunomoćenik koji nije
odvjetnik. (91.a/2)
Uz prijedlog za dopuštenje revizije ili reviziju ili najkasnije do isteka roka za njihovo
podnošenje dužni su priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu
ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njezin punomoćnik
ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici
prethodno nije podnesena sudu u istom postupku. (91.a)
Nesuspenzivnost revizije
Revizija ne zadržava ovrhu presude protiv koje je izjavljena. (384)
Prijedlog za dopuštenje revizije
Pored podataka koje mora imati svaki podnesak (članak 106.), prijedlog za dopuštenje
revizije treba sadržavati:
1) oznaku presude protiv koje se podnosi
2) određenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu
3) razloge zbog kojih se prijedlog podnosi
4) potpis podnositelja prijedloga. (350 i 399/1)
Prijedlog za dopuštenje revizije može se podnijeti zbog pravnog pitanja koje je važno za
odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. (385/1)
U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se
dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno
za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. (385.a/1 i 387/3.1)
Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je
uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.
(387/3.2)
rok: 30 dana od dostave drugostupanjske presude (387/2)
Prijedlog za dopuštenje revizije
Prijedlog za dopuštenje revizije ne može se podnijeti zbog postupovnopravnog pitanja koje
se odnosi na apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka o relativnoj
nadležnosti (3.) i ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica. (385/3)
Prijedlog za dopuštenje revizije može se podnijeti protiv drugostupanjske presude kojom se
potvrđuje prvostupanjska presuda zbog postupovnopravnog pitanja koje se odnosi na
apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka o saslušanja stranaka (6.), o
pravu stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom te da prati tijek postupka na
svom jeziku (7.), o stranačkoj i parničnoj sposobnosti te o zastupanju stranaka (8.), o
javnosti glavne rasprave (10.), o formi i sadržaju presude zbog nedostataka o kojima se
ona ne može ispitati (11.) i o prekoračenju tužbenog zahtjeva (12.) samo ako je
podnositelj zbog tih povreda žalbom pobijao prvostupanjsku presudu, ili ako su te
povrede učinjene tek u drugostupanjskom postupku. (385/2)
Prijedlog za dopuštenje revizije može se podnijeti protiv drugostupanjske presude kojom se
potvrđuje prvostupanjska presuda zbog materijalnopravnog pitanja koje se odnosi na
pogrešnu primjenu materijalnog prava na koju drugostupanjski sud ne pazi po
službenoj dužnosti, samo ako je podnositelj zbog tog razloga žalbom pobijao
prvostupanjsku presudu. (385/5)
U prijedlogu za dopuštenje revizije stranke mogu iznijeti nove činjenice i predlagati nove
dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka i ako je
zbog tih povreda postavljeno postupovnopravno pitanje koje je važno za odluku u sporu.
(385/4)
Postupanje s prijedlogom za dopuštenje revizije
Prijedlog za dopuštenje revizije podnosi se sudu koji je izrekao prvostupanjsku
presudu u dovoljnom broju primjeraka za sudove, protivnu stranku i umješača. (388/1)
Prvostupanjski sud kojem je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije ispitat će samo je

li pravodoban i ako utvrdi da nije, rješenjem će ga odbaciti. (388/2)
Prijedlog za dopuštenje revizije je nepravodoban ako nije podnesen u roku koji

je određen za njegovo podnošenje. (392/2)
Ako se na temelju podataka iz prijedloga ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako
prijedlog nije potpisan (nepotpun prijedlog), prvostupanjski će sud rješenjem, protiv
kojega nije dopuštena žalba, pozvati podnositelja da u određenom roku dopuni ili
ispravi prijedlog podneskom ili na zapisnik kod toga suda. (351/1 i 399/1)
Ako podnositelj u određenom roku ne postupi po traženju suda, sud će rješenjem odbaciti
prijedlog kao nepotpun. (351/2 i 399/1)
Ako prijedlog po svojem sadržaju ima drugih nedostataka, prvostupanjski će sud
prijedlog dostaviti revizijskom sudu ne pozivajući podnositelja da je dopuni odnosno
ispravi. (351/3 i 399/1)
Prijedlog za dopuštenje revizije je nepotpun ako se iz njega ne može utvrditi koja
se presuda pobija ili ako nije potpisan. (392/3)
Postupanje s prijedlogom za dopuštenje revizije
Primjerak prijedloga za dopuštenje revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća
prvostupanjskog suda dostavit će protivnoj stranci i umješaču, koji mogu u roku od 30
dana od dostave prijedloga podnijeti tome sudu odgovor na prijedlog za dopuštenje
revizije. (389/1)
Nepravodobno podnesen odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije neće se odbaciti, već

će se dostaviti revizijskom sudu, koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće. (389/2)
Nakon primitka odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije, odnosno nakon isteka roka
za odgovor na prijedlog sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog
suda dostavit će prijedlog za dopuštenje revizije i odgovor na prijedlog za dopuštenje
revizije, ako je podnesen, revizijskom sudu zajedno sa spisom. (389/3)
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će prijedlog

za dopuštenje revizije i odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije, ako je podnesen, i
drugostupanjskom sudu koji će svoje izvješće o mogućim povredama postupka pred tim
sudom dostaviti revizijskom sudu. (389/4)
Nedopušten prijedlog za dopuštenje revizije
Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten ako ga je podnijela osoba koja nije
ovlaštena na podnošenje revizije ili osoba koja se odrekla prava na podnošenje
revizije ili ako osoba koja je podnijela prijedlog nema pravni interes za podnošenje
revizije. (392/4)
Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten i ako ne sadrži određeno naznačeno

pravno pitanje te određeno izložene razloge zbog kojih podnositelj smatra da je
ono važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti
svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Isto vrijedi i ako stranka
uz prijedlog ne dostavi odluke sudova na koje se poziva niti ih određeno naznači, a
prijedlog za dopuštenje revizije podnosi se zbog različite prakse viših sudova. (387/3 i
392/6)
Odustanak od prijedloga za dopuštenje revizije

Do donošenja odluke o prijedlogu za dopuštenje revizije stranka može odustati od već
podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije. (349/2 i 399/1)
Odricanje ili odustanak od prijedloga za dopuštenje revizije ne može se opozvati. (349/3 i
399/1)
Kada podnositelj prijedloga odustane od prijedloga za dopuštenje revizije, to će sudac
pojedinac revizijskog suda utvrditi rješenjem, ako to propusti učiniti prvostupanjski sud, ili
kada je izjava o odustanku od prijedloga za dopuštenje revizije dostavljena revizijskom
sudu. (392.a/1)
Odluka o prijedlogu za dopuštenje revizije
Vrhovni sud RH odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje
revizije. (387/1)
O prijedlogu za dopuštenje revizije odlučuje vijeće od tri suca Vrhovnog suda RH.
(387/4)
Vijeće revizijskog suda odbacit će nepotpun i nedopušten prijedlog za dopuštenje

revizije, a i nepravodoban ako je to propustio učiniti prvostupanjski sud. (392/1)
U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje dovoljno je da se

revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje revizije.
(387/5)
U rješenju kojim se dopušta revizija revizijski sud navodi u kojem dijelu i u odnosu na
koje određeno pravno pitanje dopušta podnošenje revizije. (387/6)
Kada revizijski sud odlučuje o prijedlogu za dopuštenje revizije, može se pozvati i na

razloge neke svoje prethodne odluke. (396)
Pravni lijek protiv rješenja povodom prijedloga za dopuštenje revizije nije dopušten.
(387/7)
Revizija
Pored podataka koje mora imati svaki podnesak (članak 106.), revizija treba sadržavati:
1) oznaku presude protiv koje se podnosi
2) određenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu
3) razloge zbog kojih se revizija podnosi
4) potpis podnositelja revizije. (350 i 399/1)
Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud RH
dopustio podnošenje revizije. (382/1)
Revizija se može podnijeti samo zbog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja
zbog kojeg je dopuštena. (385.a/2)
U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz
određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi
neće se uzeti u obzir. (391/3)
rok: 30 dana od dostave odluke revizijskog suda o dopuštenosti revizije (382/2)
zabrana iznošenja novota, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog
postupka zbog kojih se revizija može izjaviti (352/1 i 399/1)
prekluzija prigovora zastare ili prigovora radi prebijanja, odnosno nekoga drugog prigovora o
pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti (352/2 i 399/1)
Postupanje s revizijom
Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju
primjeraka za sudove, protivnu stranku i umješača. (388/1, 3)
Prvostupanjski sud kojem je podnesena revizija ispitat će samo je li pravodobna i ako utvrdi
da nije, rješenjem će je odbaciti. (388/2, 3)
Revizija je nepravodobna ako nije podnesena u roku koji je određen za njezino

podnošenje. (392/2, 5)
Ako se na temelju podataka iz revizije ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako revizija
nije potpisana (nepotpuna revizija), prvostupanjski će sud rješenjem, protiv kojega nije
dopuštena žalba, pozvati revidenta da u određenom roku dopuni ili ispravi reviziju
podneskom ili na zapisnik kod toga suda. (351/1 i 399/1)
Ako revident u određenom roku ne postupi po traženju suda, sud će rješenjem odbaciti
reviziju kao nepotpunu. (351/2 i 399/1)
Ako revident po svojem sadržaju ima drugih nedostataka, prvostupanjski će sud reviziju
dostaviti revizijskom sudu ne pozivajući podnositelja da je dopuni odnosno ispravi. (351/3 i
399/1)
Revizija je nepotpuna ako se iz nje ne može utvrditi koja se presuda pobija ili ako nije
potpisana. (392/3, 5)
Postupanje s revizijom
Primjerak revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će
protivnoj stranci i umješaču, koji mogu u roku od 30 dana od dostave revizije podnijeti tome sudu
odgovor na reviziju. (389/1, 5)
Nepravodobno podnesen odgovor na reviziju neće se odbaciti, već će se dostaviti revizijskom

sudu, koji će ga uzeti u obzir ako je to još moguće. (389/2, 5)
Nakon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon isteka roka za odgovor na prijedlog sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će reviziju i odgovor na
reviziju, ako je podnesen, revizijskom sudu zajedno sa spisom. (389/3, 5)
Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda dostavit će reviziju i odgovor
na reviziju, ako je podnesen, i drugostupanjskom sudu koji će svoje izvješće o mogućim
povredama postupka pred tim sudom dostaviti revizijskom sudu. (389/4, 5)
Nedopuštena revizija
Revizija je nedopuštena ako ju je podnijela osoba koja nije ovlaštena na
podnošenje revizije ili osoba koja se odrekla prava na podnošenje revizije ili ako
osoba koja ju je podnijela nema pravni interes za podnošenje revizije. (392/4, 5)
Revizija je nedopuštena i ako prethodno nije doneseno rješenje kojim je

dopuštena ili ako revizija nije podnesena zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
(392/7)
Odustanak od revizije
Do donošenja odluke o reviziji stranka može odustati od već podnesene revizije (349/2 i
399/1)
Odricanje ili odustanak od revizije ne može se opozvati. (349/3 i 399/1)
Kada podnositelj revizije odustane, to će sudac pojedinac revizijskog suda utvrditi

rješenjem, ako to propusti učiniti prvostupanjski sud, ili kada je izjava o odustanku od
revizije dostavljena revizijskom sudu. (392.a/1, 2)
Odlučivanje o reviziji
O reviziji bez rasprave odlučuje Vrhovni sud RH. (390)
Kad odlučuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud RH sudi u vijeću
sastavljenom od pet sudaca, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (44/4)
određivanje sudca izvjestitelja kao u žalbenom postupku (361 i 399/1)

mogućnost izvještaja o povredama odredaba postupka i provedbe izviđaja (360/2-5 i 399/1)
bitne povrede odredaba parničnog postupka (354 i 399/1)
pogrešna primjena materijalnog prava (356 i 399/1)

Odluke u povodu revizije
U povodu revizije revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija
dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena. (391/1)
Vijeće revizijskog suda odbacit će nepotpunu i nedopuštenu reviziju, a i nepravodobnu

ako je to propustio učiniti prvostupanjski sud. (392/1, 5)
Revizijski sud će presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi
zbog kojih je podnesena i na koje se odnosi pravno pitanje zbog kojeg je dopuštena ili da oni
ne utječu na donošenje drukčije odluke. (393/1)
Ako revizijski sud utvrdi da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo na koje se odnosi
materijalnopravno pitanje zbog kojega je dopuštena, presudom će prihvatiti reviziju i
preinačiti pobijanu presudu. (395/1)
Revizijski sud ne može preinačiti presudu na štetu stranke koja je podnijela
reviziju ako je samo ona podnijela reviziju. (374 i 399/1)
Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično
stanje nepotpuno utvrđeno ili ako zbog toga drugostupanjski sud nije ocijenio žalbene
navode koji su od odlučnog značaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i da zbog toga
nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rješenjem će prihvatiti reviziju, ukinuti u
cijelosti ili djelomično presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu
drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom sucu
pojedincu, odnosno vijeću prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda. (395/2)
Ako utvrdi da je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom počinjena bitna
povreda odredaba parničnog postupka na koju se odnosi postupovnopravno pitanje zbog
kojega je dopuštena, revizijski sud će, ovisno o vrsti te bitne povrede, rješenjem:
– ukinuti u cijelosti ili djelomično odluku drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo
odluku drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću
ili sucu pojedincu prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda
– ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu,
– ukinuti odluku drugostupanjskog suda, odnosno i odluku prvostupanjskog suda u dijelu u
kojem je tužbeni zahtjev prekoračen tako da je dosuđeno više od onog što je traženo, a ako
je tužbeni zahtjev prekoračen tako da je odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je
traženo, ukinut će samo odluku drugostupanjskog suda ili i odluku prvostupanjskog suda i
predmet vratiti drugostupanjskom, odnosno prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
(394/1)
Ako se presuda ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi
pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, navest će se u čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju
činjeničnog stanja odnosno zašto su određene činjenice i dokazi važni i od utjecaja za
donošenje pravilne odluke. (375/3 i 399/1)
Revizijski sud će u rješenju određeno navesti koje radnje sud treba izvesti u ponovnom
postupku i za to dati razloge, a pod pretpostavkama iz članka 7. ZPP-a. Revizijski će sud,
ovisno o revizijskim razlozima, određeno naznačiti i shvaćanje o primjeni materijalnog
prava. (375/4 i 399/1)
Prvostupanjski sud dužan je provesti novu glavnu raspravu, a novi prethodni postupak samo
ako je do povrede zbog koje je presuda ukinuta došlo u tijeku prethodnog postupka. (377/1 i
399/1) Prvostupanjski sud je dužan izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na
koja je upozorio revizijski sud u svom rješenju. (377/2 i 399/1)
Kad revizijski sud ukine presudu i vrati predmet istom sudu na ponovno suđenje može narediti
da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem odnosno pred drugim
vijećem. (371 i 399/1)
Ako presuda bude ukinuta zato što je presudu donio nenadležni sud, nova rasprava
pred prvostupanjskim sudom održat će se prema odredbama koje važe za održavanje glavne
rasprave u slučaju kad se izmijeni sastav suda (članak 315. stavak 3). (377/3 i 399/1)
Sud kome je predmet vraćen na ponovno suđenje vezan je u tom predmetu pravnim
shvaćanjem na kojemu se temelji rješenje revizijskoga suda kojim je ukinuta pobijana
drugostupanjska, odnosno kojim su ukinute drugostupanjska i prvostupanjska presuda. (394.a)
U obrazloženju presude odnosno rješenja revizijski sud treba ocijeniti revizijske navode koji
su od odlučnog značenja. (375/1 i 399/1)
Kada revizijski sud odlučuje o reviziji, može se pozvati i na razloge neke svoje prethodne
odluke. (396)
Revizijski sud vratit će sve spise sudu prvog stupnja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa
svoje odluke, radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. (376 i 399/1)
Odluka revizijskog suda izravno se dostavlja prvostupanjskom sudu. Primjerak odluke

revizijskog suda revizijski sud dostavlja i drugostupanjskom sudu. (398)
mogućnost dopunske revizijske odluke (377.a i 399/1)

Revizija dopuštena ex lege (čl. 382.a)
u sporovima o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja
postojanja radnog odnosa, o utvrđivanju majčinstva ili očinstva, u povodu tužbi za zaštitu od
diskriminacije, u povodu tužbi radi objave ispravka informacije (382.a/1)
rok: 30 dana od dostave drugostupanjske presude (382.a/2)
razlozi:
– apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka, osim ako se povreda odnosi na stvarnu i
mjesnu nadležnost ili ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica (386/1.1)
– bitne povrede odredaba parničnog postupka učinjene pred drugostupanjskim sudom (386/1.2)
Revizija se može podnijeti protiv drugostupanjske presude kojom se potvrđuje prvostupanjska
presuda zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka o saslušanja stranaka
(6.), o pravu stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom te da prati tijek postupka na
svom jeziku (7.), o stranačkoj i parničnoj sposobnosti te o zastupanju stranaka (8.), o javnosti
glavne rasprave (10.), o formi i sadržaju presude zbog nedostataka o kojima se ona ne može
ispitati (11.) i o prekoračenju tužbenog zahtjeva (12.) samo ako je podnositelj zbog tih
povreda žalbom pobijao prvostupanjsku presudu, ili ako su te povrede učinjene tek u
drugostupanjskom postupku. (386/2)
– pogrešne primjene materijalnog prava. (386/1.3)
Revizija se može podnijeti protiv drugostupanjske presude kojom se potvrđuje prvostupanjska
presuda zbog pogrešne primjene materijalnog prava na koju drugostupanjski sud ne pazi po
službenoj dužnosti, samo ako je podnositelj zbog tog razloga žalbom pobijao
prvostupanjsku presudu. (386/3)
Revizija je nedopuštena ako je podnesena zbog razloga zbog kojih se ne može podnijeti. (392/8)
Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u
granicama razloga određeno navedenih u reviziji. (391/2)
Revizijski sud će presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog
kojih je podnesena ili da oni ne utječu na donošenje drukčije odluke. (393/2)
Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje
nepotpuno utvrđeno ili ako zbog toga drugostupanjski sud nije ocijenio žalbene navode koji su od
odlučnog značaja za pravilnu primjenu materijalnog prava i da zbog toga nema uvjeta za preinaku
pobijane presude, rješenjem će prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomično presudu
prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet
vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom sucu pojedincu, odnosno vijeću prvostupanjskog ili
drugostupanjskog suda. (395/1, 2, 3)
Ako revizijski sud utvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka
zbog koje se revizija može podnijeti, revizijski će sud, ovisno o vrsti te bitne povrede,
rješenjem
– ukinuti u cijelosti ili djelomično odluku drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili
samo odluku drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili
drugom vijeću ili sucu pojedincu prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda
– ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu,
– ukinuti odluku drugostupanjskog suda, odnosno i odluku prvostupanjskog suda u dijelu
u kojem je tužbeni zahtjev prekoračen tako da je dosuđeno više od onog što je
traženo, a ako je tužbeni zahtjev prekoračen tako da je odlučeno o nečem drugom, a ne
o onome što je traženo, ukinut će samo odluku drugostupanjskog suda ili i odluku
prvostupanjskog suda i predmet vratiti drugostupanjskom, odnosno prvostupanjskom
sudu na ponovno odlučivanje. (394/1, 2)
Sud kome je predmet vraćen na ponovno suđenje vezan je u tom predmetu
pravnim shvaćanjem na kojemu se temelji rješenje revizijskoga suda kojim je
ukinuta pobijana drugostupanjska, odnosno kojim su ukinute drugostupanjska i
prvostupanjska presuda. (394.a)
Odluka revizijskog suda izravno se dostavlja prvostupanjskom sudu. Primjerak odluke
revizijskog suda revizijski sud dostavlja i drugostupanjskom sudu. (398)
Revizija protiv rješenja
protiv drugostupanjskog rješenja kojim je postupak o predmetu spora pravomoćno
završen (400/1)
i protiv rješenja o troškovima ako se može očekivati odluka o nekom pravnom
pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu (400/2)
Prijedlog za dopuštenje revizije može se podnijeti protiv drugostupanjske
presude kojom se potvrđuje prvostupanjska presuda zbog materijalnopravnog
pitanja koje se odnosi na pogrešnu primjenu materijalnog prava na koju
drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, samo ako je
podnositelj zbog tog razloga žalbom pobijao prvostupanjsku presudu.
(385/5)
Kad odlučuje o reviziji protiv drugostupanjskih rješenja koje je donio sudac pojedinac
suda nižeg stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeću sastavljenom od
trojice sudaca. (44/5)
odgovarajuća primjena odredaba o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv presude
(400/3)
U parnicama zbog smetanja posjeda samo revizija po dopuštenju ako su ispunjeni
uvjeti iz članka 400. ZPP-a. (443/4)
Pravno shvaćanje Vrhovnog suda
o nerevizibilnosti rješenja o troškovima parničnog postupka
Primjer prijedloga iz slovenske prakse
Hvala na pozornosti!
Katedra za građansko procesno pravo
Postupci pred trgovačkim sudovima

Postupak u parnicama iz radnog odnosa
Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda
Platni nalog i ovrha na temelju vjerodostojne isprave
Postupak u sporovima male vrijednosti
Europski platni nalog
Europski sporovi male vrijednosti
Zagreb, 10. siječnja 2020.

Tijek redovnog parničnog postupka

tužba

procesna
facultas
novčane alternativa
tražbine
pokretnine
sporovi o nekretninama
sporovi zbog smetanja posjeda
do (uključivo) 10.000 kuna sporovi iz radnih odnosa

do (uključivo) 50.000 kuna (pred trgovačkim sudovima) koje je pokrenuo radnik protiv odluke o
prestanku ugovora o radu
sporovi radi (zakonskog) uzdržavanja (ObZ)

• supsidijarna primjena općih odredaba ZPP-a (čl. 457.)

tužba
• presumpcija povlačenja tužbe
ako uredno pozvan tužitelj ne dođe na pripremno ročište, a tuženik se na

tom ročištu ne upusti u raspravljanje
Zapisnik (nekoć i danas) u sporovima male vrijednosti
Članak 463.
U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o

ročištu, osim podataka iz članka 124. stavka 1. ovog
zakona. sadrži:
M. Derenčin
1) izjave stranaka od bitnog značenja, a osobito one
kojima se, u cijelosti ili djelomično, priznaje tužbeni
zahtjev, ili se odriče od tužbenog zahtjeva ili od
žalbe, ili se preinačava ili povlači tužba;
2) bitni sadržaj izvedenih dokaza;
3) odluke protiv kojih je dopuštena žalba i koje su

objavljene na ročištu;
4) jesu li stranke bile prisutne objavi presude i, ako su

bile prisutne, da su poučene uz koje uvjete mogu
podnijeti žalbu.
„Zapisnik bi trebalo sastavljati racionalnije

nego inače, škrtije, sažetije, kraće, no zakon
ne nalazi adekvatnih uputa za postizavanje
tog cilja. Ne bude li vještih sudaca, pravilo će
ostati neostvarena želja.” (Triva i Dika, 2004.).
Utvrđivanje činjenica po slobodnoj ocjeni
Članak 223.a
U sporovima
čija vrijednost predmeta spora u postupku pred općinskim sudovima ne prelazi 10.000,00 kuna,
a u postupku pred trgovačkim sudovima 50.000,00 kuna
sud može,
ako ocijeni da bi utvrđivanje činjenica važnih za rješenje spora
moglo biti povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima,
o postojanju tih činjenica zaključiti po slobodnoj ocjeni
uzimajući u obzir isprave koje su stranke priložile
te njihove iskaze ako je sud izveo dokaz saslušanjem stranaka (članak 264.).
Pravni lijekovi u sporovima male vrijednosti
ponavljanje
revizija
žalba postupka
prema općim pravilima zbog novih činjenica
i dokaza?
• reducirana žalba protiv rješenja (čl. 462.)

• isključenje činjeničnih pitanja te nekih bitnih povreda
odredaba parničnog postupka kao razloga za žalbu
• u pravilu je žalba nesuspenzivna (čl. 467.a)
Platni nalog i ovrha na temelju vjerodostojne isprave
sudski platni
nalog
javnobilježnička
PARNIČNI ovrha na temelju
OVRŠNI
POSTUPAK vjerodostojne POSTUPAK
isprave
Zašto hrvatski javni bilježnici nisu sud
kada izdaju rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave?
Presuda od 9. ožujka 2017., Presuda od 9. ožujka 2017.,

Zulfikarpašić, C-484/15 Pula parking, C-551/15
• Uredba (EZ) br. 805/2004 • Uredba (EU) br. 1215/2012

Europskog parlamenta i Vijeća od Europskog parlamenta i Vijeća od
21. travnja 2004. o uvođenju 12. prosinca 2012. o nadležnosti,
europskog naloga za izvršenje priznavanju i izvršenju sudskih
nesporne tražbine odluka u građanskim i trgovačkim
stvarima (Bruxelles I bis)
načelo uzajamna povjerenja u sudovanje u Uniji iziskuje da odluke, čija se

ovrha traži u državi članici različitoj od države podrijetla, donosi
neovisno i nepristrano tijelo u postupku inter partes
• individualni i kolektivni radni sporovi
• parnična sposobnost maloljetnika
• stranačka sposobnost radničkog vijeća
Članak 155. Zakona o radu
(1) Radničko vijeće može tužiti ili biti tuženo samo na temelju ovlaštenja,
odnosno obveza utvrđenih ovim ili drugim zakonom, drugim propisom ili
kolektivnim ugovorom.
• nadležnost općinskih sudova (čl. 34., st. 1., t. 10., ali atrakcija nadležnosti trgovačkih
sudova prema čl. 34.b, t. 5. in fine)
• Općinski radni sud u Zagrebu
• nadležnost trgovačkih sudova
Članak 164. Pomorskog zakonika
Za suđenje u svim sporovima između člana posade broda i brodara, ili
poslovođe ili kompanije, te zapovjednika i brodara, ili poslovođe ili kompanije
nadležni su trgovački sudovi nadležni za pomorske sporove.
Sudska nadležnost za zabranu štrajka i isključenja s rada (čl. 219. ZOR-a)
(1) Ako štrajk, odnosno isključenje s rada obuhvaća područje samo jedne županije,
o zabrani štrajka, odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje nadležni županijski
sud u vijeću sastavljenom od tri suca.
(2) Ako štrajk, odnosno isključenje s rada obuhvaća područje dviju ili više županija,
o zabrani štrajka, odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje Županijski sud u
Zagrebu u vijeću sastavljenom od tri suca.
(3) O žalbi protiv odluke donesene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka
odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(4) Odluka o zahtjevu za zabranu štrajka, odnosno isključenja s rada mora se u
prvom stupnju donijeti u roku od četiri dana od dana podnošenja zahtjeva.
(5) Odluka o žalbi iz stavka 3. ovoga članka mora se donijeti u roku od pet dana
od dana dostave prvostupanjskog predmeta.
• mjesna nadležnost (čl. 65. ZPP-a i čl. 219. ZOR-a)
• sastav suda (čl. 219. ZOR-a)
• zastupanje članova sindikata i članova udruge poslodavaca (čl. 434.a)
• prethodno obraćanje poslodavcu (za novčane i nenovčane zahtjeve)
• načelo hitnosti (čl. 434.)
• privremene mjere moguće i ex officio (čl. 435.)
• moguća nesuspenzivnost žalbe (čl. 437.)
• nikada nisu sporovi male vrijednosti sporovi iz radnih odnosa koje je pokrenuo
radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu (čl. 459.)
• bruto iznos novčane tražbine (čl. 433.a)
Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda
• načelo hitnosti (čl. 440.)
• rok za odgovor na tužbu (čl. 443., st. 2.)
• ograničenje raspravljanja (čl. 441.)
• rješenje kao meritorna odluka (čl. 129., st. 2.)
• privremene mjere moguće i ex officio (čl. 442.)
• moguća i nesuspenzivnost žalbe (čl. 443., st. 3.)
• ograničenje roka za ovrhu (čl. 444.)
• paricijski rok prema okolnostima slučaja (čl. 443., st. 1.)
• pravni lijekovi
• revizija protiv rješenja (čl. 443., st. 4.)
• ograničena mogućnost ponavljanje postupka (čl. 445.)
Postupci pred trgovačkim sudovima
• područje primjene posebnog postupka (čl. 489., čl. 34.b)
• platni nalozi (čl. 501., st. 2.) i ovrha na temelju vjerodostojne isprave
• prethodne mjere (čl. 501.a)
• sporovi male vrijednosti (čl. 502.)
• mjesna nadležnost (čl. 492.)
• presumpcija o VPS-u (čl. 495.a)
• pripremanje glavne rasprave (čl. 495., st. 1. i 2.)
• podnesci (čl. 501., st. 1.), pisani dokazi (čl. 492.a), pisana stručna mišljenja
(čl. 492.b), pisani iskazi (čl. 492.c)
• rok za povrat u prijašnje stanje (čl. 500.)
• ovlast sudskih savjetnika za utvrđenje prekida (i nastavku prekinutog
postupka) i obustave postupka (čl. 495., st. 3.)
marko.bratkovic@pravo.hr
Akad. god. 2019/2020.

Obiteljski postupci
Postupci
Sudski Upravni Ostali
Kazneni Građanski Arbitraža

Obiteljske (i
druge) stvari
Mirenje
Izvanparnični
Parnični (ADR)
(u širem smislu)
Izvanparnični
Redovan Posebni postupci

postupak (ZPP) (ObZ…) Ovršni (OZ) Obiteljske (i
druge) stvari
Obiteljske Stečajni
stvari 2
Obiteljski sudski (parnični) postupci: izvor
o lex specialis
o Obiteljski zakon iz 2015. (NN, 103/15, 98/19)
o ZPP
o Obiteljski zakon iz 1998. (162/98)

o Obiteljski zakon iz 2003. (116/03, 17/04, 136/04, 107/07,
57/11, 61/11, 25/13, 5/15)
o Obiteljski zakon iz 2014. (75/14, 83/14, 5/15)
3
ObZ 2014: Ustavni sud RH, U-I-3101/2014 od 12. 1.
2015. (NN, 5/15 od 16.1.2015.)
I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Obiteljskog
zakona (»Narodne novine« broj 75/14.).
II. Na temelju članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu

Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02.
– pročišćeni tekst) do donošenja konačne odluke Ustavnog suda
Republike Hrvatske o suglasnosti s Ustavom Obiteljskog zakona
(»Narodne novine« broj 75/14.) privremeno se obustavlja izvršenje
svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi Obiteljskog
zakona (»Narodne novine« broj 75/14.).
III. Na temelju članka 31. stavka 5. Ustavnog zakona o Ustavnom

sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02.
i 49/02. – pročišćeni tekst), do donošenja konačne odluke Ustavnog
suda Republike Hrvatske iz točke II. izreke ovog rješenja primjenjuje
se Obiteljski zakon (»Narodne novine« broj 116/03., 17/04., 136/04.,
107/07., 57/11., 61/11. i 25/13.).
IV. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. 4

Područje primjene (ObZ 2003)
o Pravila prema kojima sudovi postupaju kada u posebnim parničnim postupcima,
izvanparničnim postupcima i posebnim postupcima ovrhe i osiguranja odlučuju u bračnim,
obiteljskim i drugim stvarima koje se uređuju ovim Zakonom.
Bračne stvari
Statusne stvari
Obiteljske stvari
Parnice radi uzdržavanja
Druge stvari
5
Područje primjene (ObZ 2015)
o Pravila prema kojima sudovi postupaju kada u posebnim parničnim postupcima,
izvanparničnim postupcima i posebnim postupcima ovrhe i osiguranja odlučuju o obiteljskim i
statusnim stvarima koje se uređuju ovim Zakonom.
o Obiteljske stvari su bračne stvari, stvari u kojima se utvrđuje ili osporava majčinstvo ili
očinstvo, stvari u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, mjere za zaštitu prava i dobrobiti
djeteta, uzdržavanje i druge obiteljske stvari.
o Statusne stvari su bračne stvari, stvari u kojima se utvrđuje ili osporava majčinstvo ili očinstvo
te stvari lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti.
Obiteljske stvari Statusne stvari
Stvari o roditeljskoj
Statusne stvari skrbi, osobnim odnosima,
mjerama i uzdržavanju
6
Načela parničnog postupka
o direktive, smjernice, misli vodilje, putokazi, osnovna pravila, postulati za
organizaciju postupka
o determiniraju karakter institucija parničnog postupka
o nisu zakonske norme u strogom smislu
o okosnica za razradu pravnog sustava
o određuju prioritete u propisivanju
o orijentacija u interpretaciji
o pomoć u snalaženju u propisu
o ravnoteža suprotstavljenih interesa
7
Načela redovnog (parničnog) postupka
o načelo ustavnosti i zakonitosti o načelo savjesnog korištenja
o načelo dispozicije i oficijelnosti procesnih ovlaštenja
o raspravno i istražno načelo o (pravo na suđenje u razumnom
o načelo pravnog interesa roku)
o načelo javnosti
o načelo saslušanja stranaka Posebna načela obiteljskog sudskog
o načelo ekonomičnosti postupka:
o načelo traženja istine o načelo hitnosti
o načelo neposrednosti o načelo socijalnosti
o načelo usmenosti i pismenosti o dominantno načelo oficijelnosti te
o načelo koncentracije postupka i istražno načelo
jedinstva glavne rasprave o načelo isključenja javnosti
o načelo pružanja pomoći neukim
strankama
8
Načelo hitnosti (ObZ 2003)
o deklaracija hitnosti
o posebni parnični postupci, i kad je to potrebno izvanparnični postupci

o prvo ročište mora se održati u roku od 15 dana od dana kad je tužba ili prijedlog
primljen u sudu
o drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti odluku u roku od 60 dana računajući od
dana primitka žalbe
9
Načelo žurnosti ObZ
o deklaracija žurnosti 2015
o obiteljskopravnih stvari u vezi s djetetom
o osobna prava djece

o 15 dana: prvo ročište
o 15 dana: mora se donijeti i otpremiti odluka (ako se donosi bez održavanja
ročišta) računajući od dana pokretanja postupka
o 30 dana: drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti odluku računajući od
dana primitka žalbe
o postupci o privremenim mjerama i ovrsi radi ostvarivanja roditeljske skrbi i

osobnih odnosa s djetetom te radi predaje djeteta osobito žurni
o 30 dana: mora se donijeti i otpremiti odluka računajući od dana pokretanja postupka
o 30 dana: drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti odluku računajući od dana
primitka žalbe
10
Načelo žurnosti: prekoračenje roka ObZ
2015
o prekoračenje roka
o bitni razlozi
o u postupcima o privremenim mjerama te ovrhe radi ostvarivanja roditeljske
skrbi i osobnih odnosa, kao i radi predaje djeteta dužnost izvijestiti
predsjednika suda
o evidenciju o prekoračenju rokova za svakog suca pojedinačno?
o stegovna odgovornost: neuredno obnašanje sudačke dužnosti

o Zakon o sudovima
o Zakon o državnom sudbenom vijeću
11
Načelo žurnosti – posebna pravila ObZ
2015
o postupak radi određivanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta

primitka žalbe
o postupak radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta

primitka žalbe
o postupak radi donošenja odluke o zdravlju štićenika

o 15 dana: prvostupanjski sud mora donijeti i otpremiti odluku računajući od dana
pokretanja postupka
primitka žalbe
12
Načelo socijalnosti
o zaštita djece, osoba s invaliditetom odnosno osoba koje se iz drugih
razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesima
o ako sud tijekom postupka posumnja da je stranku potrebno lišiti poslovne

sposobnosti i postaviti joj skrbnika:
o izvijestiti CZSS radi pokretanja odgovarajućeg postupka
o prekid postupka u tijeku: poduzimanje radnji za koje postoji opasnost od odgode
o imenovanje posebnog skrbnika stranci koju treba lišiti poslovne sposobnosti
13
Načela dispozicije i oficijelnosti
Pokretanje Tijek postupka Okončanje
ObZ
Izuzeci od
Pokretanje: Tijek: Okončanje: 2015
dispozitivnosti:
Izuzeci od dispozitivnosti:
- nemo iudex sine Statusne
- stranke: stvari procesne
materijalne
- adhezijsko
- ex offo: sudsko
actore dispozicije; neke formalne procesne
vođenje postupka o vođenje parnice Stvari u kojima se odlučuje
- nemo iudexskrbi
roditeljskoj ultra
te et dispozicije (povlačenje
- obiteljske
o roditeljskoj skrbi, tužbe)
statusne stvari
extra petita partium - sporovi
osobnim o uzdržavanju
odnosima i djeteta
uzdržavanju djeteta
mjerama za zaštitumeritorne
- sud: donošenje prava i odluke
dobrobiti djeteta
činjenice dokazna
sredstva
Procesni
materijal
pravila pravna
iskustva pravila
15
Raspravno i istražno načelo u obiteljskim sudskim
postupcima
 sud je ovlašten utvrđivati i činjenice koje stranke nisu iznijele,
ObZ
a može odlučiti da se dokazuju i činjenice koje su stranke 2015
priznale u postupku
Statusne stvari
Stvari u kojima se odlučuje

o roditeljskoj skrbi,
Statusne stvari Sporovi o uzdržavanju
Stvari uzdržavanja djeteta
osobnim odnosima i djeteta
mjerama za zaštitu prava i
dobrobiti djeteta
16
Načelo isključenja javnosti
o statusne stvari
ObZ
o stvari o roditeljskoj skrbi 2015
o stvari o osobnim odnosima

o mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta
o uzdržavanje djeteta
17
Suradnja suda i centra za socijalnu skrb ObZ
2015
Stranka
Posredovatelj
Savjetnik Umješač
CZSS
Pomoćno
(istražno) Zastupnik
tijelo suda
Nadzor i
imenovanje
zastupnika
18
CZSS kao stranka (i umješač sui generis – ObZ 2003)
 aktivna procesna legitimacija – tužitelj (ObZ 2003)
 parnični postupak:
o radi utvrđenja da brak (ne)postoji
o radi poništaja braka
o radi utvrđivanja majčinstva odnosno očinstva
 svojevrsni jedinstveni suparničar ili sudionik sa samostalnim ovlastima:

 ako u postupku može podnijeti tužbu, može se i pridružiti tužbi koju je podnijela druga
osoba
napuštena ObZ
uloga umješača 2015
 umješač sui generis
 uvijek kada se odlučuje o pravima i dužnostima u odnosima roditelja i djece
 sudjelovati, pratiti tijek postupka, poduzimati radnje
 obveza suda da obavještava CZSS
 sud može pozvati CZSS da se umiješa
19
CZSS kao pomoćno tijelo suda
 obavještavanje djeteta o mogućnosti sudjelovanja u sudskom postupku

ObZ 2015: sudjelovanje
djece u obiteljskim
sudskim postupcima
 prikupljanje podataka:
o prikupiti podatke o osobnim i obiteljskim prilikama djece i stranka u postupku kad sud
smatra da je to potrebno radi donošenja odluke
o u sporovima o uzdržavanju brižljivo ispitati imovinske prilike stranaka u postupku, a
naročito odgovaraju li njihovi iskazani prihodi stvarnom stanju
OObZ 2015: nalaz i mišljenje; utvrđuje i
dostavlja podatke o obiteljskim,
imovinskim i socijalnim prilikama
stranaka; pomaže sudu u postupcima
određivanja privremenih mjera i ovrhe radi
predaje djeteta i ostvarivanja osobnih
odnosa
20
ObZ
CZSS kao posredovatelj – ObZ 2003 2015
 postupak posredovanja:
o stadij postupka
- napuštanje instituta
o sud poziva bračne drugove da izjave kome se žele obratiti posredovanja
o CZSS;
o savjetovalište za brak i obitelj - propisivanje obveznog
o ovlašteni (privatni) posredovatelj savjetovanja i obiteljske
medijacije
 sporazumni zahtjev: ako bračni drugovi imaju zajedničku maloljetnu ili

posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon
punoljetnosti
 uvijek kad bračni drug podnosi tužbu radi razvoda braka, neovisno o tome
imaju li djecu
o iznimke: lišenje poslovne sposobnosti
o nepoznato boravište najmanje 6 mj.
o život u inozemstvu
21
Obiteljska medijacija? Što je novo?
svrha postupka struktura i područje

sadržaj postupka primjene
personalna i
(ne)obvezatnost institucionalna (postupovni)
postupka organizacija položaj djeteta
22
Svrha postupka
o Glavna svrha postupka obiteljske medijacije je postizanje plana o zajedničkoj
roditeljskoj skrbi i drugih sporazuma u vezi s djetetom. Uz ostvarenje te svrhe, u
postupku obiteljske medijacije stranke se mogu sporazumjeti i o svim drugim
spornim pitanjima imovinske i neimovinske naravi (331/3 ObZ 2015).
o sporazumno rješavanje sporova iz obiteljskih odnosa
Posredovanje prije razvoda braka (ObZ 2003):
o Posredovatelj će o uzrocima koji su doveli do poremećenosti bračnih odnosa
ispitati stranke te nastojati da se ti uzroci otklone i bračni drugovi pomire (48/1
ObZ 2003).
o uklanjanje bračnih nesuglasica (46/1 ObZ 2003) odnosno pomirenje bračnih drugova
o Posredovatelj će upoznati bračne drugove s pravnim i s psihosocijalnim
posljedicama razvoda braka (48/2 ObZ 2003).
o obiteljsko/bračno savjetovanje
o Posredovatelj je dužan stručno mišljenje dostaviti bračnim drugovima po
pravilima o osobnoj dostavi u roku od petnaest dana od okončanja postupka
posredovanja (49/2 ObZ 2003).
o sastavljanje stručnog mišljenja
23
Sadržaj obveznog savjetovanja prije razvoda braka je:
1. upoznavanje bračnih drugova o mogućnosti bračnog
Struktura i sadržaj postupka savjetovanja
2. upoznavanje bračnih drugova o pravnim i
o Obiteljska medijacija
psihosocijalnim posljedicama razvoda braka u odnosu
o je postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomoć
na njih i djecu
jednog ili više obiteljskih medijatora (331/1 ObZ 2015)
3. upućivanje bračnih drugova da su dužni voditi računa
supsidijarna primjena Zakona o mirenju (333 ObZ 2015)
o
o djetetovoj dobrobiti prigodom uređenja spornih
o sporazum postignut u obiteljskoj medijaciji (336 ObZodnosa
obiteljskih 2015)
o Obvezno savjetovanje 4. upoznavanje bračnih drugova sa sadržajem plana o
o zajedničkoj
je oblik pomoći članovima obitelji da donesu roditeljskoj
sporazumne odluke oskrbi i pružanje
obiteljskim pomoći
odnosima ako to
vodeći
posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama
zahtijevaju
nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka uskojima
5. upoznavanje se odlučuje
prednostima o osobnim
obiteljske pravima i
medijacije
djeteta (321/1 ObZ 2015).
informiranje bračnih drugova o dostupnim obiteljskim
o funkciju obiteljskog savjetovanja te informiranja bračnih drugova odnosno članova obitelji (325/1,
medijatorima
330 ObZ 2015)
o Posredovanje prije razvoda 6. informiranje bračnih drugova koji se namjeravaju
sastavljanje izvješća (324 ObZ 2015)
o
braka (ObZ 2003): razvesti o obvezi odaziva prvom sastanku obiteljske
o uklanjanje bračnih nesuglasica medijacije ako nisu postigli sporazum, odnosno plan o
(46/1) odnosno pomirenje bračnih zajedničkoj roditeljskoj skrbi i
drugova (48/1) 7. upoznavanje bračnih drugova s postupkom radi
o obiteljsko/bračno savjetovanje razvoda braka pokrenutog tužbom jednog od bračnih
(48/2) drugova sukladno članku 327. ovoga Zakona.
o sastavljanje stručnog mišljenja
(49/2) 24
Područje primjene
o Obiteljska medijacija se može provoditi neovisno o sudskom postupku prije pokretanja
sudskog postupka, za vrijeme njegova trajanja ili nakon dovršetka sudskog postupka (334/1
ObZ 2015).
o Obiteljska medijacija ne provodi se prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja (334/2 ObZ 2015).
o Iznimno, sud može tijekom postupka ovrhe radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom predložiti
strankama da pristupe obiteljskoj medijaciji (334/3, 522/2 ObZ 2015).
o primjena obiteljske medijacije nije ograničena na sporove koji se rješavaju uz razvod braka
o posebno prikladna za rješavanje sporova o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s
djetetom (vidi 330 ObZ 2015)
o Postupak posredovanja provodi se:

o kad se postupak radi razvoda braka pokreće tužbom
o kad se postupak radi razvoda braka pokreće sporazumnim zahtjevom, a bračni drugovi
imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku
skrb nakon punoljetnosti (44 ObZ 2003).
25
o Ako ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj
skrbi do okončanja obveznog savjetovanja,
bračni drugovi su dužni pristupiti prvom
(Ne)obvezatnost postupka sastanku obiteljske medijacije, osim u
slučajevima iz članka 332. ovoga Zakona.
o Obiteljska medijacija je postupak u kojemu članovi obitelji sudjeluju dobrovoljno (320/2 ObZ
2015). o Bračni drug koji ne pristupi prvom sastanku
o Iznimno, obvezan je prvi sastanak obiteljske medijacije prije pokretanja
obiteljske medijacijepostupka
sukladnoradi
odredbi stavka
razvoda braka (320/3 ObZ 2015). 3. ovoga članka ne može podnijeti tužbu radi
o Obiteljska medijacija se ne provodi:
razvoda braka.
o Iznimno, bračni drugovi imaju pravo na tužbu
1. u slučajevima kada prema procjeni stručnog tima centra za radi
socijalnu skrbbraka
razvoda ili obiteljskog medijatora
u slučajevima iz članka 332.
zbog obiteljskog nasilja nije moguće ravnopravno sudjelovanjeovoga
bračnih drugova u postupku
Zakona (54/3-5 ObZ 2015).medijacije
2. ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i
pravne posljedice postupka ni uz stručnu pomoć
o Ako se pozivu na posredovanje
3. akotužitelj,
ne odazove su jedan odnosno
ili oba bračna
obadruga nesposobni za rasuđivanje i
bračna4.druga
ako bračni drug
koji su ima nepoznato prebivalište i boravište (332 ObZ 2015).
podnijeli
sporazumni zahtjev i ne
opravdaju svoj izostanak ili ako Razlika: obvezatnost prvog sastanka u postupku
bračni drugovi odustanu od obiteljske medijacije samo na bračne drugove sa
postupka posredovanja, zajedničkim maloljetnim djetetom;
posredovatelj će odmah o tome obvezatnost posredovanja odnosila se na sve
pisano obavijestiti sud. sporove radi razvoda braka pokrenute tužbom
o smatra se da je tužba ili
sporazumni zahtjev za razvod (neovisno imaju li djecu)
braka povučen (47/2-4 ObZ
2003) 26
Personalna i institucionalna organizacija
o Obiteljski medijator je nepristrana i posebno educirana osoba koja je upisana u registar
obiteljskih medijatora (331/2 ObZ 2015).
o registar obiteljskih medijatora (341 ObZ 2015)
o edukacija i kontinuirano usavršavanje obiteljskih medijatora (342 ObZ 2015)
o Pravilnik o obiteljskoj medijaciji (NN 123/15, 132/15, 132/17):

o U Registar obiteljskih medijatora može se upisati osoba koja ima završen poslijediplomski sveučilišni
specijalistički studij iz obiteljske medijacije.
o Iznimno u Registar obiteljskih medijatora najkasnije do 1. siječnja 2020. godine može se upisati
osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
– ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij prava, socijalnog rada, psihologije, pedagogije, socijalne pedagogije ili edukacijske
rehabilitacije;
– ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci u stručnom radu s djecom, mladima i obitelji;
– polaznik je poslijediplomskog sveučilišnog specijalističkog studija iz obiteljske medijacije s izvršenim
svim nastavnim i praktičnim obvezama u prva tri semestra studija ili ima završenu edukaciju u trajanju
od najmanje 40 nastavnih sati koja obuhvaća materiju propisanu čl. 342/1. ObZ-a.
o Ministarstvo će po službenoj dužnosti tu osobu izbrisati iz Registra obiteljskih medijatora ako do
1. siječnja 2020. ne dostavi dokaze da je završila poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij iz
obiteljske medijacije (2/3-5 Pravilnika).
27
Personalna i institucionalna organizacija
o obiteljska medijacija u sustavu socijalne skrbi
o stranke ne plaćaju naknade za rad obiteljskih medijatora
o obiteljska medijacija izvan sustava socijalne skrbi
o troškove njihova sudjelovanja snose stranke
o medijacijske usluge podijeljene na dvije grane – javnu i privatnu
o Posredovanje prije razvoda braka (ObZ 2003):

o Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati fizička ili pravna osoba za pružanje stručne pomoći
u postupku posredovanja (NN 1/06)
o Stručnu pomoć u postupku posredovanja radi pokušaja otklanjanja bračnih nesuglasica,
odnosno upoznavanja s pravnim posljedicama razvoda braka pruža:
1. centar za socijalnu skrb,
2. savjetovalište za brak i obitelj,
3. osoba ovlaštena za pružanje stručne pomoći u postupku posredovanja (posredovatelj).
28
(Postupovni) položaj djeteta
o Obiteljski medijator u postupku obiteljske medijacije dužan je informirati sudionike da vode
računa o dobrobiti djeteta (339/1 ObZ 2015).
o informiranje o načinu uređenja ostvarivanja roditeljske skrbi nakon prestanka obiteljske zajednice
o informiranje o programima podrške; posljedicama koje sukob roditelja ima na razvoj djeteta
o informiranje o mogućnosti izrade plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te njegove izmjene
o poticanje stranaka na razvoj vlastitih mehanizama/dogovora oko rješavanja budućih spornih pitanja
o Obiteljski medijator može u postupku obiteljske medijacije omogućiti djetetu izražavanje
mišljenja uz pristanak njegovih roditelja (339/2 ObZ 2015).
o sudjelovanje djeteta u postupku obiteljske medijacije: način sudjelovanja djeteta?
o uloga medijatora
o roditelji su dužni upoznati dijete sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i
omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelošću te ga poštovati
u skladu s djetetovom dobrobiti (106/4 ObZ 2015)
o izražavanje mišljenja djeteta (360 ObZ 2015); Konvencija o pravima djeteta (1989);
Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava (1996); Europska konvencija o
kontaktima (2003)
o Položaj djeteta u postupku posredovanja prije razvoda braka (ObZ 2003)?

29
Sudjelovanje djeteta i osoba lišenih poslovne
sposobnosti u postupku
Članak 269. ObZ 2003

(1) U statusnim stvarima sud može dopustiti da radi ostvarenja svojih prava i
interesa pojedine radnje u postupku poduzima i stranka koja nema poslovne
sposobnosti, ako je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnji.
(2) Sud će omogućiti djetetu u skladu s njegovom dobi, zrelosti i dobrobiti da
radi ostvarenja svojih prava i interesa u statusnim stvarima izrazi svoje
mišljenje pred centrom za socijalnu skrb ili pred sudom.
30
Sudjelovanje djeteta u postupku: postupovna ObZ
2015
sposobnost
o stranka u svim postupcima u kojima se odlučuje o njegovim pravima i
interesima
o postupovna sposobnost djeteta:

o dijete koje je navršilo 14 godina i sposobno je shvatiti značenje i pravne posljedice radnja: zahtjev
o u svim obiteljskim stvarima u kojima se odlučuje o njegovim osobnim pravima i interesima
o ovlaštenja: samostalno iznositi činjenice, predlagati dokaze, podnositi pravne lijekove i poduzimati
druge radnje u postupku
o zakonski zastupnik djeteta: suprotnosti radnja djeteta i zakonskoga zastupnika
31
Zastupanje djeteta: ObZ 2003
“Roditelji bez obzira žive li zajedno ili odvojeno ravnopravno, zajednički i

sporazumno skrbe o djetetu, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno
(99/1). Roditelji imaju dužnost i pravo zastupati svoje dijete i za njega
sklapati pravne poslove, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno (98/1
ObZ 2003).”
o Tko zastupa dijete u brakorazvodnom postupku prilikom odlučivanja o tome

s kojim će roditeljem dijete živjeti i o susretima i druženju? Tko zastupa dijete
u sporu o njegovu uzdržavanju?
32
Sudjelovanje djeteta u postupku: zastupanje
1. oba roditelja:
- plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
ObZ
2015
2. jedan roditelj/roditelj s kojim dijete stanuje:

- sporovi radi utvrđivanja očinstva
- uzdržavanje djeteta
3. CZSS:
- sporovi radi utvrđivanje očinstva te uzdržavanja djeteta ako roditelj s kojim dijete stanuje
pristane
- sporovi radi uzdržavanja djeteta ako to pravo neopravdano ne ostvaruje roditelj s
kojim dijete stanuje ili ako o djetetu skrbi druga fizička ili pravna osoba
4. poseban skrbnik – Centar za posebno skrbništvo

punomoćnik
33
ObZ
Poseban skrbnik 2015
Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta centar za socijalnu skrb
ili sud će imenovati posebnoga skrbnika:
1. djetetu u bračnim sporovima i u postupcima osporavanja majčinstva ili očinstva,

2. djetetu u drugim postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, pojedinim sadržajima
roditeljske skrbi i osobnim odnosima s djetetom kad postoji spor među strankama,
3. djetetu u postupku izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti
suda,
4. djetetu u postupku donošenja rješenja koje zamjenjuje pristanak na posvojenje,
8. u drugim slučajevima kada je to propisano odredbama ovoga Zakona, odnosno

posebnih propisa ili ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta.
34
ObZ
Centar za posebno skrbništvo 2015
o poseban skrbnik:
o osoba s položenim pravosudnim ispitom zaposlena u Centru za posebno skrbništvo
o dužnosti posebnog skrbnika:

o zastupati dijete u postupku za koji je imenovan
o obavijestiti dijete o predmetu spora, tijeku i ishodu na način koji je primjeren djetetovoj
dobi
o prema potrebi, kontaktirati s roditeljem ili drugim osobama koje su djetetu bliske
o upoznati dijete sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanje žalbe osobno ili
uz pomoć stručne osobe, osim ako bi to imalo posljedice za njegovo zdravlje i
razvoj
35
ObZ
2015
Sudjelovanje djeteta u postupku: utvrđivanje mišljenja

o dužnost suda - nije dužan osobno razgovarati s djetetom kada za to
postoje posebno opravdani razlozi koji se u odluci moraju obrazložiti (npr.
kada dijete ne želi razgovarati)
o pravo djeteta - dijete ima pravo i odbiti razgovor
o pravo na informaciju: dijete ima pravo biti obaviješteno o predmetu, tijeku i
mogućem ishodu postupka na način koji je prikladan njegovoj dobi i
zrelosti te ako ne postoji opasnost za razvoj, odgoj i zdravlje djeteta (sud
dužan voditi računa)
o pravo na izražavanje mišljenja: u postupcima o osobnim i imovinskim
pravima i interesima djeteta
o prikladno mjesto i u nazočnosti stručne osobe (ako je to s obzirom
na okolnosti slučaja potrebno)
o dijete koje nije navršilo 14 godina:
o putem posebnog skrbnika ili druge stručne osobe
o Pravilnik o utvrđivanju mišljenja djeteta 36
Sudjelovanje osoba lišenih poslovne sposobnosti u
postupku ObZ
2015
 sudjelovanje u postupku osoba lišenih poslovne sposobnosti u dijelu koji

se odnosi na:
o statusne stvari
o stvari u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, o osobnim odnosima te mjerama za
zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta
o dopuštenje suda, i to ako je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tih radnja
o mišljenje CZSS-a
37
Posebni Posebni postupci
Posebni parnični izvanparnični ovrhe i osiguranja
postupci u ObZ-u postupci u ObZ-u u ObZ-u 2003
2003 2003
1. bračni sporovi radi: Posebni postupci ovrhe radi:

2. sporovi radi utvrđivanja ili
osporavanja majčinstva ili 1. postupak za 1. predaje djeteta roditelju
očinstva lišenje i vraćanje poslovne 2. uzdržavanja
3. radi rješavanja pitanja s sposobnosti 3. ostvarivanja susreta i
kojim će roditeljem dijete 2. drugi izvanparnični druženja roditelja s djetetom.
živjeti, o roditeljskoj skrbi i o postupci.
mjerama za zaštitu prava i
dobrobiti djeteta
4. sporovi o uzdržavanju.
Mjere osiguranja:
1. radi uzdržavanja.
38
Posebni Posebni postupci
Posebni parnični izvanparnični ovrhe i osiguranja
postupci u ObZ-u postupci u ObZ-u u ObZ-u
ObZ
1. bračni sporovi radi: 2015
2. sporovi radi utvrđivanja ili 1. davanja dopuštenja za sklapanje
osporavanja majčinstva ili očinstva braka,
3. sporovi o roditeljskoj skrbi i osobnim 2. sporazumnoga razvoda braka Posebni postupci ovrhe radi:
odnosima djeteta s roditeljem 3. odobravanja plana o zajedničkoj
4. sporovi o uzdržavanju. roditeljskoj skrbi 1. predaje djeteta
4. odobravanja sporazuma o 2. ostvarivanja osobnih odnosa s
uzdržavanju djetetom
5. pojednostavnjenoga određivanja 3. uzdržavanja.
uzdržavanja
6. ostvarivanja pojedinih sadržaja
roditeljske skrbi, povjeravanja
ostvarivanja roditeljske skrbi zbog
smrti roditelja, mirovanja ostvarivanja
roditeljske skrbi i ostvarivanja osobnih Privremene mjere:
odnosa s djetetom
7. određivanja mjera za zaštitu prava i 1. o tome s kojim će roditeljem
dobrobiti djeteta odnosno drugom osobom dijete
8. zaštite obiteljskoga doma stanovati i o ostvarivanju osobnih
9. nadomještanja pristanka za odnosa s djetetom
posvojenje djeteta 2. radi uzdržavanja.
10. lišenja i vraćanja poslovne
sposobnosti
11. donošenja odluke o zdravlju
štićenika. 39
Akad. god. 2019/2020.

Bračni sporovi
 radi utvrđivanja (ne)postojanja braka, za poništaj ili razvod braka
2015:
 pokretanje postupka: tužba (ili sporazumni zahtjev – ObZ 2003) izvanparnični
o neosporavanje tužbe – prijedlog za sporazumni razvod braka postupak:
o odustajanje od prijedloga za sporazumni razvod braka – tužba sporazumni
razvod braka
 prilozi uz tužbu radi razvoda braka (2015)
 neprimjena odredaba ZPP-a o odgovoru na tužbu i pripremnom ročištu (2015)
 protutužba radi utvrđivanja (ne)postojanja braka ili radi poništaja braka
 mogućnost nastavka postupka nakon smrti bračnog druga radi utvrđenja da je
tužba/prijedlog za sporazumni razvod braka bila/o osnovan/a
o nastavak postupka - u roku od 6 mj.; kasnije – poseban postupak
 punomoć – specijalna; za poništaj braka – razlozi
 povlačenje tužbe:
o bez pristanka tuženika - do zaključenja glavne 2015
rasprave; s pristankom - do pravomoćnog okončanja (ObZ 2003)
o 2015: bez pristanka tuženika dok postupak nije pravomoćno okončan
 izvanredni pravni lijekovi: revizija nije dopuštena; niti ostali izvanredni pravni
lijekovi te druga pravna sredstva – presuda kojom se utvrđuje nepostojanje
braka ili brak poništava ili razvodi 41
Maternitetski/paternitetski sporovi
 nužne stranke
 utvrđivanje majčinstva i očinstva
o majčinstvo: dijete, žena čije se majčinstvo utvrđuje, a žena koja sebe smatra majkom ili
CZSS (ako su pokrenuli postupak) + muškarac koji bi se smatrao ocem
o očinstvo: dijete, majka, muškarac čije se očinstvo utvrđuje, a CZSS ili muškarac koji
sebe smatra ocem djeteta (ako su pokrenuli postupak)
 osporavanje majčinstva i očinstva
o majčinstvo: dijete, žena koja osporava majčinstvo (ako je pokrenula postupak), žena čije
se majčinstvo osporava, djetetov otac + muškarac koji bi se smatrao ocem
o očinstvo: dijete, majka, muškarac čije se očinstvo osporava, a u slučaju
očinstva utvrđenog priznanjem i muškarac koji osporava očinstvo ZIDZPP19: - revizija
 posljedice neuključivanja nužnih stranaka ex lege dopuštena u
o pouka tužitelju: tužiti ili pozvati osobu da se pridruži tužbi
sporovima o
utvrđivanju
o ako se tužba ne dopuni – odbacivanje tužbe
majčinstva/očinstva
 dokaz medicinskim vještačenjem - osporavanje
 ObZ 15: u maternitetskim/paternitetskim sporovima tzv. redovna revizija majčinstva/očinstva?
je dopuštena? ZIDZPP 19?
42
Spor radi rješavanja pitanja o roditeljskoj skrbi,
ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem i
uzdržavanju djeteta
 (samostalan) spor o roditeljskoj skrbi – tužba svaki roditelj ili dijete (ObZ
2015)
 prilozi uz tužbu (ObZ 2015)
 pokretanje postupka - po službenoj dužnosti (uz bračni ili
maternitetski/paternitetski spor – načelo oficijelnosti)
 spajanje postupka (ObZ 2015): samostalnog spora o roditeljskoj skrbi s
(naknadno) pokrenutim postupkom u bračnom sporu
 neprimjena odredaba ZPP-a o odgovoru na tužbu i pripremnom
ročištu (ObZ 2015)
 procesnopravni položaj i zastupanje djeteta (ObZ 2015)
 pravo djeteta na izražavanje mišljenja (ObZ 2015)
 po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje CZSS-a ili ovlaštenog
sudskog vještaka
43
Spor radi rješavanja pitanja o roditeljskoj skrbi ….
 sud će utvrditi na koji je način svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i
na koji je način ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja
obiteljskih odnosa (ObZ 2015)
 sud u postupku posebno cijeniti spremnost roditelja na suradnju u postupku
obveznog savjetovanja ili na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji; spremnost
roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim
roditeljem (nije od važnosti u slučajevima obiteljskog nasilja) (ObZ 2015)
 nalog da se dijete preda roditelju
 nevezanost suda zahtjevima
 sporazum roditelja (dobrobit djeteta) (ObZ 2015)
 posebne dužnosti i odluka suda o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s
roditeljem (417 ObZ 2015)
 mjere kojima se osigurava provedba odluke o ostvarivanju osobnih odnosa
djeteta s roditeljem (418 ObZ 2015)
 mjere kojima se osigurava povratak djeteta (419 ObZ 2015)
 ObZ 15: dopuštena tzv. izvanredna revizija? ZIDZPP 19: revizija po
dopuštenju VSRH? 44
Sporovi o uzdržavanju $ 2015: napušten
institut rod.
 pokretanje postupka - po službenoj dužnosti (uz bračni ili skrbi nakon
maternitetski/paternitetski spor – načelo oficijelnosti punoljetnosti
 tužba – samostalni spor
 uzdržavanje maloljetnog djeteta (ili punoljetnog djeteta nad kojim postoji
roditeljska skrb nakon punoljetnosti)
 stranke u postupku radi uzdržavanja djeteta (ObZ 2015)
 zastupanje djeteta (roditelj s kojim dijete stanuje; CZSS)
 može se odlučiti o uzdržavanju bračnog druga, ako on to zahtijeva
 obvezatna dostava odluke/sudske nagodbe o uzdržavanju djeteta CZSS-u
 nevezanost suda zahtjevima, sporazumom (dobrobit djeteta)
 sudska nagodba 2015: širenje
 odgovor na tužbu – presuda zbog ogluhe stranačke
 presuda zbog izostanka autonomije
 presuda na temelju priznanja/odricanja

 neprimjena odredaba o postupku u sporovima male vrijednosti 45
Sporovi o uzdržavanju $
 privremena mjera – (ne)suspenzivnost žalbe
 ObZ 15: tzv. izvanredna revizija dopuštena? ZIDZPP 19: revizija po
dopuštenju VSRH?
 sporovi radi prestanka uzdržavanja
 sporovi radi smanjenja uzdržavanja
 povrat neosnovano plaćenog uzdržavanja
 sporovi radi povećanja uzdržavanja
46
HVALA NA PAŽNJI!
Predavanja
Osnovne metode rješavanja pravnih sporova
Arbitraža: osnovni pojmovi i karakteristike
Razvoj i međunarodna prihvaćenost arbitraže
Vrste arbitraže
Osnovne odredbe Zakona o arbitraži
Kako se rješavaju
pravni sporovi?
Osnovni načini rješavanja sporova:
PREGOVORI MIRENJE
ARBITRAŽA PARNICA
11/01/2020 PREDAVANJA GPP 3
Od spora do rješenja:
kontinuum metoda rješavanja sporova
Neformalne metode Formalne metode

Izvansudska nagodba Parnični postupak
STRUČNA
PREGOVORI MEDIJACIJA KONCILIJACIJA MINI‐TRIAL
EKSPERTIZA
RANA
„PRIVATE
NEUTRALNA MED‐ARB ARBITRAŽA PARNICA
JUDGING”
OCJENA
Arbitraža
OSNOVNI POJMOVI
Što je arbitraža?
arbitraža (izbrano suđenje)
◦ rješavanje sporova na temelju sporazuma stranaka od strane
neutralnih trećih osoba ‐ arbitara (izbranih sudaca) koji imaju ovlast
da donesu obvezujuću odluku o meritumu spora stranaka
◦ nedržavni pravosudni medij ‐ priznat od države ‐‐‐ mogućnost ovrhe
bez suda!
◦  koncilijacija (mirenje), medijacija (posredovanje)?
◦ arbitraža je suđenje!
◦ mirenje: nedostatak ovlaštenja izmiritelja za donošenje obvezujuće odluke;
◦ ADR ‐ alternativni načini rješavanja sporova: je li arbitraža jedan oblik
alternativnog rješavanja sporova?
Osnovni pojmovi arbitraže
• sporazum stranaka o nadležnosti izbranog suda:
arbitražni • arbitražni kompromis i kompromisorna klauzula
sporazum • trenutak zaključenja: prije ili poslije nastanka spora;
• samostalan dokument ili uglavak ugovora
arbitar • izbrani sudac
arbitražni
• presuda izbranog suda ‐ odluka o meritumu
pravorijek
arbitrabilnost • mogućnost da se neki spor podvrgne arbitraži
arbitražni sud • arbitar pojedinac ili arbitražno vijeće
arbitražna
ustanova • organizacija koja osigurava provođenje arbitraže
(arbitražno (pomoć u pripremi, infrastruktura)
sudište)
Osnovne karakteristike arbitraže
 mogućnost izbora osobe koja odlučuje u sporu
 stručnjaci
 osobe od povjerenja stranaka
 brzina i konačnost postupanja
 kraći postupak
 manji stupanj kontrole i mogućnosti ujednačavanja
 fleksibilnost
 sporazumno određena procesna pravila
 ‘kreativnost’ kao prilika (ali i opasnost)
 povjerljivost
 ne podliježe jamstvu demokratske javne
kontrole
 izbjegavanje medijskih skandala (ali:
transparentnost!)
 povećana mogućnost postizanja nagodbe, nastavka
odnosa među strankama.
 mogućnost globalnog priznanja i ovrhe rezultata
arbitražnog postupka
 Newyorška konvencija o priznanju i izvršenju stranih
arbitražnih odluka iz 1958.
▪ ratificirana u većini država svijeta
Međunarodni aspekti arbitraže
Zašto se arbitraža posebno razvila u međunarodnom kontekstu
Kako prevladati nepovjerenje prema forumu
protivnika?
HISTORIJSKI KONTEKST: Hladni rat
◦ Potreba za gospodarskom razmjenom i uzajamnom trgovinom
usprkos političkim i ideološkim razlikama
◦ Razvoj međunarodnih konvencija: Europska; Moskovska…
Kako osigurati postupak koji je jednako neutralan
prema tradicijama i procesnom iskustvu
stranaka?
ZEMLJOPISNI KONTEKST: civil law i common law
Razlika u procesnim stilovima i očekivanjima (discovery,
stranački eksperti)
◦ Razvoj modelskih propisa: UNCITRAL Model zakon, IBA pravila
o dokazivanju
Model zakon o međunarodnoj
trgovačkoj arbitraži (1985/2006)
Model zakon o međunarodnom
trgovačkom mirenju (2002/2018)
Arbitražna pravila i pravila o mirenju
Preporuke i vodiči
Osnovne odredbe
Zakona o arbitraži
UREĐENJE ARBITRAŽE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pravno uređenje u RH
Do 2001:
Odredbe o arbitraži kao dio pravila
ZPP ‐ a
Od 2001:
ZAKON O ARBITRAŽI
Narodne novine 88/2001
Drugi relevantni materijali:
Arbitražna pravila arbitražnih
ustanova u RH
◦ Stalno arbitražno sudište pri HGK
Tipovi i vrste arbitraže
1. s obzirom na stranke koje sudjeluju
u sporu:
◦ arbitraža s inozemnim elementom
(obilježjem); arbitraža bez inozemnog
elementa (“domaća”?);
2. s obzirom na pripadnost
arbitraže/arbitražnog pravorijeka
određenom nacionalnom poretku:
princip teritorijaliteta
◦ strana arbitraža: mjesto arbitriranja
izvan RH ( strani arbitražni pravorijek)
◦ domaća arbitraža: sjedište arbitraže u
RH ( domaći arbitražni pravorijek)
3. s obzirom na način provođenja
arbitraže:
◦ ad hoc i institucionalna arbitraža.

O čemu se
može ugovoriti
arbitraža?
Koji je glavni uvjet za ugovaranje arbitraže?
 „svi sporovi o pravima kojima se može slobodno raspolagati” ‐ disponibilnost
Objektivna Razlike u režimu arbitrabilnosti s obzirom na mjesto arbitraže?
arbitrabilnost domaća arbitraža:
◦ nema uvjeta isključive nadležnosti;
◦ arbitraža o stvarnim pravima nad nekretninama (vlasništvo, zakup); arbitraža u statusnim pitanjima
pravnih osoba; arbitraža u vezi stečajnog postupka;
◦ i ad hoc i institucionalna arbitraža
 strana arbitraža
◦ dopuštena u odnosima s obilježjem inozemnosti
◦ Nije dopuštena među domaćim strankama: ako su obje stranke hrvatske pravne ili fizičke osobe
◦ isključiva nadležnost kao zapreka za ugovaranje strane arbitraže
Kako se arbitraža može ugovoriti?
 arbitražni ugovor ili arbitražna klauzula
◦ kompromis/kompromisorna klauzula
primjeri:
◦ “Svi sporovi koji bi mogli proizići iz ovog ugovora, riješit će se arbitražom
prema .. ....pravilima”
◦ “Naš spor o ... riješit će se arbitražom od…”
‐ Opcionalno: broj arbitara, mjesto, jezik i mjerodavno pravo.
“Patološke arbitražne klauzule”
“Stranke su ugovorile da će sve eventualne
„Stranke će sve sporove pokušati riješiti sporove proizašle iz Ugovora nastojati riješiti
mirnim putem, a da će, ukoliko u tome ne
sporazumno, a ukoliko u tome ne uspiju, sporovi uspiju, nastali spor rješavati arbitražno vijeće
će se konačno riješiti arbitražom pri sudu u Splitu.” sastavljeno od tri člana, od kojih će jednoga
izabrati Talijanska unija, jednoga Associazione
cielo terra mare, i trećeg, sa svojstvom
predsjednika, sporazumno Talijanska unija i
Associazione cielo terra mare. U nedostatku
sporazuma uspostavlja se nadležnost suda u
Rijeci.” VTSRH Pž‐848/2017, 24.2.2017.
„Sve sporove iz ovog ugovora, koje ugovorne

strane neće moći riješiti sporazumno, povjeriti
će na rješavanje arbitražnoj komisiji u koju svaka
strana imenuje po jednog predstavnika. Trećeg
člana koji je predsjednik arbitražne komisije
imenuju ugovorne strane zajednički. U slučaju
da se spor ne može riješiti niti sporazumno niti
putem arbitražne komisije, ugovorne strane
ugovaraju nadležnost Trgovačkog suda u
Zagrebu.“ VTSRH Pž‐3364/12‐3, 21.10.2015.
Valjanost arbitražnost sporazuma
 mogućnost unošenja
arbitražnog ugovora u opće
uvjete ugovora
◦ izričito upućivanje
 zaključivanje arbitražnog
ugovora preko punomoćnika
◦ parnična ili specijalna punomoć?
◦ ZOO (do ‘01): nužnost specijalne punomoći
◦ ZA (‘01): implicirana ovlast
 doktrina o separabilnosti
◦ arbitražni ugovor neovisan je od
sudbine glavnog ugovora (v. čl. 15/1
ZA)
Forma arbitražnog sporazuma
 pisana forma (pisani oblik)
◦ Kakva pisana forma? Koliko stroga?
Vidi čl. 6. Zakona o arbitraži
 “meka” pisana forma još je dodatno
omekšala:
◦ izričito priznavanje drugih sredstava
komuniciranja (telefaks, e‐mail…)
◦ potpis nije konstitutivan za valjanost
pisane forme
◦ pisana ponuda može se prešutno
prihvatiti
◦ usmeni ugovor je valjan ako se na njega
kasnije pismeno referira
◦ pisana punomoć za zaključenje nije više
potrebna
◦ rana prekluzija prigovora nenedležnosti
◦ Iznimka: potrošački ugovori
◦ stroga forma
Sastav arbitražnog suda
 Kakav može biti sastav? Koliko
članova može imati arbitražni
sud?
 Tko (ne) može biti arbitar? Može
li osoba bez pravnog
obrazovanja biti arbitar? Može li
sudac biti arbitar? Zašto?
 Koliko se arbitara može
imenovati? Može li se imenovati
parni broj arbitara?
 Ima li apsolutnih razloga izuzeća
u arbitražnom postupku?
Prava i dužnosti arbitara u arbitražnom postupku
Kompetenz – Kompetenz problem:
◦ Mogu li arbitri odlučivati o vlastitoj
nadležnosti? O valjanosti arbitražnog
ugovora?
◦ Načelne mogućnosti? Problemi?
 Tijekom arbitražnog postupka
arbitražni sud može odlučivati o
svojoj nadležnosti!
 Ali: kontrola odluke arbitara!
 Negativne odluke?
 Pozitivne odluke?
 Kako arbitražni sud odlučuje o svojoj
nadležnosti?
 Odmah, kao o prethodnom pitanju
 moguće vođenje posebnog sudskog postupka
 Naknadno, u pravorijeku
 naknadna kontrola moguća je samo u sklopu
tužbe za poništaj
Postupak arbitražnog suda
 maksimalna autonomija stranaka
◦ sloboda određivanju pravila postupka (18)
◦ sloboda odabira mjesta, jezika i prava
postupka (19, 21, 27)
◦ više načina pokretanja postupka (20)
◦ sumarno uređenje postupovnih pravila
◦ deformalizacija tamo gdje je neka materija uređena (npr.
pravila o dostavi ‐ 4)
◦ nema supsidijarne primjene ZPP‐a
 granica stranačke autonomije
◦ jednakost u postupanju sa strankama
(17)
◦ nezavisnost i nepristranost arbitara (12)
◦ javni poredak (29, 36, 40)
Arbitražni pravorijek
Odluka arbitara o meritumu
◦ Vrste: potpuni pravorijek, djelomični
pravorijek, međupravorijek, dopunski
pravorijek, ispravak (33, 34)
Obvezatni elementi
◦ pisana forma
◦ obrazloženje (iznimke)
◦ mjesto i datum
◦ potpisi (većine) arbitara
Način odlučivanja
◦ Primjena mjerodavnog prava na
utvrđeno činjenično stanje
◦ Odlučivanje po pravičnosti: ex
aequo et bono (27/3)
◦ izričito ovlaštenje stranaka
Ima li prava na žalbu protiv
Pravni lijekovi arbitražnog pravorijeka?
Ima li izvanrednih pravnih lijekova?
Revizija? Ponavljanje postupka?
Zahtjev za zaštitu zakonitosti?
Ima li kakvog drugog pravnog
sredstva protiv pravorijeka?
PREDAVANJA GPP 1/11/2020 27
Tužba za poništaj pravorijeka
Jedino sredstvo za pobijanje pravorijeka
◦ Iznimka: ugovorena žalba
◦ Iznimka: kontrola u postupku priznanja i ovrhe
Rok: 3 mjeseca od dostave pravorijeka
◦ Nadležnost: Trgovački sud u Zagrebu; Županijski sud u Zagrebu
◦ Generalna delegacija; redukcija broja sudova koji mogu postupati u vezi
arbitražnih postupaka
Ne može se isključiti sporazumom stranaka
Ograničeni razlozi za izjavljivanje
◦ RAZLOZI KOJI SE UZIMAJU U OBZIR NA INICIJATIVU STRANAKA
◦ Nepostojanje / nevaljanost arbitražnog ugovora
◦ Nesposobnost stranaka (stranačka, parnična, zastupanje)
◦ Prekoračenje granica zadatka
◦ Povreda pravila o sastavu suda i postupku
◦ Nedostaci u formi pravorijeka (obrazloženje, potpisi)
◦ RAZLOZI KOJI SE UZIMAJU U OBZIR PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
◦ Nearbitrabilnost
◦ Povreda javnog poretka RH
Pravni lijekovi protiv presude donijete povodom tužbe za
poništaja?
Ogledni postupak radi rješenja pitanja
važnog za jedinstvenu primjenu prava
IZV. PROF. DR. SC. ALEKSANDRA MAGANIĆ

Sadržaj
• Što je ogledni postupak?
• Usporedna analiza
• Pokretanje postupka
• Uloga predsjednika VS RH
• Odluka VS RH o dopuštenosti prijedloga za rješenje pitanja važnog za
jedinstvenu primjenu prava
• Prekid postupka
• Odluka VS RH o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava
• Vezanost sudova za pravna shvaćanja Vrhovnog suda
RAZLOZI
NOVELA
ZPP 2019
RJEŠAVANJE
BRZINA OGLEDNI VELIKOG
PRAVOSUĐA POSTUPAK BROJA
SPOROVA
OSIGURANJE
ZADAĆE VS
RH
Što je ogledni postupak?
• Postupci u kojima odluka ovisi o rješenju istog pravnog pitanja su
• slični sporovi koji su u većem broju pokrenuti ili se njihovo
pokretanje očekuje u kraćem razdoblju
• a rješenje kojih ovisi o istom pravnom pitanju koje je važno za
jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni
• ili za razvoj prava kroz sudsku praksu (pitanju važnom za jedinstvenu
primjenu prava)
Usporedna analiza
• Potencijalni uzori :
• ogledni spor prema čl. 48. ZUS-a
• Sprungrevision prema § 566. dZPO
• Postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja (čl. 176.-180. ZPP
Srbije; čl. 61.a-61.f ZPP BiH)
• Model postupak prema KapMuG
Ogledni spor (čl. 48. ZUS-a)
• Ako je u deset ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe
iste pravne i činjenične prirode, sud može rješenjem odlučiti koji će
predmet riješiti u oglednom sporu. U ostalim predmetima sud će
rješenjem prekinuti postupak.
• Nakon pravomoćnosti presude donesene u oglednom sporu sud će
nastaviti voditi prekinute sporove uz primjenu dokaza koji su
provedeni u ogledom sporu.
• Na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu sud
može riješiti spor pokrenut nakon pravomoćnosti te presude bez
vođenja rasprave, ali nakon omogućivanja strankama da se o tome
izjasne.
• Inicijativa za donošenje odluke o tome da će se odlučivati u oglednom sporu – sud
• upravni spor iste pravne i činjenične prirode
• Sud MOŽE odlučiti :
1. hoće li rješavati primjenom pravila o oglednom sporu ili ne
2. hoće li odluku donesenu u oglednom sporu primijeniti na postupke koji su
pokrenuti nakon njene pravomoćnosti
Sud je DUŽAN:
1. prekinuti postupak (žalba dopuštena, ne odgađa izvršenje)
2. nastaviti voditi prekinute sporove uz primjenu dokaza koji su provedeni u oglednom
sporu
• UPRAVNI SUD U RIJECI – 5 predmeta (3 riješena, 2 aktivna)
• Broj predmeta riješen primjenom oglednog spora – 9 do 40 predmeta
• komunalne naknade, naknade za uređenje voda, status ratnih vojnih
invalida
• UPRAVNI SUD U ZAGREBU – 5 predmeta (4 riješena, 1 u tijeku)
• Broj predmeta varira od 10 do 156 predmeta
• Institut važan s aspekta ubrzanja i okončanja upravnog spora te
ujednačavanja sudske prakse
Sprungrevision (§ 566. dZPO)
• Svrha ubrzanje postupka kada je činjenično stanje NESPORNO, a
odluka ovisi o rješenju spornog pravnog pitanja
• mogućnost za stranke da izazovu odluku revizijskog suda
• protiv odluka prvostupanjskog suda kojima se postupak okončava
• pristanak protivne strane
• dopuštenje revizijskog suda (ako je pravna stvar od temeljnog značenja
ili ako razvoj prava ili jedinstvene sudske prakse zahtijevaju da o tome
odluku donesen revizijski sud)
Postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja
(čl. 176.-180. ZPPS)
• Uveden prema ZPPS-u 2004/2011

• Svrha – omogućiti da sud trećeg stupnja neposredno uzme u
razmatranje određeni spor
• Odluka Ustavnog suda Srbije I U 181/2005 (Sl. glasnik br. 106/06 od 24.
studenog 2006.)
• Inicijativa sud ex officio ili u povodu prijedloga stranke
• Ako se u većem broju predmeta pojavila potreba da se zauzme stav o
spornom pravnom pitanju
• Rješava se prema proceduri za donošenje pravnih shvaćanja
POSTUPAK ZA RJEŠAVANJE SPORNOG
PRAVNOG PITANJA
SUD EX OFFICIO ILI U POVODU PRIJEDLOGA
STRANKE
• dužnost da zahtjevu priloži vlastito tumačenje spornog pravnog
pitanja
VRHOVNI KASACIONI SUD DONOSI ODLUKU O

PRAVNOM PITANJU (60 DANA)
• sporno pravno pitanje rješava prema pravilima za usvajanje
pravnih shvaćanja
Postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja
(čl. 61.a-f ZPP FBiH)
• Uveden Novelom ZPP-a FBiH 2015.
• Svrha: pravna sigurnost, povećanje djelotvornosti i ekonomičnosti
postupka
• Zahtjev za rješavanja spornog pravnog pitanja u svezi s ugovorima o
kreditu zaključenim uz primjenu valutne klauzule u švicarskom franku
31. ožujka 2016. podnio je Općinski sud u Mostaru
• 25. svibnja 2016. Vrhovni sud FBiH donio je odluku kojom je usvojio
zahtjev OS u Mostaru i zauzeo određena pravna shvaćanja
Model postupak prema KapMuG
• Primjenjuje se samo u sporovima u svezi s pogrešnim informacijama o tržištu
kapitala
• Postupak pokreće pokrajinski sud (Landesgericht)
• Odluku o oglednom sporu donosi Viši pokrajinski sud (Oberlandesgericht)
• Inicijativa suda ex officio
• Pretpostavke - najmanje 9 predmeta koji se zasnivaju na istom činjeničnom i
pravnom stanju, a koji su nakon podnošenja tužbe sudu registrirani u
elektroničkom registru
• 2001. pokrenut postupak 17.000 dioničara protiv TELEKOMA zbog grešaka u
prospektu, 2012. odluka OLG, 2014. BGH
Model postupak dioničara protiv VW
• VW skandal s ugradnjom softvera koji nije osiguravao potrebnu zaštitu od
ispušnih plinova
• Procjena oko 11 milijuna automobila
• Dioničari VW dionica i vlasnici automobila
• Afera otkrivena u studiji West Viriginia University u svibnju 2014.
• U Njemačkoj tek od objave 19. rujna 2015.
• Problem zastare
• Različite presude prema vlasnicima vozila
• Potreba da se model postupak uvede kao oblik pravne zaštite potrošača
Njemački odgovor na dieselgate aferu -
Musterfestellungsklage
• VZBV u suradnji s ADAC-om 1. 11. 2018. podnijelo deklaratornu tužbu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača
• rok za prijavu u registar tužbi je 29. rujna 2019. (430.000 vlasnika vozila)
• nadležan OLG Braunschweig/sjedište tuženika (VW)
• prvo ročište zakazano za 30. rujna 2019.
• nadležnost za strane državljane (države članice EU i dr. )
• učinci odluke donesene u postupku kolektivne pravne zaštite u Njemačkoj i dr. državama
• individualni postupci – primjena domaćeg odštetnog prava
• 30.000 odluka donesenih u individualnim postupcima
• 45.000 vlasnika vozila tuži putem skupne tužbe putem myright.de (pružatelj pravnih usluga)
• 2. siječnja VW izjavio da je spreman na zaključenje nagodbe s VZBV-om

Pokretanje oglednog postupka
inicira prvostupanjski dostavlja prijedlog sa

prijedlog se objavljuje
sud nakon održavanja spisom predmeta VS
na mrežnoj stranici e-
ročišta ili sjednice RH radi zauzimanja
oglasna ploča sudova
sudskog odjela pravnog shvaćanja
Pravni učinci pokretanja oglednog postupka
• od objave prijedloga na stranici e-oglasna ploča sudova do okončanja postupka
• stranke u oglednom postupku ne mogu slobodno raspolagati zahtjevom
Raspolaganje
zahtjevom u odnosu na koji je podnesen prijedlog
Stranke u
• Tko su stranke u oglednom postupku ?!
oglednom
postupku
• od objave prijedloga na stranici e-oglasna ploča sudova do okončanja postupka

Zastoj • zastaje zastarijevanje prava na podnošenje zahtjeva
zastarijevanja
Uloga predsjednika VS RH u oglednom postupku
• Predsjednik VS RH će nakon primitka prijedloga za rješenje pitanja važnog
za jedinstvenu primjenu prava , bez odgode zatražiti od predsjednika svih
prvostupanjskih sudova da ga obavijeste o tome
• jesu li i u kojem broju pred njihovim sudovima pokrenuti takvi sporovi
• Predsjednici prvostupanjskih sudova dužni su navedene podatke dostaviti
predsjedniku VS RH u roku od 15 dana
• Od kada se računa rok od 15 dana? (objava na e-oglasnoj ploči sudova ili
primitka prijedloga)
• Kakva je pravna posljedica izostanka informacija o tome od strane
nekog od 40 predsjednika prvostupanjskih sudova?
• Zašto ne objava podataka u elektroničkom registru?
Odluka VS RH o dopuštenosti prijedloga za rješenje
pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava
• Prvostupanjski sud koji inicira ogledni postupak mora u prijedlogu za
rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava:
• određeno naznačiti pravno pitanje o kojemu predlaže zauzimanje
pravnog shvaćanja VS RH,
• određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za
jedinstvenu primjenu prava u smislu odredbe čl. 385. st. 1. ZPP-a
• O dopuštenosti prijedloga odlučuje vijeće od pet sudaca VS RH
rješenjem u roku od 30 dana od isteka roka za obavijesti
prvostupanjskih sudova o broju predmeta u kojima su pokrenuti slični
sporovi
rješenje se objavljuje na e-oglasnoj
ploči sudova; protiv rješenja nije
dopušten pravni lijek
VS RH odbija prijedlog jer VS RH prihvaća prijedlog,

nisu ispunjene zakonom navodi u kojem dijelu i u
propisane pretpostavke za odnosu na koje određeno
njegovo podnošenje; nije pravno pitanje se dopušta
dužan obrazložiti zašto to zauzimanje pravnog
pitanje nije važno shvaćanja
rješenje se objavljuje na e-oglasnoj

ploči sudova; prvostupanjski sud
nastavlja s postupkom
Prekid postupka odlukom suda
• Sud može odrediti prekid postupka
• kada se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova objavi rješenje kojim se
Prekid dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja VS RH
• Sud će rješenje o prekidu objaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova

Objava
• u roku 30 dana od objave rješenja kojim je dopušten prijedlog
• Stranke imaju mogućnost da se očituju o tome prijedlogu u roku od 45 dana

• koja je funkcija očitovanja?? Postupak se nastavlja nakon objave rješenja VS
Očitovanje RH o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava
Odluka VS RH o pitanju važnom za jedinstvenu
primjenu prava
• VS RH odlučuje u vijeću
od 5 sudaca; rok je 90
Odluka dana od objave rješenja
kojim je dopušten
prijedlog
Vrijeme • 15+30+45+90=180 dana

Vezanost sudova za pravna shvaćanja VS RH
394.a ZPP pravna

shvaćanja
revizijskog suda
Sud je u
nastavljenim pravna
postupcima
vezan pravnim
stajališta
shvaćanjem VS Ustavnog suda
RH
428.a ZPP o
pravna
stajališta
ESLJP
OGLEDNI POSTUPAK RADI RJEŠENJA PITANJA
VAŽNOG ZA JEDINSTVENU PRIMJENU PRAVA
PRVOSTUPANJSKI SUD PREDSJEDNIK

NAKON SJEDNICE VRHOVNOG SUDA I O DOPUŠTENOSTI
SUDSKOG ODJELA ILI PREDSJEDNICI SVIH PRIJEDLOGA ODLUČUJE
ODRŽANOG PRVOSTUPANJSKIH VRHOVNI SUD
PRIPREMNOG ROČIŠTA SUDOVA
VRHOVNI SUD DONOSI SUD ĆE U

ODLUKU O PITANJU NASTAVLJENIM
VAŽNOM ZA POSTUPCIMA BITI
JEDINSTVENU VEZAN TIM PRAVNIM
PRIMJENU PRAVA SHVAĆANJEM
RAZLIKE
OGLEDNI POSTUPAK P. ZA RJEŠAVANJE PRAVNOG P.
• INICIRANJE – prvostupanjski sud • INICIRANJE - sud ex officio ili u

povodu prijedloga stranke
• ZASTOJ – sud koji je pokrenuo
• PREKID – sud može odrediti prekid postupak dužan je zastati s postupkom
postupka dok VKS ne završi s postupkom
• VRIJEME - 180 dana (15, 30, 45, 90) • VRIJEME – 60 dana
Prvi ogledni postupak u RH
• Vijeće Vrhovnog sud RH je 11. prosinca 2019. rješenjem Gos -1/2019 dopustilo
prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za
jedinstvenu primjenu prava
• Pravno pitanje glasi – Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi ZID
ZPK (NN 102/15) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne
odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i
valutnoj klauzuli
• VS RH ocijenio ga je važnim jer postoji veći broj sličnih postupaka koji
su pokrenuti ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju
pred prvostupanjskim sudovima
• objavio rješenje na e-oglasnoj ploči sudova (45 dana strankama i umješačima
za očitovanje); prvostupanjski sudovi mogu u svojim postupcima odrediti
njihove prekide
KOLEKTIVNA PRAVNA
ZAŠTITA U PARNIČNOM
POSTUPKU
Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Maganić
1.RAZLIKE IZMEĐU INDIVIDUALNE I
KOLEKTIVNE ZAŠTITE POTROŠAČA
Individualna pravna
zaštita Kolektivna pravna zaštita
■ pokreće tužitelj ■ pokreće udruga ili predstavnik
grupe tužitelja
■ radi zaštite individualnih interesa
(povrijeđenih ili ugroženih ■ radi zaštite grupnih kolektivnih
subjektivnih građanskih prava) interesa
■ konkretna pravna zaštita ■ apstraktna pravna zaštita
■ odluka djeluje u pravilu inter partes ■ proširene subjektivne granice
pravomoćnosti
2. RAZLOZI ZA UVOĐENJE KOLEKTIVNE
PRAVNE ZAŠTITE
■ Prevladati slabosti individualne pravne zaštite
■ Ekonomska racionalnost – korist koju stranka očekuje veća od troškova postupka
■ Težina povrede
■ – veći broj slučajeva u kojima postoji manja povreda; objektivno povrijeđeni
postupak ne pokreće jer se ne isplati
■ - povreditelj nastavlja s takvim ponašanjem
■ Informiranost
■ članovi grupe (kolektiva) nisu upoznati s važnim informacijama; nisu sposobni
samostalno štititi svoje interese
3. VRSTE KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE
■ 1. Actio popularis
■ 2. Grupna tužba (Gruppenklage)
■ 3. Skupna tužba (Sammelklage)
■ 4. Udružna tužba (Verbandsklage)
■ 5. Model postupak (Musterverfahren)
4. ACTIO POPULARIS
■ Najstariji oblik kolektivne pravne zaštite

■ Kada je deliktom povrijeđen javni interes
■ “Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti
znatnija opasnost njemu ili drugome, kao i da se uzdrži od djelatnosti iz koje
proizlazi uznemiravanje ili opasnost od štete, ako se uznemiravanje ili šteta ne mogu
spriječiti odgovarajućim mjerama. “ (čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima)
■ preventivna
■ restitucijska – samo za osobu koja je pretrpjela konkretnu štetu
■ ekološka tužba
5. GRUPNA TUŽBA
■ tužbu podnosi jedna ili više osoba u ime svih koji su pretrpjeli istu povredu
■ najpoznatija – američki class action
■ 17. st. Engleska - Bill of Peace - omogućavala više tužitelja rješavaju pitanje zajedničko
svima u parnici pred Kancelarovim sudom (Court of Chancery); svi morali biti fizički
prisutni
■ representative plaintiffs - slučaj prezentira stranka koju sud imenuje kao predstavnika
tužitelja
■ kompenzacijska (50% svih class action postupaka kojima se traži naknada štete)
■ Opt-out (SAD) – nije potrebna nikakva aktivna radnja da bi se postalo članom grupe
■ Opt-in ( Španjolska, Švedska) – potrebna prijava za sudjelovanje u postupku
6. SKUPNA TUŽBA
■ podnosi svaki tužitelj čije se povrede temelje na istoj ili sličnoj činjeničnoj i pravnoj
osnovi u svoje ime – svaki tužitelj štiti svoje individualno pravo
■ kompenzacijska
■ Vereien für Konsumenteninformation (VKI) in Österreich
■ „Sammelklage österreichische Prägung“
■ ne zasniva se na principu reprezentacije; ustup potraživanja
■ Prozesskostenfinanzierung
8. UDRUŽNA TUŽBA
■ Podnosi ovlašteno tijelo – u pravilu udruga

■ preventivna – sprječava nedopušteno ponašanje pro futuro
■ represivna – uklanja protupravna ponašanja kojima se povređuju interesi grupe
■ apstraktna i posredna pravna zaštita – štiti kolektivne interese zajedničke nekoj
grupi neovisno o tome je li do povrede subjektivnog građanskog prava došlo
9. MODEL POSTUPAK
■ Verfahren nach Kapitalanleger-Musterverfahrensgesetz (KapMuG)

■ Tužba 17.000 dioničara protiv Telekoma zbog grešaka u prospektu dionica
■ kompenzacijska pravna zaštita; štite se prava pojedinca koji su povrijeđeni istom
radnjom tuženika
■ Podnose samostalno tužbu
■ Registriraju se u “Klageregister”
■ OLG određuje model tužitelja, odnosno provodi model postupak
■ Odluka će imati prejudicijelni značaj u svim drugim postupcima koji se temelje na
istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi
10. PRAVNI IZVORI KOLEKTIVNE
PRAVNE ZAŠTITE U HRVATSKOJ
■ 1. Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15, 14/19) – čl. 106.-123. ZZP 14
■ Zaštita kolektivnih interesa potrošača
■ 2. Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) – čl. 24.
■ Udružna tužba za zaštitu od diskriminacije
■ 3. Zakon o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) –
čl. 502.a -502.h
■ Tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava
10. 1. Zakon o zaštiti potrošača
■ ZZP 2003 – prvi put u Hrvatskoj propisana mogućnost udružne tužbe

■ ZZP 2007 – odgađa primjenu pravila o kolektivnoj pravnoj zaštiti do ulaska Hrvatske
u EU
■ Je li nužno vezivati primjenu udružnu tužbu uz EU?
■ Od 2008. bila je moguća primjena kolektivne pravne zaštite u ZSD
■ Je li to značilo da smo kolektivna pravnu zaštitu potrošača mogli zatražiti ako su
potrošači bili diskriminirani?
10. 2. Zakon o zaštiti potrošača 19
■ Aktivna legitimacija – ovlaštene osobe određene Odlukom Vlade (NN 105/14)

■ Potrošač – Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača i Savez udruga za zaštitu
potrošača Hrvatske, Agencije i Ministarstva (gospodarstva, zdravlja, financija)
■ Pasivna legitimacija - trgovac
■ Nadležan sud – trgovački sud, mjesta sjedišta (podružnice) tuženika
■ DUŽNI: prethodno pisano upozoriti (rok od 14 dana) trgovca da će pokrenuti
postupak kolektivne pravne zaštite ako ne prestane s nedopuštenim ponašanjem
■ MOGU: pokrenuti postupak radi alternativnog rješavanja potrošačkih sporova
10. 2. Zakon o zaštiti potrošača 19
■ Ako utvrdi povredu, sud će odlukom:

■ 1.utvrdi čin povrede propisa
■ 2. narediti prekid poduzimanja štetnih radnji i eventualno otklanjanje štetnih
posljedica
■ 3. zabraniti poduzimanja tih radnji ubuduće
■ NIJE ODREĐEN TUŽBENI ZAHTJEV – odgovarajuća primjena pravila parničnog
procesnog prava???
■ Vezujući učinak odluke
■ Apstraktna, kolektivna i u pravilu nekompenzacijska zaštita
10.3. Zakon o parničnom postupku
■ Novela ZPP (NN 148/11) unesene odredbe o tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava
■ aktivna legitimacija – udruge, ustanove ili dr. organizacije koje se u okviru svoje
registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom kolektivnih interesa …
■ kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene
tim zakonom
■ mogu podnijeti tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava
■ pasivna legitimacija – protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene
djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem teže povrjeđuje ili
ozbiljno ugrožava takve kolektivne interesa ili prava
■ Kolektivni interesi mogu biti interesi koji se tiču čovjekova okoliša i životne sredine
10.3. Zakon o parničnom postupku
■ da se utvrdi da su postupanjem uključujući i propuštanjem povrijeđeni ili ugroženi

kolektivni pravni interesi i prava
■ da se zabrani poduzimanje radnji kojima se povređuju ili ugrožavaju interesi ili prava
■ da se tuženiku naloži poduzimanje radnji radi otklanjanja općih štetnih posljedica
nedopuštenih postupanja tuženika
■ da se presuda kojom će biti prihvaćen jedan od zahtjeva na trošak tuženika objavi u
medijima (čl. 502.b/1 ZPP)
■ Ako bude donesena odluka kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev u korist pripadnika grupe,
sud će biti vezan za ta utvrđenja (čl. 502.c)
■ individualni postupci u kojima se ostvaruje zahtjev za naknadu štete
■ apstraktna pravna zaštita, preventivna, represivna, nekompenzibilna
11. ODNOS INDIVIDUALNE I
KOLEKTIVNE PRAVNE ZAŠTITE
■ Odnos individualne i kolektivne pravne zaštite može biti UZAJAMAN
■ Odluka suda donesena u sporu u povodu pružanja kolektivne pravne zaštite može
biti osnova za kasnija individualna potraživanja
■ S druge strane, (presuđujuća) odluka donesena u povodu pružanja individualne
pravne zaštite može prejudicijelno djelovati na kasnije odluke pripadnika određene
grupe
■ Kakvo je djelovanje individualne odbijajuće odluke u odnosu na kasnije pozivanje na
prihvaćajuću odluku u postupku kolektivne pravne zaštite???
■ Vremenske granice pravomoćnosti??
12. ZAKLJUČAK
■ Razvoj društva, množina pravnih odnosa u kojima se masovno povređuju prava

pripadnika određene grupe zahtijevaju kolektivnu pravnu zaštitu.
■ Ne postoji jedinstven tip pravne zaštite kolektivnih interesa - ona je odraz pravne
tradicije, izabranih modela, društvenih potreba i mogućnosti.
■ Kolektivna pravna zaštita odnosi se na potrošačke sporove, sporove u povodu
diskriminacije, zaštite okoliša, tržišta kapitala
■ Individualna i kolektivna pravna zaštita su međusobno uvjetovane – obje služe
djelotvornijem sustavu pružanja pravne zaštite u pravnom sustavu.

Ilovepdf Merged

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ilovepdf Merged

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UVOD U GRAĐANSKO PARNIČNO

Prof. dr. sc. Jasnica Garašić

Zakon o parničnom postupku,

Triva Siniša/Dika Mihajlo,

Dika Mihajlo/Garašić Jasnica/Uzelac Alan,

PREDAVANJA, SEMINARI, VJEŽBE

Pojam GPPP-a i GPP-a

Priroda zahtjeva za pružanjem pravne zaštite

Načela hrvatskog parničnog prava

POŠTIVANJE PRAVNIH PRAVILA NEPOŠTIVANJE PRAVNIH PRAVILA

Ugrožavanje, povreda prava

Priznanje prava implicira i priznanje prava na njihovu pravnu zaštitu,

ARBITRAŽNI POSTUPAK, POSTUPAK MIRENJA

SPORNI PARNIČNI POSTUPAK IZVANPARNIČNI POSTUPAK

Opća, redovna, osnovna, presumirana metoda -izvanparnični postupak u užem smislu

Čl. 1. Zakona o parničnom postupku:

Opći, redovni parnični postupak Posebni parnični postupci:

Zaštititi ugrožena odnosno povrijeđena građanska prava

Odluke donesene u parničnom postupku moraju se poštovati.

Parnični postupak: određivanje sadržaja pravne zaštite

GPPP kao dio GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA:

GPP u širem smislu:

Organizaciono procesno pravo: Funkcionalno procesno pravo,

Povezanost organizacionog i funkcionalnog procesnog prava

Područje javnog prava

Instrumentalni značaj parničnog postupka, a time i GPPP-a,

Pravila GPPP-a trebaju biti u skladu s osnovnim karakteristikama

Pokretanje parničnog postupka,

Većina pravila GPPP-a kogentne prirode;

Instituti rimskog prava “non liquet”, “denegatio actionis”

Pravna zaštita se ostvaruje:

Samopomoć je u pravilu zabranjena.

Čl. 1052. ZOO:

Čl. 1053. ZOO:

Čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:

Primjena određenih pravila GPPP-a ovisi od prirode građanskopravnih odnosa

1. sporovi iz odnosa koji su tradicionalno bili uređeni kodifikacijama građanskog prava:

“(2)Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka,

o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba,

odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela,

rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke,

imovinske i druge građanskopravne sporove

te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno.”

Čl. 4. Zakona o upravnim sporovima

U autonomnom tumačenju Konvencije u sudskoj praksi razvijeni neki kriteriji:

Definicija pojma građanske stvari prema Konvenciji je materijalnopravna.

Zakonom je moguće predvidjeti da nadležni sudovi odlučuju i o stvarima koje se ne smatraju

Čl. 29, st. 1. reč. 1. Ustava RH

Ratifikacija EKLJP 1997., no njezina pravila prihvaćena već s

Svode se na pokušaje pronalaženja kriterija za razgraničenje između javnog i privatnog prava;

Prevladava teorija podvrgavanja uz korekciju s teorijom subjekta.

Pojam građanskopravna stvar ne može se izjednačiti s pojmom građanskopravni spor.

Pod pojmom građanskopravnog spora treba smatrati sporove o pravnim stvarima

GPPP – područje javnog prava;

Monistička civilistička teorija

Dualistička teorija o konkretnom pravu na pravnu zaštitu

Teorija o apstraktnom pravu na pravnu zaštitu

Njihova samostalna egzistencija.

Mogućnost ostvarivanja i izvan parnice. Mogućnost ostvarivanja samo u

Donesena presuda – ispunjenje javnopravne dužnosti prema:

TUŽITELJU TUŽENIKU DRUŠTVENOJ ZAJEDNICI

Sadržaj potencijalne zaštite determiniran je sadržajem relevantnog građanskog pravnog odnosa.

Priznaje se svima koji tvrde da im pravo na pravnu zaštitu pripada.